by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Oct 29, 2015 | Arheološki muzej u Zagrebu, Autorski osvrti, Istaknuto, Katalozi, Publikacije, Stručna literatura, U Hrvatskoj, Zagreb
Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb, 2004.
Web
AMZ
Tip: katalog
Izdavač: Arheološki muzej u Zagrebu
Za nakladnika: Ante Rendić-Miočević
Autor izložbe i teksta u katalogu: Katica Simoni
Urednica: Katica Simoni
Prijevod sažetka na engleski jezik: Barbara Smith-Demo
Fotografije: Filip Beusan, Marcel Burić, Gordan Lederer, Marija Šmalcelj
Crteži: Marta Bezić, Anđelka Fortuna, Irena Petrinec
Jezik: hrvatski
Stranice: 63
ISBN 953-6789-09-4
>Galerija fotografija [Foto: VJB]
Katalog ‘Stenjevec – starohrvatsko groblje’ prati istoimenu izložbu postavljenu u Arheološkom muzeju u Zagrebu 2004. godine, kojom je obilježena 20. godišnjica početka istraživanja srednjovjekovne nekropole u Stenjevcu.
U Predgovoru, tadašnji ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu, Ante Rendić-Miočević opisuje okolnosti provedenih arheoloških istraživanja na području voćnjaka stenjevečke župne crkve, pronađeni materijal te ističe znanstveni doprinos postignut istraživanjem Lokaliteta. Radove je provela tadašnja voditeljica Srednjovjekovnog odjela AMZ-a Katica Smoni, koja je ujedno autorica Kataloga i Izložbe.
Procijenili smo naime da taj jedinstveni zagrebački arheološki lokalitet, poglavito njegov još nedovoljno valorizirani ranosrednjovjekovni sloj, zaslužuje ovakav način prezentacije kao i primjereno stručno vrednovanje, slično kao što je ranije bio slučaj i s rimskodobnim stenjevečkim slojem, dokumentiranim nalazima iz stenjevečke rimske nekropole, prikazanim na izložbi koja je svojedobno bila održana u tada još neobnovljenom izložbenom prostoru Muzeja grada Zagreba.
Iz Predgovora, Ante Rendić-Miočević
Istraživanje lokaliteta provedeno je u nekoliko kampanja u razdoblju od 1983. do 1997. godine. Ukupno je otkriveno 193 srednjovjekovna groba, a brojni su sadržavali priloge datirane u 11. i 12. st. koji se vezuju uz tzv. bjelobrdski kulturni krug. Najbrojnije su zastupljene ‘S’ karičice i različite vrste tzv. sljepoočničarki (srebrne trojagodne sljepoočničarke s filigranskim ukrasom, lijevane grozdolike sljepoočničarke i dr.) te srebrno i brončano prstenje. Ante Rendić-Miočević ističe nalaz rijetkih primjeraka srebrnih uvezenih naušnica prošupljenih jagoda, ukrašenih karakterističnom filigranskom tehnikom, koje predstavljaju jedinstveni nalaz takvog tipa na području Zagreba.
Publikacija obuhvaća Uvod, Pregled arheoloških istraživanja (prema kampanjama), Katalog (prema godinama iskopavanja) u kojem su opisane grobne cijeline i posebno istaknute fotografije izložaka uz njihov opis te zaključno poglavlje s analizom Značajke groblja.
Na kraju se nalaze sažetak (Summary) i popis literature (Bilješke).
Plan groblja tiskan je na unutrašnjosti stražnjih korica publikacije, koja sadrži brojne fotografije (crno bijele i u boji), skice i crteže.
Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.
U Splitu, 29. 10. 2015.
Vendi Jukić Buča
Naslovnica kataloga ‘Stenjevec – starohrvatsko groblje’. Foto: VJB.
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Oct 21, 2015 | Arheološki muzej u Zagrebu, Autorski osvrti, Istaknuto, Katalozi, Publikacije, Stručna literatura, U Hrvatskoj, Zagreb
Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb, 2003.
Web
AMZ
Tip: katalog
Izdavač: Arheološki muzej u Zagrebu
Za nakladnika: Ante Rendić-Miočević
Autori: Ivor Karavanić, Jacqueline Balen
Fotografije: Saša Burić, Craig Chesek, Damir Doračić, Dennis Finnin, Miljenko Gregl, Ivor Karavanić, Nenad Kobasić, Günter Konrad, Giancarlo Ligabue, Enzo Morović, Marko Radigović, Rose Sevick, Daniel Virtuoso, © American Museum of Natural History, Centro Studi Ricerche Ligabue, PRISM, Arizona State University, Nicholas Toth
Crteži: Miljenka Galić, Miljenko Gregl, Krešimir Rončević
Jezik: hrvatski
Stranice: 62
ISBN 953-6789-05-1
>Galerija fotografija [Foto: VJB]
Katalog ‘Osvit tehnologije’ prati istoimenu izložbu Jacqueline Balen i Ivora Karavanića, koja je u Arheološkom muzeju u Zagrebu bila postavljena u razdoblju od 30. 1. do 31. 3. 2003. godine.
Publikacija je konceptualno više koncipirana monografski nego kao katalog koji prati izložbu, a to je mišljenje i samih autora, što u Predgovoru ističe tadašnji ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu, Ante Rendić-Miočević.
Razmišljanja potencijalnog posjetitelja izložbe s naslovom ‘Osvit tehnologije’, a u još većoj mjeri za pretpostaviti je, i čitatelja istoimene publikacije tiskane za potrebe izložbe – za tu su publikaciju, doduše, već sami autori uvodno istaknuli da više odgovara karakteru knjige, nego uobičajenom izložbenom katalogu koji bi trebao poslužiti lakšem snalaženju prezentiranog sadržaja i jednostavnijem identificiranju odabranih izložaka – vjerojatno će, sukladno vremenu u kojem živimo, biti prvenstveno asocijativno usmjerena prema virtualnom doživljaju najranijih pretpovijesnih razdoblja i čovjekovih napora da korak po korak ovlada prirodnim silamai život učini podnošljivijim i lakšim.
Iz Predgovora, Ante Rendić-Miočević
Studenti prve godine Arheologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu svladali su ‘korak po korak’ osnove za razumijevanje arheološke znanosti te nastanka i početaka razvoja ljudi u razdoblju prapovijesti tijekom slušanja kolegija prof. dr. sc. Ivora Kravanića i to upravo pomoću ove publikacije, svojevrsnog udžbenika. Napisana je razumljivo i koncizno, istaknute su najznačajnije opservacije i prezentirani najznačajniji nalazi. Brojne rekonstrukcije demonstriraju tehniku obrade kamenog oruđa i oružja najranijih ljudi, kojima su one bile uvjet za opstanak i napredak, a kojima se i danas služe neka plemena, uz eksperimentale izvedbe njihove izrade i obrade.
Publikacija je pregledno i učinkovito raščlanjena na tematska poglavlja koja počinju Uvodom i poglavljem određenja same arheologije, slijede ona vezana uz arheološko razdoblje prapovijesti te razvoj čovjeka i tehnologije izrade rukotvorina (kamenih alatki i oruđa).
Brojne skice, grafikoni, fotografije, crteži i rekonstrukcije vizualiziraju tekst i olakšavaju razumijevanje.
Na kraju su: Rječnik tehnologije kamenih rukotvorina, popis literature te podaci o katalogu i izložbi.
Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.
U Splitu, 20. 10. 2015.
Vendi Jukić Buča
Naslovnica kataloga ‘Osvit tehnologije’. Foto: VJB.
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Jun 24, 2015 | Arheološki muzej u Zagrebu, Autorski osvrti, Istaknuto, Katalozi, Publikacije, Stručna literatura, U Hrvatskoj, Zagreb
Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb, 2005.
Web
AMZ
Tip: katalog
Izdavač: Arheološki muzej u Zagrebu
Za nakladnika: Ante Rendić-Miočević
Autori tekstova: Ivor Janković, Ivor Karavanić, Jacqueline Balen
Fotografije: Filip Beusan, James C. Ahern, Fred H. Smith, Ivor Janković, Ivor Karavanić
Jezici: hrvatski
Stranice: 74
ISBN 953-6789-19-1
>Galerija fotografija [Foto: VJB]
Katalog ‘Odiseja čovječanstva: razvoj čovjeka i materijalnih kultura starijeg kamenog doba’ prati istoimenu izložbu autora Ivora Jankovića, Ivora Karavanića i Jacqueline Balen, postavljenu 2005. godine u Arheološkom muzeju u Zagrebu.
U Predgovoru, tadašnji ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu, Ante Rendić-Miočević ističe kako je česta tematika redovitih godišnjih izložbi Arheološkog muzeja u Zagrebu daleka prošlost koja se odnosi na najstarija prapovijesna razdoblja.
Činjenica je, međutim, da su homersku metaforu u nazivu izložbe autori … iskorisili da bi parafrazirali naslov slavne filmske priče, s očiglednom namjerom da se što jasnije istakne trnovitost i dugotrajnost puta što ga je trebalo savladati da bi se od prvih trenutaka čovjekove biološke evolucije stiglo do razvojnog stupnja koji bismo mogli okarakterizirati etapom visoko uznapredovalog civilizacijskog sazrijevanja.
Iz Predgovora, Ante Rendić-Miočević
Prema riječima A. Rendić-Miočevića, Publikacija je koncipirana kao svojevrsni udžbenik, ‘izdanje, koje bi, prema zamisli autora, trebalo nadomjestiti očigledan nedostatak literature o tim razdobljima na našem, hrvatskom jeziku’.
Na projektu Izložbe i Kataloga sudjelovalo je nekoliko institucija: Arheološki muzej u Zagrebu, Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Institut za antropologiju u Zagrebu, uz suradnju Zavoda za paleontologiju i geologiju kvartara HAZU. Autori su dr. Ivor Karavanić, redoviti profesor na Odsjeku za arheologiju FFZG, dr. Ivor Janković iz Instituta za antropologiju u Zagrebu te dr. Jacqueline Balen, ravnateljica Arheološkog muzeja u Zagrebu.
Publikacija sadržajno ohuhvaća četiri veće cjeline (Razvoj evolucijske misli, Određivanje starosti, Čovjek kao pripadnih reda primata, Evolucija čovjeka), od kojih je posljednja podijeljena na više potpoglavlja kako bi se detaljno i sustavno obradila zahtjevna tematika.
Brojne fotografije krupnih planova omogućavaju detaljno, gotovo izložbeno promatranje ‘eksponata’, a prisutan je i velik broj rekonstrukcija te crteža koji omogućuju vizualizaciju prapovijesnih ljudi i njihovih stvaralačkih sposobnosti u funkciji preživljavanja.
Na kraju su navedeni popisi crteža i literature.
Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.
U Zagrebu, 22. 6. 2015.
Vendi Jukić Buča
Naslovnica kataloga ‘Odiseja čovječanstva’. Foto: VJB.
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Jun 22, 2015 | Arheološki muzej u Zagrebu, Autorski osvrti, Istaknuto, Katalozi, Publikacije, Stručna literatura, U Hrvatskoj, Zagreb
Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb, 2010.
Web
AMZ
Tip: katalog
Izdavač: Arheološki muzej u Zagrebu
Za nakladnika: Ante Rendić-Miočević
Urednik: Ivan Radman-Livaja
Prijevod: Tomislav Bilić, Sanjin Mihelić
Autori tekstova: Mato Ilkić, Željko Miletić, Zsolt Mráv, Ivan Radman-Livaja, Mirjana Sanader, Domagoj Tončinić, Marin Zaninović
Autori kataloških jedinica: Anita Libernjak, Alka Starac, Dražen Maršić, Ema Višić-Ljubić, Iskra Baćani, Ivan Radman-Livaja, Lidija Miklik-Lozuk, Marko Dizdar, Miroslav Glavičić, Željko Miletić, Joško Zaninović, Slavica Filipović, Mirela Hutinec, Hrvoje Vulić, Nikolina Uroda, Sanja Ivčević, Tanja Kolak, Zsolt Mráv
Fotografije: Igor Krajcar, Zoran Alajbeg, Filip Beusan, Tonči Seser, Sabine Steidl, René Müller, Volker Iserhardt, Ivana Ožanić, Robert Leš
Jezici: hrvatski, engleski
Stranice: 301
ISBN 978-953-6789-51-1
>Galerija fotografija [Foto: VJB]
Katalog ‘Nalazi rimske vojne opreme u Hrvatskoj’ prati istoimenu izložbu autora Ivana Radmana-Livaje, postavljenu u Arheološkom muzeju u Zagrebu u okviru održavanja XVII. konferencije o rimskoj vojnoj opremi (ROMEC, Roman Military Equipment Conference) u organizaciji Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i zagrebačkog Arheološkog muzeja 2010. godine. Izložbom je prezentirana građa vezana uz nalaze rimske vojne opreme, izabrana iz fundusa brojnih ustanova na području Hrvatske, koja je većim dijelom obuhvaćala neobjavljene spomenike i artefakte te one otkrivene neposredno prije pripreme izložbe. Prilikom pripreme izložaka, metalna građa konzervirana je i restaurirana u radionicama Arheološkog muzeja u Zagrebu te muzeja u Mainzu (Römisches Germanisches Museum). Najveći broj izložaka potječe iz rimskih vojnih logora Burnum i Tilurium.
‘Osobitu pozornost zaslužuje, također, veliki broj relevantnih nalaza otkrivenih u istraživanjima obavljenim tijekom nekoliko posljednjih godina, a koji su nedugo zatim i konzervatorski obrađeni. To se poglavito odnosi na materijal koji potječe iz sjedišta rimskih legija lociranih u južnim dijelovima Hrvatske. Riječ je o vojnim logorima Burnum i Tilurium, iz kojih potječe i najveći dio izložaka pa je opravdano što oni na izložni čine zasebne cjeline, a tako su tretirani i u izčožbenom katalogu’.
Iz Predgovora, Ante Rendić-Miočević
Predgovoru je autor tadašnji ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu, Ante Rendić-Miočević, a slijede tekstovi Marina Zaninovića (‘Rimska vojska u Iliriku’) te Mirjane Sanader i Domagoja Tončinića (‘Gardun – antički Tilurium‘), Željka Miletića (‘Burnum – vojničko središte provincije Dalmacije’), Ivana Radmana-Livaje (‘Siscia kao rimsko vojno uporište’), Zsolta Mráva (‘Rimska vojna oprema iz Hrvatske u Mađarskom narodnom muzeju u Budimpešti’), Mirjane Sanader (‘O problemima topografije hrvatskog dijela Dunavskog limesa na temelju novijih arheoloških istraživanja’), Ivana Radmana-Livaje (‘Lokaliteti civilnog karaktera i slučajni nalazi’) i Mate Iklića (‘Rimske vojničke diplome s prostora Republike Hrvatske’) s katalogima nalaza. Na kraju publikacije navedena je korištena literatura,
Katalog nalaza sadrži naziv izloška, nalazište, godinu i lokaciju pohrane, opis, podatke o materijalu, dimenzijama, dataciji i literaturi objave te fotografiju.
Publikacija je pregledno oblikovana i opremljena brojnim fotografijama terenskih istraživanja lokaliteta i nalaza, karatama, tlocrtima, arhivskim fotografijama te tiskana na velikom formatu i tvrdog uveza.
Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.
U Zagrebu, 21. 6. 2015.
Vendi Jukić Buča
Naslovnica kataloga ‘Nalazi rimske vojne opreme u Hrvatskoj’. Foto: VJB.
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Apr 18, 2015 | Arheološki muzej u Zagrebu, Autorski osvrti, Istaknuto, Katalozi, Publikacije, Stručna literatura, U Hrvatskoj, Zagreb
Katalog ‘Sjeverni Iberi – život, smrt i ritual s druge strane Pirineja’ (osvrt Vendi Jukić Buča)
Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb, 2015.
Web
AMZ
Tip: katalog
Izdavač: Arheološki muzej u Zagrebu
Za nakladnika: Jacqueline Balen
Urednici: Gabriel de Prado, M. Carme Rovira
Tehnički urednici: Sanjin Mihelić, Ivan Radman-Livaja
Autori tekstova: David Asensio, Maria Carme Belarte, Marta Campo, Ferran Codina, Gustau Garcia, Lluis Garcia, Anna M. Garrido, F. Javier López-Cachero, Aurora Martin, Enriqueta Pons, Gabriel de Prado, Jordi Principal, M. Carme Rovira, Joan Sanmarti, Javier Velaza
Prijevod na hrvatski jezik: Branka Oštrec
Fotografije: Guillem FH
Jezik: hrvatski
Broj stranica: 138
ISBN 978-953-6789-89-4
>Galerija fotografija [Foto: VJB]
>Izložba
Katalog ‘Sjeverni Iberi – život, smrt i ritual s druge strane Pirineja’ prati istoimenu izložbu postavljenu u Arheološkom muzeju u Zagrebu u trajanju od 24. 3. do 16. 8. 2015. godine.
Izložba je dio kulturnog projekta koji subvencionira Europska unija, pod nazivom ‘Arheologija i kulture željeznog doba u Europi’ (ARCHÉOLOGIE et CULTURES de l’ÂGE du FER en EUROPE – ArCAFE). Središnji dio projekta sastoji se od dvije izložbe koje se međusobno preklapaju (o Japodima, izloženoj u Francuskoj i Kataloniji te Iberima, izloženoj u Hrvatskoj), koje obuhvaćaju originalne izloške arheoloških muzeja iz Zagreba i Katalonije.
Uvodom (Jacqueline Balen, Jean Pierre Girard, Lionel Pernet, Gabriel de Prado, Ivan Radman-Livaja, M. Carme Rovira, Josep Manuel Rueda, Séverine Sanz) predstavljen je projekt Izložbe i Kataloga, sažeti prikaz karakteristika iberske civilizacije te povijesti njezina istraživanja.
Cilj je ove izložbe da se hrvatska javnost upozna s osnovnim značajkama iberskih naroda koji su živjeli na sjeveroistočnom dijelu Iberskoga poluotoka, što se poklapa s današnjom Katalonijom. Njihov način života, sa svim svojim posebnostima, od samih početaka do njihova nestanka, kada su se asimilirali u teritorijalnu strukturu Rimskoga carstva, prikazuje se pomoću predmeta koji prvenstveno dolaze iz raznih sjedišta Museu d’Arqueologia de Catalunya, ali i drugih katalonskih muzeja.
Iz Uvoda
Cjelinom ‘Povijesni razvoj Ibera na sjeveru’ (Joan Sanmartí) prezentiran je prostorni i vremenski kontekst u kojem su se Iberi nalazili, navedeno je porijeklo njihovog imena i opisana povijest istraživanja. Prezentirani su narodi sjeverne Iberije, njihova politička i socijalna struktura te postupan nestanak rimskim osvajanjem.
U poglavlju ‘Iberska kuća’ (Maria Carme Belarte) opisane su vrste naselja i urbanizam iberskih mjesta, izgradnja kuća, njihove karakteristike i kućanski poslovi, a posebnim poglavljem ‘Krajolik s utvrdama na sjeveru Iberije’ (Gabriel de Prado) opisani su utvrđeni naseobinski oblici i njihove karakteristike.
Keramičke posude korištene za kuhanje, jelo, piće te prijevoz i razmjenu dobara obrađene su u poglavlju ‘Keramičke posude u svijetu Sjevernih Ibera: identitet, društvo i gospodarstvo’ (David Asensio i Vilaró), nakon kojeg slijedi poglavlje ‘Prehrana Sjevernih Ibera’ (Lluís Garcia Petit) kojim su obuhvaćeni proizvodi i priprema hrane s izdvojenim osvrtom ‘Gozba na iberskome nalazištu Mas Castellar de Pontós (Girona) (Enriqueta Pons Brun).
Slijede poglavlja ‘Iberski jezik i pismo na sjeveroistoku poluotoka’ (Javier Velaza) i ‘Proizvodnja i optjecaj iberskog novca na sjeveroistoku provincije Hispania Citerior’ (Marta Campo) unutar kojih su izdvojeni nalazi olovne pločice i ostave drahmi s nalazišta El Puig de Sant Andreu iz Ullastreta.
Poglavlje ‘Isukani mač: naoružanje Ibera na sjeveroistoku poluotoka u mlađem željeznom dobu’ (Gustavo García Jiménez) opisuje razvoj oružja Sjevernih Ibera u konteksu općenitog razvoja oružja tijekom razdoblja mlađeg željeznog doba.
U poglavlju ‘Iberske nekropole u Kataloniji: sjećanje na elite’ (F. Javier López-Cachero, M. Carme Rovira Hortalà) opisani su pokojnici, grobnice i prilozi te ibersko društvo kroz prizmu pogrebnih obreda. Posebni osvrt odnosi se na iberske pogrebne običaje u Kataloniji (Aurora Martin). ‘Duhovnost i obredi u katalonskih iberskih naroda’ (M. Carme Rovira Hortalà) posebno je poglavlje, a obuhvaća informacije o vjerovanjima i božanstvima, svetim mjestima u prirodi, hramovima i obrednim mjestima, štovanju božanstava kroz žrtvovanje i darivanje, statusu najmlađih članova društva, prezentaciju minijaturnih predmeta koji se povezuju s obredima i ritualima te običaj odsijecanja glava neprijatelja, koje su zajedno s oduzetim oružjem predstavljale trofej moći.
Poglavljem ‘Kraj iberskih naroda. Postupna asimilacija s Rimaljnima’ (dr. Jordi Principal) opisano je rimsko osvajanje Iberskog poluotoka i njegova podjela na dvije provincije. Turma salluitana posebno je istaknut nalaz, a predstavlja brončanu ploču s nalazišta Ausculum – dokument kojim je general Gnej Pompej Strabon dodjelio, kao nagradu, rimsko državljanstvo pripadnicima turme (pomoćne jedinice konjaništva), koji su se istakli u zauzimanju grada Ausculum (današnji Ascoli), 89. godine pr. n. e.
Posljednje poglavlje ‘Iberska ruta. Model prostornog umrežavanja u predstavljanju baštine’ (Anna M. Garrido) odnosi se na prezentaciju Iberske rute, kojom se prezentiraju Iberi i uključuje brojna značajna mjesta, muzeje i dr.
Slijedi katalog izloženih artefakata; svaki izložak je numeriran i naslovljen, opisan i fotografiran. Navedeni su podaci o nalazištu, dataciji, materijalu izrade, dimenzijama i literaturi.
Na kraju je bibliografija prema poglavljima.
Katalog je opremljen brojnim fotografijama, kartama, rekonstrukcijama i crtežima.
Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.
U Zagrebu, 17. 4. 2015.
Vendi Jukić Buča
Naslovnica kataloga ‘Sjeverni Iberi – život, smrt i ritual s druge strane Pirineja’. Foto: VJB.
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Mar 30, 2015 | Arheološki muzej u Zagrebu, Autorski osvrti, Istaknuto, Katalozi, Publikacije, Stručna literatura, U Hrvatskoj, Zagreb
Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb, 2004.
Web
AMZ
Tip: katalog
Izdavač: Arheološki muzej u Zagrebu
Za nakladnika: Ante Rendić-Miočević
Urednik: Dubravka Balen-Letunić
Urednički kolegij: Dubravka Balen-Letunić, Lazo Čučković, Ante Rendić-Miočević, Marina Šimek, Jasna Šimić, Želimir Škoberne
Autori tekstova: Dubravka Balen-Letunić, Lazo Čučković, Marina Šimek, Jasna Šimić, Želimir Škoberne
Fotografije: Damir Nehyba, Filip Beusan, Lazo Čučković, Zoran Čučković, Ružica Drechsler-Bižić, Miljenko Gregl, Tvrtko Kralik, Domagoj Perkić, Hrvoje Potrebica, Zvonimir Prgić, Davor Putar, Ante Rendić-Miočević, Branimir Šimek, Marina Šimek, Jasna Šimić, Krešo Tadić, Marin Topić, Josip Vranić, Goran Vranić, Fototeka AMZ, Fototeka Arheološkog odjela GMV
Crteži: Seaf Čerkez, Miljenko Gregl, Marta Perkić, Krešimir Rončević, Branimir Šimek
Prijevod: Višnja Barbir (engleski), Erna Ferendža, Nina Matetić Pelikan (njemački)
Jezik: hrvatski, engleski, njemački
Stranica: 403
>Galerija fotografija [Foto: Vendi Jukić Buča]
Katalog ‘Ratnici na razmeđu Istoka i Zapada – starije željezno doba u kontinentalnoj Hrvatskoj’ prati istoimenu izložbu posvećenu željeznom dobu na području kontinentalne Hrvatske, koja je bila postavljena u Arheološkom muzeju u Zagrebu u razdoblju od 21. 10. 2004. do 31. 1. 2005. Autori arheološke koncepcije izložbe su Dubravka Balen-Letunić (ujedno i koordinatorica izložbe), Lazo Čučković, Marina Šimek, Jasna Šimić te Želimir Škoberne. Izložbom se nastojao prikazati razvoj kulturnih grupa na tom prostoru u razdoblju od 8. do 3. st. pr. n. e.
Izložbom su predstavljene kulturne grupe Dalj, Martijanec-Kaptol, Budinjak te Kolapijani i Japodi, izlošcima više stotina konzerviranih i restauriranih artefakata. Mnogobrojne zavjetne glinene figurice konja s jahačima, otkrivene na lokalitetu Turska kosa kod Topunskog i atribuirane Kolapijanima, odabrane su kao zaštitni znak izložbe.
Ovom smo se izložbom – si parva licet componere magnis – koliko je bilo moguće, pokušali uklopiti u takve izložbene trendove, želeći ostati na tragu ideja u kojima se neke pojave na europskim pretpovijesnim zemljovidima dovode u kontekst aktualnih integracijskih procesa na starom kontinentu.
Ante Rendić-Miočević
Katalog je podijeljen na poglavlja – cjeline prema spomenutim kulturnim grupama.
Predgovor, u kojem su navedene okolnosti nastanka izložbe i njezin opus te zahvale suradnicima, potpisuje Ante Rendić-Miočević, tadašnji ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu.
Urenica kataloga Dubravka Balen-Letunić uvodnim je tekstom dala uvid u arheološki kontekst u kojem su se razvile željeznodobne kulture na području kontinentalne Hrvatske. Svaku kulturu opisala je u najznačajnijim karakteristikama, kako bi i manje upućen čitatelj mogao steći širi dojam o ovom prijelomnom arheološkom razdoblju.
To je doba nastajanja novih, do tada nekorištenih oblika materijalne kulture, posebice vidljivih ne samo u proizvodnji opreme ratnika ili rekvizita za sprezanje jahaćih konja već i u oblikovanju keramike te funkcionalnih i ukrasnih dijelova nošnje. Promjene su nastale i u društvenim odnosima, jer je uspon rudarstva i trgovine ubrzavao proces društvene diferencijacije i stvaranje vladajućega sloja ratnika i trgovaca. Njihova moć i bogatsvo ogledaju se kroz bogatu opremljenost grobova s prilozima oružja, nakita i keramičkog posuđa i konjskih rekvizita. U to je doba konj bio vrlo cijenjena životinja, pa i statusni simbol ratnika – konjanika’.
Dubravka Balen-Letunić
Grupu Dalj predstavila je Jasna Šimić, grupu Martijanec-Kaptol Marina Šimek, Želimir Škoberne predstavio je grupu Budinjak i u posebnom se poglavlju osvrnuo na tragove željeznog doba središnje Hrvatske u prostoru između definiranih kulturnih skupina, Lazo Čučković predstavio je Kolapijane, a Dubravka Balen-Letunić Japode.
Katalog je podijeljen prema kulturnim grupama opisanih artefakata. Sadrži nazive kataloških jedinica, njihov opis, dataciju, podatke o inventarnom broju te fotografije.
Popis literature prema poglavljima nalazi se na kraju Publikacije.
Publikacija je opremljema brojnim fotografijama, crtežima, rekonstrukcijama, ilustracijama i kartama. Tiskana je na kvalitenom papiru, velikog formata.
Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.
Ljubljana, 29. 3. 2015.
Vendi Jukić Buča
Naslovnica kataloga ‘Ratnici na razmeđu Istoka i Zapada – starije željezno doba u kontinentalnoj Hrvatskoj’. Foto: VJB.
