OPĆI PODACI
Vrsta muzeja: specijalizirani – arheološki
- Ravnatelj: mr. sc. Damir Kliškić [prethodnik dr. sc. Zrinka Buljević]
- Adresa: Zrinsko – Frankopanska 25, 21000 Split
- Telefon: +385 (21) 329 340
- Telefaks: +385 (21) 329 360
- Web stranica
- Radno vrijeme: Arheološki muzej u Splitu otvoren je za posjetitelje tijekom ljetne sezone (01.06. – 30.09.) od pon – sub od 9 – 14 i 16 – 20 sati. Tijekom zime (1.10. – 31.05.) Muzej radi od pon – pet od 9 – 14 i 16 – 20 sati, te subotom od 09 – 14 sati; Arheološki lokalitet Salona otvoren je za posjetitelje od pon – sub od 9 – 19, te ned 9 – 13 sati u ljetnoj sezoni (1.04. – 31.10.), a tijekom zimskih mjeseci (1.11. – 31.03.) od pon – pet od 9 – 15.30, te subotom od 9 – 14 sati; Arheološki lokalitet i zbirka Issa i Arheološki park Rimske terme u Issi otvoreni su od 01.06. – 30.09. od pon – ned od 9 – 13 i 17 – 21 sati, a zimi samo uz obveznu prethodnu najavu na tel. 021/329-340.
- Ulaznice: Arheološki muzej u Splitu / Priručna zbirka i lokalitet Salona: 30 kn odrasli, 15 kn djeca, učenici, studenti, osobe sa invaliditetom; Priručna zbirka i lokalitet Issa: 20 kn odrasli, 10 kn djeca, učenici, studenti, osobe sa invaliditetom; cijena ulaznice za Arheološki park Rimske terme u Issi 5 kn, cijene ulaznica posjeta Arheološkom muzeju u Splitu i Priručnoj zbirci i lokalitetu Salona ili Priručnoj zbirci i lokalitetu Issa unutar 7 dana: 50 kn odrasli, 20 kn djeca, učenici, studenti, umirovljenici, osobe sa invaliditetom; umirovljenici i osobe sa invaliditetom: ponedjeljkom ulaz slobodan. Članovi ICOMOS, ICOM, HMD, HAD, AIHV i drugih stručnih udruga: besplatan ulaz uz predočenje iskaznice.
- Stručna vodstva: uz prethodnu najavu na + 385 (21) 329 340. Cijena 300 kn.
- Stalni postav, povremene izložbe.
- >Arheološki kompleks Salona i Tusculum
- >Zbirka Issa
ARHEOLOŠKI MUZEJ U SPLITU najstariji je arheološki muzej u Hrvatskoj. Uz arheološku djelatnost prikupljanja obrade i prezentiranja arheološkog materijala i spomenika, Muzej provodi sustavna arheološka istraživanja na lokalitetima Saloni i Isi (antička Issa), te posjeduje priručnu zbirku i lokalitet Salona, sa zgradom u Solinu – Tusculum, te priručnu zbirku Issa u zgradi Gospine Batarije i istoimeni lokalitet u gradu Visu.
Arheološki muzej u Splitu. Fotografiju ustupio: AMS.
POVIJEST MUZEJA
Arheološki muzej u Splitu osnovan je dekretom Dalmatinske vlade 22. 8. 1820. godine (Marin 1991: 1). Od 1878. godine Muzej izdaje prvi arheološki časopis, koji pod nazivom ‘Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku’, koji izlazi do danas. Godine 1884. ravnateljem postaje don Frane Bulić, zaslužan za izgradnju današnje muzejske zgrade.
Opširnije o povijesti Muzeja
• Papalić, Marulić, Bulić
U vrijeme renesanse, arheološki spomenici koje je splitski plemić Dominik Papalić zajedno s Markom Marulićem pomno prikupljao tijekom šetnji po ruševinama Salone te ih pohranio u svome domu, činili su začetak zbirke (Marin 1991: 1). Marulić je za potrebe ovoga ‘muzeja’ izradio svojevrsni vodič po zbirci latinskih natpisa, od kojeg je danas sačuvano pet originalnih rukopisa, a ostali se čuvaju u obliku fotografija (Marin 1991: 1). Godine 1750. osnovan je u Splitu Nadbiskupski muzej koji je također čuvao zbirku salonitanskih kamenih spomenika s latinskim natpisima (Marin 1991: 1). Car Franjo I. posjetio je Split i Solin 1818. godine, te je njegovim poticajem donesen dekret o osnivanju Arheološkog muzeja 1820. godine smještenog u zgradu podignutu 1821. godine uz istočne zidine Dioklecijanove palače. Pedeset godina kasnije, 1878. godine, Muzej je osnovao prvi arheološki časopis u bivšoj Jugoslaviji ‘Bullettino di archeologia e storia dalmata’, koji, promijenivši naziv u ‘Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku’, izlazi do danas (Marin 1991: 1). Don Frane Bulić, dugogodišnji ravnatelj Muzeja i urednik VAHD-a, osnovao je 1894. godine hrvatsko arheološko društvo ‘Bihać’ u Splitu, koje je istraživalo područje primorskog pojasa od Trogira do Omiša (Gunjača, Jelovina 1976: IX).
• Zgrada Muzeja
Don Frane Bulić zaslužan je za izgradnju današnje muzejske zgrade 1914. godine, koju su projektirali arhitekti August Kirstein i Friedrich Ohman (Marin 1991: 2). U prizemlju zgrade nalazi se izložbena dvorana, a na katu su radni kabineti i knjižnica. Ispred zgrade uređen je perivoj, s natkrivenim kamenim spomenicima lapidarija (Marin 1991: 2).
MUZEJSKA DJELATNOST
• Zbirke
Muzej obuhvaća Epigrafičku zbirku (zbirku natpisa), Numizmatičku zbirku, Pretpovijesnu zbirku, Grčko-helenističku zbirku, Rimsko-provincijalnu zbirku, Kasnoantičku zbirku, Srednjovjekovnu zbirku, Zbirku podvodne arheologije, Zbirku umjetnina i predmeta umjetničkog obrta, Zbirku novovjekovnih spomenika, Zbirku spomenika modernog doba.
Muzej čuva oko 150 000 arheoloških spomenika i artefakata. Jedan dio obuhvaćen je stalnim postavom koji je prezentiran javnosti 18. 12. 2000. godine u renoviranoj zgradi.
U prizemlju zgrade izloženi su karakteristični artefakti i spomenici iz razdoblja prapovijesti, helenizma, antike, kasne antike, ranog kršćanstva te ranog srednjeg vijeka i vremena hrvatkih narodnih vladara.
U natkrivenom lapidariju u dvorištu prezentirani su kameni spomenici od helenizma do srednjovjekovnog razdoblja te antički mozaici.
• Istraživačka djelatnost
Muzej provodi sustavna arheološka istraživanja u Salon (antička Salona) i u gradu Visu (antička Issa).
• Izdavačka djelatnost
Arheološki muzej izdaje časipis Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku (A1) (recentno je časopis promijenio ime u Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku). VAPD je jedini hrvatski znanstveni časopis međunarodno indeksiran, uvršten u AHCI- Arts & Humanities Citation Indeks.
Od 2008. godine Muzej izdaje seriju Katalozi i monografije (gl. urednica Zrinka Buljević).
Fond Knjižnice obuhvaća oko 50.000 svezaka, među kojima je 8 inkunabula i oko 170 knjiga iz 16. stoljeća, a odnosi se na građu iz arheologije, povijesti i povijesti umjetnosti. S osobitom se pažnjom čuvaju zbirka plakata, proglasa, starih zemljopisnih karata te grafička zbirka i zbirka umjetnina.
Posebnu cjelinu tvori Arhivska zbirka koja obuhvaća ostavštine don F. Bulića, M. Abramića, L. Jelića, F. Carrare, J. Bajamontija i obitelji Pavlović-Lučić.
Građa Knjižnice povremeno se predstavlja široj javnosti putem izložbi.
Unutar Muzeja djeluje Tehnička jedinica koja obavlja restauratorsko-preparatorske poslove, dokumentacijsko-informatilke poslove, fotografske poslove, te pomoćne stručne poslove.
Literatura
Gunjača, Jelovina 1976. Gunjača, Stjepan, Jelovina, Dušan. Starohrvatska baština. Zagreb, 1976.
Marin 1991. Marin, Emilio. Arheološki muzej Split. Vodič. Split, 1991.
