Razgovor vodimo s povjesničarom i arheologom Nikšom Vujnovićem povodom objavljivanja povijesno-arheološkog Kratkog vodiča po općini Sućuraj.

Surađivali ste na provođenju brojnih terenskih istraživanja u Sloveniji i Hrvatskoj. O kakvim se istraživanjima najčešće radilo i koje biste lokalitete mogli izdvojiti?

Da, surađivao sam na velikom broju arheoloških projekata u Italiji, Sloveniji i Hrvatskoj. Uglavnom se radilo o terenskim arheološkim istraživanjima, odnosno, arheološkim iskopavanjima i rekognosciranjima. U Sloveniji i Hrvatskoj sam najviše vremena proveo na terenskim istraživanjima koja su prethodila izgradnjama autocesta i plinovoda. Arheologija na velikim infrastrukturnim radovima u Sloveniji i Hrvatskoj je „iznjedrila“  veliki broj privatnih tvrtki za arheološka istraživanja. U Sloveniji sam radio za tvrtku „Arhej“ d.o.o., a u Hrvatskoj za „Kaducej“ d.o.o iz Splita. U Hrvatskoj posebno ističem moje sudjelovanje na projektima: „Hvar – arheologija mediteranskog predjela“ i „ Adriatic Island Project“ gdje sam radio sa velikim brojem arheologa iz čitavog svijeta. Rezultat toga rada su i tri knjige u kojima je objavljen registar arheoloških nalazišta srednjodalmatinskih otoka. Upravo taj moj angažman na izradi karte nalazišta želim posebno izdvojiti, jer arheološku topografiju smatram bazičnim arheološkim poslom. Ove tri spomenute knjige kao i knjige sličnog sadržaja iz sjeverozapadne Hrvatske i Cetinske krajine skoro dva desetljeća potiču na razmišljanje da se ozbiljno pokrene, već započeta, izrada arheološke karte Hrvatske. Na odgovornima u Ministarstvu kulture RH i Hrvatskom arheološkom društvu je da poguraju te procese.

Kratki vodič kroz povijest općine Sućuraj obuhvaća kronološki opis arheološke i povijesne situacije na području općine Sućuraj. Što Vas je potaklo da sami objavite vodič i na taj način popularizirate arheologiju ovog dijela Hrvatske?

Ovaj vodič je nastao kao rezultat mojega rada na terenu općine Sućuraj u proteklih 40 godina. Obimna arheološko povijesna građa koju sam prikupio tijekom istraživanja sama od sebe se nametnula, pa sam odlučio da rezultate prikažem javnosti u obliku manjeg vodiča i tako populariziram baštinu rodnoga kraja. Ujedno napominjem da sam poticaj našao i u činjenici što sam rođen u Bogomolju, odakle mi je majka, a kako živim u Sućurju tu je i moja osobna želja prevladala da poklonim zavičaju vodič.

Vodič je pisan razumljivim i jednostavnim stilom, preveden na nekoliko svjetskih jezika. Kome je namijenjen?

Prvo, namijenjen je lokalnom stanovništvu, posebno mlađim naraštajima, stoga sam kroz tekst namjerno navodio nazive lokaliteta koji  ih uvode i ujedno upozoravaju na važnost određenih kulturno povijesnih vrijednosti. Sve je to popraćeno kartom nalazišta na kraju vodiča. Drugo, namijenjen je također i turistima, pa je preveden na engleski jezik, koji se mogu informirati o povijesno kulturnim procesima na ovom prostoru otoka Hvara. Također, uz kartu nalazišta  na kraju vodiča bolje će sagledati procese razvoja naselja u kojima su na odmoru.

Što sve obuhvaća proces publiciranja ovakvog profila u vlastitom aranžmanu?

Osim pripreme teksta i slikovnog materijala u samom procesu publiciranja važan je dobar i koordiniran rad s dizajnerom i tiskarom. Stoga je potrebna redovita kontrola obavljenog posla kako bi se izbjegle greške, kao na primjer greške u tekstu i na karti nalazišta. No, to istovremeno poskupljuje rad, pa je najvažnije osigurati novčana sredstva za učinkovitije obavljanje posla.

Koliko, po Vašem mišljenju, kulturna i umjetnička otkrića iz prošlosti Sućurja mogu doprinijeti njegovoj budućnosti?

Kulturna i umjetnička baština pridonosi budućnosti određene zajednice, ali ostaje glavno pitanje koliko se ta zajednica, na lokalnom i državnom nivou, brine o uključivanju baštine u interesu razvoja za budućnost. U općini Sućuraj je u proteklih dvadesetak godina objavljeno više publikacija i znanstvenih članaka iz kulturne baštine, dok sama općina, kao osnovni društveni nosilac kulture, još uvijek nije ozbiljnije pristupila osmišljavanju kulturne politike u interesu razvoja za budućnost.

 

Zahvaljujem na razgovoru.

Vendi Jukić Buča

Zagreb | Ljubljana, 18. lipnja 2013.

Nikša Vujnović (desno) autor vodiča i promotor akademik Radoslav Tomić (lijevo) na promociji vodiča u Sućurju.

Nikša Vujnović (desno) autor vodiča i promotor akademik Radoslav Tomić (lijevo) na promociji vodiča u Sućurju.