AMZ – Snimljeno predavanje o paleoradiološkim otkrićima o mumijama (PRESS)

snimljeno predavanje
PALEORADIOLOŠKA OTKRIĆA O MUMIJAMA
Snimljeno predavanje o paleoradiološkim otkrićima dr. sc. Mislava Čavke, radiologa koji je doktorirao na temu Radiološka obrada mumificiranih ostataka iz Egipatske zbirke AMZ-a te je s timom stručnjaka prvi u svijetu upotrijebio MR u diferencijalnoj dijagnozi kod znanstvenog proučavanja mumija.
Predavanje je održano 24. 3. 2021. uz predstavljanje knjige “Liber i mumija”.
Zagrebačka lanena knjiga i Zagrebačka mumija najpoznatiji su spomenici u posjedu Arheološkog muzeja u Zagrebu. Riječ je o najdužem ikada pronađenom etruščanskom tekstu s 1200 riječi i mumiji na čijim lanenim povojima je tekst napisan.

Pogledajte predavanje

Predstavljanje knjige Liber i mumija

Info:
AMZ PRESS

AMZ – PASTLIVES – snimka znanstveno-popularnog predavanja (PRESS)

snimljeno predavanje
PASTLIVES
Saznajte nova otkrića o populacijama koje su nastanjivale područje Hrvatske između 6000. i 1000. god. pr. Kr. na snimljenom predavanju dr. sc. Maria Novaka s Instituta za antropologiju o rezultatima projekta PASTLIVES
Jedan dio analiza se još uvijek provodi te nisu dostupni svi podaci, no predavanje donosi zanimljive, do sada dobivene rezultate multidisciplinarnih istraživanja za četiri značajna nalazišta koja su obuhvaćena projektom: Beli Manastir – Popova zemlja, Potočani kod Požege, pećina Bezdanjača i Jagodnjak – Krčevine.

Pogledajte predavanje

Predavanje je održano 23. 2. 2021. uz otvorenje izložbe “Život i smrt u pretpovijesti”.


Foto: Beli Manastir – Popova zemlja, grob 3, Boris Rožanković

Info:
AMZ PRESS

AMZ – JUDIN SREBRNJAK IZ NINA (PRESS)

Još uvijek se smatra da su Judini srebrnjaci ili „Judine škude“ zapravo rodske didrahme s glavom boga Helija na aversu i ruže s peteljkom na reversu te natpisom POΔION (Helije je prikazan s kosom izvedenom kako bi izgledala kao zrakasta kruna zbog čega se vjeruje da bi to mogao biti Isus, dok se vjeruje da se natpis Rodion u srednjem vijeku čitao kao Herodion). Ovi primjerci datiraju se u razdoblje između 400. i 333. g. pr. Kr., odnosno točnije oko 335. g. pr. Kr. i kovani su prema tadašnjem rodskom standardu. Tako da su kronološki svakako mogli biti u optjecaju u Palestini u 1. st. po. Kr.

U inventarima i tiskanim katalozima u većem broju europskih crkvenih riznica spominje se oko šesnaest primjeraka Judinih srebrnjaka. Nažalost, u malo je slučajeva zabilježeno kako su dospjeli u Europu. Inače, Judini srebrnjaci kao dio relikvijara čuvaju se samo na tri mjesta: u Rimu, Hévérléu (pronađen u Einghienu) i crkvi Sv. Anselma u Ninu. U Arheološkom muzeju u Zagrebu čuva se gipsani odljevak ninskog srebrnjaka.

Foto:
Rodska didrahma iz zbirke Arheološkog muzeja u Zagrebu
AMZ/M. Nađ

Od 22. do 28. ožujka 2021. godine pridružujemo se obilježavanju Svjetskog i Europskog tjedna novca kroz zanimljivosti Odjela za numizmatiku Arheološkog muzeja u Zagrebu kako bi potakli djecu i mlade na štednju i mudro raspolaganje novcem.

Avers i revers rodske didrahme iz zbirke AMZ-a

Info:
AMZ PRESS

AMZ – Predavanje: Najnovija istraživanja neandertalskih nalazišta u Hrvatskoj (PRESS)

Online predavanje
Najnovija istraživanja neandertalskih nalazišta u Hrvatskoj
30. ožujka 2021. u 19 sati preko Zoom platforme

U utorak 30. ožujka 2021. profesor Ivor Karavanić s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održat će online predavanje “Najnovija istraživanja neandertalskih nalazišta u Hrvatskoj”.

Poveznica na najavu predavanja

Poveznica za pristup Zoom događanju

Hrvatska ima više nalazišta iz razdoblja srednjega paleolitika koja imaju veliku važnost u međunarodnoj znanosti zbog materijalnih ostataka koji svjedoče o životu posljednjih neandertalaca u ovom dijelu Europe. Znanstveno-popularno predavanje obradit će metodologiju istraživanja i sintezu rezultata rada do koji se došlo tijekom prve godine projekta „Posljednji neandertalci na razmeđu srednje Europe i Mediterana“ (IP-2019-04-6649) koji financira Hrvatska zaklada za znanost. Rezultati, dobiveni terenskim i laboratorijskim radom bit će sagledani u okviru dosadašnjih spoznaja o životu i kulturi kasnih neandertalaca u jugoistočnoj Europi.

Ivor Karavanić redoviti je profesor u trajnom zvanju na Odsjeku za arheologiju Filozofskog Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i redoviti pridruženi profesor Odsjeka za antropologiju Sveučilišta u Wyomingu (Laramie). Njegov profesionalni interes obuhvaća arheologiju paleolitika, razvoj čovjeka, litičke industrije i religije kamenog doba te mezolitik i neolitizaciju Balkanskog poluotoka. Uži znanstveni interes usmjeren je na proučavanja prilagodbe srednjopaleolitičkih i gornjopaleolitičkih lovaca skupljača u srednjoj Europi i na Mediteranu, posebno s obzirom na njihove litičke industrije.

Rođen je 1965. u Zagrebu gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je 1990., magistrirao 1993. i doktorirao 1999. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s temama iz arheologije paleolitika. Bio je pročelnik Odsjeka za arheologiju i prodekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gostujući profesor na Muséum National d’Histoire Naturelle, IPH (Pariz, 1996.), Filozofskom fakultetu u Ljubljani (program CEEPUS, 2010.) i Jageillonskom Sveučilištu u Krakovu (međusveučilišna suradnja 2010. i 2015.). Osim na matičnoj instituciji predavao je na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu i Filozofskom fakultetu u Sarajevu. U dva je navrata (1995. i 2001.) bio stipendist Francuske vlade (Bordeaux i Pariz), 1995. koristio je stipendiju Constantin-Jireček (Beč), a 1996/97. Fulbrightovu stipendiju u SAD-u (Albuquerque, NM). Vodio je desetak znanstveno-istraživačkih projekata te iskopavanja Mujine pećine kod Kaštela (1995. – 2003., s I. Kamenjarin), špilje Zemunice kod Biska (2006.), Velike pećine u Kličevici kod Benkovca (2006.; 2012. – 2015.), špilje Zale kod Tounja (2006. – 2011.) i istraživanje podvodnoga paleolitičkog nalazišta Kaštel Štafilić (2008., 2010. – 2015.). Autor je ili koautor mnogobrojnih znanstvenih radova objavljenih u prestižnim međunarodnim časopisima i knjigama, više knjiga, priopćenja na skupovima i koncepcija izložaba.

Najnovija istraživanja neandertalskih nalazišta u Hrvatskoj

Info:
AMZ PRESS

AMZ – Arheološki muzej u Zagrebu obilježava Svjetski i Europski tjedan novca od 22. do. 28. ožujka 2021. godine (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu obilježava Svjetski i Europski tjedan novca
22. – 28. ožujka 2021.

Arheološki muzej u Zagrebu obilježava Svjetski i Europski tjedan novca od 22. do. 28. ožujka 2021. godine.

U Arheološkom muzeju u Zagrebu čuva se najveća numizmatička zbirka u Hrvatskoj. Najbogatija je u zemlji, a osobito je poznata i cijenjena i izvan hrvatskih granica. To je jedina zbirka u cijelome muzeju koja osim arheoloških predmeta čuva i suvremeni materijal (metalni i papirnati novac, medalje, spomenice, plakete, značke, kolajne te markice i žetone). Najveći dio numizmatičkih predmeta iz te zbirke pronađen je na tlu Republike Hrvatske. Zbirka danas sadržava više od 250 tisuća primjeraka.

Odjel za numizmatiku Arheološkog muzeja u Zagrebu pripremio je zanimljivosti kojima obilježavamo svaki dan u Svjetskom i Europskom tjednu novca. Publika kroz objave može saznati kada je i gdje nastao prvi novac, kako se kovao novac, zatim o vrijednosti zastarjelog novca kada je bio u upotrebi i kako se pomoću novca u arheologiji određuje starost, a za vikend slijede zanimljive priče o Jelačićevim križarima i o Judinim srebrnjacima odnosno tzv. “Judinim škudama”.

POVEZNICA NA SVAKODNEVNE OBJAVE NA MREŽNIM STRANICAMA

Foto: Stalni numizmatički postav Arheološkog muzeja u Zagrebu, AMZ/I.Krajcar

Vitrine stalnog postava numizmatičke zbirke AMZ-a

Info:
AMZ PRESS

AMZ – Online predavanje “Kratki pogled u svijet arheologije u Izraelu” (PRESS)

U četvrtak, 25. ožujka 2021. godine s početkom u 12 sati održat će se online predavanje “Kratki pogled u svijet arheologije u Izraelu” u organizaciji Izraelske uprave za starine, Veleposlanstva Države Izrael u Hrvatskoj i Arheološkog muzeja u Zagrebu.

Online predavanje na engleskom održat će dr. Joe Uziel iz Izraelske uprave za starine, a prijenos uživo možete pratiti na facebook stranici Veleposlanstva Države Izrael u Hrvatskoj Izrael u Hrvatskoj

U svom kratkom predavanju dr. Joe Uziel provest će nas kroz izraelsku arheologiju i njena razdoblja, upoznavajući nas s ljudima raznih kultura i religija koji su tijekom prošlosti živjeli na prostoru današnje Države Izrael. Naglasak će biti stavljen na povijesna razdoblja koja izraelsku arheologiju čine jedinstvenom, odnosno razdoblja Biblijskih tekstova. Važna nalazišta bit će prezentirana kratkim osvrtima i nalazima koji otkrivaju povijest ove zemlje.

Dr. sc. Joe Uziel voditelj je Odjela svitaka s Mrtvog mora pri Izraelskoj upravi za starine. Odjel je odgovoran za konzervaciju, dokumentaciju, istraživanje i prezentaciju svitaka s Mrtvog mora. Doktorirao je na Sveučilištu Bar Ilan s temom o srednjem brončanom dobu na području južne obalne ravnice Izraela. Danas se bavi poviješću i arheologijom Jeruzalema, od njegovih najranijih urbanih naselja prije 4000 godina, pa sve do kasne antike. U svom terenskom radu primjenjuje napredne metode istraživanja kako bi, koristeći nove tehnologije, došao do novih spoznaja o drevnom stanovništvu Jeruzalema. Sa svojom ekipom u posljednjih desetak godina vodi istraživanja u Davidovom gradu, centru Davidson i tunelima zapadnih zidova u kojima su pronađene građevine iz razdoblja Prvoga hrama, glavna ulica Drugog hrama u Jeruzalemu te zgrada rimskoga teatra, prva građevina te vrste otkrivena u Jeruzalemu.

Online predavanje na engleskom jeziku
“Kratki pogled u svijet arheologije u Izraelu”
25. ožujka 2021. od 12 do 13 sati

Info:
AMZ PRESS