U Galeriji Arheološkog muzeja u Zagrebu u petak 28. svibnja 2021. godine održana je konferencija za medije u povodu dodijeljenog certifikata Kulturna ruta vijeća Europe ruti „Staza željeznog doba Podunavlja“
Kulturnoj ruti „Staza željeznog doba Podunavlja“ dodijeljen je certifikat Kulturna ruta Vijeća Europe. Vijeće Europe dodieljuje certifikate kulturnim rutama od 1987. godine. Certifikat „Kulturna ruta Vijeća Europe“ dokaz je i jamstvo izvrsnosti, a mrežom certificiranih kulturnih ruta koordinira Europski institut za kulturne rute u Luxembourgu pod pokroviteljstvom Vijeća Europe. Za dobivanje certifikata ruta mora zadovoljiti niz kriterija, koji uključuju: znanstveni pristup; promidžbu europskog nasljeđa, unaprjeđenje obrazovanja i kulturnog razvoja mladih, rad na suvremenoj kulturi i umjetnosti, i spoj kulture i turizma.
“Danas u Europi postoji 45 certificiranih ruta. U zadnjem ciklusu bilo je trinaest kandidata, a prošlo ih je pet. „Staza željeznog doba Podunavlja“ je prva certificirana europska kulturna ruta koja ima svoje ishodište u Hrvatskoj, naglasila je Ksenija Keča, vanjska stručnjakinja pri institutu za kulturne rute Vijeća Europe, čestitajući Arheološkom muzeju u Zagrebu na konferenciji za medije održanoj u petak 28. 5. 2021. u Galeriji Arheološkog muzeja u Zagrebu.
“Dobivanje certifikata je rezultat velikog truda i kvalitetnog partnerstva. U ruti Staza željeznog doba Podunavlju trenutno postoje 22 službena partnera iz pet podunavskih zemalja: Mađarske, Austrije, Slovenije, Hrvatske i Bugarske. U partnerstvu se nalaze muzeji, općine, regije, turističke zajednice, mali i srednji poduzetnici. Na ovoj konferenciji za medije također bismo željeli uputiti poziv svima onima koje zanima željezno doba da se pridruže našoj ruti ili se uključe u naše aktivnosti na način koji im najviše odgovara“, rekao je Sanjin Mihelić, predsjednik Udruge Staza željeznog doba” i ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu. Također je najavio izlazak prvog međunarodnog časopisa rute Staza željeznog doba Podunavlja.
„Uz očuvanje prirodne i kulturne baštine program kulturne rute Vijeća Europe promiče održivi razvoj , a upravo je održivi razvoj važan u razvoju turizma Republike Hrvatske, te obogaćivanjem kulturne i turističke ponude često otkriva manje poznate destinacije u kojima potiče kulturni, društveni i ekonomski razvoj. Posebna vrijednost ove kulturne rute je da promovira arheološko nasljeđe koje se time stavlja u funkciju razvoja turizma. Sigurni smo da će ovaj hvalevrijedan certifikat uvelike doprinijeti razvoju i jačanju posebnih oblika turizma kontinentalne Hrvatske, što je zapravo i zadaća Ministarstva turizma za naredno razdoblje, rekla je Sandra Herman, državna tajnica u Ministarstvu turizma i sporta.
„Smatram da nam ova potvrda vrijednosti domaće kulturne baštine treba poslužiti kao poticaj za još aktivniji angažman na razvoju kulturnog turizma u Republici Hrvatskoj“ naglasila je Sandra Herman.
„Hrvatskom prolazi ukupno 13 europskih kulturnih ruta, a njihova važnost tim je veća što one na kartu Europe stavljaju destinacije koje nisu eksponirane i atraktivne, i vrlo su često u kontinentalnim predjelima, a čijem će razvoju doprinijeti upravo ovakve rute, temeljene na europskim načelima održivosti i razvoja kulturnog turizma.“ rekla je Tatjana Horvatić iz Ministarstva kulture i medija, članica Upravnog odbora EPA-e.
Narodni muzej Slovenije se kot tretji partner pridružuje projektu Noč ima svojo moč, organiziranem ob evropski noči raziskovalcev 27. novembra 2020. Živahne raziskovalne dejavnosti, ki potekajo pod okriljem naše ustanove, predstavljamo na predavanjih, okrogli mizi in v obliki prve e-razstave, objavljene na naši spletni strani.
OKROGLA MIZA
Arheološka odkritja: od kamene dobe do novega veka
Petek, 27. novembra 2020, ob 16. uri, na spletuArheologi iz Narodnega muzeja Slovenije bodo vsak posebej v nekaj stavkih predstavili svoje raziskave, ki pokrivajo celotno obdobje človeške zgodovine. Začeli bodo z raziskavami kamene dobe in zaključili z novim vekom. Po vsaki predstavitvi bodo odgovarjali na vaša vprašanja.
Dogodek je zasnovan tako, da ga lahko spremljate ves čas ali se vanj le občasno vključite.
Obvezne prijave: na spletni strani program.nocmoc.eupoiščite dogodek, vnesite svoj e-naslov in se prijavite.
PREDAVANJI
Kaj pa naravoslovci počnemo z muzejskim gradivom? – dr. Eva Menart
Raziskovalci v Narodnem muzeju Slovenije niso samo arheologi, zgodovinarji in umetnostni zgodovinarji, ampak muzejski predmeti zanimajo tudi kemike in druge naravoslovce. Skupaj s kustosi s pomočjo različnih naravoslovnih metod iščemo odgovore na vprašanja, kot so: »Iz katerega obdobja je fibula?« in »Ali gre za avtentični kipec ali ponaredek?« Poleg tega raziskujemo načine, kako naše zbirke čim bolje ohraniti za prihodnje generacije.
Obvezne prijave: na spletni strani program.nocmoc.eupoiščite dogodek, vnesite svoj e-naslov in se prijavite.
Skrivnostne zapore med Apeninskim in Balkanskim polotokom – Jure Kusetič
Večina je že slišala za Hadrijanov zid v Angliji ali pa renski in donavski limes v srednji Evropi. Številni pa ne poznajo podobnega sistema utrjenih zapor, ki je nastal znotraj Rimskega cesarstva, na območju današnje Slovenije in hrvaškega Kvarnerja. Arheologi ga imenujemo claustra Alpium Iuliarum. Kako so ga imenovali stari Rimljani, ne vemo.
Težko prehodni gozdovi med Julijskimi Alpami in hrvaško Reko skrivajo še veliko skrivnosti. Arheologi jih poskušamo razvozlati z arheološkimi izkopavanji, topografskimi pregledi, geofizikalnimi raziskavami in analizami geografskih informacijskih sistemov. Počasi se nam razkriva vse jasnejša podoba zapor, ki so v času zatona Rimskega cesarstva branile in nadzirale prehod v osrčje imperija – v Italijo.
Obvezne prijave: na spletni strani program.nocmoc.eupoiščite dogodek, vnesite svoj e-naslov in se prijavite.
Srce vsakega muzeja so zbirke predmetov. Teh danes ne dojemamo zgolj kot samozadostnih starin ali umetnin, temveč kot zgodovinske vire, ki na različne načine pričajo o človeški preteklosti, znanju in ustvarjalnosti.Povsem drugo vprašanje je, kako te informacije izluščiti iz muzejskih eksponatov. Muzejski kustos je po izobrazbi navadno (umetnostni) zgodovinar, arheolog ali etnolog, specializiran za posamezno zgodovinsko obdobje, slog ali vrsto gradiva. Kadar poskuša neki predmet prepoznati, določiti njegovo starost ali izvor, se lahko opre zgolj na lastne oči, izkušnje in strokovno literaturo.
Žal to marsikdaj ni dovolj. Da bi zanesljivo ugotovili, iz kakšnih surovin je predmet izdelan, ali je v resnici pristen ali morda ponaredek, potrebujemo pomoč strokovnjakov naravoslovnih ved – kemikov, fizikov, metalurgov ipd. Vsak od njih lahko s svojim znanjem in analitskimi orodji razkrije pomembne podatke, ki pričajo tako o naravi preiskovanega predmeta kot o njegovi vlogi v času nastanka oziroma aktivne uporabe.
Prepoznajte svoj registar na festivalu Organum Histriae koji vas vodi stazama povijesnih orgulja u Istri
U vremenu koje nas je na prepad zaustavilo, važući našu vjeru i strahove, preispitujući ljudsku snagu i volju, prepoznajemo sigurno utočište koje osnažuje duh – ono nutarnje mjesto s kojega slušamo glazbu – neovisno gdje je i kada susreli. Ipak, pruži li vam se prilika osluhnuti drevne posvećene kamene prostore crkvi smještenih u najljepšoj prirodi koju možete zamisliti, uglazbljenih unikatnim umjetničkim dostignućima velemajstora čija su imena ostala zapisana u samom vrhu svjetske orguljarske tradicije (P. Nakić, G. Callido, F. Dacci, A.Barbini i dr.), upoznat ćete zvukove orgulja kojima Istra, od davnina poznata kao terra magica, stoljećima zahvalno pjeva svojim blagoslovima. I bit ćete okrijepljeni i inspirirani naći svoj registar, prepoznati frekvenciju na kojoj vibrirate svojom pravom prirodom. I to je bio poticaj da ove izazovne godine, nakon dvogodišnje stanke nastavimo s Organum Histriae (ex Dani orgulja u Istri), festivalom orguljske glazbe na istarskim orguljama, projektom koji potiče zaštitu, obnovu i revitalizaciju orgulja, vrijedne kulturne baštine koja se sluša. Proteklih dva desetljeća festival je na međunarodnoj orguljskoj sceni predstavio istarske povijesne i recentne orgulje na kojima su nastupali doajeni europske orguljske glazbe.
Ovogodišnji 21. Organum Histriae prošetat će nas od 31. 8. do 6. 9. po nekoliko fantastičnih lokacija na koncerte sjajnih glazbenika. Festival otvaramo svečanim Fanfarama Anđelka Klobučara u jednoj od najstarijih istarskoj romaničkih građevina – Župnoj crkvi Sv. Martina u Sv. Lovreču Pazenatičkom gdje će na Nakićevim orguljama iz 1735. godine (restauracija Premiata Fabbrica Organi F. Zanin 2013.) nastupiti Pavao Mašić – nekadašnji pobjednik festivalskog natjecanja A. A. Motovunjanin, uz Moniku Cerovčec, sopran i Vedrana Kocelja na trubi, okupljenih u Trio Seraphim. Na istim orguljama svoj Hommage organologu Božidaru Grgi odsvirati će i naš uspješni mladi orguljaš međunarodne karijere Ivo Mrvelj. No, prije ćemo u Pulskoj Katedrali poslušati neuobičajeni program za orgulje četveroručno u izvedbi naših obećavajućih mladih orguljaških snaga Elene Roce i Krešimira Klarića.
Tijekom 20 godina djelovanja, ovaj je festival realizirao mnoštvo atraktivnih popratnih programa kojima se nastojalo popularizirati orguljašku baštinu i podići svijest o potrebi njezine zaštite i obnove, važnima i za razvoj kulturnog turizma Istre. Ove godine također predstavljamo raznovrstan program – od okruglog stola, orguljaškog izleta do online kviza o orguljama. Ipak, najveću novost Organum Histriae čuvamo za posljednji festivalski dan kada će nam se svečanom misom zahvalnicom i koncertom u Župnoj crkvi Sv. Servula u Bujama po prvi puta predstaviti novoosnovani Ansambl mladih istarskih glazbenika Organum Histriae. Na istoj lokaciji, za sam kraj Festivala na Callidovim orguljama iz 1791. (restauracija Brondino Vegezzi Bossi 2000/2001.) nastupiti će prva umjetnička voditeljica festivala Ljerka Očić uz uglednog oboistu Branka Mihanovića.
S obzirom na izmijenjene, te i nadalje neizvjesne okolnosti vezane uz pandemiju COVID-19, ograničenje ovogodišnjeg izdanja pretvaramo u prednost! Pozivamo vas da cijeli festivalski program pratite online uživo s atraktivnih lokacija na našim web stranicama i YouTube kanalu, dok svoja mjesta uz slobodan ulaz možete rezervirati na broj POU Buje-Buie radnim danom od 8 do 16 sati, 052 773-075, 052 772-023, te izvan radnog vremena na 095/ 501 6234, kao i na našem Facebook profilu https://web.facebook.com/organumhistriae. Vidimo se na 21. Organum Histriae!
Sv. Lovreč Pazenatički – Župna crkva Sv. Martina Orgulje P. Nakić 1735. / restauracija Premiata Fabbrica Organi F. Zanin 2013. Otvorenje festivala: ETERNAL SOURCE OF LIGHT DIVINE Trio Seraphim(HR) Monika Cerovčec, sopran Vedran Kocelj, truba PavaoMašić, orgulje
9. – SRIJEDA – 20:00
Pula – Katedrala Uznesenja Marijina, orgulje Eisenbarth 2001. L’ORCHESTRE À QUATRE MAINS Elena Roce &Krešimir Klarić, orgulje četveroručno
9. PETAK – 20:00
Sv. Lovreč Pazenatički – Župna crkva Sv. Martina Orgulje P. Nakić 1735. / restauracija Premiata Fabbrica Organi F. Zanin 2013. HOMMAGE BOŽIDARU GRGI Ivo Mrvelj, orgulje(HR/DE)
9. – NEDJELJA
Buje – Župna crkva Sv. Servula Orgulje G. Callido 1791. / restauracija Brondino Vegezzi Bossi 2000/2001 11.30 – Svečana misa zahvalnica povodom završetka Festivala
Ansambl istarskih mladih glazbenika Organum Histriae 20.00 – MUSICA AFFETTUOSA Branko Mihanović, oboa LjerkaOčić, orgulje(HR)
Bitke, ubojstva, nasilje, mučenja, odrubljene glave, izdaje. Herojstva, oružje, strateški planovi, dobrovoljci, ultimatumi, objave. Iz neke dubine, za koju smo vjerovali da je dobro zapečaćena, čitav jedan užasan i sjajan instrumentarij koji je od pamtivijeka bio dio ratničkog čovječanstva.
Da budem jasan, želio bih reći da je Ilijada ratna priča, ona je to u potpunosti: i da je stvorena kako bi opjevala ratničko čovječanstvo, i kako bi to učinila na jedan tako upečatljiv način da potraje vječno i dopre i do posljednjeg potomka, nastavljajući opjevavati uzvišenu ljepotu, i nezamjenjiv osjećaj, koji je nekada rat bio i uvijek će biti.
U školi je, možda, tumače drugačije. Ali srž je ta. Ilijada je spomenik ratu. Ono što u Ilijadi začuđuje jest snaga, usudio bih se reći samilost, kojom su iskazani razlozi poraženih. To je priča koju su pisali pobjednici, pa ipak u našem sjećanju ostaju, ako ne i prije svega, ljudski likovi Trojanaca. Prijam, Hektor, Andromaha.
Ovu nadljudsku sposobnost da netko bude glas čitavog čovječanstva, a ne samo sebe samoga, pronašao sam radeći na tekstu, i otkrivši da su Grci u Ilijadi, između redaka jednog spomenika ratu, iznijeli sjećanje na neslomljivu ljubav prema miru. Na prvi pogled, zaslijepljeni sjajem oružja i junaka, to ne primjećujemo. Ali u odrazu tog blijeska, izranja jedna neočekivana Ilijada. Mislim na žensku stranu Ilijade.
Često su žene te koje, bez okolišanja, izražavaju želju za mirom. Protjerane na margine borbe, utjelovljuju postojanu i gotovo potajnu pretpostavku jednog drukčijeg društva, oslobođenog ratne obaveze. Uvjerene su da se može živjeti drugačije i to otvoreno govore.
Informacije o knjizi:
Alessandro Baricco Ilijada
ISBN: 9789532017199
Izdavač: V.B.Z. d.o.o
Područje: Proza
Uvez: Tvrdi uvez
SKU: VBZ-984303
Kategorija: Proza
Oznake Homer, psihologija ratovanja, rat, Stara Grčka, žena
Jezik: Hrvatski
Biblioteka: Ambrozija
Godina izdanja: 2007
Format: 12*20
Broj stranica: 160
Nakon nadogradnje PHP-a na Portalu, brojač pregleda pojedinog posta je resetiran s datumom 29. 4. 2018. u 14h (prethodni podaci prikupljeni po brojaču započetog 21.3.2016. u 22h izbrisani su ponovnom instalacijom plugin-a). Broj pregleda po pojedinom postu prije navedenog datuma (29. 4. 2018.) nije evidentiran i uključen u prikaz, tj. prikazani broj pregleda pojedinog posta odnosi se na stanje od trenutka uključenja plugin-a. Brojač je uključen radi transparentnog praćenja broja pregleda pojedinog posta na Portalu.
Izdvojeno
Riječ Urednika – ‘Summa summarum aktivnosti 6 godina poslije osnivanja Ususret 7. godini ‘arheološke ere’ avec les bonnes résolutions pour 2016′
