Muzej antičkog stakla

MUZEJ ANTIČKOG STAKLA osnovan je s ciljem restauracije, interpretacije, čuvanja i izlaganja staklenih artefakata antičkih nekropola sjeverne Dalmacije.

POVIJEST MUZEJA

Arheološka istraživanja lokaliteta na području sjeverne Dalmacije rezultirala su velikim brojem nalaza, među kojima značajno mjesto zauzimaju stakleni artefakti. Da se stakleni inventar objedini i prezentira na jedinstvenom mjestu, odlučeno je 2006., a realizirano 2009. godine, u palači Cosmacendi u Zadru, povijesno važnom mjestu na istočnoj obali Jadrana, izuzetno očuvanom u arheološkom pogledu.

Opširnije o povijesti muzeja

Arheološki muzej u Zadru višegodišnjim je arheološkim istraživanjima antičkih nekropola na području Zadra (nekropola rimske kolonije Jader) prikupio staklene artefakte oformivši Zbirku staklenih antičkih predmeta (Fadić, ur. 2011: 51). Jedno od najvažnijih istraživanja u Zadru provelo se 1989. godine prilikom kojeg je otkriveno više od 900 antičkih grobova sa sadržajem 1040 staklenih izrađevina (Fadić, ur. 2011: 51). Arheološka istraživanja provedena u razdoblju od 2004. do 2007. godine, također u Zadru, rezultirala su pronalaskom više od 100 antičkih grobova s više od 1500 staklenih artefakata (Fadić 2011: 51). Istraživanja su provođena i na nekropolama u zadarskoj okolici, na područjima Nin (Aenona), Asseria (arheološki lokalitet iz rimskog razdoblja u blizini današnjeg mjesta Benkovac) te Argyruntum (arheološki lokalitet iz rimskog razdoblja u blizini današnjeg mjesta Starigrad – Paklenica) (Fadić, ur. 2011: 54). Većina staklenog inventara s nekropole u Ninu otkrivenog u 19. st., za vrijeme 2. svj. rata prenešeno je u Italiju (Fadić, ur. 2011: 54). Novi stakleni nalazi pridobiveni su u arheološkim kampanjama na području Nina 1954. (Nin – Ždrijac) i 1970. god. (Nin – Sv. Križ) (Fadić, ur. 2011: 55). Početkom 20. st. u istraživanjima koja su vodili Austrijanci na području Argyruntuma otkriveni su stakleni nalazi nekropole koja se nalazila s obje strane ceste koja je vodila u grad – 190 groba s paljevinskim ostacima pokojnika sadržavalo je stakleni materijal, koji je činio dio arheološkog postava Obrovačke zbirke, prebačene 1941. godine u Arheološki muzej u Zadru (Fadić, ur.  2011: 55, 56). Na žalost nisu postojala sustavna arheološka istraživanja nekropole Asserije, već se u prvoj polovici 20. st. nekropola pljačkala i devastirala, a nalazi su otuđivani i prodavani – jedan njihov dio otkupio je i Arheološki muzej i Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu te Arheološki muzej u Zadru (Fadić, ur. 2011: 56).

Muzej antičkog stakla osnovan 09. lipnja 2006. god. uredbom Vlade Republike Hrvatske s ciljem objedinjenja staklenog inventara s područja sjeverne Dalmacije. Palača Cosmacendi odrabrana je za buduću zgradu muzeja (Domijan, ur. 2006: 41). Uslijedila je obnova Palače izgrađene 1877. godine nakon rušenja bedema izgrađenih sredinom 16. st. zbog opasnosti od Turaka (Domijan, ur. 2006: 7). Sa strane palače uz bedeme, dograđen je od stakla kao arhitektonske opne, u vidnom kontrastu s arhitekturom 19. stoljeća, dodatan prostor, nazvan ‘kristal’, u kojem su izlošci prezentirani ‘svjetlom u svjetlu’, za razliku od uobičajenog muzejskog prostora kojeg karakterizira ‘svjetlo u mraku’ (Domijan, ur. 2006: 25, 26). Nakon renovacije i postavljanja zbirki, Muzej je otvoren 5. svibnja 2009. godine.

MUZEJSKA DJELATNOST

• Zbirke

Muzej čuva zbirku od više od 5000 različitih staklenih predmeta iz doba antike, odnosno iz razdoblja od 1. stoljeća pr. n. e. do 5. st. po. n. e. U stalnom postavu, u osam tema, predstavljeno je preko 2000 komada cjelovite staklene građe.

Zbirka antičkog stakla Arheološkog muzeja u Zadru čini većinu inventara. Arheološki muzej u Splitu većinu je otkupljenih nalaza donirao Muzeju antičkog stakla, koji čine zasebnu zbirku unutar cjeline (Fadić 2011: 57). Uz nalaze iz rimskih nekropola, važan dio postava potječe iz naseobinskih slojeva antičkog Zadra, Nina, Aserije, Bribira te Ivoševaca kod Kistanja (rimski vojni logor Burnum) (Fadić 2011: 57). U Muzeju se također čuva i kolekcija nakitnih predmeta iz Sotina kraj Vukovara (rimski Cornacum) (Fadić 2011: 57).

U istočnom krilu prizemlja Palače nalazi se početak stalnog postava na temu Povijest staklarstva; demonstriran je proces izrade stakla, materijal i oruđe, antička staklena građa kao primjer različitih tehnika izrade i ukrašavanja. (Domijan, ur. 2006: 43). Posljednja dvorana predviđena je kao prostor za povremene i gostujuće izložbe, predavanja te projekcije dokumentarnih filmova o staklu (Domijan, ur. 2006: 44). Na prvom katu, koji obuhvaća prvi kat Palače i dodane staklene građevine, nastavlja se stalni postav s temom Trgovina i trgovački putevi – prikaz staklenih artefakata strane i domaće poizvodnje, te žigova – oznaka radionica (Domijan, ur. 2006: 44). Slijedi tema Stakla u kozmetici, farmaciji i medicini, a obuhvaća stakleni materijal nekropola (Domijan, ur. 2006: 45). U maloj dvorani na istočnom dijelu Palače izloženi su primjerci staklenog nakita (Domijan, ur. 2006: 45). Veća prostorija sadrži izloške povezane temom Staklo u kućanstvu i svakodnevnoj upotrebi, Staklene minijature predstavljene su u idućoj temi, a stalni postav završava raritetima (Domijan, ur. 2006: 45).

Realizirana je i virtualna izložba odabrane staklene građe ostalih hrvatskih nalazišta koja se čuva u arheološkim muzejima u Zagrebu, Splitu, Osijeku, Puli te Muzeju stakla u Muranu (Fadić 2011: 57).

Zidne plazme s DVD projekcijama postavljene su na nekoliko pozicija unutar Muzeja.

• Restauratorska djelatnost

Unutar muzeja djeluje konzervatorsko-restauratorska specijalistička radionica.

• Edukativna djelatnost

Na drugom katu Muzeja, nalazi se radionica u kojoj se metodom ručnog puhanja izrađuju replike antičkog stakla te škola puhanja stakla. Replike antičkog stakla izrađuje i radionicu vodi puhač stakla Marko Štefanac. Radionicu izrade staklenog nakita metodom rada na plameniku i izrade suvenira metodom fuzije vodi  umjetnica Antonija Gospić.

• Izdavačka djelatnost

Muzej posjeduje knjižnicu s čitaonicom u koju je smještena najvećim dijelom specijalistička literatura, koja se obogaćuje novim publikacijama. Fond danas broji oko 700 omeđenih svezaka te oko 420 svezaka periodičkih publikacija. U fondu se nalaze i brojni separati Knjižnica je prvenstveno namijenjena djelatnicima Muzeja, a vanjskim korisnicima građa je dostupna za korištenje unutar prostora knjižnice.  Područja koja knjižni fond najvećim dijelom pokriva odnose se na arheologiju, umjetnost i povijest, a posebna pozornost posvećuje se obogaćivanju fonda građom o antičkom staklu. Građa knjižnice može se pretraživati na ->internetu.

Pored ->kataloga izložbi i monografija, te ->multimedijalnih izdanja. Muzej redovito jednom godišnje objavljuje časopis Asseria (A2), čija su izdanja dostupna na ->linku.

 

Muzej također ima Suvenirnicu u kojoj je moguće kupiti produkte Radionice (replike antičkog stakla te nakita).

 

Literatura

Domijan, ur. 2006. Domijan, Miljenko (ur.). Izgradnja i otvaranje Muzeja antičkog stakla u Zadru. Zadar, 2009.

Fadić (ur.) 2011. Fadić, Ivo (ur.). Od palače do muzeja. Zadar, 2011.

Web stranica

MAS PRESS