NOĆ MUZEJA ’12: Arheološki muzej u Splitu

Noć muzeja 2012. privukla je čak 325.000 posjetitelja na 180 lokacija. Preko 80 gradova i mjesta te njihovih kulturnih ustanova, a pogotovo muzeja, uključilo se i pridonijelo iznimno atraktivnom programu. U Splitu je bilo 39.000 posjetitelja, a od toga približno 3800 ljudi pogledalo je matičnu zgradu Arheološkog muzeja u Splitu.

Arheološki muzej u Splitu najstariji je arheološki muzej u Hrvatskoj. Uz arheološku djelatnost prikupljanja obrade i prezentiranja arheološkog materijala i spomenika, AMS provodi sustavna arheološka istraživanja na lokalitetima Saloni i Isi (antička Issa), te posjeduje područnu zgradu u Solinu – Tusculum i Arheološku zbirku Issa u Visu. Ove dvije zbirke također su sudjelovale u Noći muzeja s popriličnim uspjehom.

O atmosferi, događanjima i izložbama održanima u sklopu ove manifestacije pročitajte u našem razgovoru s Jelenom Jovanović, kustosicom Arheološkog muzeja u Splitu. Kako sama kaže, trenutno se bavi inventarizacijom muzejske građe, revizijom iste te piše članak za muzejski časopis Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku. U organizaciji Noći muzeja sudjelovala je između ostalog održavanjem radionice za srednjoškolce, koja je ostvarila izuzetan uspjeh.

Jeleni se ovom prilikom zahvaljujemo na dosadašnjoj suradnji, a radujemo budućoj te  želimo puno uspjeha u daljnjem radu.

Razgovor je vodila Julija Vuljanko.

Razgovor s Jelenom Jovanović, kustosicom Arheološkog muzeja u Splitu

Julija: Noć muzeja je, kao i svake godine, a ove u još većem opsegu, naprosto zapanjila odazivom javnosti. Kako je Arheološki muzej u Splitu pristupio samoj manifestaciji i organizaciji iste?

Jelena: Arheološki muzej u Splitu ove je godine organizirao prigodan program povodom manifestacije Noć muzeja čak na tri različite lokacije: u matičnoj zgradi u Splitu, u zgradi Tusculum u Solinu (gdje se nalazi naša istoimena priručna zbirka i lokalitet), te po prvi puta u Gospinoj Batariji, u gradu Visu (gdje se nalazi naša priručna zbirka i lokalitet Issa).

Na sve tri lokacije posjetitelji su uživali u zabavno-glazbenim programima, organiziranim stručnim vodstvima, muzejskim publikacijama i suvenirima dostupnima po sniženim cijenama, te prigodnim domjencima uz koje su se mogli ugrijati. Posebno bih istaknula malu izložbu postavljenu u matičnoj zgradi u Splitu, na kojoj su izložene fotografije ključnih spomenika iz našeg lapidarija, koje su fotografirali učenici srednjih škola grada Splita. Točnije, 45 učenika iz 6 splitskih srednjih škola, sudjelovalo je u muzejskoj edukativnoj radionoci ‘FotoARH’, koja je zahvaljujući njihovoj aktivnosti i zainteresiranosti rezultirala istoimenom izložbom. Izložba traje do kraja veljače.

Julija: Arheološki kompleks Salona dio je Vašeg muzeja. Kako je tamo uspjela Noć muzeja?

Jelena: Drugu godinu za redom Arheološki kompleks Salona ponudio je bogati i raznovrsni program za Noć muzeja. Ove godine, uz stručna vodstva po lokalitetu, posjetitelji su mogli razgledati spomen sobu don Frane Bulića u zgradi Tusculuma, te uživati u dramsko-glazbenom programu glumice Ksenije Prohaske i pijanistice Irine Nykolenko. Osim autobusa, koji je bio posebno organiziran za prijevoz posjetitelja od zgrade Muzeja u Splitu do Arheološkog kompleksa Salona u dva termina, standardni međugradski autobus na relaciji Split-Solin, prometovao je svakih petnaest minuta. Unatoč dislociranosti i hladnom vremenu, brojka od 1100 posjetitelja Priručne zbirke i arheološkog lokaliteta Salona za Noć muzeja 2012. možda najbolje govori o uspješnosti.

Julija: Kakve su bile reakcije (ciljane) publike i općenito atmosfera?

Jelena: Arheološki muzej u Splitu svake se godine nalazi na samom vrhu najposjećenijih muzeja u Splitu. Ove godine bilo je oko 3800 posjetitelja u našoj matičnoj zgradi, a posebno bih istaknula preko 250 ljudi koji su posjetili priručnu zbirku Issa, u gradu Visu. Možda se ovakva statistika čini nešto manjom u odnosu na broj posjeta zagrebačkih muzeja, ali je za naše uvjete dobar pokazatelj da ljudi vole i žele sudjelovati u kulturnim događanjima. Zbog toga je većina prigodnih (zabavno-glazbenih) programa koji se organiziraju po muzejima, namjenjena široj publici. Reakcije i atmosfera su odlične, a broj posjetitelja svake godine raste. Neupitno je, dakle, da je manifestacija Noć muzeja trend, ili kako bi Splićani rekli đir.

Julija: Arheološki muzeji diljem Hrvatske izuzetno su interesantni široj javnosti, a pogotovo to vidimo u Noći muzeja. Koji je po Vašem mišljenju razlog tome? I mogu li muzeji kod nas više raditi na promidžbi?

Jelena: Arheološki muzeji diljem Europe i svijeta, ujedno su i najstariji muzeji, a svojom građom golicaju maštu široj publici, različitih dobnih skupina. Uostalom, tko to, barem u djetinjstvu, nije bio/jest očaran drevnim Egiptom, stripovima Martin Mystery ili junacima poput Indiane Jones i Lare Croft. Iako stereotipi, često bazirani na netočnim podacima o arheologiji, kao znanosti, apsolutno su doprinijeli popularizaciji iste. Marketing je danas od iznimne važnosti u svemu, pa tako i kad je riječ o muzejima. Konkretno, Arheološki muzej u Splitu najstariji je muzej u Hrvatskoj, ali i u čitavoj jugoistočnoj Europi, što se čini dovoljno snažnim brendom prvenstveno u promociji. Ipak, posjećenost uvijek može biti bolja, a zasigurno bi tome doprinio stručnjak za marketing, koji bi trebao biti potreban u svakom muzeju, baš kao i kustos ili pak muzejski pedagog.

Julija: Osim web stranice, aktivni ste i na Facebooku. Koliko je takva vrsta komunikacije korisna muzeju? Javljaju li Vam se neki mladi, možda budući arheolozi?

Jelena: Društvena mreža Facebook sveprisutni je fenomen, koji upravo u marketinškom smislu nudi nevjerojatan potencijal. Kombinacija jednostavnog i besplatnog je idealna, a u vrlo kratkom vremenu omogućava ažuriranje podataka i širenje informacija. Stoga, mislim da je jako bitna i korisna muzeju. Prethodno spomenuta edukativna radionica ‘FotoARH’, iz koje je proizašla trenutna izložba fotografija učenika srednjih škola, također je koristila pogodnosti Facebooka. Ideja mi je bila ta, da sudionici radionice, nakon odslušanog stručnog vodstva, odgovore na pet pitanja (koja ujedno predstavljaju pet ključnih spomenika u našem lapidariju) kroz svoje fotografije. Svaki sudionik trebao je odabrati po jednu fotografiju za svaki spomenik, te uz navedene osnovne podatke (naziv spomenika, datacija, lokalitet) uploadati fotografije na Facebook stranicu našeg muzeja. Jedan od kriterija, na temelju kojeg smo odlučili koje će se fotografije naći na izložbi, bio je ujedno i broj pozitivnih komentara i likeova. To je potaknulo kompetitivnost među sudionicima, a ujedno i doprinijelo promociji muzeja.

Zanimljivo, tijekom radionice, nekoliko vidno zainteresiranih djevojaka, raspitivale su se o studiju arheologije kao potencijalnom izboru, što me jako razveselilo. Mogućnost informiranja, približavanje i demistifikacija muzeja kao institucije, upravo su neki od glavnih ciljeva muzejskih edukativnih radionica namjenjenih djeci. Studij arheologije još uvijek ne postoji u gradu Splitu, pa upravo u našem muzeju vidim bitnu didaktičku ulogu. Od sada, sva događanja, aktivnosti, pa tako i pitanja vezana uz Arheološki muzej u Splitu, mogu se pronaći ili postaviti i na našoj Facebook stranici.

Jelena Jovanović tokom terena na Visu (u pozadini - ostaci antičke vile). Autor: Sebastian Govorčin.

Jelena Jovanović tokom terena na Visu (u pozadini – ostaci antičke vile). Autor: Sebastian Govorčin.