MGMLj – Po sledeh Emone v pasji družbi (PRESS)

Dobrodelna nota vodstev s psi

Povezujemo Pasjo pekarno HOV-HOV, Zavetišče Horjul in vašo ljubezen do psov ter dediščine.

Sobota
29 Maj 2021
Čas: 10:00–11:30
Lokacija: Mestni muzej Ljubljana

Odrasli, študenti, seniorji

Po sledeh Emone v pasji družbi

Po sledeh Emone v pasji družbi © Andrej Peunik / MGML

Ideja, da na sprehod po arheološki krožni poti skozi središče našega mesta povabimo tudi vaše štirinožne prijatelje, se je izkazala za zelo uspešno. Letos vodstva ponovno izvajamo in jim tokrat dodajamo dobrodelno noto. V želji, da pomagamo tudi drugim živalskim prijateljem, smo se odločili, da 2,00 eur od vsake prodane vstopnice pasjega vodstva podarimo Zavetišču Horjul.

Pridružite se nam lahko:

Na posamezno vodstvo bomo sprejeli 10 lepo vzgojenih kužkov in njihovih lastnikov. Obvezne prijave sprejemamo na prijava@mgml.si in na 01 24 12 506. 

Cena je 8,00 € / osebo, znižano 6,00 € / osebo, družine 18,00 €, kužki gratis. V primeru dežja vodstvo odpade. 


Rimska Emona, kjer je ob največjem razcvetu živelo okoli 5.000 prebivalcev različnega stanu, je bila dom tudi kakšnega štirinožca, ki je morda slišal na ime Alba (Bela), Myia (Muha; ime za psa majhne rasti) ali Celer (Hitri). Na pasjih vodstvih bomo za vas izpostavili zanimive ‘pasje’ informacije: spoznali bomo, kakšno vlogo so imeli psi v rimski družbi, katera pasma je bila najbolj priljubljena, kaj so psi takrat jedli in kakšna imena so lastniki nadeli svojim ljubljencem.

Za pasje priboljške na pasjih vodstvih bodo poskrbeli pri Pasji pekarni Hov Hov.

Je prva in slovenska (in največja) pasja pekarna v Evropi. Njihova največja prednost je peka izključno naravnih proizvodov z lastno linijo piškotov in receptur. Ponujajo linije piškotov (mesnih, brezmesnih, ribjih in dietnih), sezonskih izdelkov (božič, velika noč, valentinovo, noč čarovnic,…) in luksuznih priboljškov, ki so edinstveni na trgu (prvi na svetu z linijo 24karatnega zlata). Pohvalijo pa se lahko tudi z edinstvenim svežim asortimanom (tortice), ki je plod dolgoletnega razvoja in je kot tak prilagojen vsem vrstam psov z najrazličnejšimi zahtevami (ne vsebuje moke in jajc, le sveže meso in zelenjavo, okrasitev in barve pa pridobivamo iz naravnih sestavin).

Po sledeh Emone v pasji družbi

Info:
MGMLj PRESS

MGMLj – Marko Prpič: Prehrana v času Rimskega imperija (PRESS)

Nadaljujemo z uspešnimi predavanji iz cikla Zgodovina na krožniku

Torek
25 Maj 2021
Čas: 18:00–19:00
Lokacija: Mestni muzej Ljubljana

Odrasli, študenti, seniorji

Marko Prpič: Prehrana v času Rimskega imperija

© Iz knjige Plesničar-Gec, Kuhar (1996), Emonska in rimska kuhinja

Kljub temu, da zgodovina prehrane ni nič drugega kot drugačen pogled na zgodovino človeštva, zgodovinarji tej temi dolgo časa niso namenjali posebne pozornosti. V zadnjih desetletjih pa se je ta odnos temeljito spremenil in danes se s to panogo ukvarja vrsta družboslovnih in naravoslovnih znanosti. Prav te raziskave so nam omogočile, da lahko danes pokukamo na ognjišča, lonce in krožnike naših davnih prednikov in tako na primer izvemo, kaj so uživali prebivalci Pompejev v času izbruha ognjenika, ki je leta 79 mesto prekril z debelo plastjo pepela.

Na tokratnem predavanju nas bo dr. Marko Prpič, strokovnjak za področje zgodovine hrane in prehranjevanja popeljal v antične čase. Na predavanju bomo izvedeli, katera in kako pripravljena hrana se je znašla  na rimskih jedilnikih v tisočletju pred odkritjem Novega sveta, odkritjem, ki je temeljito spremenilo naše prehrambne navade.

Rimljani so s svojo kulturo, katere pomemben del je bil njihov odnos do hrane, namreč močno zaznamovali tudi mesto v katerem živimo danes, ko so tu postavili svojo naselbino Emono.


Predavanje bo potekalo v muzejskem atriju. Zaradi omejenega števila oseb vas prosimo za rezervacijo mesta na prijava@mgml.si ali 01 24 12 506. Dogodek je brezplačen.

Marko Prpič: Prehrana v času Rimskega imperija

Info:
MGMLj PRESS

AMZ – Mamut u Frankopanskoj (PRESS)

Mamut u Gavelli

Prije otprilike 20 000 godina, mnogo prije nego li su današnjom Frankopanskom klizile četrnaestice i dvanaestice, ulicom je šetao gorostasni vunasti mamut (Mammuthus primigenius).

Nešto malo manje davno, 1913. godine, prigodom kopanja temelje zgrade kina Helios (današnje Gradsko dramsko kazalište Gavella), pronađena je bedrena kost mamuta s ostatkom kuka čiji original čuva Hrvatski prirodoslovni muzej.

Djelomično sačuvana stražnja lijeva noga s dijelom zdjelice ukazuje kako je riječ o odrasloj jedinki, visine oko 4 metara, međutim ne možemo znati kojeg je spola bio pradavni zagrebački vunasti stanovnik.

Odljev originala bedrene kosti i cjelovita brončana skulptura mamuta postavljeni su još 1992. godine u predvorju Gavelle, a tadašnji je ravnatelj kazališta, Krešo Dolenčić, novoosnovanu „malu“ scenu prozvao scenom „Mamut.“

Omiljen među kazalištarcima i njihovom publikom, zagrebački mamut svojevrsna je amajlija. Glumci su, za sreću, običavali mamuta hvatati za kljovu te je ona vremenom toliko izblijedila da je načinjena nova skulptura koja je 2015. godine ponovno postavljena u predvorju Gavelle, ovog puta na nešto sigurniju visinu, izvan dosega glumačkih ruku.

Iako je mamut divlja životinja, izumrla pred petnaestak tisuća godina, s pravom možemo konstatirati kako je ovdje, metaforički, riječ o mamutu – kućnom ljubimcu.

O akciji „Zagreb dok ga još ni bilo – prije 1094.“ i do sada objavljenim spomenicima na našim stranicama pogledajte OVDJE

Autori muzejske akcije: Zoran Gregl, Nenad Jandrić, Željko Kovačić, Ozren Domiter
Izrada skulpture i odljev kosti: Ljiljana Tucaković-Mujagić, Stanislav Tucaković
Stručni suradnik: mr. sc. Darko Rukavina, Dražen Japundžić
Autor opisnog teksta: Ozren Domiter
Foto: Igor Krajcar/AMZ

Info:
AMZ PRESS

AMZ – Snimljeno predavanje o paleoradiološkim otkrićima o mumijama (PRESS)

snimljeno predavanje
PALEORADIOLOŠKA OTKRIĆA O MUMIJAMA
Snimljeno predavanje o paleoradiološkim otkrićima dr. sc. Mislava Čavke, radiologa koji je doktorirao na temu Radiološka obrada mumificiranih ostataka iz Egipatske zbirke AMZ-a te je s timom stručnjaka prvi u svijetu upotrijebio MR u diferencijalnoj dijagnozi kod znanstvenog proučavanja mumija.
Predavanje je održano 24. 3. 2021. uz predstavljanje knjige “Liber i mumija”.
Zagrebačka lanena knjiga i Zagrebačka mumija najpoznatiji su spomenici u posjedu Arheološkog muzeja u Zagrebu. Riječ je o najdužem ikada pronađenom etruščanskom tekstu s 1200 riječi i mumiji na čijim lanenim povojima je tekst napisan.

Pogledajte predavanje

Predstavljanje knjige Liber i mumija

Info:
AMZ PRESS

AMZ – PASTLIVES – snimka znanstveno-popularnog predavanja (PRESS)

snimljeno predavanje
PASTLIVES
Saznajte nova otkrića o populacijama koje su nastanjivale područje Hrvatske između 6000. i 1000. god. pr. Kr. na snimljenom predavanju dr. sc. Maria Novaka s Instituta za antropologiju o rezultatima projekta PASTLIVES
Jedan dio analiza se još uvijek provodi te nisu dostupni svi podaci, no predavanje donosi zanimljive, do sada dobivene rezultate multidisciplinarnih istraživanja za četiri značajna nalazišta koja su obuhvaćena projektom: Beli Manastir – Popova zemlja, Potočani kod Požege, pećina Bezdanjača i Jagodnjak – Krčevine.

Pogledajte predavanje

Predavanje je održano 23. 2. 2021. uz otvorenje izložbe “Život i smrt u pretpovijesti”.


Foto: Beli Manastir – Popova zemlja, grob 3, Boris Rožanković

Info:
AMZ PRESS

HPM – Novi Hrvatski prirodoslovni muzej po mjeri najvećih svjetskih metropola (PRESS)

Zagreb, 31. ožujka 2021. – Danas je u Galeriji Klovićevi dvori predstavljen projekt „Čuvar baštine kao katalizator razvoja, istraživanja i učenja – novi Hrvatski prirodoslovni muzej“ vrijedan više od 69 milijuna kuna koji će po svom završetku krajem 2023. godine omogućiti potpunu rekonstrukciju i dogradnju Palače Amadeo, ugradnju suvremene prezentacijske i multimedijalne opreme za prezentaciju izabranog fundusa te nove laboratorije opremljene modernom tehnologijom koji će biti na raspolaganju svim korisnicima muzeja.

Projekt su predstavili ravnateljica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja prof. dr. sc. Tatjana Vlahović i muzejska savjetnica dr. sc. Iva Mihoci, uz direktoricu Turističke zajednice grada Zagreba dr. sc. Martinu Bienenfeld, zamjenicu ravnatelja SAFU-a Josipu Herceg Zebu i zamjenicu gradonačelnika koja obnaša dužnost gradonačelnika Grada Zagreba dr. sc. Jelenu Pavičić Vukičević.

Nositelj projekta „Čuvar baštine kao katalizator razvoja, istraživanja i učenja – novi Hrvatski prirodoslovni muzej“ je Hrvatski prirodoslovni muzej, a partneri projekta su Grad Zagreb i Turistička zajednica grada Zagreba. Ukupna vrijednost projekta iznosi 69.272.612,59 kuna, od čega Europska unija sufinancira 57.251.417,40 kuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Grad Zagreb je za projekt izdvojio 12.021.195,19 kuna.

Ovaj, trenutačno najveći projekt u kulturi u Gradu Zagrebu te jedan od kapitalnih u Republici Hrvatskoj, završit će krajem 2023. godine kada će građani i posjetitelji grada Zagreba moći uživati u novom sjaju potpuno obnovljene Palače Amadeo. Cjelovita obnova uključit će građevinske radove, potpunu zamjenu svih instalacija, a poboljšat će se i toplinska izolacija, uz primjenu energetski učinkovitijih sustava. Osigurat će se i nesmetani pristup i kretanje osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

Dodatni prostor za proširenje stalnog postava Hrvatskog prirodoslovnog muzeja i brojne nove aktivnosti postići će se natkrivanjem središnjeg dvorišta Palače Amadeo i izmještanjem cjelokupnog fundusa u nove čuvaonice na Novom Petruševcu, čime će se bitno unaprijediti kapaciteti turističke ponude Grada Zagreba u rekonstruiranoj Palači Amadeo. Otvorit će se i novi pristup muzeju i Gornjem gradu preko Vrazovog šetališta, spojnice između zelenog Tuškanca i urbane Demetrove, koja će imati važnu ulogu u revitalizaciji gornjogradskog područja. Prostor od Vrazovog šetališta iskoristit će se i za uvođenje prirodoslovnog  sadržaja s naglaskom na cjelinu „Botanika na Tuškancu“.

Sljedeća aktivnost projekta odnosi se na uspostavljanje novog stalnog postava, multimedijalne i multifunkcionalne dvorane, suvenirnice i muzejskog ugostiteljskog objekta. U novom stalnom postavu posjetitelji će moći vidjeti niz reprezentativnih eksponata iz niza zbirki s objašnjenjima, pripadajućim grafikama, kartama, ilustracijama i fotografijama, kao i multimedijalnim interaktivnim prezentacijama vezanim uz određenu tematsku cjelinu. Svaki će posjetitelj moći izabrati interpretacijsku razinu kroz koju želi razgledavati određene teme u postavu, a novoopremljena multimedijalna dvorana omogućit će interaktivnu prezentaciju postojećih i novih multimedijalnih sadržaja na temu bogate hrvatske prirodoslovne baštine.

Novina ovog projekta koja predstavlja značajan iskorak u prezentaciji kulturne baštine i obogaćivanju turističke ponude Grada Zagreba je opremanje oglednog laboratorija koji će njegovim korisnicima omogućiti upoznavanje s osnovnim metodama rada u biološkoj i geološkoj znanosti, koje do sada nisu javno prikazane. U oglednom laboratoriju korisnici će po prvi put moći uživo pratiti tijek analiza u interpretaciji muzejske baštine. Naposljetku, korisnici će u okviru interaktivnog laboratorija uz mogućnost rada „in situ“ sami moći stvarati nove vrijednosti za prirodoslovlje. Dio znanstvenih aktivnosti otvorit će se za javnost u suradnji s obrazovnim institucijama, što će omogućiti i aktivan rad učenicima i studentima. Edukacijske radionice namijenjene osnovnoškolskim i srednjoškolskim uzrastima doprinijet će pobuđivanju znatiželje o prirodoslovnom svijetu, dok će sadržaji za sve uzraste doprinijeti prirodoslovnom opismenjavanju, važnom alatu za razumijevanje fizičkog i prirodnog svijeta i smještanje prirodoslovlja u društveni i kulturni kontekst.

Realizacija ovog projekta omogućit će zapošljavanje 12 novih zaposlenika, uz očekivano dodatno zapošljavanje do kojeg će dovesti povećanje opsega aktivnosti i novih atraktivnih sadržaja koji omogućuju nove spoznaje o prirodoslovlju. Cjelovita obnova gornjogradske Palače Amadeo i novi atraktivni sadržaji u funkciji su razvoja održivog turizma Grada Zagreba i postizanja ciljeva Urbane aglomeracije Zagreb. Kulturna baština, interpretirana na suvremeni način, posjetiteljima omogućuje novu dimenziju iskustva žive i nežive prirode i upoznavanje s respektabilnom hrvatskom prirodoslovnom tradicijom, ali i obogaćivanje atraktivnosti Zagreba kao poželjne turističke destinacije.

Prezentacija projekta (poveznica)
Video prezentacije (poveznica)

http://image.link2.hr/image/hpmweb/1903x600/0f0/c/sekundarna/posebna%20doga%C4%91anja/2021/dog-6_novi_hrvatski_prirodoslovni_muzej_po_mjeri_n/121212.jpg

Info:
HPM PRESS

Facebook