AMZ – Izašao je 54. svezak treće serije Vjesnika arheološkog muzeja u Zagrebu (PRESS)

by | Dec 10, 2021 | Arheološki muzej u Zagrebu, Časopisi, Muzeji, PRESS, Publikacije, Stručna literatura, U Hrvatskoj, Zagreb

Izašao je 54. svezak treće serije Vjesnika arheološkog muzeja u Zagrebu posvećen dr. Željku Demi. Dostupan je u online first verziji na portalu Hrčak. Tiskana verzija bit će dostupna uskoro.

Poveznica na 54. svezak Vjesnika arheološkog muzeja u Zagrebu
https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=21007

Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu je arheološki godišnjak s vanjskim istorazinskim vrednovanjem i izlazi kontinuirano više od 150 godina. U njemu se objavljuju znanstveni, stručni i pregledni radovi iz pretpovijesne, antičke i srednjovjekovne arheologije, povijesti i numizmatike te drugih srodnih znanstvenih disciplina koji prethodno nisu bili objavljeni putem nekog drugog medija.

Nastavljajući tradiciju posvećivanja pojedinog sveska Vjesnika Arheološkog muzeja u Zagrebu započetu prije gotovo jednog stoljeća, ovaj, 54. svezak, posvećen je dr. Željku Demi, muzejskom i znanstvenom savjetniku umirovljenom 2016. godine, a u povodu njegovog 70. rođendana.

„Posvećivanje pojedinog sveska Vjesnika Arheološkog muzeja u Zagrebu (kao i njegovih prethodnika, Viestnika Narodnoga zemaljskoga muzeja u Zagrebu, Viestnika Hrvatskoga arkeologičkoga družtva i Viestnika / Vjesnika Hrvatskoga arheološkoga društva) dio je dugotrajne tradicije ovoga časopisa. Tako su svezak 15 Viestnika / Vjesnika Hrvatskoga arheološkoga društva za 1928. godište i svesci 30–31 Vjesnika Arheološkog muzeja u Zagrebu za godišta 1997.–1998. bili posvećeni Josipu Brunšmidu, dok su svesci 18–21 Viestnika / Vjesnika Hrvatskoga arheološkoga društva za godišta 1937.–1940. bili posvećeni Viktoru Hoffilleru (Serta Hoffilleriana), čijoj su stogodišnjici rođenja bili posvećeni i svesci 10–11 za godišta 1977.–1978. Vjesnika Arheološkog muzeja u Zagrebu. Nadalje, svesci 6–7 i 28–29 Vjesnika Arheološkog muzeja u Zagrebu za godišta 1972.–1973. i 1995.–1996. bili su posvećeni Šimi Ljubiću, svesci 12–13 za godišta 1979.–1980. Zdenku Vinskom, svezak 15 za 1982. godište Marcelu Gorencu, a svesci 16–17 za godišta 1983.–1984. Duji Rendiću-Miočeviću. Riječ je redom o stručnjacima koji su u jednom periodu svoje karijere obnašali dužnost ravnatelja Arheološkog muzeja u Zagrebu, odnosno upravitelja muzejskih institucija koje se smatraju prethodnicima današnjeg Muzeja. Od 1990. godine pojedini svesci Vjesnika posvećuju se i stručnjacima koji su značajan dio svoje karijere proveli u Muzeju, radeći kao kustosi na raznim muzejskim odjelima. Tako je svezak 23 za 1990. godište posvećen Kseniji Vinski-Gasparini, svesci 24–25 za godišta 1991.–1992. Branki Vikić-Belančić, svezak 37 za 2004. godište Ružici Drechsler-Bižić, svezak 39 za 2006. godište Zdenki Dukat (koja je u jednom mandatu obnašala dužnost ravnatelja AMZ-a), svezak 41 za 2008. godište Valeriji Damevski, svezak 42 za 2009. godište Dubravki Balen-Letunić, svezak 43 za 2010. godište Katici Simoni te, naposljetku, svezak 45 za 2012. godište Ivanu Mirniku. Nastavljajući tradiciju započetu prije gotovo jednog stoljeća, ovaj, 54. svezak u trećoj seriji, posvećen je Željku Demi, muzejskom i znanstvenom savjetniku umirovljenom 2016. godine, a u povodu njegovog 70. rođendana.“ (preuzeto iz Uvodnika uredništva Vjesnika Arheološkog muzeja u Zagrebu).

“Željko Demo rođen je 19. 12. 1951. godine u Zagrebu gdje se školovao i radio. Cijeli svoj radni vijek, 37 godina staža, proveo je u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Znanstveni interes usmjerio je na područja antičke i kasnoantičke arheologije, osobito na početku karijere, u manjoj mjeri arheologiji vremena seobe naroda te ponajviše na polje ranosrednjovjekovne arheologije. Numizmatičke teme također zauzimaju značajan dio njegove bibliografije, a usmjerene su na antičko, kasnoantičko i ranobizantsko razdoblje s osobitim interesom na monetarnu politiku i novac Istočnih Gota. Željko Demo umirovljen je krajem 2016. godine na svoj 65. rođendan. Umirovljenje dakako nije značilo prekid u njegovom stručnom i znanstvenom radu. Nastavio je pratiti muzejske izložbe, razna događanja i predavanja kolega, rado je nastavio s konzultacijama i razgovorima o aktualnim arheološkim temama te je kao cijenjeni srednjovjekovac i autoritet za pojedine teme i dalje traženi recenzent. Pa iako u posljednje vrijeme okolnosti nisu dozvoljavale uobičajena stručna okupljanja gdje bismo zasigurno kolegu Demu mogli susresti, on trag i dalje ostavlja sustavno objavljujući rezultate svojih istraživanja, uglavnom, iako ne isključivo, na polju numizmatike.” (preuzeto iz “Željko Demo – biografija” autorice Maje Bunčić, više kustosice i voditeljice Srednjovjekovnog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu)

Glavni urednik
Tomislav Bilić, Arheološki muzej u Zagrebu
Uredništvo
Jacqueline Balen, Arheološki muzej u Zagrebu
Maja Bunčić, Arheološki muzej u Zagrebu
Ivan Drnić, Arheološki muzej u Zagrebu
Ivan Mirnik, Arheološki muzej u Zagrebu, u mirovini
Miroslav Nađ, Arheološki muzej u Zagrebu
Ivan Radman-Livaja, Arheološki muzej u Zagrebu
Filomena Sirovica, Arheološki muzej u Zagrebu
John Chapman, Durham University, UK
Peter Kos, Narodni muzej Ljubljana, Slovenija
Preston Miracle, University of Cambridge, UK

Izdavanje 54. sveska treće serije Vjesnika arheološkog muzeja u Zagrebu financijski su pomogli Gradski uredu za kulturu Grada Zagreba, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske i Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.

Info:
AMZ PRESS

AMZ – Otvorena izložba Arheologija i speleologija: iz tame podzemlja do svjetla spoznaje u Galeriji AMZ (PRESS)

by | Nov 26, 2021 | Arheološki muzej u Zagrebu, Izložbe, Muzeji, PRESS, U Hrvatskoj, Zagreb

U galeriji Arheološkog muzeja u Zagrebu u četvrtak 25. studenog otvorena je izložba Arheologija i speleologija – iz tame podzemlja do svjetla spoznaje. Izložba trojice autora Ivora Jankovića iz Centra za primijenjenu bioantropologiju Instituta za antropologiju, Dalibora Parra s Fizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i Ivana Drnića iz Arheološkog muzeja u Zagrebu uz rekonstrukciju špilje pokazuje bogatstvo građe koja potječe iz špilja i jama, različite načine korištenja speleoloških objekata kroz pretpovijesna i kasnija razdoblja i važnost kvalitetne suradnje arheologa i speleologa bez koje bi mnogi važni arheološki nalazi iz speleoloških objekta ostali nepoznati.

Podijeljena na četiri cjeline, izložba u prvom uvodnom dijelu posjetitelje upoznaje sa znanstvenim disciplinama, arheologijom i speleologijom i na koji način su one povezane te daje pregled i razvoj sinergije ovih disciplina od samih početaka do danas kada se koriste suvremene istraživačke tehnike i metode. Na izložbi su predstavljeni načini korištena špilja kroz povijest kao mjesta života ali i kao mjesta smrti i kulta. Pojedine ljudske zajednice koristile su špilje u svakodnevnom životu kao privremene nastambe i torove za stoku, zatim kao trajnija staništa pa čak i skloništa i male utvrde u slučajevima opasnosti. Zbog svoje tajnovitosti špilje su oduvijek predstavljale „drugačija“ mjesta, u nekim slučajevima kao posljednja počivališta mrtvih, a u drugim, predstavljajući točke u kojima se spajaju naš i podzemni svijet, kao mjesta u kojima su održavani različiti rituali koji su uključivali paljenje vatri, gozbe uz razbijanje keramičkih posuda, pa čak i prilaganje ljudskih žrtava. Posljednji dio izložbe okrenut je budućnosti i predstavlja način na koji kao zajednica moramo pristupiti očuvanju speleološki objekata kao specifičnih geoloških formacija i ekosustava kao i arheoloških ostataka u njima.

Uz izložbu izdan je katalog Arheologija i speleologija- iz tame podzemlja do svjetla spoznaje. Autori izložbe ujedno i urednici kataloga okupili su niz stručnjaka iz raznih institucija koji se bave temama iz područja speleologije, arheologije i antropologije. U katalogu obrađena su arheološka nalazišta neandertalaca, Romualdova pećina, Pećina vlakno na Dugom otoku, stočarske špilje u Hrvatskoj, Mala pećina u Sutini, pećina Bezdanjača kod Vrhovina, Vilina špilja iznad izvora Omble, Spila kod Nakovane i Bubijeva jama te suradnja o speleologa i arheologa.

Autori tekstova u katalogu: Valerija Butorac, Vlado Božić, Giovanni Boschian, Hrvoje Cvitanović, Ivan Drnić, Stašo Forenbaher, Mladen Garašić, Katarina Gerometta, Branko Jalžić, Ivor Janković, Ivor Karavanić, Darko Komšo, Mario Novak, Dalibor Paar, Domagoj Perkić, Neven Šuica, Konstantinos Prokopios Trimmis, Dario Vujević

Izložbu posjetitelji mogu besplatno razgledati do 15. siječnja 2022. godine u Galeriji AMZ, Pavla Hatza 6, Zagreb. Od utorka do petka od 12 do 18 sati i subotom od 10 do 13 sati.

Info:
AMZ PRESS

AMZ – Izložba “Arheološka baština novljanskog kraja” (PRESS)

by | Nov 19, 2021 | Arheološki muzej u Zagrebu, Izložbe, Muzeji, PRESS, U Hrvatskoj, Zagreb

U četvrtak 25. studenoga 2021. godine s početkom u 19 sati u Galeriji AMZ, Pavla Hatza 6, održat će se otvorenje izložbe “Arheološka baština novljanskog kraja” za predstavnike medija. Za otvorenje potrebno je imati digitalnu EU potvrdu. Molimo svoj dolazak potvrdite na mail pr@amz.hr

Posjetitelji mogu besplatno razgledati izložbu od 26. studenoga 2021. do 15. siječnja 2022. godine. Radno vrijeme Galerije AMZ je od utorka do petka od 12 do 18 sati i subotom od 10 do 13 sati.

Cilj izložbe Arheologija i speleologija – iz tame podzemlja do svjetla spoznaje je ukazati na bogatstvo građe koja potječe iz špilja i jama, kao i na različite načine korištenja speleološkim objekatima kroz pretpovijesna i kasnija razdoblja. Također, želja nam je bila ukazati na važnost kvalitetne suradnje arheologa i speleologa bez koje bi mnogi važni arheološki nalazi iz speleoloških objekta ostali nepoznati.

Arheologija, kao znanost koja se bavi ljudskom prošlošću, i speleologija, koja proučava različite fenomene podzemlja, na prvi se pogled čine različitim disciplinama. Ipak, speleološki su objekti važni za razumijevanje prošlosti jer su bili dio ljudskih života od davnih vremena, gotovo od samog početka našeg evolucijskog puta. Iz tog razloga, znanstvenicima koji proučavaju minule događaje (arheolozi, paleoantropolozi, paleontolozi, geolozi), predstavljaju izvor mnogih važnih podatka. Špilje i jame, prvenstveno zbog svojih karakteristika i relativno manje podložnosti različitim vanjskim čimbenicima, pogoduju očuvanju arheoloških slojeva i građe u njima, pa su sačuvale brojne podatke i nalaze koji su na drugim vrstama nalazišta, nažalost, izgubljeni. Mnoge špilje, a ponekad i jamski objekti, svjedoče o tome da su naši prethodnici imali poseban odnos prema podzemlju.

Info:
AMZ PRESS

AMZ – Prvi broj međunarodnog časopisa Iron Age Danube Route Magazine dostupan online (PRESS)

by | Nov 17, 2021 | Arheološki muzej u Zagrebu, Časopisi, Muzeji, PRESS, Publikacije, Stručna literatura, U Hrvatskoj, Zagreb

MEĐUNARODNI ČASOPIS
IRON AGE DANUBE ROUTE MAGAZINE
__
Prvi broj međunarodnog časopisa Iron Age Danube Route Magazine dostupan online

Od svog početka, programi Interrega pokazali su se vrlo važnim za podizanje suradnje u Europi, u najrazličitijim područjima, na potpuno novu razinu. Naravno, od svega toga naš najveći interes leži u arheologiji i nema sumnje da se odnos između njih dvoje može najbolje opisati kao priča o uspjehu, što se lako dokazuje dugim nizom visokokvalitetnih arheoloških projekata u svim dijelovima Interrega tijekom proteklih desetljeća. iz željeznog doba-ili bolje rečeno, jedan od njegovih dugoročnih ishoda: međunarodni poduhvat u održivom kulturnom turizmu koji nosi naziv kulturna ruta Staza željeznog doba Podunavlja, koji je nedavno dobio prestižni certifikat Vijeća Europe kao posljednji dodatak njihovom vrlo utjecajnom klubu kulturnih ruta. Budući da vjerojatno još niste imali prigodu detaljnije se upoznati s Stazom željeznog doba Podunavlja, želimo vam ovdje ponuditi, nadamo se, zanimljiv uvod u njezine osnovne značajke, partnere i ciljeve: naći ćete ih u prvom broju međunarodnog časopisa Iron Age Danube Route Magazine.

Časopis je zamišljen kao način da vas upozna s kulturnom rutom Staza željeznog doba Podunavlja, da vam otkrije svoje tajne i ispriča vam svoje priče; ukratko, da vas pozovemo da upoznate željezno doba posjećujući arheološka nalazišta, pješačeći kroz prapovijesne krajolike, doživljavajući davno zaboravljene aktivnosti ili kušajući tisućljetna jela.

Počinjemo s osnovama: ukratko objašnjavajući što je to željezno doba te zatim i o samoj Ruti. Nakon toga vas pozivamo da slijedite rutu upoznavanjem institucija i ljudi koji stoje iza cijelog ovog poduhvata. Zatim možete na Kalendaru provjeriti naše aktivnosti tijekom ove godine – mali savjet: djeluje još bolje ako dvaput provjerite na našoj web stranici svježe informacije – nakon čega ćete biti počašćeni nekim vijestima iz željeznog doba i bit će vam predočene niz Priča o željeznom dobu. U sljedećem poglavlju predstavit ćemo divote kuhinje iz željeznog doba, nešto što jednostavno ne možete dopustiti propustiti, zar ne? Preostali dijelovi časopisa posvećeni su mladima iz željeznog doba – nisu li svi u jednom ili drugom trenutku svog života htjeli biti arheolozi? – i događajima i izložbama iz željeznog doba: molimo vas da sami pogledate i provjerite postoje li neki koji vas zanimaju. Na samom kraju časopisa uvijek ćemo predstavljati neke od najpoznatijih predmeta iz ovog posljednjeg razdoblja pretpovijesti, a ovaj smo put izdvojili pravo remek-djelo iz željeznog doba: pazite da ne propustite kultna kolica iz Strettwega!

Ovaj časopis – i doista sama Ruta – ne samo da želi pokazati da je Podunavlje u željeznom dobu imalo iznimno zanimljivu prošlost, nego također nastoji osigurati da ima i budućnost – budućnost koju ste svi pozvani dijeliti. Pridružite nam se kao čitatelji ili nam se pridružite kao turisti. I tko zna, jednog dana biste možda i pomislili da nam se pridružite kao partneri. No, koju god ulogu odvojili za sebe, dvije su stvari sigurne: prvo, bit ćete dobrodošli, i drugo, nema boljeg načina da započnete svoje putovanje od čitanja ovog časopisa. Nadamo se da ćete uživati!

Sanjin Mihelić
Glavni urednik
Iron Age Danube Route Magazine

Pročitajte časopis Iron Age Danube Route Magazine online

Info:
AMZ PRESS

AMZ – Kratki dokumentarni film o jednoj od najvećih arheoloških knjižnica u Hrvatskoj (PRESS)

by | Nov 17, 2021 | Arheološki muzej u Zagrebu, Film, Inspiracija, Muzeji, PRESS, U Hrvatskoj, Zagreb

Kratkim dokumentarnim filmom o jednoj od najvećih arheoloških knjižnica u Hrvatskoj Arheološki muzej u Zagrebu započinje serijal filmova AMZ dokumentarci kojim će publici predstavljati zanimljivosti iz muzeja.

Knjižnica Arheološkog muzeja u Zagrebu od samog je početka bila i ostala nerazdvojivi dio Muzeja. Prilikom svečanog otvaranja Narodnog muzeja u Zagrebu 1846. godine u Opatičkoj ulici br. 18 (danas palača Narodnog doma) bile su izložene i knjige koje su poklonjene Muzeju. Tako je i simbolično označen početak knjižnične djelatnosti.

Od svog osnutka knjižnica je doživjela brojne promjene prateći tako sudbinu muzeja. Tijekom desetljeća, pa i stoljeća, mijenjao se način vođenja inventarnih knjiga, a smještaj jedinica knjižnične građe morao se prilagođavati različitim prostorima. Kontinuiranim napretkom knjižničarske struke s vremenom se počela poklanjati veća pažnja očuvanju bogatog knjižničnog fonda, kao i stručnoj osposobljenosti knjižničara. Dolaskom suvremenog doba, knjižnica se informatizirala te se veći dio knjižničarskog posla danas obavlja pomoću računalnih programa.

Promjene lokacija Muzeja od Opatičke ulice, Demetrove, Akademijine palače na Zrinskom trgu i na kraju današnja adresa Trg Nikole Šubića Zrinskog imale su za posljedicu ne samo premještanje knjiga već i dijeljenje knjiga između sljedbenika Narodnog muzeja. Inventarne knjige kontinuirano se vode od početka rada Muzeja do danas, i iz njih je vidljivo da Knjižnica Arheološkog muzeja u Zagrebu raspolaže s približno 65000 jedinica knjižnične građe te po veličini svog knjižničnog fonda spada u vodeće arheološke knjižnice na našim prostorima.

Razmjenom muzejskog stručnog časopisa (Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu) s više od 360 institucija u zemlji i inozemstvu, muzejska knjižnica sustavno obogaćuje svoj fond.

Potrebno je naglasiti da je Knjižnica otvorena za sve kategorije korisnika, koji pomoću kataloga knjižnice mogu pretražiti i dobiti na korištenje jedinice knjižnične građe. Veliki izbor referentne građe, serijskih publikacija, časopisa i monografija obogaćuje našu knjižnicu, a pojedini naslovi od 16. do 19. stoljeća daju knjižnici i muzejsku vrijednost.

U skladu sa svojom dugovječnom tradicijom knjižnica će i dalje zauzimati važno mjesto u edukaciji i stručnom i znanstvenom radu svojih korisnika, posebice arheologa, povjesničara, povjesničara umjetnosti i klasičnih filologa.

Film pogledajte na mrežnim stranicama muzeja:
https://amz.hr/hr/virtualni-muzej/film/knjiznica/
Ili dorektno na Youtube kanalu Arheološkog muzeja u Zagrebu
https://youtu.be/O6_gwc1_qmQ

Knjižnica

Info:
AMZ PRESS

AMZ – Ususret 100. obljetnici otkrića Tutankhamonove grobnice – Virtualni stari Egipat (PRESS)

by | Nov 11, 2021 | Arheološki muzej u Zagrebu, Izložbe, Muzeji, PRESS, U Hrvatskoj, Zagreb

Teme iz starog Egipta oduvijek su privlačile ljude i istraživače, kao što je to bio slučaj s Herodotom i Napoleonom, a ta fascinacija ne prestaje ni u modernim vremenima. Kada je Howard Carter otkrio Tutankhamonovu grobnicu 1922. godine to je potaknulo novi val istraživanja i zainteresiranost javnosti za kulturom starog Egipta koju popularno nazivamo egiptomanija.

Arheološki muzej u Zagrebu čuva najveću Egipatsku zbirku u Hrvatskoj, te će se 2022. godine pridružiti brojnim svjetskim institucijama u obilježavanju stote obljetnice otkrića Tuthankamonove grobnice organizirajući za publiku razne sadržaje poput predavanja stranih i domaćih stručnjaka, radionica, te prigodnog digitalnog sadržaja.

S obzirom na to da je Arheološki muzej u Zagrebu još uvijek zatvoren za javnost zbog sanacije oštećenja nastalih u potresu te Egipatska zbirka nije dostupna javnosti za publiku organiziramo Virtualni stari Egipat.

U Virtualnom starom Egiptu posjetitelji mogu online vidjeti najzanimljivije i odabrane teme iz staroegipatske civilizacije temeljene na Egipatskoj zbirci, a koje će biti predstavljene putem niza virtualnih soba. Virtualne sobe postepeno ćemo otvarati, a koja soba će biti otvorena odlučivat će upravo publika glasanjem putem društvene mreže Facebook.

Otvorili smo prvu soba Virtualnog starog Egipta koja je posvećena skarabejima srca, egipatskim amuletima koji su korišteni u kultne svrhe i pripadaju u pogrebnu opremu pokojnika. Sve o skarabejima srca možete saznati na našim mrežnim stranicana u Virtualnom starom Egiptu:
https://bit.ly/VirtualniStariEgipat

Skarabeji su egipatski amuleti u obliku kukca balegara, a jedan su od najčešćih produkata staroegipatske umjetnosti. Bili su izrađivani uglavnom od gipsa, keramike te raznih vrsta kamena, a tijekom cijele povijesti egipatskoga kraljevstva imali su važnu vjersku funkciju i izrazito složenu simboliku. Najstariji primjerci koji su pronađeni potječu već iz razdoblja predinastičkog Egipta.

Korišteni su u kultne svrhe već u vrijeme kulture Naqade koja je prethodila nastanku sjeverne i južne egipatske države, čijim će ujedinjenjem, početkom trećeg tisućljeća prije Krista, nastati Staro kraljevstvo. U nekim grobovima u Abidosu, datiranim na razdoblje neposredno prije prve dinastije (oko 3100 g. prije Krista) pronađene su posude s osušenim balegarima koji su po svemu sudeći mogli biti neka vrst zavjetnih darova umrlima.

Najveći i najljepši primjerci izrade skarabeja su takozvani skarabeji srca i pripadaju u pogrebnu opremu. Takvi su se skarabeji stavljali u grobnice, a na njima je na donjoj plohi napisan fragment 30. poglavlja Knjige mrtvih u kojem se srce nagovara kako bi na posljednjem sudu svjedočilo u korist njegova vlasnika. Skarabej s takvim tekstom zamjenjuje srce – organ istine – koji za života bilježi sva čovjekova djela te se time postiže magijski utjecaj na uspješan ulazak u vječni život Ozirisova kraljevstva.

Autori virtualne izložbe: Igor Uranić, Porin Šćukanec Rezniček
Fotografije: Igor Krajcar

Info:
AMZ PRESS