AMZ – Izložba fotografija (Ne)Vidljive litvanske utvrde (PRESS)

izložba i fotografija
(NE)VIDLJIVE LITVANSKE UTVRDE
12. – 20. svibnja 2021.
Galerija AMZ, Pavla Hatza 6, Zagreb
ulaz besplatan

Radno vrijeme – Galerija AMZ
utorak – petak 12 – 18 sati
subota 10 – 13 sati
Galerija je zatvorena ponedjeljkom, nedjeljom i u dane blagdana

Galerija AMZ otvorena je za posjetitelje prema programu događanja i izložbi AMZ-a. Sukladno mjerama Stožera civilne zaštite RH, a s ciljem sprječavanja širenja korona virusa COVID-19, na ulazu je obavezna dezinfekcija ruku a tijekom boravka u Galeriji obavezno je nosti zaštitnu maskicu.
Foto: Hillfort Kernavė © Gabrielius Tamošiūnas

Više informacija o izložbi

Info:
AMZ PRESS

AMZ – Snimljeno predavanje o paleoradiološkim otkrićima o mumijama (PRESS)

snimljeno predavanje
PALEORADIOLOŠKA OTKRIĆA O MUMIJAMA
Snimljeno predavanje o paleoradiološkim otkrićima dr. sc. Mislava Čavke, radiologa koji je doktorirao na temu Radiološka obrada mumificiranih ostataka iz Egipatske zbirke AMZ-a te je s timom stručnjaka prvi u svijetu upotrijebio MR u diferencijalnoj dijagnozi kod znanstvenog proučavanja mumija.
Predavanje je održano 24. 3. 2021. uz predstavljanje knjige “Liber i mumija”.
Zagrebačka lanena knjiga i Zagrebačka mumija najpoznatiji su spomenici u posjedu Arheološkog muzeja u Zagrebu. Riječ je o najdužem ikada pronađenom etruščanskom tekstu s 1200 riječi i mumiji na čijim lanenim povojima je tekst napisan.

Pogledajte predavanje

Predstavljanje knjige Liber i mumija

Info:
AMZ PRESS

AMZ – PASTLIVES – snimka znanstveno-popularnog predavanja (PRESS)

snimljeno predavanje
PASTLIVES
Saznajte nova otkrića o populacijama koje su nastanjivale područje Hrvatske između 6000. i 1000. god. pr. Kr. na snimljenom predavanju dr. sc. Maria Novaka s Instituta za antropologiju o rezultatima projekta PASTLIVES
Jedan dio analiza se još uvijek provodi te nisu dostupni svi podaci, no predavanje donosi zanimljive, do sada dobivene rezultate multidisciplinarnih istraživanja za četiri značajna nalazišta koja su obuhvaćena projektom: Beli Manastir – Popova zemlja, Potočani kod Požege, pećina Bezdanjača i Jagodnjak – Krčevine.

Pogledajte predavanje

Predavanje je održano 23. 2. 2021. uz otvorenje izložbe “Život i smrt u pretpovijesti”.


Foto: Beli Manastir – Popova zemlja, grob 3, Boris Rožanković

Info:
AMZ PRESS

HPM – Novi Hrvatski prirodoslovni muzej po mjeri najvećih svjetskih metropola (PRESS)

Zagreb, 31. ožujka 2021. – Danas je u Galeriji Klovićevi dvori predstavljen projekt „Čuvar baštine kao katalizator razvoja, istraživanja i učenja – novi Hrvatski prirodoslovni muzej“ vrijedan više od 69 milijuna kuna koji će po svom završetku krajem 2023. godine omogućiti potpunu rekonstrukciju i dogradnju Palače Amadeo, ugradnju suvremene prezentacijske i multimedijalne opreme za prezentaciju izabranog fundusa te nove laboratorije opremljene modernom tehnologijom koji će biti na raspolaganju svim korisnicima muzeja.

Projekt su predstavili ravnateljica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja prof. dr. sc. Tatjana Vlahović i muzejska savjetnica dr. sc. Iva Mihoci, uz direktoricu Turističke zajednice grada Zagreba dr. sc. Martinu Bienenfeld, zamjenicu ravnatelja SAFU-a Josipu Herceg Zebu i zamjenicu gradonačelnika koja obnaša dužnost gradonačelnika Grada Zagreba dr. sc. Jelenu Pavičić Vukičević.

Nositelj projekta „Čuvar baštine kao katalizator razvoja, istraživanja i učenja – novi Hrvatski prirodoslovni muzej“ je Hrvatski prirodoslovni muzej, a partneri projekta su Grad Zagreb i Turistička zajednica grada Zagreba. Ukupna vrijednost projekta iznosi 69.272.612,59 kuna, od čega Europska unija sufinancira 57.251.417,40 kuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Grad Zagreb je za projekt izdvojio 12.021.195,19 kuna.

Ovaj, trenutačno najveći projekt u kulturi u Gradu Zagrebu te jedan od kapitalnih u Republici Hrvatskoj, završit će krajem 2023. godine kada će građani i posjetitelji grada Zagreba moći uživati u novom sjaju potpuno obnovljene Palače Amadeo. Cjelovita obnova uključit će građevinske radove, potpunu zamjenu svih instalacija, a poboljšat će se i toplinska izolacija, uz primjenu energetski učinkovitijih sustava. Osigurat će se i nesmetani pristup i kretanje osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

Dodatni prostor za proširenje stalnog postava Hrvatskog prirodoslovnog muzeja i brojne nove aktivnosti postići će se natkrivanjem središnjeg dvorišta Palače Amadeo i izmještanjem cjelokupnog fundusa u nove čuvaonice na Novom Petruševcu, čime će se bitno unaprijediti kapaciteti turističke ponude Grada Zagreba u rekonstruiranoj Palači Amadeo. Otvorit će se i novi pristup muzeju i Gornjem gradu preko Vrazovog šetališta, spojnice između zelenog Tuškanca i urbane Demetrove, koja će imati važnu ulogu u revitalizaciji gornjogradskog područja. Prostor od Vrazovog šetališta iskoristit će se i za uvođenje prirodoslovnog  sadržaja s naglaskom na cjelinu „Botanika na Tuškancu“.

Sljedeća aktivnost projekta odnosi se na uspostavljanje novog stalnog postava, multimedijalne i multifunkcionalne dvorane, suvenirnice i muzejskog ugostiteljskog objekta. U novom stalnom postavu posjetitelji će moći vidjeti niz reprezentativnih eksponata iz niza zbirki s objašnjenjima, pripadajućim grafikama, kartama, ilustracijama i fotografijama, kao i multimedijalnim interaktivnim prezentacijama vezanim uz određenu tematsku cjelinu. Svaki će posjetitelj moći izabrati interpretacijsku razinu kroz koju želi razgledavati određene teme u postavu, a novoopremljena multimedijalna dvorana omogućit će interaktivnu prezentaciju postojećih i novih multimedijalnih sadržaja na temu bogate hrvatske prirodoslovne baštine.

Novina ovog projekta koja predstavlja značajan iskorak u prezentaciji kulturne baštine i obogaćivanju turističke ponude Grada Zagreba je opremanje oglednog laboratorija koji će njegovim korisnicima omogućiti upoznavanje s osnovnim metodama rada u biološkoj i geološkoj znanosti, koje do sada nisu javno prikazane. U oglednom laboratoriju korisnici će po prvi put moći uživo pratiti tijek analiza u interpretaciji muzejske baštine. Naposljetku, korisnici će u okviru interaktivnog laboratorija uz mogućnost rada „in situ“ sami moći stvarati nove vrijednosti za prirodoslovlje. Dio znanstvenih aktivnosti otvorit će se za javnost u suradnji s obrazovnim institucijama, što će omogućiti i aktivan rad učenicima i studentima. Edukacijske radionice namijenjene osnovnoškolskim i srednjoškolskim uzrastima doprinijet će pobuđivanju znatiželje o prirodoslovnom svijetu, dok će sadržaji za sve uzraste doprinijeti prirodoslovnom opismenjavanju, važnom alatu za razumijevanje fizičkog i prirodnog svijeta i smještanje prirodoslovlja u društveni i kulturni kontekst.

Realizacija ovog projekta omogućit će zapošljavanje 12 novih zaposlenika, uz očekivano dodatno zapošljavanje do kojeg će dovesti povećanje opsega aktivnosti i novih atraktivnih sadržaja koji omogućuju nove spoznaje o prirodoslovlju. Cjelovita obnova gornjogradske Palače Amadeo i novi atraktivni sadržaji u funkciji su razvoja održivog turizma Grada Zagreba i postizanja ciljeva Urbane aglomeracije Zagreb. Kulturna baština, interpretirana na suvremeni način, posjetiteljima omogućuje novu dimenziju iskustva žive i nežive prirode i upoznavanje s respektabilnom hrvatskom prirodoslovnom tradicijom, ali i obogaćivanje atraktivnosti Zagreba kao poželjne turističke destinacije.

Prezentacija projekta (poveznica)
Video prezentacije (poveznica)

http://image.link2.hr/image/hpmweb/1903x600/0f0/c/sekundarna/posebna%20doga%C4%91anja/2021/dog-6_novi_hrvatski_prirodoslovni_muzej_po_mjeri_n/121212.jpg

Info:
HPM PRESS

Facebook

AMZ – JUDIN SREBRNJAK IZ NINA (PRESS)

Još uvijek se smatra da su Judini srebrnjaci ili „Judine škude“ zapravo rodske didrahme s glavom boga Helija na aversu i ruže s peteljkom na reversu te natpisom POΔION (Helije je prikazan s kosom izvedenom kako bi izgledala kao zrakasta kruna zbog čega se vjeruje da bi to mogao biti Isus, dok se vjeruje da se natpis Rodion u srednjem vijeku čitao kao Herodion). Ovi primjerci datiraju se u razdoblje između 400. i 333. g. pr. Kr., odnosno točnije oko 335. g. pr. Kr. i kovani su prema tadašnjem rodskom standardu. Tako da su kronološki svakako mogli biti u optjecaju u Palestini u 1. st. po. Kr.

U inventarima i tiskanim katalozima u većem broju europskih crkvenih riznica spominje se oko šesnaest primjeraka Judinih srebrnjaka. Nažalost, u malo je slučajeva zabilježeno kako su dospjeli u Europu. Inače, Judini srebrnjaci kao dio relikvijara čuvaju se samo na tri mjesta: u Rimu, Hévérléu (pronađen u Einghienu) i crkvi Sv. Anselma u Ninu. U Arheološkom muzeju u Zagrebu čuva se gipsani odljevak ninskog srebrnjaka.

Foto:
Rodska didrahma iz zbirke Arheološkog muzeja u Zagrebu
AMZ/M. Nađ

Od 22. do 28. ožujka 2021. godine pridružujemo se obilježavanju Svjetskog i Europskog tjedna novca kroz zanimljivosti Odjela za numizmatiku Arheološkog muzeja u Zagrebu kako bi potakli djecu i mlade na štednju i mudro raspolaganje novcem.

Avers i revers rodske didrahme iz zbirke AMZ-a

Info:
AMZ PRESS

AMZ – Predavanje: Najnovija istraživanja neandertalskih nalazišta u Hrvatskoj (PRESS)

Online predavanje
Najnovija istraživanja neandertalskih nalazišta u Hrvatskoj
30. ožujka 2021. u 19 sati preko Zoom platforme

U utorak 30. ožujka 2021. profesor Ivor Karavanić s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održat će online predavanje “Najnovija istraživanja neandertalskih nalazišta u Hrvatskoj”.

Poveznica na najavu predavanja

Poveznica za pristup Zoom događanju

Hrvatska ima više nalazišta iz razdoblja srednjega paleolitika koja imaju veliku važnost u međunarodnoj znanosti zbog materijalnih ostataka koji svjedoče o životu posljednjih neandertalaca u ovom dijelu Europe. Znanstveno-popularno predavanje obradit će metodologiju istraživanja i sintezu rezultata rada do koji se došlo tijekom prve godine projekta „Posljednji neandertalci na razmeđu srednje Europe i Mediterana“ (IP-2019-04-6649) koji financira Hrvatska zaklada za znanost. Rezultati, dobiveni terenskim i laboratorijskim radom bit će sagledani u okviru dosadašnjih spoznaja o životu i kulturi kasnih neandertalaca u jugoistočnoj Europi.

Ivor Karavanić redoviti je profesor u trajnom zvanju na Odsjeku za arheologiju Filozofskog Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i redoviti pridruženi profesor Odsjeka za antropologiju Sveučilišta u Wyomingu (Laramie). Njegov profesionalni interes obuhvaća arheologiju paleolitika, razvoj čovjeka, litičke industrije i religije kamenog doba te mezolitik i neolitizaciju Balkanskog poluotoka. Uži znanstveni interes usmjeren je na proučavanja prilagodbe srednjopaleolitičkih i gornjopaleolitičkih lovaca skupljača u srednjoj Europi i na Mediteranu, posebno s obzirom na njihove litičke industrije.

Rođen je 1965. u Zagrebu gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je 1990., magistrirao 1993. i doktorirao 1999. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s temama iz arheologije paleolitika. Bio je pročelnik Odsjeka za arheologiju i prodekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gostujući profesor na Muséum National d’Histoire Naturelle, IPH (Pariz, 1996.), Filozofskom fakultetu u Ljubljani (program CEEPUS, 2010.) i Jageillonskom Sveučilištu u Krakovu (međusveučilišna suradnja 2010. i 2015.). Osim na matičnoj instituciji predavao je na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu i Filozofskom fakultetu u Sarajevu. U dva je navrata (1995. i 2001.) bio stipendist Francuske vlade (Bordeaux i Pariz), 1995. koristio je stipendiju Constantin-Jireček (Beč), a 1996/97. Fulbrightovu stipendiju u SAD-u (Albuquerque, NM). Vodio je desetak znanstveno-istraživačkih projekata te iskopavanja Mujine pećine kod Kaštela (1995. – 2003., s I. Kamenjarin), špilje Zemunice kod Biska (2006.), Velike pećine u Kličevici kod Benkovca (2006.; 2012. – 2015.), špilje Zale kod Tounja (2006. – 2011.) i istraživanje podvodnoga paleolitičkog nalazišta Kaštel Štafilić (2008., 2010. – 2015.). Autor je ili koautor mnogobrojnih znanstvenih radova objavljenih u prestižnim međunarodnim časopisima i knjigama, više knjiga, priopćenja na skupovima i koncepcija izložaba.

Najnovija istraživanja neandertalskih nalazišta u Hrvatskoj

Info:
AMZ PRESS