by PRESS | Jan 26, 2023 | Arheološki muzej u Zagrebu, Manifestacije, Muzeji, Popularni, PRESS, Susreti, U Hrvatskoj, Zagreb
Program u Noći muzeja 2023. u Arheološkom muzeju u Zagrebu , Galeriji AMZ i na mrežnim stranicama Muzeja
Muzeji su važni! – Družite se s nama u živo i virtualno u petak, 27. 1. 2023.
Arheološki muzej u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 19
Zagreb
Press informacija, 23. siječnja 2023.
U Noći muzeja 2023. u petak, 27. siječnja, od 18 do 1 sat, Arheološki muzej u Zagrebu, za publiku je pripremio program sa stvarnim i virtualnim sadržajima. Dvije izložbe na prvom katu Arheološkog muzeja, jedna izložba u Galeriji AMZ (Pavla Hatza 6), popusti u Suvenirnici i webshopu Muzeja i virtualni sadržaji na mrežnim stranicama muzeja www.amz.hr.
U Arheološkom muzeju u Zagrebu na prvom katu posjetitelji mogu razgledati dvije izložbe. Izložba Lobor – ranosrednjovjekovno središte moći, 20 godina arheoloških istraživanja predstavlja rezultate arheoloških istraživanja koja se na lokalitetu Lobor – Majka Božja Gorska, pod vodstvom dr. sc. Krešimira Filipca provode od 1998. godine. Izložba plakata Priča o Haninom kovčegu postavljena u povodu Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta koji se obilježava 27. siječnja. Zbog tekuće obnove Muzeja nije moguće razgledati stalni postav.
U Noći muzeja u Galeriji AMZ, Pavla Hatza 6, od 18 do 1 sat posjetitelji mogu razgledati izložbu Bestiarium Antiquum koja prezentira predmete iz fundusa Arheološkog muzeja u Zagrebu, mahom one koji nikada nisu bili izlagani niti publicirani u stručnoj literaturi. Predmeti su predstavljeni kroz prizmu namjene, dekoracije, zoomorfnog simbolizma i šireg kulturno-religioznog konteksta, dok vizuali izložbe nude širi pogled na odnos antičkog čovjeka prema životinjama
Na mrežnim stranicama muzeja www.amz.hr u Noći muzeja 2023 u AMZ VIRTUALNOM MUZEJU za posjetitelje su dostupni razni sadržaji. Virtualna šetnja stalnim postavom, 3D modeli arheoloških predmeta, i virtualne izložbe od kojh izdvajamo one nastale u 2022. godini: SEMPER FIDELIS – kućni ljubimci u antici, 3D priča – idemo u pustolovinu i Virtualni stari egipat. U AMZ virtualnom muzeju također se mogu razgledati filmovi i vizualizacije pretpovijesnih krajolika Viškovaca i Kaptola i rutu Put neandertalaca u Hrvatskoj, vodiči kroz stalni postav, projekt Zagreb dok ga još ni bilo, zanimljivosti iz numizmatike i zabava za najmlađe.
https://www.amz.hr/hr/virtualni-muzej/
U edukativnom dijelu mrežnih stranica Muzeja novost je dio posvećen egiptologiji na kojem posjetitelji mogu saznati i naučiti osnove egiptologije koja uključuje povijest, kronologiju, zemljopis, imena bogova i mjesta, o jeziku i hijeroglifima, mitologiji, o Egiptu u Zagrebu, znanstveni članci i zanimljivi linkovi.
https://www.amz.hr/hr/edukacija/egiptologija/
U Suvenirnici Arheološkog muzeja u Zagrebu u Noći muzeja 2023, 27. siječnja, od 18 do 1 sat, popust od 20% na publikacije u nakladi AMZ-a i suvenire vlastite proizvodnje.
U webshopu amz-shop.hr Arheološkog muzeja u Zagrebu u povodu Noći muzeja 2023. 27. i 28. siječnja, popust od 20% na publikacije u nakladi AMZ-a i suvenire vlastite proizvodnje.
[PRESS]
by PRESS | Jan 26, 2023 | Arheološki muzej Narona, Manifestacije, Muzeji, Narona, PRESS, Susreti, U Hrvatskoj
Arheološki muzej Narona je za ovogodišnju Noć muzeja pripremio zanimljiv program za sve uzraste. Nakon dvogodišnje pauze, online i uličnih susreta, pozivamo vas da nas posjetite u petak, 27. siječnja 2023., od 18:00 do 1:00.
Program počinje otvorenjem izložbe fotografija Kamene gomile, a zatim nastavljamo s radionicom Izradi antički mozaik i igraonicom Napravi pretpovijesnu kamenu gomilu.
Za one koji žele znati više organizirali smo stručna vodstva kroz stalni postav. Ako nakon obilaska muzeja poželite otići s uspomenom u suvenirnici vas očekuju popusti na izabrane suvenire i na sve publikacije Arheološkog muzeja Narona.
18:00 – 01:00 Slobodan ulaz u muzej
18:00 – 01:00 Popust na odabrane suvenire i muzejske publikacije
18:00 – 18:30 Otvorenje izložbe fotografija Kamene gomile
Fotografije su snimljene tijekom terenskog pregleda prostora Metkovića i Zažablja 2021. i 2022. g. u sklopu višegodišnjeg projekta Arheološka karta delte Neretve. U ovoj zelenoj oazi Hrvatske gomile su bile neizbježne pri svakoj šetnji prirodom jer su najbrojnija i najuočljivija arheološka nalazišta ovog prostora.
19: 00 – 20:00 Radionica Izradi antički mozaik
Na ovoj radionici se djeca i odrasli mogu okušati u izradi mozaika i saznati kako se izrađuju mozaici. Održavaju se dvije radionice u trajanju od 1 sata.
Broj sudionika na radionici je ograničen na 10 osoba te je potrebna je prijava i rezervacija termina na tel. 020 691 596 ili e-adresu
amnarona@gmail.com.
19:00 – 21:00 Igraonica Napravi pretpovijesnu kamenu gomilu
Uz podršku muzejskih djelatnika djeca će se igrati graditelja malih pretpovijesnih kamenih gomila. Poigrat će se s kamenom i okušati u slaganju gomila.
20:00 – 21:00 Radionica Izradi antički mozaik
Na ovoj radionici se djeca i odrasli mogu okušati u izradi mozaika i saznati kako se izrađuju mozaici. Održavaju se dvije radionice u trajanju od 1 sata.
Broj sudionika na radionici je ograničen na 10 osoba te je potrebna je prijava i rezervacija termina na tel. 020 691 596 ili e-adresu
amnarona@gmail.com.
21:00 – 21:45, 22:00 – 22:45 Stručno vodstvo kroz stalni postav
Za one koji žele znati više organizirali smo stručna vodstva kroz stalni postav. Rezervirajte svoj termin na tel. 020 691 596 ili e-adresu
amnarona@gmail.com, dođite i saznajte sve što vas zanima o Arheološkom muzeju Narona.
Radujemo se vašem dolasku. Vidimo se uživo u Vidu na 18. Noći muzeja.
[PRESS]
by Uredništvo | Nov 13, 2022 | Arheološki muzej Istre, Autorski osvrti, Istaknuto, Monografije, Muzeji, Publikacije, Pula, U Hrvatskoj, Uredništvo
Urednica Arheologije Vendi Jukić Buča dobitnica priznanja za izdavački projekt Arheološkog muzeja Istre za 2021. godinu [Uredništvo]
Na svečanoj dodjeli Nagrada Hrvatskog muzejskog društva, održanoj 11. studenog 2022. u MSU u Zagrebu, priznanje u kategoriji za realizirani izdavački projekt dobila je Vendi Jukić Buča za monografiju ‘Kasnoantički i ranosrednjovjekovni nalazi iz četvrti sv. Teodora u Puli’. Knjiga je objavljena kao 36. Svezak u biblioteci ‘Monografije i katalozi’ Arheološkog muzeja Istre.
Autorica živi u inozemstvu te je nagradu preuzeo njezin otac, urednik FILM-mag.net-a Robert Jukić.
Ovom prilikom prenosimo autoričino priopćenje.
‘Zahvaljujem HMD-u na dodijeljenom priznanju te posebice ravnatelju Arheološkog muzeja Istre Darku Komši i voditeljici Knjižnice AMI-a Adriani Gri Štorgi. Monografija je rezultat ugodne suradnje i ukupne podrške koju su mi djelatnici Muzeja pružili u realizaciji ovog projekta, uz autorsku slobodu produkcije tekstualnog sadržaja i cjelokupnog dizajna i vizualnog izričaja u okviru generalnih smjernica Muzejske biblioteke u kojoj je Monografija objavljena. Uz osobnu referencu, ovo priznanje je i referenca Muzeja čija postignuća sa zadovoljstvnom pratim bez obzira gdje se, u okviru sadašnje karijere, nalazim.
S obzirom da sam trenutno sa suprugom i našim istarskim mačkom Pulcijem u Bruxellesu, nisam bila u mogućnosti prisustvovati svečanoj dodjeli te zahvaljujem ocu koji je preuzeo Priznanje.
Vendi Jukić Buča
Grad Bruxelles, 13. studenog 2022.’
Čestitke!
Uredništvo
Monografija je dostupna bez naknade u PDF obliku na linku (ustupio Arheološki muzej Istre) https://www.academia.edu/49495357/Late_Antique_and_Early_Medieval_Finds_from_St_Theodore_s_Quarter_in_Pula
Dodatne infromacije o ovogodišnjim nagradama HMD-a: http://film-mag.net/wp/?p=50363
Robert Jukić s Priznanjem. Foto: Za HMD Nives Borčič.
Robert Jukić s Priznanjem. Foto: Za HMD Nives Borčič.
Autorica s monografijom i mačkom Pulcijem u Keble College, Oxford. Autor fotografije: Berislav Buča.
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Oct 27, 2022 | Arheološki muzej Istre, Izložbe, Muzeji, PRESS, Pula, U Hrvatskoj
“Sfinga – nalaz s Velikog rimskog kazališta u Puli” naziv je izložbe autorice Silvane Petešić postavljene u “Prozoru u prošlost”, u Carrarinoj 4 u Puli.
Ulomak vijenca od prokoneškog mramora s konzolom izrađenom u obliku sfinge spada među ljepše nalaze s Velikog rimskog kazališta. Datiran je u kraj 1. do početka 2. st. poslije Krista. Pronađen je 1911. godine na gradilištu austrougarskog časničkog doma u Puli (Marine-Kasino). Proizašla iz mitologije drevnih civilizacija, sfinga je obično biće s lavljim tijelom, ljudskom glavom i orlovskim krilima. Na ulomku vijenca prezentiranom ovom izložbom prikazana je frontalno, raširenih krila, s dojkama na lavljem tijelu i s glavom mlade žene.
S obzirom na kontekst kojemu pripada, prikaz ove Sfinge mogao bi biti inspiriran dramskim predstavama s mitološkom temom o tragičnom tebanskom kralju Edipu.
Izložba je popraćena katalogom u kojem autorica Petešić posvećuje pažnju ne samo izloženom mramornom vijencu s reljefnim prikazom sfinge, nego i njezinom izvornom kontekstu, odnosno Velikom rimskom kazalištu. Danas gotovo da nema nikakvih vidljivih tragova ovog zdanja. Zahvaljujući starim zapisima, grafičkim prikazima, arheološkim istraživanjima i nadzorima te pronađenim ulomcima arhitektonske dekoracije dobivena su određena saznanja o građevini koja je svojevremeno, uz amfiteatar, dominirala cjelokupnom vizurom grada.
[AMI PRES]
by PRESS | Oct 3, 2022 | Arheološki muzej u Zagrebu, PRESS
Tjedan Tutankhamona
6. – 18. listopada 2022.
Program u povodu jednog od najvećih otkrića u povijesti arheologije – otkrića Tutankhamonove grobnice
Galerija AMZ
Pavla Hatza 6
Zagreb
Arheološki muzej u Zagrebu od 6. do 18 . listopada 2022. godine, u Galeriji Arheološkog muzeja u Zagrebu, organizira TJEDAN TUTANKHAMONA u povodu obljetnice jednog od najvećih otkrića u povijesti arheologije – otkrića Tutankhamonove grobnice.
Ove jeseni obilježavamo 100. obljetnicu otkrića Tutankhamonove grobnice koje je izvršilo golem utjecaj na zapadni svijet. Prošlo je jedno stoljeće od trenutka kad je britanski arheolog Howard Carter, nakon više godina traženja, otkrio jedinu neopljačkanu grobnicu u Dolini kraljeva – onu koja je pripadala faraonu-dječaku Tutankhamonu. Faraonu koji je kratko vladao u vrijeme 18. egipatske dinastije (1550. – 1292. stare ere) . Samo otkriće grobnice, ali i iznimno buran fragment egipatske povijesti u kojem je živio, te golema blaga otkrivena u relativnoj malenog grobnici temom su istraživanja i prijepora još od tih dana. Točno 2. studenoga 1922. godine otkriven je ulaz u grobnicu.
U povodu obljetnice jednog od najvećih otkrića u povijesti arheologije u Galeriji Arheološkoga Muzeja u Zagrebu od 6. do 18. listopada održat će se TJEDAN TUTANKHAMONA s nizom znanstveno-popularrnih predavanja i jednom radionicom.
PROGRAM
06. 10. u 19 h Igor Uranić: Carterov put do Tutankhamona
11. 10. u 19 h Mislav Čavka: U potrazi za porijeklom kralja Tuta
13. 10. u 19 h Tomislav Kiš: Tutankhamon i njegov dvor: između obitelji i podanika
14. 10. u 19 h Porin Šćukanec-Rezniček: Senet (radionica, potrebna najava pscukanec@amz.hr)
18. 10. u 19 h Danijel Rafaelić: Tutankhamonova knjižnica: Zagrobne knjige mladog faraona
Radionica
Staroegipatska igra Senet se smatra jednom od najstarijih, ako ne i najstarijom društvenom igrom na svijetu. Međutim, igra koja je počela kao zabava za popuniti vrijeme pretvorila se u oblik osiguravanja vječnoga života prolaskom prepreka na drugome svijetu. O povijesti Seneta, što je on značio Egipćanima, kako je izgledao, i naravno kako se igrao saznajte na radionici Senet. Broj sudionika je ograničen na 10, potrebna prijava na pscukanec@amz.hr
Fotografija Dolina kraljeva Filip Beusan/AMZ
AMZ PRESS
by PRESS | Aug 17, 2022 | Arheološki muzej u Zagrebu, Izložbe, Muzeji, PRESS, U Hrvatskoj, Zagreb
U četvrtak, 18. kolovoza 2022. godine u 20 sati u Lazaretima – kreativnoj četvrti Dubrovnika otvara se izložba Arheološkog muzeja u Zagrebu “Arheologija iz zraka” koja ostaje otvorna do 1. listopada 2022.
Arheologija i zračne fotografije imaju dugu zajedničku povijest koja seže u početak 20. stoljeća kada su iz balona snimljene prve zračne fotografije Stonehengea i Rimskog foruma. S vremenom se razvila i posebna grana naše znanosti, zračna arheologija, koja se bavi proučavanjem tragova ljudske aktivnosti iz prošlosti u krajoliku. Fotografije snimljene iz zraka korištene su također za dokumentiranje i prezentaciju arheoloških nalazišta. Do nedavno su u tu svrhu korišteni baloni, ljestve, servisna vozila i druge platforme, ali razvojem novih tehnologija i komercijalizacijom bespilotnih letjelica postupak dokumentiranja lokaliteta je znatno ubrzan, a kvaliteta prezentacijskih fotografija je dobila novu dimenziju.
Bespilotne letjelice ili kolokvijalno dronovi imaju dugu povijest i širok spektar primjene, međutim tek u posljednjih desetak godina dolazi do njihovog ubrzanog razvoja i komercijalizacije. Posebno mjesto u širokom spektru različitih letjelica zauzimaju rotorne letjelice zbog mogućnosti lebdenja na mjestu od kojih je najpopularnija inačica svakako kvadkopter. U početku su letjelice zahtijevale i dodatnu opremu te je kamera za snimanje dolazila neovisno od samog drona, dok danas one dolaze s već integriranim kamerama u tzv. RTF (engl. Ready to fly) verzijama. Dronovi su nam omogućili snimanje lokaliteta iz dotada nemogućih kuteva i pozicija, a sama činjenica da se radi o financijski relativno jeftinom proizvodu pomogla je da s vremenom postanu sastavni dio alata u svim većim institucijama koja provode arheološka istraživanja. Time se u znatnoj mjeri povećao broj zračnih fotografija arheoloških lokaliteta.
Izložba Arheologija iz zraka postavljena je s ciljem prikazivanja nekih od najzanimljivijih i najatraktivnijih zračnih fotografija arheoloških lokaliteta s prostora Republike Hrvatske. Ova izložba fotografija odudara od klasičnih arheoloških izložaba i osnovni fokus stavljen je na fotografije, dok su podaci o arheološkom kontekstu svedeni na minimum.
Impresum
Organizator: Arheološki muzej u Zagrebu, Dubrovačka baština d.o.o., Dubrovački muzeji
Autori izložbe: Miroslav Vuković (Odsjek za arheologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), Jacqueline Balen (Arheološki muzej u Zagrebu)
Autori fotografija i voditelji istraživanja: Ivan Alduk, Ana Azinović-Bebek, Jacqueline Balen, Giulia Boetto, Igor Borzić, Sébastien Bully, Josip Burmaz, Morana Čaušević Bully, Eva Buća, Lea Čataj, Martina Čelhar, Robert Čimin, Maja Čuka, Löic Damelet, Luka Drahotusky-Bruketa, Zoran Grbin, Maja Grgurić, Andrej Janeš, Tomislav Jerončić, Hrvoje Kalafatić, Vedran Katavić, Ida Koncani Uhač, Miroslav Katić, Domagoj Kristović, Saša Kovačević, Antonio Kovačević, Nela Kovačević Bokarica, Marin Kraljev, Dora Kušan Špalj, Dženi Los, Marin Mađerić, Hrvoje Manenica, Igor Miholjek, Ina Miloglav, Enzo Morović , Zlatan Novak, Dorica Nemeth-Ehrlich, Mate Parica, Silvana Petešić, Domagoj Perkić, Tajana Pleše, Hrvoje Potrebica, Dinko Radić, Irena Radić Rossi, Marta Rakvin, Antonio Ribić, Borko Rožanković, Petar Sekulić, Bartul Šiljeg, Krešimir Šobat, Jure Šućur, Dinko Tresić Pavičić, Ante Uglešić, Marko Uhač, Željko Ujčić, Josip Višnjić, Dalibor Vugrinec, Miroslav Vuković, Igor Zirojević
Koordinatori izložbe: Domagoj Perkić i Zrinka Lucianović
Informacija o fotografiji korištenoj za plakat izložbe:
Foto: Antonio Kovačević
Voditelj istraživanja: dr. sc. Domagoj Perkić
Institucija: Dubrovački muzeji, Arheološki muzej, Dubrovnik
Lokalitet: Gomila na Osmolišu, BG 1
Mjesto: Brsečine, grad DubrovniK
Info:
AMZ PRESS
