Arheološki muzej u Zagrebu Vas poziva na predavanje u sklopu ciklusa događanja „Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje“.
Lembi i liburne – Brodovi prapovijesnih stanovnika istočne jadranske obale
koje će se održati u ponedjeljak 8. travnja s početkom u 12 sati u Velikoj dvorani Arheološkog muzeja u Zagrebu.
predavači: dr. sc. Luka Boršić, Institut za filozofiju i dr. sc. Danijel Džino, Odjel za antičku povijest i Odjel međunarodnih studija (katedra Hrvatskih studija) Sveučilišta Macquarie u Sydneyu
Predavanje je besplatno za sve posjetitelje.
Liburna i ilirski lemb su dobro poznati tipovi brodova korištenih u posljednjim stoljećima prije Krista. Ilirski lemb adaptacija je maloga i brzoga broda korištenoga u grčkom svijetu za potrebe ilirskih zajednica na jugoistočnoj obali Jadrana. Liburna se povezuje s Liburnima, indigenom skupinom sa sjevernog dijela istočne jadranske obale tj. današnje sjeverne Dalmacije i Hrvatskog primorja. Oba tipa plovila pokazala su se dovoljno učinkovitima pa su ih počele koristiti i političke supersile toga vremena. S ilirskim lembom u svojim je flotama eksperimentiralo Makedonsko kraljevstvo, a Rimljani su uz određene izmjene koristili liburnu u flotama carskog doba. Predavanje će preispitati postojeća materijalne i pisane izvore koji nam osvjetljavaju razvoj tih tipova brodova, s osobitim težištem na teorijske i praktične strane usvajanja novih tehnologija u antičkom svijetu.
Predavači:
Danijel Džino predavač je na Odjelu za antičku povijest i Odjelu međunarodnih studija (katedra Hrvatskih studija) Sveučilišta Macquarie u Sydneyu. Bavi se jadranskim prostorom i dubokim jadranskim zaleđem od prapovijesti do ranog srednjeg vijeka, a osobito se zanima za procese kulturne i identitetske preobrazbe na istočnom Jadranu.
U okviru projekta AdriaS bavi se proučavanjem ilirskih lemba i liburnskih liburna koje su, sudeći prema pisanim izvorima, koristili prapovijesni stanovnici istočne jadranske obale. No, iako su brodovi relativno često spominjani u literaturi, njihove međusobne sličnosti i razlike još nisu dovoljno jasne. Stoga je potrebno preispitati sve dostupne materijalne i pisane izvore, s posebnim naglaskom na teorijsku i praktičnu podlogu usvajanja novih tehnologija u antičkom svijetu.
Luka Boršić doktorirao je povijest filozofije znanosti na Sveučilištu u Zagrebu. Zaposlen je u Institutu za filozofiju u Zagrebu kao viši znanstveni suradnik, a njegov istraživački rad usmjeren je na proučavanje filozofije i kulture antičkog i renesansnog doba, kao i tradicije filozofkinja. Voditelj je uspostavnog istraživačkog projekta “Hrvatske filozofkinje u europskom kontekstu”, koji financira Hrvatska zaklada za znanost. Zajedno s kolegom Danijelom Džinom u okviru projekta AdriaS proučava problematiku ilirskih lemba i liburnskih liburna, s naglaskom na analizu povijesnih izvora iz antičkog doba. Sustavno proučavanje spomena istočnojadranskih brodova u grčkim i rimskim tekstovima dovelo je do novih spoznaja koje još uvijek ne nude konačne odgovore.
Više o ciklusu javnih događanja “Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje”
Preuzimite knjižicu – Program događanja “Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje”
Info:
AMZ PRESS
