by Robert | Feb 27, 2019 | Arheološki muzej u Zagrebu, Muzeji, Predavanja, PRESS, Stručni, Susreti, U Hrvatskoj, Zagreb
Arheološki muzej u Zagrebu
Održano predstavljanje ciklusa događanja „Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje“
U ponedjeljak, 25. veljače 2019. godine u Arheološkom muzeju u Zagrebu predstavljen je ciklus događanja „Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje“.
Ciklusom događanja „Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje“ u organizaciji Arheološkog muzeja u Zagrebu i Sveučilišta u Zadru predstavit će se rezultati interdisciplinarnih istraživanja povijesnih brodova i plovidbe na hrvatskom Jadranu nastalih tijekom provedbe projekta AdriaS. Aktivnosti projekta AdriaS uključuju povijesna istraživanja, arheološka iskopavanja, primjenu novih tehnologija u dokumentiranju podvodnih arheoloških nalazišta, numeričko modeliranje i eksperimentiranje u domeni virtualne stvarnosti te promidžbu postignutih rezultata u stručnoj i široj javnosti.
Ciklusa događanja „Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje“ osmišljen s ciljem promicanja istraživanja, zaštite i očuvanja bogate i vrijedne hrvatske pomorske baštine. Tijekom ciklusa događanja stručnjaci iz Hrvatske i inozemstva, članovi projektnog tima projekta AdriaS i pridruženi stručnjaci predstavit će rezultate projekta dobivenih interdisciplinarnim istraživanjima putem ciklusa javnih predavanja, izložbe „Ploviti se mora – Jadranske tradicijske barke“, kojom će se javnosti predstaviti razni tipovi tradicijskih plovila u umanjenom mjerilu 1:10 i predstavljanjem monografije, prve iz biblioteke „Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje“ u okviru Festivala arheološke knjige FestArK 2019.
Govornici na predstavljanju ciklusa događanja „Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje“ bili su dr. sc. Irena Radić Rossi, docentica na Odjelu za arheologiju Sveučilišta u Zadru, voditeljica istraživačkog projekta AdriaS, dr. sc. Smiljko Rudan, dipl. ing redoviti profesor Zavoda za brodogradnju i pomorsku tehniku na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, član projektnog tima projekta AdriaS i Sanjin Mihelić, ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu.
Sanjin Mihelić izrazio je zadovoljstvo što će upravo Arheološki muzej Zagrebu biti mjesto gdje će se predstaviti rezultati interdisciplinarnog projekta „Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje“. Naglasio je da će kroz šesnaest događanja koji čine ciklus, kroz cijelu godinu, kako znanstvena zajednica tako i široka javnost moći vidjeti najnovija otkrića.
Dr. sc. Irena Radić Rossi rekla je da se putem ciklusa događanja sa stručnom ali i širom javnošću želi podijeliti uzbuđenje starih i novih povijesnih i arheoloških otkrića, ushićenost novim tehnologijama koje nam pomažu dosegnuti prošlost i oduševljenost rezultatima numeričkog modeliranja i eksperimentiranja u domeni virtualne stvarnosti. Također, istaknula je želju potaknuti mlade naraštaje na brigu o znanjima i vještinama koje su čovjeku tisućljećima omogućavale život na morskim obalama u potpunom skladu s prirodom. Osim samog predstavljanja projekta javnosti, naglasila je zadovoljstvo postignutim rezultatima i postavljen novi cilj, a to je osigurati nastavak i održivost projekta kroz najmanje sljedeće četiri godine. Projekt Adrias, krenuo je s idejom arheoloških istraživanja, zatim su uključena i povijesna istraživanja. Istaknula je da kombinacija arheoloških i pisanih svjedočanstava, daje fantastične rezultate tako da omogućuje znanstvenicima donošenje interpretacije za brodove cijelog razdoblja, a na temeljima jednog arheološkog nalaza brodoloma. Osim navedenoga, navela je da su se tijekom projekta bavili numeričkim modeliranjem i eksperimentiranjem u domeni virtualne stvarnosti. Također je naglasila neizmjerno važnu potporu Sveučilišta u Zadru tijekom provedbe projekta.
Dr. sc. Smiljko Rudan istaknuo je interdisciplinarnost projekta i primjenu inženjerskih alata na probleme u arheologiji, kao što je to npr. ponašanje drvenih konstrukcija i koji su to problemi i pitanja na konstrukciji antičkih drvenih brodova a na koja bi se mogao dobiti odgovor, zatim istraživanja vezana uz čvrstoću amfora, specifičnog proizvoda za prijevoz tereta koji iz današnje perspektive izgleda nepraktičan, no nakon analiza koje su provedene pokazuje se kao izrazito promišljen proizvod. Kao najsloženije aktivnosti koje su rađene na projektu, istaknuo je simulacije brodoloma, odnosno potpune rekonstrukcije potonuća broda s teretom, gdje je uključena čitava fizika koja je mogla biti obuhvaćena, kao što su valovi, vjetar, gravitacija, morske struje, gibanja tereta na brodu, ponašanja samog broda i rekao da predstavlja pomalo pionirski proračun i najsloženiji takav proračun rađen u okviru projekta. Također je naglasio da je na ovom projektu stvorena podloga za nova, još zanimljivija istraživanja i suradnju između arheologa i inženjera.
Info:
AMZ PRESS
by Robert | Feb 21, 2019 | Arheološki muzej u Zagrebu, Konferencije, Muzeji, Predavanja, PRESS, Stručni, Susreti, U Hrvatskoj, Zagreb
Arheološki muzej u Zagrebu Vas poziva na konferenciju za novinare povodom najave ciklusa događanja „Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje“, u ponedjeljak, 25. veljače 2019. godine u 11 sati u Velikoj dvorani Arheološkog muzeja u Zagrebu, Trg Nikole Šubića Zrinskog 19, Zagreb.
Govornici na konferenciji:
- dr. sc. Irena Radić Rossi, docentica na Odjelu za arheologiju Sveučilišta u Zadru, voditeljica istraživačkog projekta Hrvatske zaklade za znanost
- dr. sc. Smiljko Rudan, dipl. ing redoviti profesor Zavoda za brodogradnju i pomorsku tehniku na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, član projektnog tima
- Sanjin Mihelić, ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu
Irena Radić Rossi diplomirala je arheologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nakon višegodišnjeg rada u službi zaštite podvodne kulturne baštine, od 2009. godine zaposlena je na Odjelu za arheologiju Sveučilišta u Zadru. Pridruženi je profesor Sveučilišta Texas A&M te pridruženi istraživač institucija Centre Camille Jullian (AMU – CNRS) i Institute of Nautical Archaeology. Bavi se istraživanjem, zaštitom i očuvanjem hrvatske pomorske baštine, s posebnim naglaskom na tehnološki razvoj plovidbe i brodogradnje od prapovijesti do novoga vijeka. Voditeljica je brojnih istraživanja u hrvatskom podmorju i glavni istraživač projekta Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje – AdriaS.
Smiljko Rudan redoviti je profesor Zavoda za brodogradnju i pomorsku tehniku, Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. U istraživačkom radu bavi se pitanjima iz područja čvrstoće i dinamike brodskih konstrukcija te sudara i nasukavanja brodova. Kao član projektnog tima projekta AdriaS razmatra mogućnost primjene suvremenih inženjerskih alata na probleme drvenih brodskih konstrukcija, krhkosti antičke keramike, poglavito amfora, i pitanjima pomorstvenosti antičkih brodova, od smještaja i prijevoza tereta, do rekonstrukcije događaja na osnovi istraživanja brodoloma.
Tijekom ciklusa događanja „Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje“ u organizaciji Arheološkog muzeja u Zagrebu i Sveučilišta u Zadru bit će predstavljeni rezultati interdisciplinarnih istraživanja povijesnih brodova i plovidbe na hrvatskom Jadranu nastalih tijekom provedbe projekta AdriaS (HRZZ IP-09-2014-8211). Aktivnosti projekta AdriaS uključuju povijesna istraživanja, arheološka iskopavanja, primjenu novih tehnologija u dokumentiranju podvodnih arheoloških nalazišta, numeričko modeliranje i eksperimentiranje u domeni virtualne stvarnosti te promidžbu postignutih rezultata u stručnoj i široj javnosti.
Na konferenciji za novinare najavit će se program ciklusa događanja „Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje“ osmišljen s ciljem promicanja istraživanja, zaštite i očuvanja bogate i vrijedne hrvatske pomorske baštine. Tijekom ciklusa događanja stručnjaci iz Hrvatske i inozemstva, članovi projektnog tima projekta AdriaS i njihovi gost predstavit će rezultate projekta dobivenih interdisciplinarnim istraživanjima putem ciklusa javnih predavanja, zatim izložbe „Ploviti se mora – Jadranski tradicijski brodovi i barke“, kojom će se javnosti predstaviti razni tipovi tradicijskih plovila u umanjenom mjerilu 1:10 i predstavljanjem monografije, prve iz biblioteke „Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje“ u okviru Festivala arheološke knjige FestArK 2019.
S početkom u 12 sati u sklopu konferencije za novinare održat će se uvodno javno predavanje „Plovidba kroz vrijeme – Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje“.
Predavači:
- sc. Irena Radić Rossi, docentica na Odjelu za arheologiju Sveučilišta u Zadru
- Suzana Čule, Institut za pomorsku baštinu Ars Nautica
- sc. Mate Parica, docent na Odjelu za arheologiju Sveučilišta u Zadru
Predavanjem će se predstaviti rezultati projekta „Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje“ koji se realizira na Sveučilištu u Zadru, a financijski ga podržava Hrvatska zaklada za znanost. Na predavanju će putem fotografija, video materijala i animacija biti prikazane tehnike i metode koje se danas koriste u arheologiji broda, što se novoga otkrilo na temu plovidbe duž hrvatske obale tijekom posljednja tri tisućljeća ljudske prošlosti i kakve izazove nosi budućnost.
Molimo potvrdite svoj dolazak na konferenciju na e-mail pr@amz.hr
Info:
AMZ PRESS
by Robert | Feb 6, 2019 | Arheološki muzej u Zagrebu, Muzeji, Predavanja, PRESS, Stručni, Susreti, U Europi, Zagreb
U srijedu, 13. veljače 2019. s početkom u 12 sati u Velikoj dvorani Arheološkog muzeja u Zagrebu, dr. sc. Iva Rukavina održat će predavanje URBANIZAM ZADRA OD OSVITA DO SUTONA ANTIKE.
Predavanje je besplatno za sve posjetitelje.
Područje zadarskog poluotoka naseljeno je još od razdoblja prapovijesti. Liburnsko naselje doživljava radikalan kulturni, politički, ekonomski i urbanistički preobražaj u 1. st. pr. Kr. kada je osnovana kolonija rimskih građana Colonia Iulia Iader. Antički grad izgrađen je prema zahtjevima rimskih urbanističkih načela, no u nekim aspektima dolazi do određenih odstupanja. Vrijeme kasne antike obilježile su nemirne povijesne okolnosti i pojava kršćanstva. Ta su se društvena zbivanja odrazila i na daljnji razvoj Zadra pa u kasnoantičkom razdoblju dolazi i do prve veće transformacije antičkog grada.
Predavanje daje uvid u razvoj i izgradnju antičkoga Zadra kao i u urbanističke preinake grada koje su uslijedile u kasnoantičkom razdoblju.
Dr. sc. Iva Rukavina rođena je 1979. godine u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je studij Povijesti umjetnosti, Arheologije te Francuskog jezika i književnosti, a na Université Paris I Panthéon-Sorbonne završila je studij Estetike. Magistrirala je na sveučilištu Paris Nanterre gdje je i doktorirala s temom iz povijesti umjetnosti antičkog i srednjovjekovnog razdoblja.
Objavila je nekoliko stručnih i znanstvenih radova te sudjelovala na međunarodnim konferencijama i održala brojna izlaganja u Parizu, Cambridgeu, Pragu, Tunisu i New Delhiju. Autorica je knjige Umjetnost ledenog doba koju je 2012. godine izdala Matica hrvatska. Sudjelovala je na međunarodnom projektu Qantara – Mediterranean Heritage, Eastern and Western Crossings (Euromed Heritage program) Instituta Arapskog svijeta u Parizu kao autorica članaka posvećenih hrvatskoj kulturnoj baštini. Bila je stipendistica Francuske vlade, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, zaklade Open Society Foundation George Soros te zaklade Frankopan fund.
Info:
AMZ PRESS
by Robert | Feb 1, 2019 | Arheološki muzej u Zagrebu, Muzeji, Predavanja, PRESS, Stručni, Susreti, U Hrvatskoj, Zagreb
U sklopu programa Four Seasons of Czech Culture Arheološki muzej u Zagrebu Vas poziva na predavanje
Prague Castle and its archaeological research
A testimony about the beginnings of the Czech state
koje će se održati u utorak 5. veljače s početkom u 19 sati u Velikoj dvorani Arheološkog muzeja u Zagrebu.
predavač: PhDr. Jan Frolík, CSc., Institut za arheologiju Akademije znanosti Republike Češke u Pragu
Ulaz na predavanje je besplatan.
Arheološka istraživanja Praškog dvorca započela su kao znanstveni projekt 1925. godine. Istraživanja su prikupila mnoga saznanja o počecima ovog državnog središta u 9. i 10. stoljeću te o životu običnih ljudi i najstarijih poznatih pripadnika vladajuće dinastije Přemyslovaca. Nalazi iz nekropola pokazuju veze s velikim dijelom Europe, a umjetnost zlatara osvjetljava život tog doba. Dobiveni su potpuno novi podaci o stanovnicima Praškog dvorca u Srednjem vijeku zahvaljujući suvremenim metodama prirodnih znanosti (izotopi podrijetla, izotopi prehrane, DNA analize).
Jan Frolík diplomirao je arheologiju i povijest na Karlovom Sveučilištu u Pragu. Radi na Institutu za arheologiju Akademije znanosti Republike Češke u Pragu. Od 1992. do 2010. bio je voditelj arheoloških istraživanja na Praškom dvorcu, a od 2007. do 2017. voditelj Odjela za zaštitna istraživanja te je zamjenik voditelja Instituta. Specijalizirao se za arheologiju Praškog dvorca, srednjovjekovne gradove, crkvene zgrade i teoriju te metodologiju terenskog istraživanja. Predaje na Sveučilištu u Pardubicama.
Info:
AMZ PRESS
by Robert | Jan 29, 2019 | Muzeji, Predavanja, PRESS, Stručni, Susreti
V soorganizaciji Slovenskega muzejskega društva in Pokrajinskega muzeja Celje vas vabimo na predavanje prof. Laurenta Chrzanovskega po rodu iz Švice. Prof. Chrzanovski je strokovnjak s področja arheologije, odličen raziskovalec svetil in predsednik Mednarodnega združenja preučevalcev svetil ILA ter uspešen publicist ter predavatelj in vodja na Doktorski šoli za humanistiko Univerze Sibiu v Romuniji. Predstavil bo obsežno študijo o svetilih skozi arheološka in zgodovinska obdobja.Predavanje bo v angleškem jeziku, v kolikor bo potrebno sprotno prevajanje, bomo zanj poskrbeli.
Predavanje bo v Pokrajinskem muzeju Celje – Barbarina dvorana v Knežjem dvoru (Trg celjskih knezov 8), v sredo, 30.januarja 2019 ob 11.00.
Vabljeni!
Dr. Flavio Bonin, predsednik Slovenskega muzejskega društva,
Doc. ddr. Verena Perko, podpredsednica Slovenskega muzejskega društva,
Aleksandra Nestorović, Pokrajinski muzej Ptuj-Ormož,
Dr. Stane Rozman, direktor Pokrajinskega muzeja Celje
Info:
SMD PRESS
by Robert | Jan 29, 2019 | Institucije, Institucije u Hrvatskoj, Institut za arheologiju, Popularni, Predavanja, PRESS, Radionice, Stručni, Susreti
Dani instituta za arheologiju, 29. siječnja 2018. godine
Najava
Od najranijih razdoblja prapovijesti tekstilni predmeti čine sastavni dio svakodnevnog života čovjeka. Međutim, tekstilni su predmeti zbog svog organskog podrijetla rijedak arheološki nalaz stoga su izvori za proučavanje arheološkog tekstila većinom vezani uz nalaze koji svjedoče o tehnologiji proizvodnje tekstila, pisane i ikonografske izvore. Proučavanje arheoloških tkanina i postupka izrade otvara mogućnost novih spoznaja u širem društveno ekonomskom kontekstu života pojedine zajednice. Proizvodnja tekstila usko je vezana uz tehnološki napredak, indirektno ukazuje na pojedine gospodarske aktivnosti kao što su ovčarstvo ili uzgoj biljnih kultura za proizvodnju vlakana, trgovinu a može biti indikativna i za pitanja društvenog i rodnog statusa pojedinca unutar zajednice kao i kulturnog identiteta zajednica u različitim arheološkim razdobljima.
Kroz predavanje posjetitelji će se upoznati s arheološkim izvorima vezanim uz proučavanje tekstila, suvremenim metodama proučavanja te razvojem tehnologije proizvodnje tekstila u prošlosti.
PROGRAM
10.00 h
- Pozdravna riječ ravnatelja
- PREDAVANJE: Tena Karavidović: Tragovi tekstila u arheologiji
- Dodjela priznanja Instituta za arheologiju
14.00 h RADIONICE :
- TKALARIJE – demonstracija tehnike tkanja na rekonstrukciji vertikalnog tkalačkog stana na utege te radionica tkanja na drvenim okvirima. Sudionici će sa sobom moći ponijeti rukotvorine.
- PRAPOVIJESNI (O)TISAK – otiskivanje motiva na tkaninu i kožu uz pomoć replika prapovijesnih keramičkih pintadera te izrada predmeta od tkanine. Korištena bojila napravljena su od prirodnih mineralnih i biljnih pigmenata. Sudionici će moći saznati odakle potječu pigmenti koji su korišteni u prapovijesti te što su to keramičke pintadere i čemu su mogle služiti.
Radionice su osmišljene u suradnji s:
Centar za eksperimentalnu arheologiju, Zagreb
Sveučilište u Zagrebu, Tekstilno-tehnološki fakultet, izv. prof. dr. sc. Ana Sutlović
Info:
IARH PRESS
