AMZ – Tri dana za otkrivanje arheologije – od 18. do 20. lipnja 2021. Europski dani arheologije diljem Hrvatske (PRESS)

3 dana za otkrivanje arheologije
Od 18. do 20. lipnja 2021. obilježavamo Europske dane arheologije diljem Hrvatske

Od 18. do 20. lipnja 2021. Europski dani arheologije, manifestacija koja se održava u cijeloj Europi, održat će se diljem Hrvatske. Ove godine, Arheološki muzej u Zagrebu okupio je 24 partnera iz Hrvatske, muzeje, fakultete, stručna udruženja i druge institucije, koji će putem raznolikih i zanimljivih sadržaja publici približiti arheologiju.

Publiku svih uzrasta očekuje bogat program koji uključuje stručna vodstva, arheološke lokalitete, radionice, predavanja, izložbe, predstavljanja knjiga, projekata i događanja, projekcije filmova, manifestacije i virtualni program.

Glavni organizatori Europskih dana arheologije, Francusko Ministarstvo kulture i Nacionalni institut za preventivna istraživanja (Inrap), okupljaju niz partnerskih institucija diljem cijele Europe kako bi na popularan i pristupačan način prezentirali arheologiju i podijelili nova arheološka saznanja s javnosti. Glavni organizator za Hrvatsku je Arheološki muzej u Zagrebu.

Europski dani arheologije – 3 dana za otkrivanje arheologije!
Za sve znatiželjnike, zaljubljenike u povijest i arheologiju od 18. do. 20. lipnja 2021.
Arheologiju vam predstavljaju stručnjaci –  muzealci i znanstvenici – arheolozi!
Provjerite program, pregledajte virtualne sadržaje, organizirajte posjet ili izlet na vrijeme i pridružite nam se u muzejima, na fakultetima, arheološkom lokalitetima i manifestacijama.
Program događanja u Hrvatskoj

Program događanja u organizaciji Arheološkog muzeja u Zagrebu

U Hrvatskoj sudjeluju:
Arheološki muzej Istre
Arheološki muzej Narona
Arheološki muzej u Zagrebu
Gradski muzej Karlovac
Gradski muzej Križevci
Gradski muzej Sisak
Gradski muzej Vinkovci
Gradski muzej Virovitica
Hrvatsko arheološko društvo
Institut za arheologiju
Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru
Muzej antičkog stakla
Muzej grada Iloka – Palača Odescalchi
Muzej vučedolske kulture
Muzej Prigorja
Muzej Grada Zagreba
Muzeji Hrvatskog zagorja – Muzej krapinskih neandertalaca, Muzej seljačkih buna i Dvor Veliki tabor
Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru
Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta u Puli
Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu
Općina Kaptol
Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka
Zavičajni muzej Stjepan Gruber Županja


Europski dani arheologije – program Arheološkog muzeja u Zagrebu

Od 18. do 20. lipnja 2021. Arheološki muzej u Zagrebu s 26 partnera diljem Hrvatske obilježava Europske dane arheologije. Muzeji, fakulteti, stručna udružena i institucije pripremili su za publiku niz zanimljivih sadržaja: stručna vodstva, arheološki lokaliteti, radionice, predavanja, izložbe, predstavljanja knjiga, projekata i događanja, projekcije filmova, manifestacije i virtualni program.

Trodnevni program u organizaciji Arheološkog muzeja u Zagrebu besplatan je za posjetitelje a odvija se na četiri lokacije u Galeriji AMZ, lapidariju Arheološkog muzeja u Zagrebu, arheološkom parku Andautonija i u općini Kaptol.

U Galeriji AMZ posjetitelji tako mogu sva tri dana razgledati izložbu „50 godina francusko-hrvatske arheologije“ a u petak online pogledati predstavljanje zbornika radova „Monumenta marmore aereque perenniora“ u čast Anti Rendiću- Miočeviću.

U petak u dvorištu Arheološkog muzeja u Zagrebu od 11 do 14 sati bit će postavljen FestArK punkt na kojem će se publici prezentirati bogata izdavačka djelatnost Arheološkog muzeja u Zagrebu s 11 publikacija izdanih u zadnjih godinu dana. Publikacije, kao i suvenire posjetitelji će moći kupiti u suvenirnici Arheološkog muzeja u Zagrebu koja će sva tri dana Europskih dana Arheologije raditi od 10 do 18 sati.
Festival arheološke knjige – FestArK nije održan prošle i ove godine zbog epidemiološke situacije i oštećenja nastalih na zgradi Arheološkog muzeja u Zagrebu uzrokovanim prošlogodišnjim potresima,

Pozivamo posjetitelje da prisustvuju nesvakidašnjem događanju “Maraton crtanja” u petak i nedjelju u terminima od 10 do 15 i od 17 do 21 sati, kada će studenti Akademije likovnih umjetnosti iz Zagreba 24 sata crtati kamene spomenike koji se čuvaju u lapidariju Arheološkog muzeja u Zagrebu. Smjernica i ideja vodilja ove radionice uvođenje je novih metoda i šireg spektra materijala, uz drugačiji vremenski okvir od onog koji je primjenjiv u redovnoj nastavi Akademije jer se crta 24 sata, čime se intenzivira i poboljšava studentska praksa, a događaj postaje relevantna točka postavljanja crteža i crtačkih procesa u širi, umjetnički kontekst. Crteži koje će studenti izraditi tijekom ove aktivnosti, bit će objavljeni u tiskanom vodiču po lapidariju koji je trenutno u pripremi.

U subotu u 20 sati u lapidariju Arheološkog muzeja u Zagrebu održat će se promocija knjige Daniela Rafaelića i Hrvoja Gržine „Hramovi oteti Nilu“, i prikazivanje triju kratkometražnih filmova Mate Bogdanovića, arhivskog gradiva Hrvatskog državnog arhiva, „Hramovi oteti Nilu“, „Spomenici starog Egipta“ i „Geoistraživanja u Egiptu“, te prikazivanje triju kratkometražnih filmova Muzeja antičkog stakla „Muzej antičkog stakla – Izrada reljefnog žiga“, „Eksperimentalna arheologija u Muzeju antičkog stakla u Zadru“ i „Eksperimentalni pristup u izradi antičkih staklenih oblika“

Sva tri dana Europskih dana arheologije od 12 do 18 sati u Arheološkom parku Andautonija u Ščitarijevu moguć je razgled parka i Muzeja mirisa, sudjelovanje najmlađih u radionicama „Rimske igre“, „Izrada bula“ i „Mali arheolozi“. Razgled „Muzeja mirisa“.

U općini Kaptol u subotu u 20 sati organizirano je otvorenje izložbe „Arheologija Kaptola“ i prigodno predavanje „Značenje arheološkog lokaliteta Kaptol u europskom kontekstu“ Hrvoja Potrebice s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Borut Križa iz Dolenjskog muzeja u Novom mestu.

U nedjelju u općini Kaptol organiziran je obilazak turističke arheološke rute „Putevima ratnika“, radionice namijenjene učenicima „Klinci željeznoga doba“ i „Arheološko istraživanje“radionice namijenjene odraslima  „Tkanje u željeznom dobu“ i „Radionica halštatske hrane“ u suradnji s krčmom „Stari fenjeri“ i posjet konjanika konjičkog kluba „Hrvatski sokol“ iz Vukovija.


Andautonija – Program Arheološkog muzeja u Zagrebu

18. 19. i 20. lipnja 2021. od 12 do 18 sati u sklopu obilježavanja Europskih dana arheologije Arheološki muzej u Zagrebu pripremio je program za posjetitelje u Arheološkom parku Andautonija u Ščitarjevu. Ovaj muzej na otvorenom osim razgleda prezentiranog arheološkog lokaliteta posjetiteljima nudi i razgled „Muzeja mirisa“, radionice za najmlađe posjetitelje „Rimske igre“, „Izrada bula“ i „Mali arheolozi“ i boravak u prirodi. Svi sadržaji su besplatni.

U današnjem selu Ščitarjevu, desetak kilometara jugoistočno od Zagreba, nalazio se od 1. do 4. stoljeća rimski grad Andautonija. Grad je bio smješten u posavskoj ravnici, prostoru od izuzetne prometne važnosti, na mjestu gdje je rimska cesta Poetovio (Ptuj) – Siscia (Sisak) prelazila rijeku Savu, odnosno uz prometnicu koja je bila važna i prije dolaska Rimljana. Kao prva i najveća urbana cjelina ovog prostora Andautonija upućuje na tradiciju urbanog života na zagrebačkom području staru gotovo 2.000 godina te je u tom smislu preteča Zagreba.

Zahvaljujući arheološkim istraživanjima, koja traju od 1969.godine do danas, poznato je da je Andautonija grad koji se protezao na prostoru veličine oko 1.000 metara u smjeru sjever-jug i 400 metara u smjeru istok-zapad. Grad je imao kamenom opločene ulice, kanalizaciju, javne zgrade, stambene četvrti i nekropole.

Nalazi na prostoru Ščitarjeva, kao i epigrafski spomenici na kojima se Andautonija spominje kao Municipium i Respublica Andautoniensium, svjedoče da se radilo o gradu koji je već u 1. stoljeću imao samostalnu upravu te je tijekom 400 godina bio administrativno-upravni, gospodarsko-kulturni i vjerski centar prostora između Medvednice na sjeveru, Vukomeričkih gorica na jugu, rijeke Zeline na istoku te Samoborskoga gorja na zapadu.

S obzirom na prirodno-zemljopisne i povijesne čimbenike radi se o jedinstvenom prostoru, današnjem zagrebačkom području, koje je u rimsko vrijeme bilo područje Andautonijske zajednice s urbanim središtem Andautonijom.
Od vremena rušenja Andautonije, krajem 4. ili početkom 5. Stoljeća, prostor ovog antičkoga grada nije ponovno urbaniziran, tako da su sačuvani objekti većim dijelom dostupni arheološkom
istraživanju.


“Halštatski dani – festival željeznog doba u Zlatnoj dolini” u općini Kaptol – Program u organizaciji Arheološkog muzeja u Zagrebu

Tijekom obilježavanja Europskih dana arheologije 19. i 20. lipnja u općini Kaptol odvijaju se „Halštatski dani – festival željeznog doba u Zlatnoj dolini“ u organizaciji Arheološkog muzeja u Zagrebu, Centra za prapovijesna istraživanja, općine Kaptol, kulturne rute Staza željeznog doba Podunavlja (Iron Age Danube Route) i Europske udruge arheologa.

U subotu 19. lipnja u vijećnici općine Kaptol u 20 sati otvorit će se izložba „Arheologija Kaptola“ koja uz nadaleko poznate nalaze ukazuje na činjenicu da su ljudske zajednice na prostoru Kaptola gotovo kontinuirano živjele i ostavljale svoje tragove u proteklih sedam milenija. Uz otvorenje izložbe održat će se predavanje „Značenje arheološkog lokaliteta Kaptol u europskom kontekstu“ Hrvoja Potrebice, profesora s Odsjeka za arheologiju Filozofskog Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Boruta Križa, arheologa i kustosa iz Dolenjskog muzeja u Novo Mestu u Sloveniji.

U nedjelju 20. lipnja na Trgu Vilima Korajca općine Kaptol organizirani su sadržaji za sve uzraste. Tako će posjetitelji moći sudjelovati u obilasku turističke arheološke rute „Putevima ratnika“ uz stručno vodstvoDjecu očekuju radionice „Klinci željeznoga doba“ i „Arheološko istraživanje“, dok smo za odrasle pripremili radionice na kojima će se moći okušati u tkanju i kuhanju „Tkanje u željeznom dobu“ i „Radionica halštatske hrane“. Organiziran je i posjet konjanika konjičkog kluba „Hrvatski sokol“ iz Vukovija.

Požeška kotlina je iz arheološke perspektive čudesan prostor u kojem pronalazimo izuzetna nalazišta iz gotovo svih razdoblja. Iako su ti arheološki dragulji razasuti po cijeloj Zlatnoj dolini prigorje Papuka između Velike i Kutjeva, s Kaptolom u središtu, svakako zauzima posebno mjesto jer tu nije samo veća koncentracija nalazišta nego je iznimna i dugotrajnost naseljavanja na ovom prostoru. Činjenica da je riječ o ekološki optimalnim prostorima za život objašnjava prve tragove naselja koje na ovom području bilježimo u mlađem kamenom dobu još početkom šestog tisućljeća prije Krista. Još od najranijih razdoblja uz osnovne životne resurse, položaj naselja u velikoj mjeri određuje i ono čime se te zajednice bave. Kako upravo ovaj prostor pruže golemu raznolikost od izuzetnih strateških položaja, pogodnih za obranu ali i na križanju komunikacija, do eksploatacije i kontrole mineralnih resursa poput grafita nije čudno da je ovaj prostor praktički kontinuirano naseljavan i kroz mlađe kameno, bakreno i brončano doba da bi u željeznom dobu doživio kulminaciju u razvoju kneževskog središta od europskog značaja. Uz sve navedeno, ne treba zanemariti svijest o kontinuitetu, odnosno o prepoznavanju određenih položaja kao bitnih odrednica krajolika. Uz ostale razloge za naseljavanje na takvim mjestima može biti prisutna i želja za ovladavanjem krajolikom, kako fizičkim tako i mitološkim. To je mehanizam kojim ponekad novopridošle zajednice pokušavaju uspostaviti svoju vezu s prostorom na kojem žive i održanjem kontinuiteta ili privida kontinuiteta i polagati svoje pravo na spomenuti prostor. U kasnijim razdobljima antike i srednjeg vijeka ovaj prostor određuju ne samo mikroregionalni, nego i makroregionalni čimbenici i apstraktne odrednice političkog prostora koje često ne prate logiku fizičkog prostora i arheologiji ostaju nevidljive bez posrednog, povijesnog uvida u situaciju.

Sudjelovanje u svim događanjima je besplatno a sva događanja bit će organizirana prema aktualnim epidemiološkim uvjetima.

Od 18. do 20. lipnja 2021. Arheološki muzej u Zagrebu s 26 partnera diljem Hrvatske obilježava Europske dane arheologije. Muzeji, fakulteti, stručna udružena i institucije pripremili su za publiku niz zanimljivih sadržaja: stručna vodstva, arheološki lokaliteti, radionice, predavanja, izložbe, predstavljanja knjiga, projekata i događanja, projekcije filmova, manifestacije i virtualni program.

Plakat na kojem piše naziv događanja, datum održavanja i logotipi organizatora i suorganizatora

Info:
AMZ PRESS

AMZ – Izložba 50 godina hrvatsko-francuske suradnje u arheologiji – (PRESS)

U utorak 15. lipnja otvara se izložba 50 godina hrvatsko-francuske suradnje u arheologiji u Galeriji AMZ. Posjetitelji mogu besplatno razgledati izložbu do 2. srpnja 2021. godine.
Izložba prikazuje same početke istraživanja u Saloni 1970-tih godina, a zatim one u Istri 1980-tih, te predstavlja tekuće istraživačke projekte u Istri, Dalmaciji, na Kvarneru i u rijeci Kupi. Kroz izložbu, posjetitelji će moći otkriti vile bogatih rimskih veleposjednika, obalne crkve, otočne samostane kao i brodove koji su jedrili među tim lokalitetima. Raznovrsna i plodna suradnja arheologa naših dviju zemalja traje već 50 godina i doprinosi obogaćivanju naših znanstvenih spoznaja i usavršavanju naše struke. Zajednička istraživanja se provode u domeni spomeničke baštine, sedimentologije i okolišne arheologije, kao i podmorske arheologije i pomorske baštine, te se konstantno razvijaju zahvaljujući toj suradnji.

“Izložba prikazuje tek manji dio rezultata postignutih u sklopu arheološke suradnje naših dviju zemalja. Kao što svatko može pretpostaviti, 50 godina plodnih znanstvenih i akademskih veza između Hrvatske i Francuske teško može biti u potpunosti pretočeno kroz samo jednu izložbu. Pa ipak, pokušali smo putem ove izložbe i pratećeg kataloga predstaviti glavna postignuća arheoloških istraživanja proizašla iz zajedničkog rada ekipa iz jedne i druge države. Svjesno smo odlučili jezgrovito spomenuti ranije radove, već poznate i nerijetko opširno obrađene u stručnoj literaturi, kako bi se usredotočili na novija i tekuća istraživanja. Možemo podsjetiti na pionirske misije u Saloni sedamdesetih godina, pod pokroviteljstvom Francuske škole u Rimu i Arheološkog muzeja u Splitu, u kojima su sudjelovale i prigodom kojih su se obrazovale nove generacije istraživača, postavivši tako temelje trenutnih istraživačkih programa, usmjerenih na istraživanje kasne antike, a posebice ranokršćanske arhitekture. Od devedesetih godina, istraživanja episkopalnog kompleksa u Poreču, pod vodstvom istarskog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture Republike Hrvatske, ako i istraživanja samostana Svete Marije u Balama kod Rovinja, pod vodstvom Sveučilišta u Zagrebu i Nanterreu, također su otvorila put tekućim istraživanjima crkvenih i samostanskih kompleksa kvarnerskog arhipelaga. Istraživanja koja danas na Kvarneru provode CNRS i Sveučilište Bourgogne Franche-Comté (UMR Chrono-environnement i ARTEHIS) pristupaju proučavanju spomenika i arhitektonskih kompleksa na vrlo slojevit način. Ta istraživačka misija „Kvarner“ je ujedno bila i preteča programa Nacionalne istraživačke agencije pod nazivom „Monacorale“ koji se bavi cijelom hrvatskom obalom.

Opet u Istri, ekipe Sveučilišta u Bordeauxu i Muzeja Poreštine ne samo da su još osamdesetih godina počele istraživati arhitekturu rimskih vila, poput one u Loronu, nego su i značajno doprinijele širenju spoznaja o antičkom gospodarstvu, proizvodnji i eksploataciji prirodnih resursa. Istraživački program koje je iz toga proistekao, danas pod vodstvom Muzeja Poreštine i Centra Camille Jullian (CCJ, Sveučilište Aix-Marseille, CNRS), nastavlja tim tragom istražujući iznimno bogati građevinski kompleks u Loronu, no i širi područje djelovanja na Dalmaciju kroz istraživački projekt vile u Bunjama na otoku Braču, u suradnji s Institutom za arheologiju u Zagrebu i Sveučilištem Gustave Eiffel u Parizu.

Pomorski, katkad i otočni karakter je jedan od zajedničkih nazivnika svih naših istraživačkih programa, bilo da je riječ o proučavanju arhitekture, vjerskih aspekata, gospodarstva, razmjene, ili prirodnih resursa i okoliša. Ako se ta veza može simbolički opisati kroz jedan „predmet“, onda bi to svakako bio brod! A to je upravo predmet interesa istraživačkog programa ADRIBOATS. Ta je suradnja započela u sklopu istraživanja brodoloma iz uvale Caska na otoku Pagu, pod vodstvom Centra Camille Jullian i Sveučilišta u Zadru, da bi se nastavila kroz bogatu suradnju s Hrvatskim restauratorskim zavodom, Arheološkim muzejom Istre, Muzejom Poreštine i Gradskim muzejom u Karlovcu. Znanstveni su rezultati tih zajedničkih istraživanja doslovno nemjerljivi, bilo da je riječ o novim spoznajama o brodograđevnim tehnikama, i to od protohistorije sve do kasne antike, bilo o uvjetima jadranske plovidbe, prirodnim resursima nužnima za brodogradnju, brodskim teretima ili pak o lučkim postrojenjima. Osim značajnih znanstvenih spoznaja omogućenih tom plodnom francusko-hrvatskom ili hrvatsko-francuskom arheološkom suradnjom, treba li uopće naglasiti u kojoj su mjeri ti istraživački programi omogućili (i još omogućuju) prihvat i daljnje obrazovanje brojnih studenata, umrežavanje istraživača, ali i stvaranje vrlo bliskih prijateljstava.

Ne smijemo smetnuti s uma da se istraživanja u Hrvatskoj provode zahvaljujući francuskim i hrvatskim znanstvenim i kulturnim institucijama, ali i zahvaljujući ključnoj, možemo reći i presudnoj ulozi koju u tome ima Francuska škola u Rimu i Savjetodavno povjerenstvo za arheološka istraživanja u inozemstvu francuskog Ministarstva europskih i vanjskih poslova, kao i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.” (Morana Čaušević–Bully, Uvodna riječ iz kataloga izložbe)

Impresum

Organizatori izložbe: Arheološki muzej u Zagrebu, Institut Français

Hrvatsko-francuski partneri: Centre national de la recherche scientifique (CNRS), UMR ARTEHIS, UMR AUSONIUS, UMR CENTRE CAMILLE JULLIAN, UMR CHRONO–ENVIRONNEMENT, École française de Rome (ÉFR), Université Aix Marseille (AMU), Université Bourgogne Franche–Comté (UBFC), Université Bordeaux Montaigne (UBM), Université Gustave Eiffel, Sveučilište u Zadru, Hrvatski restauratorski zavod (HRZ), Arheološki muzej Istre, Zavičajni muzej Poreštine / Museo del Territorio Parentino, Muzej Grada Umaga, Institut za arheologiju u Zagrebu, Institut za antropologiju, Sveučilište u Zagrebu, MIC za kasnu antiku i srednji vijek, Lošinjski muzej, Udruga aIPAK

Kutosi izložbe: Ivan Radman–Livaja, Morana Čaušević–Bully
Prijevod: Anton Divić, Morana Čaušević–Bully, Irena Radić–Rossi, Ivan Radman–Livaja
Snimatelji i urednici filmova: Aritmi video production, Jessy Crochat, Pavle Dugonjić, Étienne Forestier, Igor Krajcar, Pino Ružić, TZ Općine Omišalj, Miro Vuković
Grafičko oblikovanje izložbe: Srećko Škrinjarić, Arheološki muzej u Zagrebu
Postav izložbe: Hana Ivezić, Jana Kopáčková (kustosice Galerije AMZ9, Ivan Troha, Robert Vazdar (tehnička služba AMZ), Axelle Jean (jezična i tehnička ispomoć)

Info:
AMZ PRESS

AMZ – Staza željeznog doba Podunavlja prva certificirana europska kulturna ruta s ishodištem u Hrvatskoj (PRESS)

U Galeriji Arheološkog muzeja u Zagrebu u petak 28. svibnja 2021. godine održana je konferencija za medije u povodu dodijeljenog certifikata Kulturna ruta vijeća Europe ruti „Staza željeznog doba Podunavlja“

Kulturnoj ruti „Staza željeznog doba Podunavlja“ dodijeljen je certifikat Kulturna ruta Vijeća Europe. Vijeće Europe dodieljuje certifikate kulturnim rutama od 1987. godine. Certifikat „Kulturna ruta Vijeća Europe“ dokaz je i jamstvo izvrsnosti, a mrežom certificiranih kulturnih ruta koordinira Europski institut za kulturne rute u Luxembourgu pod pokroviteljstvom Vijeća Europe. Za dobivanje certifikata ruta mora zadovoljiti niz kriterija, koji uključuju: znanstveni pristup; promidžbu europskog nasljeđa, unaprjeđenje obrazovanja i kulturnog razvoja mladih, rad na suvremenoj kulturi i umjetnosti, i spoj kulture i turizma.

“Danas u Europi postoji 45 certificiranih ruta. U zadnjem ciklusu bilo je trinaest kandidata, a prošlo ih je pet. „Staza željeznog doba Podunavlja“ je prva certificirana europska kulturna ruta koja ima svoje ishodište u Hrvatskoj, naglasila je Ksenija Keča, vanjska stručnjakinja pri institutu za kulturne rute Vijeća Europe, čestitajući Arheološkom muzeju u Zagrebu na konferenciji za medije održanoj u petak 28. 5. 2021. u Galeriji Arheološkog muzeja u Zagrebu.

“Dobivanje certifikata je rezultat velikog truda i kvalitetnog partnerstva. U ruti Staza željeznog doba Podunavlju trenutno postoje 22 službena partnera iz pet podunavskih zemalja: Mađarske, Austrije, Slovenije, Hrvatske i Bugarske. U partnerstvu se nalaze muzeji, općine, regije, turističke zajednice, mali i srednji poduzetnici. Na ovoj konferenciji za medije također bismo željeli uputiti poziv svima onima koje zanima željezno doba da se pridruže našoj ruti ili se uključe u naše aktivnosti na način koji im najviše odgovara“, rekao je Sanjin Mihelić, predsjednik Udruge Staza željeznog doba” i ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu. Također je najavio izlazak prvog međunarodnog časopisa rute Staza željeznog doba Podunavlja.

„Uz očuvanje prirodne i kulturne baštine program kulturne rute Vijeća Europe promiče održivi razvoj , a upravo je održivi razvoj važan u razvoju turizma Republike Hrvatske, te obogaćivanjem kulturne i turističke ponude često otkriva manje poznate destinacije u kojima potiče kulturni, društveni i ekonomski razvoj. Posebna vrijednost ove kulturne rute je da promovira arheološko nasljeđe koje se time stavlja u funkciju razvoja turizma. Sigurni smo da će ovaj hvalevrijedan certifikat uvelike doprinijeti razvoju i jačanju posebnih oblika turizma kontinentalne Hrvatske, što je zapravo i zadaća Ministarstva turizma za naredno razdoblje, rekla je Sandra Herman, državna tajnica u Ministarstvu turizma i sporta.

„Smatram da nam ova potvrda vrijednosti domaće kulturne baštine treba poslužiti kao poticaj za još aktivniji angažman na razvoju kulturnog turizma u Republici Hrvatskoj“ naglasila je Sandra Herman.

„Hrvatskom prolazi ukupno 13 europskih kulturnih ruta, a njihova važnost tim je veća što one na kartu Europe stavljaju destinacije koje nisu eksponirane i atraktivne, i vrlo su često u kontinentalnim predjelima, a čijem će razvoju doprinijeti upravo ovakve rute, temeljene na europskim načelima održivosti i razvoja kulturnog turizma.“ rekla je Tatjana Horvatić iz Ministarstva kulture i medija, članica Upravnog odbora EPA-e.

Predstavljanje kulturne rute "Staza željeznog doba Podunavlja"

Info:
AMZ PRESS

AMZ – zložba i online predavanje “Doba vikinga – domaćica, ratnica i vidovnjakinja” (PRESS)

izložba
DOBA VIKINGA – DOMAĆICA, RATNICA I VIDOVNJAKINJA

25. svibnja – 5. lipnja 2021.
Galerija AMZ, Pavla Hatza 6, Zagreb
ulaz besplatan

25. 5. 2021. izložba se može razgledati od 19 sati

Radno vrijeme – Galerija AMZ
utorak – petak           12 – 18 sati
subota                      10 – 13 sati
Galerija je zatvorena ponedjeljkom, nedjeljom i u dane blagdana

Galerija AMZ otvorena je za posjetitelje prema programu događanja i izložbi AMZ-a. Sukladno mjerama Stožera civilne zaštite RH, a s ciljem sprječavanja širenja korona virusa COVID-19, na ulazu je obavezna dezinfekcija ruku a tijekom boravka u Galeriji obavezno je nosti zaštitnu maskicu.

Online program na engleskom jeziku

Online predavanje The Viking Age – Housewife, warrior and seeress održat će Eric Östergren iz The Viking Museum u Stockholmu koje možete pratiti uživo na zoom platformi 25. 5. 2021. s početkom u 18 sati
https://zoom.us/j/94508120494

Više informacija o izložbi i predavanju

U organizaciji Veleposlanstva Švedske Zagreb, The Viking Museuma iz Stockholma i Arheološkog muzeja u Zagrebu

Foto
© The Viking Museum Stockholm

Info:
AMZ PRESS

AMZ – Mamut u Frankopanskoj (PRESS)

Mamut u Gavelli

Prije otprilike 20 000 godina, mnogo prije nego li su današnjom Frankopanskom klizile četrnaestice i dvanaestice, ulicom je šetao gorostasni vunasti mamut (Mammuthus primigenius).

Nešto malo manje davno, 1913. godine, prigodom kopanja temelje zgrade kina Helios (današnje Gradsko dramsko kazalište Gavella), pronađena je bedrena kost mamuta s ostatkom kuka čiji original čuva Hrvatski prirodoslovni muzej.

Djelomično sačuvana stražnja lijeva noga s dijelom zdjelice ukazuje kako je riječ o odrasloj jedinki, visine oko 4 metara, međutim ne možemo znati kojeg je spola bio pradavni zagrebački vunasti stanovnik.

Odljev originala bedrene kosti i cjelovita brončana skulptura mamuta postavljeni su još 1992. godine u predvorju Gavelle, a tadašnji je ravnatelj kazališta, Krešo Dolenčić, novoosnovanu „malu“ scenu prozvao scenom „Mamut.“

Omiljen među kazalištarcima i njihovom publikom, zagrebački mamut svojevrsna je amajlija. Glumci su, za sreću, običavali mamuta hvatati za kljovu te je ona vremenom toliko izblijedila da je načinjena nova skulptura koja je 2015. godine ponovno postavljena u predvorju Gavelle, ovog puta na nešto sigurniju visinu, izvan dosega glumačkih ruku.

Iako je mamut divlja životinja, izumrla pred petnaestak tisuća godina, s pravom možemo konstatirati kako je ovdje, metaforički, riječ o mamutu – kućnom ljubimcu.

O akciji „Zagreb dok ga još ni bilo – prije 1094.“ i do sada objavljenim spomenicima na našim stranicama pogledajte OVDJE

Autori muzejske akcije: Zoran Gregl, Nenad Jandrić, Željko Kovačić, Ozren Domiter
Izrada skulpture i odljev kosti: Ljiljana Tucaković-Mujagić, Stanislav Tucaković
Stručni suradnik: mr. sc. Darko Rukavina, Dražen Japundžić
Autor opisnog teksta: Ozren Domiter
Foto: Igor Krajcar/AMZ

Info:
AMZ PRESS

AMZ – Izložba fotografija (Ne)Vidljive litvanske utvrde (PRESS)

izložba i fotografija
(NE)VIDLJIVE LITVANSKE UTVRDE
12. – 20. svibnja 2021.
Galerija AMZ, Pavla Hatza 6, Zagreb
ulaz besplatan

Radno vrijeme – Galerija AMZ
utorak – petak 12 – 18 sati
subota 10 – 13 sati
Galerija je zatvorena ponedjeljkom, nedjeljom i u dane blagdana

Galerija AMZ otvorena je za posjetitelje prema programu događanja i izložbi AMZ-a. Sukladno mjerama Stožera civilne zaštite RH, a s ciljem sprječavanja širenja korona virusa COVID-19, na ulazu je obavezna dezinfekcija ruku a tijekom boravka u Galeriji obavezno je nosti zaštitnu maskicu.
Foto: Hillfort Kernavė © Gabrielius Tamošiūnas

Više informacija o izložbi

Info:
AMZ PRESS