U ponedjeljak 15. svibnja 2017. u finskome gradu Turkuu dodijeljene su prestizne Nagrade Europske unije za kulturnu bastinu / Nagrade Europa Nostra Hrvatskom restauratorskom zavodu za konzervatorsko-restauratorsku obnovu kapele sv. Martina u Starom Brodu i g. Ferdinandu Mederu za predani dugogodisnji rad. Posebno smo ponosni da je g. Mederu uruceno i najvise priznanje Europske unije i Europe Nostre – Grand Prix.

POZIV – 22. 5. Stari Brod i Zagreb
Hrvatski restauratorski zavod takoder Vas poziva na svecanosti predstavljanja Nagrada koje ce se odrzati u ponedjeljak 22. svibnja 2017. u Starom Brodu i Zagrebu. To ce biti prigoda za predstavljanje projekta konzervatorsko-restauratorske obnove kapele sv. Martina u Starom Brodu kao i opusa g. Medera.
Srdacno Vas pozivamo i nadamo se da cete ove vrijedne svecanosti medijski popratiti!

European Heritage Awards Ceremony 2017 - group photo

Fotografija: HRZ PRESS

Turku, 15. svibnja 2017. – Dobitnici Nagrade Europske unije za kulturnu baštinu u 2017. godini / Nagrade Europe Nostre, koje su najuglednije u tom području, slavili su kasno poslijepodne na eminentnom događanju organiziranom u crkvi sv. Mihovila u finskom gradu Turku. Maestro Plácido Domingo, predsjednik Europe Nostre, vodeće baštinske organizacije u Europi i Tibor Navracsics, povjerenik Europske komisije za obrazovanje, kulturu, mlade i sport zajednički su bili domaćini svečane dodjele nagrada za kulturnu baštinu Europe. Proglasili su i predstavili 7 Grand Prix dobitnika kao i nagradu po izboru publike, odabranih između 29 ovogodišnjih pobjedničkih projekata.

Sedam Grand Prix pobjednika, od kojih će svaki primiti €10,000 nagrade, izabrali su nezavisni žiriji čiji su članovi uvaženi međunarodni stručnjaci:

Kategorija Konzervacije

Barokni kompleks i vrtovi u Kuksu, regija Hradec Králové, Češka

Kraljev put preko Filefjell-a, Norveška

Palača kulture u Blaju, Transilvanija, Rumunjska

Krov za ruševine samostana St. Juan, Burgos, Španjolska

Kategorija Istraživanja

Istraživačko-konzervatorski projekt iz Hertogenbosch-a, Nizozemska

Kategorija Predane službe

Gospodin. Ferdinand Meder, Zagreb, Hrvatska

Kategorija Obrazovanje, usavršavanje i promidžba svijesti o očuvanju baštine

Centar za vizualne umjetnosti i istraživanja, Nikozija, Cipar

Nagrada po izboru publike, kojoj je ovo šesto izdanje, dodijeljena je gospodinu Zoltánu Kallósu, koji je tijekom 70 godina predano sakupljao značajne kolekcije glazbe, plesa, pripovjetki i obrta u zajednicama Mađara, Rumunja, Saksonaca i Roma u Translivaniji u Rumunjskoj. Ovo je prvi puta da je postignuće u kategoriji predane službe u području baštine dobilo najviše glasova. Preko 11,500 ljudi glasovalo je za najbolja baštinska postignuća u Europi putem internetskog upitnika u organizaciji Europe Nostre.

Tijekom svečanosti dodjele Nagrade Europske unije za kulturnu baštinu u Europi / Nagrade Europe Nostre one su uručene 29 pobjednika iz 18 zemalja koje su sudjelovale u EU programu Kreativna Europa. Također su i dva izuzetna projekta iz Švicarske i Turske, dakle europskih zemalja koje ne sudjeluju u tom programu, dobila nagrade Europa Nostra.

“Bila mi je posebna čast i zadovoljstvo upoznati pobjednike i predati im nagrade u prekrasnom povijesnom gradu Turkuu u prigodi kada Finska slavi 100. obljetnicu svoje nezavisnostii. Svaki od pobjednika je blistav primjer za sve nas koji brinemo i radimo za dobrobit zajedničke baštine. Naša dodjela nagrada i kongres u Turkuu također su bili odlična prilika kako bi se pobjednici i partneri mobilizirali za aktivni doprinos Europskoj godini kulturne baštine u 2018. Ne smijemo propustiti povijesnu priliku za pozicioniranje naše kulturne baštine tamo gdje ona zaista pripada – u samo srce europskog projekta kojega trebamo probuditi!” izjavio je Plácido Domingo, poznati operni pjevač i predsjednik Europe Nostre.

“Još jednom su Nagrade Europske unije za kulturnu baštinu / Nagrade Europa Nostra proslavile nadarenost izvrsnih umjetnika i profesionalaca, neumoran rad volontera i predanost onih koji obrazuju ljude u području baštine kako bi u njemu mogli danas uživati I očuvati ju za buduće generacije. Kulturna baština Europe jedan je od njezinih najvrednijih resursa. Njezina vrijednost nije samo simbolična – ona ima pozitivan učinak na našu kvalitetu života, na naše gospodarstvo i na naše društvo. Oduševljen sam što će 2018. biti Europska godina kulturne baštine. To će nam omogućiti podsjetiti građane Europske unije, bez obzira na njihovo porijeklo, na vrijednost naše zajedničke kulturne baštine, na rizike s kojima se ona susreće i na prilike koje nam nudi u promicanju društvene uključenosti i u izgradnji budućeg društva” kazao je Tibor Navracsics, povjerenik Europske komisije za obrazovanje, kulturu, mlade i sport.

Dodjeli nagrada u gradu Turku bilo je nazočno oko 1200 sudionika, uključujući baštinske stručnjake, volontere te one koji podržavaju događanje dijem Europe, uz nazočnost uglednih predstavnika iz institucija Europske unije, zemalja članica i zemlje domaćina.

Dodjelom nagrada završio je Europski baštinski kongres, javno događanje koje je okupilo stotine baštinskih stručnjaka iz cijele Europe u Turkuu između 11. i 15. svibnja 2017. U organizaciji Europe Nostre i predstavnika zemlje domaćina – Europe Nostre Finske, održavanje kongresa su pomogli Grad Turku, brojne javne i privatne institucije iz Finske i drugih zemalja kao i program Kreativna Europa kao potpora Europske unije.

U 2018, Nagrada Europske unije za kuturnu baštinu / Nagrada Europa Nostra iskoristiti će se kao osnovni instrument za promociju ciljeva i poruka Europske godine kulturne baštine. Poziv za kandidate u 2018. godini zajedno sa specijalnim izdanjem za dodjelu nagrada biti će objavljen 1. lipnja 2017. na posebnoj web stranici za nagrade: www.europeanheritageawards.eu/apply

FOTOGRAFIJE S CEREMONIJE                                      VIDEO S CEREMONIJE 

Biti će uskoro dostupne                          Biti će uskoro dostupan

 

Ferdinand Meder, Zagreb

Ferdinand Meder posvetio je cijeli svoj radni vijek, od 1970. godine do danas, zaštiti hrvatske kulturne baštine. U tom je vremenu nebrojeno puta prvi reagirao na brojne prijetnje hrvatskoj baštini. Kao konzervator i povjesničar umjetnosti, radio je na njezinu dokumentiranju, konzerviranju i restauriranju te na podizanju svijesti o hrvatskoj kulturi. Tijekom svojega profesionalnog djelovanja bio je ravnatelj nekih od vodećih institucija za zaštitu baštine u Hrvatskoj. Na tim je položajima svojim utjecajem uvelike pridonio unapređenju konzervatorske i restauratorske struke. Na međunarodnoj je razini nastojao osnažiti veze s mnogim ključnim međunarodnim kulturnim i baštinskim institucijama, uključujući ICOM, ICOMOS, UNESCO te Vijeće Europe.

Njegova domišljatost u pronalaženju rješenja, pogotovo kad mu je na raspolaganju bilo malo sredstava, osvjedočena je u opsežnim obnovama koje je svojim djelovanjem omogućio. Stručnost i upornost Ferdinanda Medera bile su jedan od ključnih čimbenika za obnovu Dubrovnika nakon potresa 1979. godine. Ranih devedesetih, u vrijeme Domovinskog rata, hrvatska je kulturna baština pretrpjela golemu štetu i velika razaranja. Kao ravnatelj Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine radio je na spašavanju i zaštiti spomenika kojima je prijetilo uništenje, istovremeno upozoravajući međunarodnu zajednicu o počinjenoj šteti. To je samo dio aktivnosti koje je poduzimao u svojoj dugoj karijeri posvećenoj zaštiti kulturne baštine.

Predanost Ferdinanda Medera struci ogleda se i u sustavnom unapređivanju djelatnosti javnih institucija koje su pak omogućile učinkovito djelovanje struke. Primjerice, sudjelovao je u osnivanju čak triju sveučilišnih studija restauriranja u Hrvatskoj, te u uvođenju i razvijanju polaganja državnog stručnog ispita iz konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.

Iz obrazloženja ocjenjivačkoga suda:

Ferdinand Meder institucionalizirao je konzervatorsku djelatnost i podigao obrazovne standarde u svojoj zemlji. Izniman je primjer javnog djelovanja na području konzervatorsko-restauratorske djelatnosti. 

Ferdinand Meder činio je mnogo više od onoga što se od njega očekivalo. Prilagođavao se različitim okolnostima, djelujući uvijek u interesu zaštite kulturne baštine. Čak je i u vrijeme ratnih sukoba pokazao nepokolebljivu posvećenost zaštiti baštine te je podizao svijest međunarodne zajednice o vrijednosti hrvatskoga kulturnog blaga.

Nagrada Europske unije za kulturnu baštinu / nagrada Europa Nostra

Nagradu Europske unije za kulturnu baštinu / nagradu Europa Nostra pokrenula je Europska komisija 2002. godine. Od pokretanja dodjelu i izbor nagrada vodi organizacija Europa Nostra. Nagrada slavi i promiče najbolje postupke očuvanja baštine, istraživanja, upravljanja, volontiranja, obrazovanja i komunikacije. Na taj način pridonosi većem javnom priznanju kulturne baštine kao strateškog resursa europskog gospodarstva i društva. Nagradu podupire program Europske unije Kreativna Europa.

U proteklih 15 godina, organizacije i pojedinci iz 39 zemalja podnijeli su ukupno 2720 prijava. Prema broju prijava iz pojedine zemlje, Španjolska je prva na ljestvici s 498 projekata, drugo je Ujedinjeno Kraljevstvo s 286 prijava, a treća je Italija s 278 prijava. Prema kategoriji natjecanja, najviše je prijava bilo u kategoriji zaštite baštine (1606). Slijede prijave u kategoriji obrazovanja, usavršavanja i podizanja svijesti (457), potom istraživanja (340) te predanog rada (317).

Od 2002. godine neovisno stručno povjerenstvo odabralo je i nagradilo 455 projekata iz 34 zemlje. U skladu s brojem prijava, Španjolska je prva na listi sa 61 nagradom. Ujedinjeno Kraljevstvo je na drugom mjestu sa 60 nagrada, Italija je na trećem mjestu s osvojenih 37 nagrada, dok je Njemačka na četvrtom (29 nagrada), a Grčka na petom mjestu (27 nagrada). Najviše priznanja osvojeno je u kategoriji zaštite baštine (267), zatim u kategoriji predanog rada (67), obrazovanja, usavršavanja i podizanja svijesti (65) i na kraju istraživanja (56).

Ukupno je dodijeljeno 102 Velikih nagrada (Grand Prix) u vrijednosti od 10.000 eura, koje su bile predstavljene kao izvanredne baštinske inicijative, a odabrane su među nagrađenim projektima.

Nagrada Europske unije za kulturnu baštinu / nagrada Europa Nostra ojačala je sposobnosti sektora zaštite baštine u Europi, ističući najbolje postupke, potičući prekogranične razmjene znanja te povezujući različite dionike u šire mreže kontakata. Također donosi mnoge dobrobiti za pobjednike: veću (inter)nacionalnu prepoznatljivost, poboljšanje mogućnosti financiranja te povećanje broja posjetitelja. Osim toga, podiže se svijest javnosti o našoj zajedničkoj baštini, istovremeno ističući istinski europski identitet. Nagrada je stoga ključni alat za promicanje europske baštine.

Europa Nostra

Europa Nostra je paneuropsko udruženje organizacija civilnog društva koje djeluju na području baštine, a podupire je i široka mreža javnih institucija, privatnih tvrtki i pojedinaca. Djelujući u više od 40 zemalja Europe, organizacija je glas civilnoga društva posvećen očuvanju i promicanju europske kulturne i prirodne baštine. Organizacija Europa Nostra osnovana je 1963. godine, a danas je prepoznata kao najvažnija mreža organizacija posvećenih očuvanju baštine u Europi. Plácido Domingo, svjetski poznati operni pjevač i dirigent, predsjednik je te organizacije.

Cilj kampanja organizacije Europa Nostra je spašavanje ugroženih europskih spomenika, mjesta i krajolika, a posebno kroz program „Sedam najugroženijih“. Nagradom Europske unije za kulturnu baštinu / nagradom Europa Nostra, slavi se izvrsnost. Nagrada također pridonosi oblikovanju i provedbi europskih strategija i politika vezanih uz baštinu, i to strukturiranim dijalogom s europskim institucijama i koordinacijom Saveza europske baštine 3.3..

Kreativna Europa

Kreativna Europa je novi program Europske unije za potporu kulturnog i kreativnog sektora kojim se omogućuje veći doprinos stvaranju radnih mjesta i napretku. S proračunom od 1,46 milijardi eura (od 2014. do 2020. godine) program Kreativna Europa podupire organizacije na području baštine, izvedbene umjetnosti, likovnih umjetnosti, interdisciplinarnih umjetnosti, izdavaštva, filma, televizije, glazbe i videoigara, kao i desetke tisuća umjetnika, kulturnih i audiovizualnih profesionalaca. Financijska će im sredstva omogućiti da rade diljem Europe, da dopru do nove publike i razvijaju vještine potrebne u digitalnom dobu.

Izvor

HRZ PRESS

52 Total Views 4 Views Today