Izložbeni projekt Anamneza – povijest bolesti u antičkom svijetu realiziran je u Arheološkom muzeju u Zagrebu od ožujka do lipnja 2017. godine, polučio je veliko zanimanje posjetitelja čemu svjedoče i realizirana gostovanja tijekom 2018. godine kao i planirana gostovanja u 2019. godini. Sretni smo što je izložbeni projekt nastavio svoj životni vijek te je bio predstavljen publici u Dubrovniku (Dubrovački muzeji, ožujak – travanj), Malom Lošinju (Lošinjski muzej, listopad-rujan) i Požegi (Gradski muzej Požega, rujan – studeni) gdje je odlično prihvaćen. Gostovanja se nastavljaju u 2019. godini u Puli (Arheološki muzej Istre, prosinac 2018. – veljača 2019.) te u Vukovaru (Gradski muzej Vukovar, ožujak).

Kvalitetu izložbenog projekta prepoznala je i muzejska zajednica, Hrvatsko muzejsko društvo je izložbeni projekt Anamneza – povijest bolesti u antičkom svijetu proglasio najboljim u dvije kategorije za 2017. godinu.
Anamneza – povijest bolesti u antičkom svijetu proglašena je Izložbom godine 2017.
Popratni program uz izložbu naziva, Muzejska ordinacija zabave, proglašen je najboljim u kategoriji Edukativno-pedagoški projekt u 2017. godini.

Izložba Anamneza – povijest bolesti u antičkom svijetu predstavlja jednu od najvećih zbirki rimskih medicinskih i farmaceutskih instrumenata u Europi, a koja se čuva u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Tema izložbe priča je o liječenju i pristupima liječenju u antičkom (grčkom i rimskom) svijetu. Kako je bolest dio ljudskog života, od najranijeg vremena mogu se pratiti pokušaji da je se objasni i da joj se odupre. Prikazom odabranih antičkih božanstava povezanih s ozdravljenjem upoznajemo početke antičkog liječenja koji nas vode do nekolicine medicinskih teorija razvijenih u antičko doba, od kojih su se neke zadržale gotovo do nedavno. Slijedeći holistički pristup zdravlju upoznajemo se s antičkom farmacijom, a potom i s nekoliko odabranih operativnih zahvata. Naglasak izložbe je na povijesti bolesti (anamneza), ideji koju su počeli razvijati antički liječnici, a od iznimne je važnosti i danas. Kroz izložbu upoznajemo položaj liječnika i pacijenta u antičko vrijeme, a ta je tema vrlo aktualna i u modernom dobu. Izložba prikazuje slijed razvoja ideja o zdravlju i liječenju u antici te multidisciplinarnim pristupom na zanimljiv i interaktivan način približava svijet antičke medicine svim dobnim skupinama posjetitelja.

Gostovanje izložbe „Anamneza – povijest bolesti u antičkom svijetu“ u Arheološkom muzeju Istre razumljivo je s obzirom na antičku tradiciju Pule u kojoj su vidljivi različiti aspekti brige o javnom zdravlju u što prvenstveno ubrajamo vodovod, kanalizaciju i terme. Na razvijenu medicinu u Puli upućuju i nalazi povezani s kultovima vezanim uz zdravlje i liječenje, odnosno s kultovima Herkula, Eskulapa i Salus. U sjeveroistočnom dijelu antičke Pule, na mjestu izvora pitke vode, podignut je kompleks s objektima javnog i privatnog karaktera: Herkulovo svetište, javno kupalište i reprezentativna privatna kuća u kojoj je pronađen crno-bijeli podni mozaik s natpisom Salus. Izdvajamo i zavjetni natpis kojeg je orijentalac Iuventius Eutyches posvetio Asklepiju te nadgrobni spomenik koji je još za života Aulus Atius Caius, javni liječnik podigao sebi i ženi, a koji naznačuje kako je medicinska služba u rimskoj Puli bila na zavidnoj razini. Srednjovjekovnih redovničkih hospitala u Istri je evidentirano preko dvadeset, a osnivaju se od 6. do 18. stoljeća nakon čega slijedi izgradnja vojnih i civilnih bolnica.