by Robert | Jan 29, 2019 | Arheološki muzej u Zagrebu, Muzeji, Predavanja, PRESS, Stručni, Susreti, U Hrvatskoj, Zagreb
U sklopu programa Four Seasons of Czech Culture
Arheološki muzej u Zagrebu Vas poziva na predavanje i degustaciju
Pivovara Daruvar – priča o Česima i kuhanju piva
koje će se održati u utorak 29. siječnja s početkom u 19 sati u Velikoj dvorani Arheološkog muzeja u Zagrebu.
predavač: Krešo Marić, majstor pivar i voditelj proizvodnje u Pivovari Daruvar d.o.o.
Ulaz na predavanje je besplatan.
Vjerojatno najstarija industrijska pivovara u Republici Hrvatskoj, Pivovara Daruvar, iduće godine slavi 180 godina neprekidne proizvodnje piva. Svoje osnivanje može zahvaliti grofu Jankoviću, osnivaču grada Daruvara ali i činjenici da je Daruvar i okolica u vrijeme osnutka bila „obećana zemlja“ brojnim češkim doseljenicima koji su sa sobom donijeli tradiciju proizvodnje i potrošnje piva.
Neprekinuta tradicija zadržana je u pivskom brandu, STAROČEŠKO, koji je vezan uz Pivovaru Daruvar još od osnutka u 19. stoljeću. Prijenos iskustva s generacije na generaciju radnika koji svoju strast, a često i češko porijeklo, ugrađuju u piva Pivovare Daruvar, osigurava održavanje češke tradicije u hrvatskom pivarstvu.
Kako u prošlosti, tako i danas, tradicija i strast pokretači su proizvodnje piva u Pivovari Daruvar koja se uspješno uključila u brzorastući trend ponude specijalnih, tzv. „craft“ piva, svojom novom pivskom linijom 5thELEMENT.
Rođeni Daruvarčanin Krešo Marić zaposlio se u Pivovari Daruvar d.o.o. 1993. godine u dobi od 25 godina, nakon što je u Zagrebu diplomirao na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu i nekoliko se godina bavio genetikom u renomiranoj farmaceutskoj tvrtki. No srce ga je vuklo u rodni grad, što vjerojatno ima veze i s obiteljskim naslijeđem. Početkom 20. stoljeća proizvodnju je u pivovari vodio brat njegova djeda Veno Orct, koji se u Daruvar doselio iz Češke poput mnogih svojih sunarodnjaka koji su kao zanatlije u potrazi za poslom dolazili u taj kraj. 2010. godine Krešo Marić postaje voditelj proizvodnje i autor je novih recepturi specijalnih, tzv. „craft“ piva u liniji 5thELEMENT (na tržištu od 2014. godine).
Info
AMZ PRESS
by Robert | Jan 24, 2019 | Arheološki muzej Zadar, Muzeji, Popularni, Predavanja, PRESS, Radionice, Stručni, Susreti, Zadar
NOĆ MUZEJA U ARHEOLOŠKOME MUZEJU ZADAR
MUZEJI – INOVACIJE I DIGITALNA BUDUĆNOST
petak, 1. veljače 2019.
18:00 – 01:00
IZLOŽBA
Religije kamenog doba
Natalija Čondić (Arheološki muzej Zadar) i Ivor Karavanić (Sveučilište u Zagrebu)
Religiozan način razmišljanja jedan je od fenomena po kojem se čovjek razlikuje od ostalih zemaljskih bića. Svrha izložbe „Religije kamenog doba“ traganje je za njegovim prapočetcima, odnosno ranim manifestacijama simbolike i religije. Izložba donosi izbor najvažnijih materijalnih dokaza religioznog ponašanja kojim arheolozi raspolažu u proučavanju simbolike i duhovnog života paleolitičkih, mezolitičkih i neolitičkih zajednica šireg prostora Europe i Bliskog istoka, s posebnom pažnjom usmjerenom i na domaći, hrvatski prostor. Arheološki nalazi o kojima je riječ u najvećoj mjeri uključuju tragove posmrtnih rituala i rituala koje možemo povezati s figurativnom umjetnošću.
PREZENTACIJA
Digitalna budućnost je SADA!
Dino Taras, Neven Vlakić i Ines Šelendić (Arheološki muzej Zadar)
U ovogodišnjoj Noći muzeja pokazat će se kako digitalizirati muzejsku građu, ali i sačuvati trodimenzionalni oblik arheološkog terena u digitalnoj dokumentaciji pomoću programa za fotogrametriju Agisoft Photoscan. Prezentirat će se 3D model podvodnog arheološkog lokaliteta Paržine na otoku Molatu. Ovako digitaliziran model lokaliteta može se proučavati na ekranu iz raznih kutova i mogu se mjeriti točne udaljenosti između točaka, ali i dobivati precizni nacrti i presjeci. Također, prezentirat će se način izrade 3D modela muzejskog predmeta te će se iz tako dobivenog modela izraditi crtež koji je moguće koristiti u tehničkoj dokumentaciji i raznim stručnim publikacijama. Najzanimljiviji modeli ispisat će se upotrebom muzejskog 3D printera.
PREZENTACIJA
Prezentacija fotografija iz fundusa AMZd preko interaktivnog ekrana
Robert Maršić (Arheološki muzej Zadar)
Dokumentacijski odjel Arheološkoga muzeja Zadar čuva preko 165 000 snimaka koje su velikim dijelom digitalizirane. Posredstvom interaktivnog ekrana na kojem će se prikazivati digitalizirane snimke (fotografije), posjetitelji će moći upoznati rad Muzeja. Također, fotografije će se moći pretraživati po razdobljima, vrstama istraživanja, godinama, materijalu, arhitekturi, događanjima i sl. Na taj način muzejska dokumentacija postaje dostupna, pregledna i brzo pretraživa široj javnosti.
PREZENTACIJA
Kip carice iz stalnog postava antike Arheološkog muzeja Zadar
Konzervatorsko-restauratorski radovi
Siniša Bizjak (Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu) i Kornelija A. Giunio (Arheološki muzej Zadar)
Radi se o ulomku monumentalnog kipa carice, izrađenog od mramora najvjerojatnije grčkog podrijetla. Carica je odjevena u višeslojnu odjeću, tuniku s rukavima, stolu i palu. Bit će predstavljeni konzervatorsko-restauratorski radovi izvedeni na tom izvanrednom ulomku. Na površini skulpture vidljivo je mnoštvo mikro- i makropukotina koje su dugoročno mogle utjecati na stabilnost skulpture. Kako bi se spriječio daljnji gubitak mramorne mase, bilo je potrebno stabilizirati mramor. Nakon čišćenja površine od nataložene prljavštine izvedena je konsolidacija mramora vakuumskom tehnologijom. Radove je izvodio Odsjek za restauraciju i konzervaciju kamena Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu pod vodstvom prof. Ive Donellija i doc. Siniše Bizjaka.
PREZENTACIJA
Upotreba suvremenih tehnologija u bioarheologiji: primjer neolitičkog ukopa iz Smilčića
Mario Novak (Institut za antropologiju, Zagreb)
Ljudske kosti i zubi izvor su brojnih informacija o načinu i kvaliteti života prapovijesnih populacija. Klasičnim bioarheološkim analizama moguće je rekonstruirati spol osobe i njezinu dob u trenutku smrti, ali i njezinu visinu te eventualne bolesti od kojih je patila za života. No u posljednjih desetak godina uporaba moderne tehnologije i multidisciplinarni pristup omogućili su uvid u dosad nepoznate aspekte života i smrti drevnih populacija. Tako se danas uporabom računalne tomografije unutar kosti mogu otkriti patološke promjene koje nisu vidljive golim okom, a analizom stabilnih izotopa ugljika i dušika moguće je rekonstruirati prehranu ljudi koji su živjeli na ovim prostorima prije više tisuća godina. Nadalje, analizom drevne DNK moguće je rekonstruirati migracije u davnoj prošlosti, miješanja različitih populacija, ali i načine prijenosa zaraznih bolesti kao što je kuga. Ovom prilikom bit će predstavljene neke od spomenutih analiza (računalna tomografija, analize stabilnih izotopa i drevne DNK), a posebna pozornost bit će posvećena suvremenim analizama koje su provedene na neolitičkom kosturu odraslog muškarca iz Smilčića.
PREZENTACIJA
Rekonstrukcija izgleda i života nepoznatih ljudi
Krešimir Filipec (Sveučilište u Zagrebu)
U okviru znanstveno-istraživačkog projekta Lobor – ranosrednjovjekovno središte moći, koji je financirala Hrvatska zaklada za znanost, interdisciplinarnim istraživačkim metodama na odabranom manjem broju grobnih cjelina datiranih od 500. do 1100. godine ispituju se mogućnosti interpretacije različitim znanstvenim metodama. Interdisciplinarni pristup uključuje humanističke znanosti, arheologiju i povijest, ali se primjenjuju metode biomedicinskih znanosti, bioantropologije i forenzike, koje su ključne za antropološku analizu. Antropološka analiza osteološke građe, uz osnovnu fizičku antropologiju, pokušava najsuvremenijim metodama rekonstruirati sve dostupne dijelove kostura koji daju osteološki mjerljive podatke: DNA, stabilne izotope te facijalnu rekonstrukciju. Glavni je cilj dobivanje slike svakodnevnih kulturnih navika i značajki srednjovjekovne populacije, određivanje njihovih životnih i radnih uvjeta, patoloških osobitosti koje su manifestirane na koštanim ostatcima te njihova fizičkog izgleda.
18:00 – 00:00
RADIONICA
Condura Croatica – spoj povijesti, izazova tehnologije i kreacije
Sanja Srbljinović Čuček (Hrvatsko origami društvo, Zagreb) i Jelena Vekić Bašić (Arheološki muzej Zadar)
Drevna vještina presavijanja papira dobiva dosad nezamislive dimenzije. Novi metamaterijali omogućavaju neslućene primjene ideja otkrivenih presavijanjem papira, razvija se origami matematika i origami inženjerstvo, primjenjivo od nanostruktura do svemirskih veličina. Pritom je bez sumnje veliku ulogu odigralo digitalno doba dostupnošću i razmjenom informacija iz svih dijelova svijeta. Izrađujući tradicionalne i autorske origami modele, okušat ćemo se u savijanju različitih vrsta papira, naučiti ponešto o čitanju dijagrama i o drevnoj vještini koja danas nezaustavljivo prodire u znanost i umjetnost. Ako vas zanima odgovor na pitanje kako je hrvatski srednjovjekovni brod iz prošlosti doplovio na Miura mapi u budućnost, pridružite nam se u ovogodišnjoj Noći muzeja. Origami znalci moći će se okušati u složenijim modelima, a radoznalci uživati u ljepoti jednostavnosti.
18:00 – 01:00
Nagradne igre
PRIGODNA PRODAJA MUZEJSKIH PUBLIKACIJA I SUVENIRA
Info
AMZD PRESS
by Robert | Jan 18, 2019 | Arheološki muzej u Zagrebu, Autorski osvrti, Istaknuto, Muzeji, Predavanja, Stručni, Susreti, U Hrvatskoj, Zagreb
Pišem povodom i pod dojmom predavanja dr. Ivora Karavanića održanog 14. siječnja 2019. u Arheološkom muzeju u Zagrebu (LINK).
Predavanju je prethodila prezentacija Projekta ‘Prehistory Adventure – iskustvena šetnja kroz prapovijesnu baštinu’ u sklopu Programa prekogranične suradnje Slovenije i Hrvatske, koji je sufinanciran od strane Europskog fonda za regionalni razvoj.
Prezentacija Projekta čiji je cilj ‘na poučan i istraživački način povezati tijek prapovijesti od starijeg kamenog doba do željeznog doba, vrednovati i istaknuti važnost pojedinih znanstvenih otkrića te empirijski demonstrirati kako su čovjekovi preci živjeli kroz spomenuta razdoblja…‘ naglašava potencijale jedinstvenih arheoloških lokaliteta koji sadrže dragocjene tragove tih ‘spomenutih razdoblja’ i koji omogućavaju i ekonomsko korištenje tih vrijednosti (što je za neke valorizatore kulturnih vrijednosti jedini ili presudni kriterij). Ali ni taj ‘utrživi’ potencijal tih objekata koji se u javnosti percipira kao relevantan, ni to nije jamstvo njihove zaštite, nepovredivosti i sigurnosti da će istraženi, ali u očuvanom stanju dospjeti u ‘ruke budućnosti’. Primjer je situacija u kojoj se nalazi spilja Vindija, jedinstveni lokalitet ne samo u lokalnim, već europskim i svjetskim razmjerima.
Predavanje prof. dr. sc. Ivora Karavanića u AMZ-u; Foto RJ
Spilja u kojoj su pronađeni ostaci najmlađih neandertalaca u Europi, predviđena za sudjelovanje u ‘Prethistorijskoj Pustolovini’ (prijevod naslova Projekta, aut. teksta), čiju je vrijednost u znanstvenom i kulturnom kontekstu naglasio u predavanju dr. sc. Ivor Karavanić, redoviti profesor Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, nalazi se u stanju u kojoj je izložena propadanju i devastaciji.
Osnovna vrijednost Spilje nije sâm unutrašnji prostor, nego autentični sadržaj profila sa slojevima depozita koji su se vremenom formirali, sačuvani u nekoj vrsti ‘vremenske kapsule’, kako je slikovito predstavlja prof. Karavanić. Samo integralan i očuvan materijal osnova je za znanstvena istraživanja koja uz današnju tehnologiju dovode do radikalnih spoznaja o sposobnostima i potencijalima Neandertalaca. A ti dijelovi Spilje, s originalnim ‘zapisima o vremenu’ , već su ugroženi prirodnim ili ljudskim djelovanjem.
Sustav zaštite kulturnih i prirodnih vrijednosti, s umnoženim nadležnostima i mogućim kolizijama interesa u nekim aspetima onemogućuje znanstvenu analizu i neznatnih supstanca materijala, dok s druge strane, nedostatak učinkovite zaštite omogućuje pristup bilo kome i uzimanje dragocjenih materijala s Lokaliteta.
Taj primjer bespomoćnosti nastojanja u zaštiti jedinstvenih, neponovljivih, neobnovljivih vrijednosti, čak i sa znanstvenom argumentacijom kao premisom, izaziva snažnu emocionalnu reakciju. Nije jednostavno gledati ni intervencije u povijesnim urbanim jezgrama ili prirodnim ‘spomeničkim’ područjima, ali biti pripadnik generacije koja može pustiti da se cjelina neandertalskog ‘posljednjeg utočišta’ raznese kao zb(i)rka otuđenih suvenira, živjeti u prostoru i vremenu (današnje vrijeme, gramatički, prezent, vidi Naslov teksta), u kojem se može dezintegrirati ‘vremenska kapsula’ teška desetke tisuća godina, teško je podnijeti.
Bez obzira na to što za to postoje ‘nadležni organi’ ili baš zato, osjećamo suodgovornost. Kako je onima koji su izravno odgovorni za zaštitu takvih vrijednosti? Što ako nakon sto godina (ili prije) budu (na Internetu ili sličnoj suvremenoj kronici) objavljena imena onih koji u ovo, to jest, u naše vrijeme nisu učinili ništa ili nisu učinili dovoljno da se učini ‘veliko postignuće’, a to je da se postavi odgovarajuća ograda koja će onemogućiti neovlašteni ulazak i uzimanje materijala iz Spilje? Primjeri učinkovite zaštite u nekim zemljama koje je iznio prof. Karavanić, pokazuju da je to moguće.
Primjer nam je bio doslovce ‘na dohvatu ruke’. Dvije izložbe postavljene u prostoru neposredno do predavaonice, kroz koje nas je s entuzijazmom proveo ravnatelj Arheološkog muzeja gospodin Sanjin Mihelić, pokazuju kako odnos prema otkrivenim arheološkim vrijednostima može preusmjeriti ekonomski projekt (izgradnja hidrocentrale) u ekonomski jednako vrijedan, ali kulturološki vredniji projekt čuvanja i prezentacije jedinstvenih i svjetski važnih pretpovijesnih nalazišta. Radi se o izložbenim projektima ‘Dvije prapovijesne riznice Portugala – arheološka nalazišta Coa i Lagar Velho’.
Tako je u Portugalu. I u svijetu. I ne samo u pogledu ‘pretpovijesnog fundusa’. U impresivnoj prezentaciji koja je dostupna na Internetu, dr. Alexander Sturgis, direktor svjetski poznatog Ashmolean muzeja Sveučilišta u Oxfordu ističe da je njegova glavna zadaća sačuvati fundus Muzeja za budućnost, dakle, za buduće posjetitelje Muzeja, koji su za njega ‘najvažniji posjetitelji’. Taj princip očuvanja ključan je za sve jedinstvene, neponovljive i neobnovljive sadržaje i one koji ih čuvaju.
Među inicijativama emocionalno pokrenutih prisutnih na Predavanju, bila je organizacija humanitarne akcije za spas Spilje, po ugledu na akcije u kojima se za složene medicinske slučajeve solidarizira javnost. Ili prikupljanje sredstava modernim akcijama u kojima se koriste internet društvene mreže (crowdfunding). Ali ta aternativna rješenja nisu samo komplementarna ‘službenim’ ili ‘sustavnim’, već ih na neki način rasterećuju pune odgovornosti.
Zaključak
Bilo koji način koji bi doveo do rezultata, pa i onaj spomenut u diskusiji, najbliži ‘domaćim rješenjima’ (da se osobno ‘zauzme’ neka utjecajna osoba), prihvatljiv je ukoliko se dogodi prije nego se dogodi ireverzibilna promjena.
Do tada smo sudionici ‘prirodoznanstvenog eksperimenta’ s nesagledivim posljedicama, a to je test izdržljivosti nezaštićene neandertalske ‘vremenske kapsule’ u današnjim ‘modernim vremenima’.
Ada Jukić
Zagreb, 17. siječnja 2019.
Link Arheološkog muzeja u Zagrebu
U Arheološkom muzeju u Zagrebu predstavljen projekt 'Prehistory Adventure – iskustvena šetnja kroz prapovijesnu baštinu', ≥http://film-mag.net/wp/?p=38092. Foto RJ
Objavljuje F.I.L.M. u Ponedjeljak, 14. siječnja 2019.
by Robert | Jan 17, 2019 | Arheološki muzej u Zagrebu, Muzeji, Predavanja, PRESS, Stručni, Susreti, U Hrvatskoj, Zagreb
U sklopu programa “Indija u AMZ-u” Arheološki muzej u Zagrebu Vas poziva na predavanje
Između ljudi i bogova: Hanuman nekad i danas
koje će se održati u subotu 19. siječnja s početkom u 18 sati u Velikoj dvorani Arheološkog muzeja u Zagrebu.
predavač: mr. sc. Krešimir Krnic, viši predavač na Odsjeku za indologiju i dalekoistočne studije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
Ulaz na predavanje je besplatn.
Bogovi su ljudima često nedostižni, daleki, štoviše previše je strahopoštovanja da im se vjernik obrati izravno. U indijskoj hinduističkoj tradiciji, bogu se može pristupiti i preko posrednika. A taj posrednik, u slučaju boga Rāme, često je upravo njegov najvjerniji poklonik – majmun Hanumān. Kakva je njegova povijest, njegovo podrijetlo i kakva je njegova uloga u suvremenom hinduizmu i je li on možda zasjeo na tron koji po dharmi pripada njegovom zaštitniku?
Info
AMZ PRESS
by Robert | Jan 11, 2019 | Arheološki muzej u Zagrebu, Muzeji, Predavanja, PRESS, Stručni, Susreti, U Hrvatskoj, Zagreb
Arheološki muzej u Zagrebu Vas poziva na predavanje
Sacrificial Life and Death In Ancient Andes Of Peru
koje će se održati u petak 18. siječnja s početkom u 19 sati u Velikoj dvorani Arheološkog muzeja u Zagrebu.
predavač: dr. sc. J. Marla Toyne, izvanredna profesorica na University of Central Florida, SAD
Predavanje je na engleskom jeziku i besplatno za sve posjetitelje.
Dr. sc. Marla Toyne je biološki antropolog sa specijalizacijom u ljudskoj skeletnoj biologiji, paleopatologiji, bioarheologiji i analizi stabilnih izotopa. Svoja istraživanja usmjerila je na Južnu Ameriku i planinski masiv Anda gdje provodi analize drevnih koštanih i mumificiranih ostataka što uključuje biokulturnu identifikaciju nasilja i ratovanja, ritualnih aktivnosti, etničkog identiteta, pogrebnih kompleksa i društvenih kontakata.
Dr. Toyne je izvanredna profesorica na University of Central Florida, SAD, te voditeljica laboratorija za analizu stabilnih izotopa na istom
sveučilištu.
Predavanje se održava u suradnji s Institutom za antropologiju.
Info
AMZ PRESS
by Robert | Jan 11, 2019 | Arheološki muzej u Zagrebu, Muzeji, Predavanja, PRESS, Stručni, Susreti, U Hrvatskoj, Zagreb
Arheološki muzej u Zagrebu poziva Vas na predavanje u sklopu kulturnog programa Four Seasons of Czech Culture
“Gravettian of Moravia: the Pavlovian mammoth hunters and their world”
koje će se održati u srijedu, 16. siječnja u 19 sati u Velikoj dvorani Arheološkog muzeja u Zagrebu.
Predavanje će se održati na engleskom jeziku!
Ulaz je besplatan!
Martin Novák nakon diplomiranja arheologije i geologije na Komenskeho Sveučilištu u Bratislavi, obranio je doktorsku disertaciju na Odsjeku za arheologiju i muzeologiju Filozofskog fakulteta Masarykova Sveučilišta u Brnu. Radio je kao arheolog u Istraživačkom centru Instituta za arheologiju Slovačke akademije znanosti u Košicama, a od 2002. g. zaposlen je u Institutu za arheologiju Akademije znanosti Republike Češke u Brnu. U njegovom radu bavi se paleolitičkim i mezolitičkim razdobljem u Moravi i u širem europskom kontekstu, specijalizirajući se na litičku industriju s obzirom na tehnologiju, tipologiju i prostorne raspodjele.
Sandra Sázelová profesorica je antropologije na Odsjeku za antropologiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Masarykova Sveučilišta u Brnu. Zajedno s Martinom Novákom radi u Istraživačkom centru za paleolitik i paleoantropologiju na Institutu za arheologiju Akademije znanosti Republike Češke u Brnu. U svom se istraživanju fokusira na paleoantropologiju i ljudsko ponašanje u kasnom pleistocenu, tafonomiju, etnoarheologiju i arheozoologiju.
Info
AMZ PRESS
