AMZ – Predstavljanje 50. sveska 3. serije Vjesnika Arheološkog muzeja u Zagrebu (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu ima čast pozvati Vas na predstavljanje 50. sveska 3. serije Vjesnika Arheološkog muzeja u Zagrebu, koje će se održati u srijedu, 28.2.2018. s početkom u 12 sati.Na predstavljanju će govoriti Sanjin Mihelić, ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu, dr. sc. Tihomila Težak Gregl, redovita profesorica s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Branka Migotti, znanstvena savjetnica s Odsjeka za arheologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i dr. sc. Tomislav Bilić, glavni urednik Vjesnika AMZ-a.

Časopis – Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu 3. serija – Vol. XLVIII/2015.

Arheološki muzej u Zagrebu, 2015.
AMZ
Za nakladnika: Jacqueline Balen
Glavna urednica: Jacqueline Balen
Izvršna urednica: Iva Cvitan
Međunarodni redakcijski odbor: Helmut Buschhausen (Wien), John Chapman (Durham), Peter Kos (Ljubljana), Preston Miracle (Cambridge)
Uredništvo: Jacqueline Balen, Tomislav Bilić, Iva Cvitan, Željko Demo, Zoran Gregl, Ivan Radman-Livaja
Recenzenti: Ana Azinović-Bebek, Juraj Belaj, Dino Demicheli, Tatjana Kolak, Siniša Krznar, Dražen Maršić, Branka Migotti, Katarina Nina Simončić, Marjeta Šašel Kos, Tatjana Tkalčec
Prijevod: autori i LINGUA-SOFT d.o.o.
Jezici: hrvatski, engleski, njemački, slovenski, talijanski
Stranica: 160
ISSN 0350-7165
Galerija fotografija [foto: VJB]

Foto: VJB.

Popis članaka

Str. 7 – 18
Adnan BUSULADŽIĆ
Antički kameni spomenik s lokaliteta Čipuljić kod Bugojna

Tijekom izvođenja zemljišnih radova na lokalitetu Čipuljić kod Bugojna u središnjoj Bosni pronađen je kameni ulomak (T.1; T. 2) koji se može interpretirati na različite načine. Radi se o vrlo bogato dekoriranom kamenom bloku. Na prednjoj strani su vidljivi vrlo bogati prikazi palmete, te po jedna manja rozeta sa svake strane, od kojih je jedna oštećena. Ispod palmete, nalaze se ukrasi u obliku stiliziranog akantovog lišća. Na stražnjoj strani očuvanog dijela bloka vidljivi su ostaci dviju nasuprot postavljenih grančica i trokutastog zabata. Može se pretpostaviti da je prostor ispod zabata bio predviđen za centralnu predstavu, figuru ili nešto slično.
Ranokršćanska crkva i ranosrednjovjekovna nekropola pronađene na lokalitetu Čipuljić, povezuju kameni spomenik s istim nalazištem. Kameni floralni ulomak ulomak ostavlja vrlo realnu mogućnost da je riječ o dijelu sepulkralnog spomenika, koji je kasnije postao ugradbeni element nekog drugog kasnoantičkog objekta, moguće u kršćanskom kontekst. Na ovaj sakralni sadržaj na istom lokalitetu se nadovezala i ranosrednjovjekovna nekropola.

Str. 19 – 50
Rosana ŠKRGULJA, Branka MIGOTTI
Stela veterana 14. Legije Gaja Antonija Sentina iz Siscije

Objavljuje se fragmentarno sačuvana nadgrobna stela Gaja Antonija Sentina (Gaius Antonius Sentinus), veterana 14. (legio XIV Gemina Martia Victrix), nađena 2009. U Kvirinovoj ulici u Sisku, u sjevernome dijelu Siscije unutar gradskih zidina, Razmatraju se epigrafsko-prozopografski i strukturalno- ikonografski aspekti spomenika kao temelj za njegovo datiranje u razdoblje od zadnje trećine 1. stoljeća do ranoga 2. stoljeća.Usprkos fragmentiranosti, reljefni prikaz može se rekonstruirati kao motiv pokojnika u poluležećemu položaju na ležaljci (klinē) i jednoga sluge koji stoji okrenut prema pokojniku. Ispred ležaljke postavljen je tronožac na kojemu je kantar, a sa svake njegove strane na podu je po jedna velika posuda; s lijeve vrč, a s desne boca. Opisana ikonografija svojstvena je vojničkim stelama u Germaniji koje su izrađivale radionice u vojnim logorima Mogontijaku (Mainz) i Koloniji Agripini (Köln) u flavijevskom i trajanskom razdoblju. Raspravlja se i o važnosti tog nalaza u kontekstu vojne povijesti rimske Siscije, osobito s obzirom na njezinu siromašnu epigrafsku baštinu povezanu s ranom prisutnošću vojske na području grada. Stela Gaja Antonija Sentina dodatno govori u prilog još uvijek arheološki nedokazanoj pretpostavci o prisutnosti vojnika 14. legije u Sisciji potkraj 1. stoljeća.

Str. 51 – 84
Karina GRÖMER, Anita RAPAN PAPEŠA
Jednostavne tkanine i žigosana koža: organski nalazi s avarodobnog groblja u Nuštru (istočna Hrvatska)

U arheološkom kontekstu organski nalazi su prilično rijetki, posebice u umjerenim klimama. Usprkos tome, oni oblikuju važan dio načina života arheoloških populacija i mogu pružiti informacije o svakodnevnom životu, uzgoju životinja, umjetnosti, trgovini, gospodarstvu, tehnološkom razvoju itd. Jedan od načina pronalaska organskih nalaza, u ovom slučaju ostataka tkanina, slučajevi su kada se oni odupru vremenu ostajući pričvršćeni za metalne nalaze. U procesu korodiranja metal oko tekstilnih niti oblikuje produkte korozije zadržavajući tako oblik tekstila. Mali broj takvih nalaza (osam) nađen je u sedam kasnoavarodobnih grobova na lokalitetu Nuštar/Dvorac. S obzirom na druge nalaze iz tih grobova, možemo ih datirati u razdoblje između 750. i 800. Godine. Metalni nalazi sa očuvanim tekstilom iz Nuštra uključuju dijelove pokojnikove odjeće (pređice, okove, spojke) i oruđa (nož). Analize tekstila pokazale su kako se radi o jednostavnim tkaninama napravljenima d jednostavnog tkanja s nitima predenim u Z-smjeru. Analiza tkanina pokazala je kako se radi o dijelovima odjeće raznih funkcija i o mrtvačkim pokrovima. Unatoč tome što u usporedbi s ostalim avarodobnim nalazištima iz istog razdoblja nije uočeno ništa novo, ovaj je rad važan jer arheološki tekstil ima veliku vrijednost koja se može iskoristiti i u drugim znanstvenim poljima.

Str. 85 – 120
Zsolt NYÁRÁDY, Erwin GÁLL
The ‘westernisation’ of the Transylvanian Basin: Migration and /or acculturation?

In our research, we tried to reconstruct the hairdress oft his period based on the archaeological artefacts that were found int he Arpadian age churchyards int he Transylvanian Basin. These hairpins, which were in use throughout the 5-9th centuries Western Europe int he Anglo-Saxon speech-area, were part of a hairdress fashion trend that, later int he 12th century, spread throughout all of Christian Europe. Taking in account the Transylvanian artefacts and their context, we can notice that copper alloy hairpins with a gilded globular head often appear with S-ending lock ring. Their appearance is in strong relation with the Christian mentality and the western fashions of this period, which are obviously connected with the ‘westernisation’ oft he Hungarian state institutions.
Going into a thorough and in-depth analysis oft he archaeological artefacts yields a number of questions, some of which we have found the answers to only after other conducting (especially anthropological) research work. We can announce with certainty that arefacts of this type are not the heritage of any group of foreign people. The expanding oft his study and the excavation oft he earliest cemeteries should complete our knowledge int his topic in the future,
In the 12th century, the archaeological signs of ‘westernisation’ appear in all segments of life int he Transylvanian Basin. This can only mean one thing: besides the migrations mentioned by the written sources, the eastern half oft he Hungarian Kingdom was integrated into western culture.

Str. 121 – 142
Lidija BAKARIĆ, Sanjin MIHELIĆ, Iva KOSTEŠIĆ, Nera ŠEGVIĆ
Sondažna istraživanja crkve sv. Marka u Širokoj luci kod Plitvica sela

Tijekom razdoblja 2011.-2013. g. AMZ je vršio rekognosciranja i manja sondažna istraživanja na užem i širem području Nacionalnog parka Plitvička jezera Sondažna istraživanja poduzeta su i u Širokoj luci kod Plitvica Sela, na lokaciji crkve sv. Marko. Djelomično su otkriveni temelji crkve, kao i dio pratećeg groblja. Ustanovljeno je da je crkva spomenuta na habsburškim, a i drugim geografskim kartama kao ‘stara crkva’.

Prikaz knjige
Str. 143 – 150
Tiberius BADER
The Beginning oft he Late Bronze Age between the Eastern Alps and the Danube: Proceedings oft he International conference in Osijek, October 20-22, 2011

Str. 151 – 159

Upute za predaju rukopisa

Časopis – Informatica museologica 47 2016.

Muzejski dokumentacijski centar, Zagreb, 2017.
MDC
Za nakladnika: Višnja Zgaga
Urednica: Lada Dražin-Trbuljak
Prijevod sažetaka: Graham McMaster
Redakcijski odbor: Sanja Acalija, mr. sc. Goran Arčabić, Milvana Arko Pijevec, dr. sc. Darko Babić, Markita Franulić, Vlasta Gracin, Jasna Jakšić, mr. sc. Željka Jelavić, Mihaela Kulej, dr. sc. Ljiljana Kolešnik, Željka Kolveshi, dr. sc. Željka Miklošević, Višnja Zgaga, Lada Dražin-Trbuljak
Fotodokumentacija: MDC, Zagreb, Muzeji, Autori
Jezici: hrvatski, engleski
Stranica: 324
ISSN 0350-7165
Cijena: 120 kn
Galerija fotografija [foto: VJB]

Foto: VJB.

Tema broja: Muzej filma – film u muzeju

Popis članaka

Filmska baština i etika

Str. 6 – 13
dr. sc. Thomas Elsaesser
Filmska baština i etika prisvajanja: nađena snimka na razmeđu arhiva, muzeja i interneta

Iskustva europskih muzeja filma

Str. 14 – 24
Donata PESENTI CAMPAGNONI
Nacionalni muzej filma u Torinu

Str. 25 – 30
Alejandro BACHMANN
Film u muzeju, film i muzej, filmski muzej: Fragmenti o odnosima između medija i institucija

Str. 31 – 37
Michael TERWEY
Film u nacionalnome muzeju medija

Str. 38 – 43
Metka DARIŠ
Slovenska kinoteka – Filmski muzej

Muzejske i arhivske zbirke filmske građe i kinematografske opreme

Str. 44 – 49
mr. sc. Rhea IVANUŠ
Dokumentarna filmska građa 20. stoljeća u Hrvatskome povijesnome muzeju

Nataša MATUŠIĆ
Ratna priča na filmu
Str. 50 – 53
Krešimir BAŠIĆ
Zbirka kinematografske tehnike u Tehničkom muzeju ‘Nikola Tesla’

Str. 54 – 61
Krsitina NOSKOVIĆ
Zbirke popratnoga filmskoga gradiva u Odjelu Hrvatskog filmskog arhiva Hrvatskoga državnog arhiva

Kustoske prakse

Str. 62 – 64
Laila TOPIĆ
Medijska fasada Muzeja suvremene umjetnosti – mjesto susreta animiranog filma i medijske umjetnosti

Str. 65 – 69
Branka BENČIĆ
‘Kino umjetnika’
Suvremena umjetnost i film

Str. 70 – 75
Darko ŠIMIČIĆ
Tomislav Gotovac i film

Muzeološka funkcija i mjesto video/filma u muzeju. Prezentacija filmske/video građe

Str. 76 – 80
dr. sc. Zvjezdana ANTOŠ
Predstavljanje etnografskog filma na konferencijama, muzejskim izložbama i festivalima

Str. 81 – 85
dr. sc. Vladimir BOCEV
Etnološki dokumentarni film u Muzeju Makedonije

Tko se brine za film u muzejima, arhivima, knjižnicama

Str. 86 – 91
dr. sc. Mirko DUIĆ
dr. sc. Martina IVANOVIĆ DRAGIJA
Film u knjižnici: stručne kompetencije knjižničara za rad u filmskim zbirkama

Zaštita filmske/video baštine

Str. 92 – 95
Carmen LHOTKA
Oktavijan Miletić – od amaterskog filma preko DVD izdanja do budućih generacija

Izazov u susretu ‘analognog’ svijeta i nove digitalne paradigme

Str. 96 – 104
Barbara BORČIĆ
‘Postaja DIVA’: arhiviranje slika i vremena

Str. 105 – 110
Darko FRITZ
Audiovizualni arhivi: umjetničko samoarhiviranje

Str. 111 – 116
Dan OKI
Interakcija i samoarhiviranje kao umjetnička praksa

Stručna, znanstvena i umjetnička istraživanja

Str. 117 – 121
Sonja LEBOŠ
Filmski muzej u gradu, grad u filmskom muzeju

Str. 122 – 126
Tamara NIKOLIĆ ĐERIĆ
Senzorna etnografija i novi mediji u bilježenju nematerijalne kulture / alternativne prakse prijenosa znanja, iskustava i vizualno-antropoloških paradigmi u muzeološkom konekstu

Str. 127 – 131
dr. sc. Sandra UREM
Od Gavazzija i Štampara prema etnografskom filmu?

Str. 132 – 138
Maria FLORENCIA LUCHETTI
Audio-vizualni arhivi i znanstveno istraživanje na području drušvenih znanosti u Argentini

Str. 139 – 142
Nade GENEVSKA BRAČIĆ
Film kao muzejski predmet
Počeci makedonske kinematografije

Str. 143 – 148
Ivan RAMLJAK
Povijest kinoprikazivaštva na otoku Korčuli

Riječ je o…

Str. 149 – 164
Nina LIŠNIĆ
Muzej kao sredstvo integracije migranata i promoviranja kulturne različitosti

Iz muzejske teorije i prakse

Str. 165 – 170
Helena PUHARA
Lucija VUKOVIĆ
Od rimske kuće do biografskog muzeja Vlaha Bukovca

Str. 171 – 175
Luka ČORAK
Javna ustanova Aquatika – slatkovodni akvarij Karlovac i Gradski muzej Karlovac, mogućnosti i potencijali

Str. 176 – 177
Matija KALČIĆ
Zbirka Sabljarić

Str. 178 – 182
Helena KUŠENIĆ
Marija MESARIĆ
Donacija dr. Hrvoja Neimarevića Muzeju grada Koprivnice

Str. 183 – 187
Gabrijela BUTIGAN
Muzejska izložba kao mjesto ‘sukoba’ sjećanja

Str. 188 – 190
mr. sc. Sanda KOČEVAR
Kafotka – digitalni arhiv, virtualni mužej ili nešto treće

Str. 191 – 193
dr. sc. Vendi JUKIĆ BUČA
Razgovor s Borisom Mašićem, muzejskim savjetnikom u Muzeju grada Zagreba

Str. 194 – 196
dr. sc. Maja Šojat Bikić
Hipertekstualno hodočašće: muzeološki diskurs izložbe ‘Sveta mjesta starih Zagrepčana – hodočasnička odredišta Zagrepčana u 17. i 18. stoljeću’

Zaštita

Str. 197 – 200
Manjak restauratora?

Publikacija je opremljena ilustrativnim materijalom, arhivskim fotografijama i fotografijama.

Zahvaljujemo Muzejskom dokumentacijskom centru na ustupljenom primjerku.

Vendi Jukić Buča
Zagreb, 7. 9. 2017.

Časopis – Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu 3. serija – Vol. XLVII/2014.

AMZ
Za nakladnika: Jacqueline Balen
Glavna urednica: Jacqueline Balen
Izvršna urednica: Iva Cvitan
Međunarodni redakcijski odbor: Helmut Buschhausen (Wien), John Chapman (Durham), Peter Kos (Ljubljana), Preston Miracle (Cambridge)
Uredništvo: Jacqueline Balen, Tomislav Bilić, Iva Cvitan, Željko Demo, Zoran Gregl, Ivan Radman-Livaja
Prijevod: Tomislav Bilić (hrvatski jezik), Ana Đukić, Tamara Levak Potrebica, Barbara Smith Demo (endgleski jezik)
Recenzenti: Marko Dizdar, Saša Kovačević, Boštjan Laharnar, Ivan Mirnik, Alenka Miškec, Maja Petrinec, Hrvoje Potrebica, Kelly Reed, Tihomila Težak-Gregl, Tatjana Tkalčec, Anton Veluščak
Jezici: hrvatski, engleski
Stranica: 316
ISSN 0350-7165
Cijena: 120 kn
Galerija fotografija [foto: VJB]

Foto: VJB.

Popis članaka

Str. 7 – 38
Ana ĐUKIĆ
Biljni ostaci s četiri novoistražena lokaliteta Đakovštine

Analize biljnih ostataka s arheoloških lokaliteta vrlo su važan segment rekonstrukcije ekonomije prošlih populacija, što je osobito slučaj s pretpovijesnim lokalitetima na kojima se rijetko očuvaju drugi segmenti svakodnevnih aktivnosti. U tekstu su prikazani rezultati i interpretacija biljnih ostataka s četiri novoistražena lokaliteta Đakovštine, i to s obzirom na kulture neolitika i bakrenog doba. Starčevačka kultura ustanovljena je na lokalitetu Pajtenica-Velike Livade, sopotska na lokalitetu Ivandvor-Šuma Gaj, lasinjska na lokalitetima Pajtenica-Velike Livade i Jurjevac-Stara Vodenica, a kostolačka kultura na lokalitetu Đakovo-Franjevac. Biljni ostaci raspoređeni su u sedam kategorija koje sadrže podskupine, određene prema vrsti biljke, a podjela se temelji na konkretnim nalazima s navedenih lokaliteta. S obzirom na to da su lokaliteti u istoj mikroregiji, mogla se napraviti usporedba rezultata s obirom na vrijeme i kulturne pojave. Najmanji broj vrsta ustanovljen je analizama ostataka pripisanih najranijoj, starčevačkoj, a najveći najkasnijoj, kostolačkoj kulturi (najširi spektar žitarica, mahunarki, trava i voća). Rezultati analiza pokazuju kontunuitet u korištenju žitarica, poput pšenice i ječma, kao i divljih vrsta, kroz razdoblja neolitika i eneolitika, ali se s vremenom taj spektar i povećava. U kontekstu s drugim vrstama nalaza s lokaliteta, biljni ukazuju na postojanje intenzivne/vrtne zemljoradnje te na to da su bilje obrađivane u proučavanim naseljima.

Str. 39 – 76
Jacqueline BALEN, Ivan DRNIĆ
Arheološka istraživanja na lokalitetu Barbarsko – novi prilog poznavanju srednjeg eneolitika na prostoru sjeverne Hrvatske

Rad donosi 14C datume i rezultate tipološke analize nalaza s lokaliteta Barbarsko. Na osnovi pokretnoga arheološkog materijala, kao i apsolutnih dautma, možemo zaključiti da su na lokalitetu Barbarsko 1 (AN 2) istraženi dijelovi eneolitičkih naselja, najstarijeg s kraja 5. tisićljeća, koje pripada lasinjskoj kulturi, te nešto mlađeg iz prve polovice 4. tisućljeća pr. Kr., koje je pripadalo kulturi Retz-Gajary. Takošer, izdvojen je jedan objekt koji bi se mogao pripisati fazi Boleraz badenske kulture. U radu se sagledava i apsolutna kronologija srednjeg eneolitika i periodizacija lasinjske kulture.

Str. 77 – 146
Davor ŠPOLJAR
Prepovijesna nekropola pod tumulima Podstenje na Maloj gori kod Radoboja

U članku se donosi revizija dosadašnjih istraživanja prapovijesne nekropole pod tumulima, s lijaliteta Podstenje na Maloj gori kod Radoboja. Riječ je o prvoj otkrivenoj i istraživanoj nekropoli iz starijega željeznog doba, s područja kontinentalne Hrvatske, te prvom arheološkom nalazištu iz sjeverozapadne Hrvatske koje se spominje u znanstvenim publikacijama Austrijske akademije znanosti već 1850. godine. Ujedno je riječ i o prvoj nekropoli pod tumulima s podučja Zagorja, koja se može datirati u kasnohalštatski period, odnosno u razdoblje 6. i 5. st. pr. Kr. U članku se predstavlja problematika ovoga gotovo zaboravljenog, a iznimnoga, nalazišta počevši od otkrića lokaliteta i prvih iskopavanja tumula u proljeća 1850. godine. Na temelju podataka iz publikacija Austrijske akademija znanosti, objavljenih u razdoblju između 1850. i 1863., podataka iz hrvatskih publikacija, podatakaiz arhivske dokumentacije Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Arheološkog muzeja u Zagrebu, malobrojnih preostalih arheoloških nalaza te arheoloških rekognosciranja, pokušalo se rekonstruirati kronološki slijed događanja te iskopavanja ovoga lokaliteta, kao i grobne cjeline iskopavanih tumula. Članak na temelju analogija sa srodnim predmetima, pronađenim u susjednim područjima, predlaže kulturno određenje ove prapovijesne nekropole i određuje kronološki kontekst nalazišta unutar prapovijesnog Zagorja.

Str. 147 – 252
Ivan DRNIĆ, Ivana MILETIĆ ČAKŠIRAN
Naselje iz mlađeg željeznog doba na lijevoj obali Kupe u Sisku: Strabonova »Σισκία«?

U dosadašnjoj stručnoj literaturi na temelju poznatoga sakupljenog arheološkog materijala i podataka iz antičkih izvora, proropovijesno naselje, poznato pod nazivom Segesta/Segestika, smješteno je na položaju Pogorelac na desnoj obali rijeke Kupe, tik prije njezina ušća u rijeku Savu. Ipak, zaštitna arheološka istraživanja u užem gradskom centru Siska, provođena u posljednjih desetak godina, otkrila su na nekoliko pozicija pretpovijesne slokeve ispod slojeva rimske Siscije, što je ukazalo kako je potrebna revizija starije teze. Jedan od tih položaja je i Povijesni arhiv, istraživan 2003. – 2004. godine. Analizom stratigrafskih odnosa i pokretnog materijala zaključeno je kako je ovaj segment predrimskog naselja, u razdoblju 3./2. – 1. st. pr. Kr., naseljavala zajednica koja je pripadala širem panonskom kulturnom krugu i bila samo djelomično latenizirana.

Str. 253 – 284
Tomislav BILIĆ
A hoard of Republican denarii from Prud, near Bosanski Šamac

A hoard of Roman Republican denarii, found in the Sava River near the village of Prud in the Bosnian part of the Sava valley in 2012, is analysed and published in this paper. This newly-found hoard, terminating with the legionary denarii of Mark Antony, is compared to some other hoards terminating with these same coins, and also with other hoards in the region concealed in roughly the same period. It is concluded that the Prud hoard, classified as a s mall hoard, and perhaps associated with a military payment, testifies to the process of cultural change in south-eastern Pannonia occasioned by the increase of Roman influence during the 1st c. B.C., culminating in the Roman conquest of the region in the Tiberian Bellum Pannonicum.

Str. 285 – 218
Anita RAPAN PAPEŠA
Dvije ranosrednjovjekovne narukvice kao prilog poznavanju kontinuiteta života u Vinkovcima

Autorica u radu obrađuje dvije brončane narukvice iz ranosrednjovjekovne arheološke zbirke Gradskog muzeja Vinkovci. Riječ je o narukvicama iz vremena bjelobrdske kulture, a koje tipološki pripadaju narukvicama sa životinjskim glavama Iako su oba nalaza bez točnih i jasnih okolnosti nalaza, upravo zbog svojih tipoloških karakteristika zavređuju pažnju stručne javnosti. Naime, riječ je o nalazima kakvih u Hrvatskoj nema puno, a i inaće se ne nalaze tako često kao neki drugi “tipičniji” predmeti bjelobrdske kulture.

Na kraju Publikacije nalaze se prikazi.

Str. 297 – 304
Branko KIRIGIN
Mirsad Sijarić: Hladno oružje iz Bosne i Hercegovine u arheologiji razvijenog i kasnog srednjeg vijeka

Str. 305 – 315
Upute autorima

Publikacija je opremljena ilustrativnim materijalom, kartama, fotografijama, slikama i crtežima.

Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.

Vendi Jukić Buča
Biograd na moru, 13. 8. 2017.