TEMPLAR
Povijesni spektakli su u posljednjem desetljeću dolazili na kapaljku i s različitim rezultatima. Bilo je svakakvih pokušaja i pogleda iz drugih perspektiva, ali se rijetko koji film izdvojio s karizmom i posebnošću. ‘Templar’ dosta svojih nedostataka nadoknađuje nepretencioznom i neopterećenom, krvavom razglednicom iz prošlosti. Stoga se ovo ostvarenje brzo ubacuje u brzinu i na početku daje kratki pregled kako je okrutni kralj John pod pritiskom drugih plemića potpisao jedan od najvažnijih dokumenata britanske povijesti Magnu Chartu. Zemlja se nakon mnogobrojnih sukoba smiruje, a svi slobodni ljudi dobivaju priliku da osjete malo manji pritisak feudalne čizme. Narator nam navodi te činjenice i onda otkriva podatak da je ono što je slijedilo nakon toga ono što ćemo upravo vidjeti.
Film Templar. Brian Cox, Paul Giamatti.
Ima li to ikakve veze sa stvarnim događajima, nije ni bitno. Povijest govori o novim sukobima između Johna i drugih plemića, a u ovome ostvarenju poziciju glavnog junaka zauzima nenaoružani templar Marshall koji se zavjetovao na šutnju. U pratnji dvojice kolega i jednog svećenika dolazi u utvrdu koja se prva nađe pod napadaom kralja Johna koji je uspio okupiti danske vojnike za svoju borbu.
Nasilje, klanje, i rezanje jezika svećeniku uvlači templare u borbu – činjenica da su oni bili presudni u Johnovu porazu im ne pomaže u višestruko neuravnoteženoj borbi. Marshall jedva uspije pobjeći sa svećenikom koji brzo umire. Film je sniman na lokacijama u Walesu i svaka čestica blata i krvi se dobro osjeti na ekranu. Uz umjereno niski budžet ekipa filma je uspjela oživjeti 13. stoljeće uz puno detalja i povijesnih točnosti u području govora, opreme i načina borbe. Teško im je zamjeriti činjenicu da većina ljudi ima savršene zube, a da je jedna od žena u gotovo svakom trenutku savršeno našminkana. Marshall svoju osvetničku misiju nastavlja u Londonu gdje pod odobrenjem nadbiskupa od Canterburya i uz pomoć baruna Albanya kreće u utvrdu Rochester. To je najosjetljivija točka južne Engleske koja drži London i bez koje se ni ne može razmišljati o čvrstoj vlasti. Usput Albany okuplja svoju staru ekipu i mala družina zauzima utvrdu. U njoj se nalazi nevoljki plemić koji je odmah spreman na predaju, njegova žena koja je željna Marshallove blizine, i nekolicina stražara sa relativno slabim ratnim iskustvom. Zaštićeni iza jedne od najsigurnijih tvrđava u Engleskoj započinju dugu i tešku borbu sa kraljem Johnom. Mjeseci izgladnjivanja, učestalih napada i problema kroz koje prolazi družina unutar zidina nisu prikazani s previše scena i u kratkom vremenskom periodu se preskaču najgora iskušenja i problemi naših hrabrih junaka. Napadi na utvrdu djeluju uvjerljivo, teško i zlokobno, pogotovo u nesrazmjeru ljudstva i tehnološke opskrlbljenosti, ali zato redatelj ne zazire od brutalnih scena borbi. Tu nema nikakve milosti ni gracioznosti – udovi se režu na sve strane, katapulti rasturaju zidine, a upotreba svinja daje novu dimenziju povijesnim spektaklima i načinima na koje se ljude istjeruje iz sigurnih okruženja debelih zidova. Film ne troši previše vremena na dramu, ali izvrsna britanska ekipa, uz pomoć nekoliko američkih kolega, drži ovaj film u slabijim dijelovima s više dijaloga i napornom ljubavnom pričom koja svakako frustrira i one koji su uključeni u to i one koji to moraju gledati. Zanimljivo ostvarenje s nepretencioznim i jednostavnim izvedbom djeluje dovoljno povijesno potkovano u tehničkim detaljima da bi se tu trebalo nalaziti zamjerke u slobodnoj interpretaciji samoga tijeka tih povijesnih događaja.
