Katalog – ‘Rimske nekropole sjeverne Hrvatske’ [osvrt Vendi Jukić Buča]

Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb, 1997.

Web

AMZ

Tip: katalog

Izdavač: Arheološki muzej u Zagrebu

Za nakladnika: Ante Rendić-Miočević

Autor izložbe i teksta u katalogu: Zoran Gregl

Prijevod sažetka na engleski jezik: Barbara Smith-Demo

Fotografije: Nenad Kobasić, Dražen Pomykalo

Karte i crteži: Miljenko Gregl, Morena Želle

Jezik: hrvatski

Stranice: 88

ISBN 953-96043-7-0

Galerija fotografija [Foto: VJB]

Naslovnica kataloga 'Rimske nekropole sjeverne Hrvatske'. Fotografija: VJB.

Naslovnica kataloga ‘Rimske nekropole sjeverne Hrvatske’. Fotografija: VJB.

Katalog ‘Rimske nekropole sjeverne Hrvatske’ prati istoimenu izložbu postavljenu u Arheološkom muzeju u Zagrebu 1997. godine kao dio programa obilježavanja 150. godišnjice osnutka Narodnog muzeja. Autor izložbe i kataloga je dr. sc. Zoran Gregl, muzejski savjetnik i voditelj Antičkog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu.

U Predgovoru, tadašnji ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu, Ante Rendić-Miočević navodi okolnosti realizacije muzeološkog izložbenog projekta, čija je podloga, posebice Kataloga, Autorova doktorska disertacija, njegovi znanstveni i stručni prilozi vezani uz istraživanje rimske spomeničke baštine područja sjeverne Hrvatske i Zagreba te radovi ranijih istraživača (Ivan Kukuljević, Josip Klemenc, Marcel Gorenc, Branka Vikić-Belančić i dr.).

‘(…) Shodno tomu dobijeni rezultati doprinos su proučavanju različitih aspekata života u hrvatskom dijelu Gornje Panonije, poglavito na prostoru između rijeke Sutle na zapadu i Požeške kotline na istoku te današnje granice s Mađarskom na sjeveru i ličkog areala na jugu, u razdoblju od prvih desetljeća 1. st. po. Kr. do polovice 2. st. po. Kr. Na tom je prostoru registrirano sezdesetak nekropola iz tog vremena, što je autoru izložbe bilo neiscrpno vrelo podataka o životu ondašnjih stanovnika tog dijela Panonije.’

Iz Predgovora, Ante Rendić-Miočević

U Uvodu Autor opisuje povijesne okolnosti rimskog prodiranja na područje Panonske nizine u okviru osvajačkih pohoda te formiranje, djelovanje i opadanje civilizacijske razine provincije Panonije, uz navod karakteristika arheološke građe prezentirane Katalogom. Slijede poglavlja Povijest istraživanja, u kojem su kronološkim redoslijedom navedeni značajni istraživači i lokaliteti te Popis nalazišta, u kojem su nalazišta navedena abecednim redoslijedom, uz navod literature.

U poglavljima Obilježja nekropola, Nadgrobni spomenici i Oblici grobova opisane su karakteristike nekropola i grobnih cjelina prisutnih na području Gornje Panonije, iz kojih su potekli arheološki artefakti prezentirani u Katalogu. U potonjem poglavlju svaka grobna cjelina opisana uz prilog shematskog crteža radi vizualizacije konteksta.

Katalog sadrži numeriran popis izložala uz njihov opis te navod lokaliteta, inventarnog broja i dimenzija, od kojih je većina fotografirana (u Katalogu su dane crno-bijele fotografije, dok su ostale fotografije Publikacije u boji). Dio koji obuhvaća analizu materijala, podijeljen je prema vrsti nalaza i tipologiji (Urne, Keramički nalazi, Fibule, Novci, Dijelovi nošnje i nakit, Stakleni nalazi, Ostali nalazi).

Na kraju se nalaze Zaključak, sažetak na engleskom jeziku (Summary), Popis korištene literature te Bilješke.

Publikacija je tvrdo ukoričena i opremljena brojnim fotografijama u boji nalaza i postava Izložbe, crtežima, rekonstrukcijama te kartama.

Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.

U Splitu, 26. ožujka 2016.

Vendi Jukić Buča

Katalog – Željko Demo ‘Zlato i srebro srednjeg vijeka u Arheološkom muzeju u Zagrebu’ [osvrt Vendi Jukić Buča]

Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb, 2014.

AMZ

Web

Za nakladnika: Jacqueline Balen

Autor: Željko Demo

Prilog: Maja Bunčić

Fotografije: Igor Krajcar

Crteži: Miljenka Galić, Anita Ivanković

Jezik: hrvatski

Stranica: 141

ISBN 978-953-6789-87-0

Galerija fotografija [autor VJB]

Naslovnica kataloga 'Zlato i srebro srednjeg vijeka u Arheološkom muzeju u Zagrebu'. Fotografija: VJB.

Naslovnica kataloga ‘Zlato i srebro srednjeg vijeka u Arheološkom muzeju u Zagrebu’. Fotografija: VJB.

 

Katalog ‘Zlato i srebro srednjega vijeka u Arheološkom muzeju u Zagrebu’ prati istoimenu izložbu, koja je bila postavljena u Arheološkom muzeju u Zagrebu u okviru većeg izložbenog projekta realiziranog u organizaciji arheoloških muzeja u Zagrebu, Zadru i Splitu.

Koncept izložbi definiran je 2011. godine, a realiziran 2014. Tijekom 2015. god. projektu su se priključili i Arheološki muzej Istre u Puli te Muzej Slavonije u Osijeku. Arheološka građa prikazana ovim izložbama i kataloški prezentirana obuhvaća reprezentativne izloške – pojedinačne artefakte, artefakte iz grobnih cjelina te skupne nalaze ili ostave blaga nastale u vremenu od oko 400. do oko 1500. godine.

Autor zagrebačke izložbe i kataloga je dr. sc. Željko Demo, muzejski savjetnik i voditelj Srednjovjekovnog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu, a prilog je napisala Maje Bunčić, viša kusosica spomenutog odjela.

Publikacija započinje Uvodnom riječi u kojoj ravnatelji navedenih ustanova, dr. sc. Jacqueline Balen (AMZ), mr. sc. Damir Kliškić (AMS) i dr. sc. Jakov Vučić (AMZD) navode koncept izložbenog projekta.

Posebno poglavlje odnosi se na 70. obljetnicu Srednjovjekovnog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu. Obuhvaćen je pregled nastanka Arheološkog muzeja u Zagrebu, vremenskog razdoblja u kojem su se odvili značajni događaji na području muzejskog ustroja te proces prikupljanja i proučavanja muzejske građe. Srednjovjekovni odjel AMZ-a osnovan je po završetku 2. svjetskog rata. Kao samostalan odjel postoji i djeluje od 1945, gofine, odnosno od muzejskog preseljenja iz palače današnje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u zgradu na Zrinjevcu u kojoj se i danas nalazi. Danas se u zbirci Odjela čuva preko 6000 artefakata i kamenih spomenika koji pripadaju vremenskom rasponu od razdoblja seobe naroda do novog vijeka.

‘Odabrani dio ove bogate muzejske građe predstavlja se sada na izložbi ‘Zlato i srebro srednjega vijeka u Arheološkom muzeju u Zagrbeu’ (…) za Arheološki muzej u Zagrebu to je također i prigoda za obilježavanje i proslavu 70. obljetnice ustrojavanja Srednjovjekovnog odjela ali i najava početka stručnog rada i aktivnosti kojima je cilj, u nekoiko narednih godina, realizirati novi stalni postav Srednjega vijeka’.

Željko Demo

U istom poglavlju navedene su karakteristike zagrebačke izložbe i istaknuti najznačajniji izlošci po vitrinama.

Kataloški je prezentirano 30 izložaka. Navedeni podaci odnose se na porijeklo, dataciju, dimenzije, nalazište, stanje, mjesto čuvanja, inventarni broj i opis artefakta uz znanstvenu obradu s popisom litarature. Priložene su brojne fotografije cjelovitih artefakata te njihovi detalji i uvećani prikazi.

Katalog, kao i Izložba, završava artefaktom koji je, prema riječima dr. sc. Deme, muzejska osobitost –

‘sjajni zlatni pečatni prsten Tripka Buće uglednog Dubrovčana (Kotorana rodom), jedini primjerak dragocjenosti Srednjovjekovnog odjela Arheološkog muzeja čijem vlasniku znamo i ime’.

Prilog Maje Bunčić odnosi se na obradu ovog artefakta. Kao digresiju navodim činjenicu da iz ove plemenitaške obitelji Bucchia (Buća, Buča) potječe dr. sc. Berislav Buča, jedan od utemeljitelja portala Arheologije.hr i moj suprug, što čini i moju osobnu poveznicu s ovim povijesnim detaljem.

Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.

Vendi Jukić Buča

U Zagrebu, 3. 2. 2016.

Katalog – ‘Starija faza kulture polja sa žarama u sjevernoj Hrvatskoj – novi izazovi’ [osvrt Vendi Jukić Buča]

Arheološki muzej u Zagrebu, Muzej Slavonije Osijek, 2011.

AMZ

Web

Za nakladnike: Zvonko Bojčić, Ante Rendić Miočević

Urednici kataloga: Marko Dizdar, Daria Ložnjak Dizdar, Sanjin Mihelić

Autori izložbe: Sanjin Mihelić, Daria Ložnjak Dizdar

Autori tekstova i kataloških jedinica: Luka Bekić, Marko Dizdar, Tomislav Hršak, Goran Jakovljević, Snježana Karavanić, Daria Ložnjak Dizdar, Nives Majnarić Pandžić, Boško marijan, Marija Mihaljević, Sanjin Mihelić, Lidija Miklik Lozuk, Kornelija Minichreiter, Helena Nodilo, Lana Okroša Rožić, Silvija Salajić, Vladimir Sokol, Marina Šimek, Jasna Šimić

Prijevod: Sanjin Mihelić

Fotografije: Bruno Jobst, Fototeka Instituta za arheologiju Zagreb, Fototeka Arheološkog muzeja u Zagrebu

Crteži: Krešimir Rončević

Jezik: hrvatski

Stranica: 258

ISBN 978-953-7559-08-3

Galerija fotografija [autor VJB]

Naslovnica kataloga 'Starija faza kulture polja sa žarama u sjevernoj Hrvatskoj – novi izazovi'. Fotografija: VJB.

Naslovnica kataloga ‘Starija faza kulture polja sa žarama u sjevernoj Hrvatskoj – novi izazovi’. Fotografija: VJB.

Katalog ‘Starija faza kulture polja sa žarama u sjevernoj Hrvatskoj – novi izazovi’ prati istoimenu izložbu autora Sanjina Mihelića i Darie Ložnjak Dizdar, postavljenu od travnja do lipnja 2012. godine u Arheološkom muzeju u Zagrebu.

Publikacija je podijeljena na četiri cjeline. U Uvodu se čitatelju obraćaju Autori izložbe navodeći njezin kontekst i ciljteve.

‘Cilj ove izložbe bio je predstaviti dva stoljeća (1300. – 1100. god. pr. Kr.) u kojem su se na prostoru sjeverne Hrvatske formirale jugoistočne grupe kulture polja sa žarama koja je obilježila kasno brončano doba Europe (1300.-800. god. pr. Kr.’

Iz Uvoda, Daria Ložnjak Dizdar, Sanjin Mihelić

Poglavlje Povijest istraživanja obuhvaća podatke o prvom spomenu nalaza starije faze kulture polje sa žarama iz Narodnog Zemaljskog Muzeja u Zagrebu s kraja 19. st., prvim arheološkim istraživanjima provedenima sredinom 20. st. pod vodstvom Ksenije Vinski-Gasparini u suradnji Arheološkog muzeja u Zagrebu i Muzeja Slavonije Osijek, zaštitnim istraživanjima osamdesetih i devedesetih godina 20. st. te novim istraživanjima i terenskim pregledima koji se provode od 2000. godine do danas. Istraživanja su pratile objave brojnih publikacija i radova kojma su se bilježili rezultati istraživačkih kampanja i nova saznanja o materijalnim ostacima ovog arheološkog razdoblja.

Posebno poglavlje posvećeno je starijoj fazi kulture polja sa žarama u sjevernoj Hrvatskoj te novim izazovima u njezinom proučavanju. Opisane su vremenske odrednice i karakteristike ovog razdoblja i zajednica koje su u tom vremenu boravile na području sjeverne Hrvatske (grupa Virovitica i grupa Barice-Gređani) te navedena obilježja njihovih naselja, grobalja, ostava, odnosa između grupa te kronologije.

Najopsežniji dio publikacije odnosi se na cjelinu prezentacije nalazišta na području Hrvatske prema njihovom zemljopisnom položaju povezanom uz veće rijeke (nalazišta uz Dravu, Savu i Dunav). Svako nalazište opisuje jedan autor. Navedene su glavne karateristike lokaliteta, a arheološki artefakti katalogizirani uz navod relevantnih podataka (materijal izrade, opis, dimenzije, mjesto čuvanja, inventarni broj, datacija te literatura).

Priložene su fotografije izložaka, situacijske fotografije, arhivske slike, panorame, detalji nalaza te fotografije arheoloških istraživanja.

Na kraju Publikacije navedena je bibliografija o starijoj fazi kasnoga brončanog doba u sjevernoj Hrvatskoj.

Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.

Vendi Jukić Buča

U Zagrebu, 2. 2. 2016.

Katalog – Boris Mašić ‘Religijske medaljice’ [osvrt Vendi Jukić Buča]

Muzej grada Zagreba, 2014.

Web

Za nakladnika: Vinko Ivić

Autor: Boris Mašić

Fotografije: M. Gregl, B. Mašić, M. Mustaček, T. Stančec, G. Vranić

Prijevod: Dragutin Hainš

Grafička i likovna priprema: Boris Mašić, Snježana Engelman Džafić

Jezici: hrvatski, njemački

Stranica: 104

ISBN 978-953-6942-59-6

Galerija fotografija [autor VJB]

Naslovnica kataloga 'Religijske medaljice'. Fotografija: VJB.

Naslovnica kataloga ‘Religijske medaljice’. Fotografija: VJB.

 

Publikacija ‘Religijske medaljice u Srednjovjekovnoj arheološkoj zbirci Muzeja grada Zagreba’ obuhvaća nalaze medaljica koje se čuvaju u Muzeju grada Zagreba. Iako Autor izostavlja klasifikacijski termin ‘katalog’ u naslovu ove publikacije kako bi se izbjeglo poistvjećivanje s katalozima tiskanih izložbi, publikacija sadrži katalog artefakata. Medaljice iz Muzeja prezentirane su navodom karakteristika koje ih determiniraju formalno, kronološki i sadržajno, dok je njihovo interpretiranje realizirano u okviru nekoliko izložbenih projekata (Potok u srcu Zagreba, Stara zagrebačka groblja i pogrebi, Arheologija i 725 godina svetišta u Remetama te Sveta mjesta starih Zagrepčana / Hodočasnička odredišta Zagrepčana u 17. i 18. stoljeću).

U Predgovoru publikacije Autor jasno razdvaja funkciju (izložbenog) kataloga i publikacije koja služi kao

‘determinacijski kanal komunikacije kroz koji građa postaje dostupna korisnicima’

te naglašava kako je samostalna realizacija objave muzejske građe neophodna za prezentaciju građe koja možda ne bi bila interpretirana. Autor se zalaže za povezanost interpretacije materijalne građe u okviru koncepta zložbe s izložbenim katalogom pri čemu su relevantna kustosova umijeća prezentacije (sa)znanja u interpretacijskom procesu.

Uvodni dio posvećen je obrađenoj građi u konteksu nastanka, upotrebe i nabave te u muzeološkom kontekstu. Determinirano je porijeklo medaljica iz zbirke MGZ-a te su opisani lokaliteti s kojih potječu, a to su Dolac i Remete. Medaljice koje potječu s lokaliteta Dolac, pornađene su u kosturnici crkve sv. Marije te darovane Muzeju ‘od Grada’ 1913. godine. U razdoblju od 2007. do 2009. godine, tijekom arheoloških istraživanja lokaliteta u Remetama koja je vodio Boris Mašić, medaljice su pronađene u grobovima uz crkvu.

Posebno poglavlje posvećeno je analizi medaljica: navedene su njihove vrste i opisana obilježja, prikazana je povijest istraživanja medaljica na našem području, navedeni su članci i djela koja se tiču znanstvene analize ove vrste građe te lokaliteti i podaci vezani uz medaljice katalogizirane u publikaciji.

Kataloški dio obuhvaća 210 medaljica koje su numeirane, imenovane i datirane uz navod porijekla, inventarnog broja, opisa lica i naličja te analogija. Svaka medaljica fotografirana je s obje strane u boji.

Na koncu se nalaze Kazalo i Literatura.

Zanimljivo su koncipirane korice publikacije, o čemu sam bila u prilici prodiskutirati s Autorom. Naime na sredini naslovnice prikazano je lice jedne od medaljica, dok je na zadnjoj korici prikazano njezino naličje. Iznad i ispod ovog cjelovitog artefakta naziru se dijelovi drugih medaljica, a cijeli kontekst asocira na scroll-anje okomitog slikovnog niza.

Zahvaljujem Muzeju grada Zagreba na ustupljenom primjerku.

Vendi Jukić Buča

U Zagrebu, 27. 1. 2016.

Katalog – ‘Aquileia, Salona, Apollonia’ [osvrt Vendi Jukić Buča]

Arheološki muzej u Zagrebu, École française de Rome, 2015.

AMZ

Web

Za nakladnika: Jacqueline Balen, Catherine Virlouvert

Urednici: Morana Čaušević-Bully, Francis Tassaux

Autori tekstova: Anne Bardot, Giulia Boetto, Marie-Brigitte Carre, Sébastien Bully, Pascale Chevalier, Morana Čaušević-Bully, Brice Ephrem, Zrinka Ettinger Starčić, Sanja Faivre, Marie-Claire Ferriès, David Kaniewski, Ana Konestra, Jean-Luc Lamboley, Goranka Lipovac Vrkljan, Christine Macheboeuf, Pierre Machut, Paola Maggi, Iva Marić, Yolande Marion, Nick Marrriner, Christophe Morhange, Ivana Ožanić Roguljić, Irena Rendić Rossi, Corinne Rousse, Núria Rovira, Bartul Šiljeg, Francis Tassaux, Margaux Tillier

Prijevod: Bernard Solis, Morana Čaušević-Bully, Pascale Chevalier

Jezici: hrvatski, francuski

Stranica: 168

ISBN 978-953-6789-92-4

Galerija fotografija [autor VJB]

AMZ-aquileia-salona-apollonia

Naslovnica kataloga ‘Aquileia, Salona, Apollonia’. Fotografija: VJB.

 

Katalog ‘Aquileia, Salona, Apollonia – putevima Jadrana od 2. st. pr. Kr. do početaka srednjeg vijeka’ prati istoimenu izložbu postavljenu u Arheološkom muzeju u Zagrebu u razdoblju od 9. rujna do 31. listopada 2015. godine. Izložba je realizirana u okviru Festivala Francuske u Hrvatskoj Rendez-vous kao projekt hrvatso-francuske suradnje, a prvi put je otvorena u Lošinjskom muzeju u Malom Lošinju, gdje se mogla razgledati od 8. svibnja do 5. srpnja 2015. godine. Autori izložbe su Morana Čaušević-Bully (Université Bourgogne – France-Comté, UMR Chrono-Environnement / EFR) i Francis Tassaux (Université Bordeaux Montaigne-Institut Ausonius), a kustosi Jacqueline Balen (Arheološki muzej u Zagrebu) i Zrinka Ettinger Starčić (Lošinjski muzej).

Predgovore Publikacije potpisuju Berislav Šipuš, tadašnji ministar kulture Republike Hrvatske, Michèle Boccoz, veleposlanica Republike Francuske u Hrvatskoj te Cartherine Virlouvet, ravnateljica Francuske škole u Rimu.

Urednici Kataloga i autori izložbe Morana Čaušević-Bully i Francis Tassaux čitateljima se obraćaju u Uvodu u kojem navode okolnosti realizacije izložbenog projekta. Izložba prezentira rezultat druge faze međunarodnog istraživačkog projekta ‘Adriaticummare – Adriatlas’ koji su omogućili francuska Nacionalna Agencija za znanstvena istraživanja (ANR) i Francuska škola u Rimu (EFR), s ciljem izrade informatiziranog atlasa Jadrana za razdoblje od kraja brončanog doba (11. st. pr. n. e.) do završetka antike (8. st.) s bazom podataka najznačajnijih lokaliteta povezanih s interaktivnom kartom dostupnom putem interneta.

‘Proizvodnja, trgovina i povijest tehnika su glavne teme ove izložbe, kao što su i svi ostali oblici razmjena, bilo kulturne, umjetničke ili religijske, pokazujući da je Jadran oduvijek bio most a ne ograda. To su u prvom redu žene i muškarci, od akvilejskog magistrata koji je došao umrijeti na svoju zemlju kod Ilovika, uz more, ili pak Neronova učiteljica naslade, Calvia Crispinilla, pa do pobožnog opata samostanau Sosru ili pak Venustusa, roba upravitelja koji potpisuje stolno posuđe iz Lorona.’

Iz Uvoda, Morana Čaušević-Bully i Francis Tassaux

Publikacija je podijeljena na nekoliko većih tematskih cjelina koje se odnose na određeno zemljopisno područje Jadrana, od Aquileie do južne Ilirije, s potpoglavljima o povijesnim prilikama, glavnim komunikacijskim putevima, trgovini i proizvodima, religiji, istanutim lokalitetima i artefaktima, ilustriranima fotografijama, kartama, tlocrtima, rekonstrukcijama i dijagramima.

Na koncu Publikacije nalazi se popis literature po tematskim cjelinama.

Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.

Vendi Jukić Buča

U Zagrebu, 2. 2. 2016.

Katalog – Branka Vikić-Belančić ‘Antičke svjetiljke u Arheološkom muzeju u Zagrebu’ [osvrt Vendi Jukić Buča]

Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb, 1976.

AMZ

Web

Autor: Branka Vikić-Belančić

Redaktor i odgovorni urednik: Duje Rendić-Miočević

Jezik: hrvatski, njemački (Sažetak)

Stranica: 55 (Uvod), 142 (Katalog) (prilozi i table nisu numerirani)

Galerija fotografija [autor VJB]

Naslovnica kataloga 'Antičke svjetiljke u Arheološkom muzeju u Zagrebu'. Fotografija: VJB.

Naslovnica kataloga ‘Antičke svjetiljke u Arheološkom muzeju u Zagrebu’. Fotografija: VJB.

Katalog ‘Antičke svjetiljke u Arheološkom muzeju u Zagrebu ‘ autorice Branke Vikić-Belančić publiciran je kao druga publikacija serije Katalozi Arheološkog muzeja u Zagrebu. Autorica je kataloški prezentirala i znanstveno obradila antičke svjetiljke koje se čuvaju u zagrebačkom Arheološkom muzeju. Obuhvaćeni su keramički artefakti feničke, grčke i egipatske provenijencije te rimski, od keramike i metala.

Iako publiciran 1976. godine, Katalog predstavlja značajan doprinos i temeljnu domaću literaturu za proučavanje antičkih svjetiljki.

‘Suvremena arheologija posvećuje sve veću pažnju kataloškoj obradbi materijala, kako bi se dobio što bolji uvid u bogate funduse većih i manjih muzeja i zbirki, a time stvorio temelj za sustavno proučavanje pojedinih vrsta arheološke građe. Stoga se objelodanjivanje zbirki ili grupa objekata vezanih po svojoj funkciji, tipologiji ili vremenskoj pripadnosti smatra jednim od važnih zadataka nacionalne arheologije (…) Ovaj katalog ulazi u okvir nastojanja da se stručnjaci i šira javnost upoznaju s bogatom građom koju posjeduje Arheološki muzej u Zagrebu, a ujedno da se potakne zanimanje arheologa za problematiku antičkih svjetiljki i za njezino daljnje produbljavanje’.

Iz Uvoda, Branka Vikić-Belančić

Publikacija je podijeljena na Uvod (I – LV) i Katalog (1 – 142) s 4 priloga i 71 tablom.

U uvodnom dijelu Autorica donosi najznačajniju literaturu o svjetiljkama te navodi porijeklo i obilježja zbirke Arheološkog muzeja u Zagrebu, koja sadrži 1100 primjeraka, cijelih ili fragmentiranih, izrađenih od gine i metala, te glinenih kalupa za izradu svjetiljki. Svjetiljke prezentira u grupama prema provenijenciji: feničke, grčke, egipatske i rimske. Za svaku grupu artefakata navodi karakteristične oblike te konkretne tipove svjetiljki zagrebačke zbirke. Najzastupljenije su rimske svjetiljke koje obuhvaćaju veći broj tipova. Upečatljive su svjetiljke s ukrasima, kojima Autorica navodi vrstu, mjesto nalaza, tehniku izrade, predloške i dr. osobitosti te rimske firma-svjetiljke. Posebne kategorije rimskih svjetiljki odnose se na primjerke bez ukrasa, ali osebujnih oblika te metalne svjetiljke, izrađene od bronce, željeza i olova. Posebno su obrađeni kalupi za svjetiljke.

U zaključnim razmatranjima navode se sukusi analize. Svjetiljke uglavnom potječu s područja Hrvatske, a najzastupljenije su rimske svjetiljke, izrađene u lokalnim radionicama ili importirane, gotovo svih tipova koji se javljaju i u drugim rimskim pokrajinama. Na temelju provedene analize Autorica zaključuje da se može utvrditi postojanje nekoliko lončarskih i radioničkih središta na području južne Panonije (kao najznačajniji ističu se Poetovio, Siscia i Sirmium), koje su preuzele većinu proizvodnje u razdobljima kada nisu bile omogućene trgovačke veze.

U Katalogu su svjetiljke prezentirane kao i u analizi – prema porijeklu te numerirane. Svaka kataloška jedinica sadrži podatke o inventarnom broju, broju kartice, nalazištu i dimenzijama uz navod opisa, datacije, literature te broju table na kojoj se nalazi crtež i/ili fotografija.

Prilozi sadrže crteže pečata (firmi), a table crteže i fotografije svjetiljki.

Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.

Vendi Jukić Buča

U Zagrebu, 2. 2. 2016.