Lokaliteti – Divje babe I [Osvrt Vendi Jukić Buča]

OPĆI PODACI

Lokaliteti – Divje babe I [Osvrt Vendi Jukić Buča]

• Web
• Email
• LTO Laufar Cerkno, TIC Cerkno, Močnikova 2, 5282 Cerkno
• Tel: + 386 (0) 5 373 46 45
• Radno vrijeme: po dogovoru
• Ulaznice: vodstvo prema programu – pojedinci 4 eur; skupine (8 i više osoba) – 3,50 eur; djeca do 4. godine besplatno, od 4. – 12. godine 2 eur

Svjetski poznati arheološki lokalitet Divje babe I nalazi se u mjestu Šebrelje, na području občine Cerkno, u središnjoj Sloveniji. Šebrelje, koje se spominje 1377. godine, nastalo je u 11. st., a nalazi se na platformi kraške uzvisine. U neposrednoj okolici crkve sv. Ivana, koja slovi kao izuzetno energijsko područje, nalaze se kamenom ograđeni rovovi iz 1. svjetskog rata te bunker koji je služio za čuvanje municije. Iznad jednog rova postavljen je vidikovac s kojeg se vide okolne planine i platoi te rijeka Idrica u podnožju. Na nekoliko kilometara udaljenosti nalazi se gradić Most na Soči, rijeci iznimne plavozelene boje.

Ispred spilje postavljeni su plakati s osnovnim informacijama za posjetitelje, a u Šebrelju uređen je i prostor muzeja sa simbolično rekonstruiranim prostorom spilje, izloženim nalazima i plakatima s informacijama.

Istraživanja Lokaliteta provodio je u dvije kampanje Inštitut za arheologijo Slovenske akademije znanosti i umjetnosti – prva pod vodstvom dr. Mitje Brodara (1978. – 1986.), a drugu su vodili Janez Dirjec i dr. Ivan Türk (1989. -1999.). Spilju su naizmjenice naseljavali ljudi i životinje tijekom razdoblja srednjeg i početka mlađeg paleolitika (80 000 – 35 000 god. pr. n. e.), što je zaključeno prema brojnim nalazima životinjskih kostiju i ljudskih artefakata. Najpoznatiji nalaz datiran je u razdoblje između 50 000 i 60 000 god. pr. n. e., a odnosi se na koštanu frulu pronađenu 1995. godine, koja se danas sa sigurnošću smatra izradom neandertalca. Ulaz u spilju je zaključan, a moguće ju je razgledati uz prethodnu najavu i vodstvo gospodina Štefana Lapanje. Već pri otvaranju teških željeznih vrata osiguranih lokotom, iz spilje prodire ledeno hladan zrak. Ručnim kopom dovedena je elektrika na područje spilje, koja se nalazi oko 150 m od crkve sv. Ivana – početne točke spuštanja prema spilji (kilometar puta koji treba prijeći pješice). Oko 180 m nadmorske visine dijeli poziciju spilje od rijeke Idrice, u kojoj je, za vrijeme arheoloških istraživanja, ispiran iskopani materijal, koji se posebnom žičarom direktno spuštao do lokacije ispiranja.

Istražen je samo jedan dio spilje, a izvanredno vidljivi profili obilježeni su stratigrafskim oznakama. S obzirom da je otvor spilje bio vrlo mali, prije početka istraživanja unutrašnjosti bilo je potrebno provesti otkopavanja ispred otvora, tako da je današnji ulaz u spiju pristupačan i prostran.

Kontinuitet vremena koncentriran u spilji, s njenom još neistraženom dubinom,  generira posebnu atmosferu. Na svakom koraku, iz nakupina različite starosti, razabiru se komadi životinjskih kostiju. Ostaci kostura neandertalaca do sada nisu pronađeni, ali s obzirom da postoje evidencije o njivom pokopavanju na mjestima obitavanja (Shanidar, Kebara,), nije isključena mogućnost njihovog otkrivanja prilikom istraživanja dubljih prostora spilje.

Istraženi prostor spilje obuhvaća dvije etaže povezane konstrukcijom metalnih stepenica. Na donjem dijelu, na sredini desne stijene, pronađena je koštana frula. Ovaj izuzetni nalaz godinama je bio predmet arheoloških rasprava i podijeljenih mišljenja, iz više razloga. Postavljala su se pitanja datacije, porijekla i izrade. Nakon brojnih proučavanja i testiranja slovenskih i stranih stručnjaka, danas se smatra da ju je izradio (rupe nisu nastale slučajno, primjerice djelovanjem životinja) neandertalac (ne kromanjonac), u razdoblju musterijena (između 60 i 50 000 g. pr. n. e.). Smatra se najstarijim glazbenim instrumentom na svijetu, a čuva se pod posebnim uvjetima u Narodnom muzeju u Ljubljani. Glazbenik Ljuben Dimkaroski je na egzaktnoj replici ovog instrumenta uspio odsvirati repertoar melodija i ostvario veliki broj tonova (>link).

Životinja koja je najučestalije obitavala ovu spilju bio je spiljski medvjed – otkopane su tone njegovih ostataka (kosti, zubi, fosilizirane dlake). Na drugoj etaži nalazi se mjesto pokopa spiljskog medvjeda, gdje su u dugom vremenskom periodu  dolazile preminuti. Danas spilju naseljavaju šišmiši, koji su svoje mjesto pronašli u stalaktitima. Zbog ovih zaštićenih životnja, spilja je zatvorena od listopada do veljače, kada unutar nje provode zimsko razdoblje u hibernaciji.

Spilja je, nakon posljednje istraživačke kampanje, ostavljena u stanju koje omogućuje neposredni nastavak istraživanja novim generacijama arheologa, u trenutku kada za to budu osigurana nova sredstva i tehnologije.

Na istom području, lokalitet Divje babe II nalazi se nekoliko desetaka metara nadmorske visine iznad, a sondažna inicijalna istraživanja provedena su na određenim pozicijama ispred ulaza u spilju. Ova iskopavanja obilježena su tragičnim događajem u kojem je, prilikom posjeta lokalitetu, u nesretnom slučaju preminuo lokalni učitelj. Danas su, duž cjelog puta, postavljene zaštitne ograde i rukohvati, a ispred ulaza u spilju Divje babe II postavljen je i drveni stol s klupama – ugodno odmorište. Spilja je za sada netaknuta, a posebnost je i endemski crveni lišaj koji raste unutar njezinog ulaznog prostora.

Zadovoljstvo je bilo ovaj obići Lokalitet s Vodičem koji je od malih nogu obilazio ovo područje, zavlačio se u spilje i istraživao skrivene i nedostupne prostore. Gospodin Štefan Lapanja upoznat je s brojnim detaljima, događajima i zanimljivostima koje rado pripovijeda posjetiteljima. Primjerice, u crkvi sv. Ivana postoje dvije oltarne slike – druga da bi prikrila prvu s prikazom relativno obnaženih muških tijela koja su bila razlogom posjete crkvi mnogih dama. Da bi doživljaj bio potpun, gospodin Štefan i njegova supruga, gospođa Anica, pripremili su degustaciju lokalnih specijaliteta u vlastitoj izradi. među kojima šebreljski želodec – jelo s registriranom zemljopisnom oznakom. Zahvaljujem na njihovom trudu  i susretljivosti.

Na organizaciji izleta i srdačnoj pratnji zahvaljujem svojoj dragoj prijateljici, gospođi Miri Guzelj i njezinom suprugu Francu, na čiji sam poziv i inicijativu imala priliku posjetiti i doživjeti ovaj posebni prirodni i arheološki lokalitet.

U Ljubljani, 15 7 2013

Vendi Jukić Buča

> Galerija slika [Vendi Jukić Buča]

O lokalitetu Divje babe I i neandertalskoj fruli objavljeni su brojni članci, zbornici i mogorafije, a neki od njih dostupni su i na internetu.

>Opera Instituti Archaeologici Sloveniae 21

>Divje babe I, 1. del