IARH | AMZ – Rimska škola
U Arheološkom muzeju u Zagrebu, u subotu 29. ožujka 2014. godine od 11 do 12.30 sati, održat će se Rimska škola – radionica za djecu.
Voditeljica: Ivana Ožanić Roguljić
Organizatori: Institut za arheologiju, Ženska opća gimnazija, Arheološki muzej u Zagrebu
>Link
Interaktivna radionica o rimskoj školi je zamišljena isto kao projekt u kojem se učenice srednjih škola pripremaju za prezentaciju i prenošenje znanja kroz javnu interaktivnu radionicu namijenjenu osnovnim školama posebice petom razredu.
Radionica je podijeljena na teme:
1. Rimski učitelji i učenici
2. Pisanje na rimski način
3. Izložba rimskih stilusa
4. Latinske izreke (u obliku igre pamćenja)
5. Pisanje na voštanim pločicama
6. Kaligrafija, izrada rimske tinte
7. Abacus – sve o rimskom kompjuteru
O školovanju malih Rimljana
Rimljani su ulagali u obrazovanje svoje djece. Većina građana Rima nije dobila formalno obrazovanje, ali su znali čitati i pisati. Djeca iz bogatih obitelji, međutim, bili su dobro školovani, učili su s privatnim učiteljima u kući ili u prostorima koje možemo nazvati školama zvale su se ludus litterarius. Škole su većinom bile samo za dječake. Također, rimske škole su bile rijetko pojedine zgrade, češće su produljenje dućana- odvojene od gužve samo zavjesom!
Djeca su išli u školu cijeli tjedan – sedam dana – bez pauze za vikend! Međutim, to nije bilo tako strašno kao što se čini. Bilo je mnogo školskih praznika tj. vjerskih praznike što je značilo da djeca u to vrijeme ne moraju ići u školu. Na sajmeni dan se isto zatvarala škola, a također je bio i ljetni odmor! Učenje u rimskim školama temeljilo se na strahu. Dječake se tuklo i za najmanji prekršaj.
Nije bilo mnogo predmeta. Školski dan bio je dug. Dijete je ustalo u svitanje, odlazilo u školu, učilo cijeli dan, uz kratku pauzu za ručak, a kući bi se vraćalo prije zalaska. Lekcije su jednostavno naučili napamet. Diktirale su se, nije bilo nikakvih knjiga jer su se smatrale preskupima za djecu. Također bogatija djeca su imala roba grčkog porijekla kako bi naučili i grčki jezik.
Postojale su dvije vrste škola u antičkom Rimu. Prvi tip škole je za mlađu djecu u dobi do 11 ili 12 godina, gdje su naučili čitati i pisati i osnovne matematike, njih je učio litterarius. Matematiku su učili uz abakus, učili su brojeve, zbrajanje i oduzimanje prstima i dijeljenje. Za pisanje, oni koriste stylus i voštanu pločicu.
Starija djeca su išla u napredne škole koje je vodio grammaticus u kojima su učili određene studije o temama kao što su javni govori. Proučavali su spise velikih umova antičkog Rima, kao što je Ciceron i poeziju. Također sve lekcije su učili na latinskom i na grčkom te su ih zbog toga morali učiti dva puta
Pisanje se vježbalo na voštanim pločicama. Kad su pokazali da mogu pisati dobro, smjeli su pisati na papiru tj. papirusu. Tinta je bila mješavina gume, čađe i ponekad crnilo hobotnice.
Poznati učitelji su bili Lucius Orbilius Pupillus i Marcus Verrius Flaccus.
Postati rhetor – govornik bio je vrhunac obrazovanja u samom Rimu. Takvo se obrazovanje nastavljalo s privatnim učiteljima. Učenici koji su nastavili učiti kod poznatog govornika učili su zemljopis, glazbu, filozofiju, književnost, pravo, mitologiju i geometriju. Kroz ovako pomno oblikovan program budući rhetor govornik dobio bi širinu u obrazovanju i pripremao se za buduće rasprave u političkom životu.
Postati filozof je bio vrhunac ukupnog obrazovanja koji su si mogli priuštiti najbogatiji od najbogatijih. Za studij filozofije, student će morati ići u središte gdje je filozof imao svoju školu, najčešće u inozemstvu u Grčkoj.
Djevojke su rijetko išle u školu. Djevojke iz bogate obitelji obrazovale su se, ali kod kuće. Ovdje su učile kako voditi dobro domaćinstvo i kako biti dobra žena općenito – pripremalo ih se za bračni život. Njihovo školovanje uključivalo je glazbu, šivanje i dobro vođenje kuhinje.
Izvor
FB, Ivana Ožanić Roguljić
AMZ PRESS
IARH | AMZ – Poziv na Rimsku školu. Ustupila: IOR.
