IRON AGE DANUBE
ARHEOLOGIJA
BESPLATNA APLIKACIJA ZA MOBILNE UREĐAJE
APLIKACIJA IRON AGE DANUBE
Što je arheologija?
Što rade arheologinje i arheolozi?
Saznajte putem besplatne mobilne aplikacije koja će vam na zabavan način približiti pojedinosti o ovom detektivskom poslu istraživanja naše prošlosti.
Provjeri svoje znanje kroz igru.
Link na AMZ mrežne stranice gdje možete preuzeti besplatnu aplikaciju Iron Age Danube
Aplikacija s edukacijskim i zabavnim sadržajem jedan je od rezultata aktivnosti INTERREG projekta Iron-Age-Danube koji se provodio u sklopu programa Europske unije od 1. siječanjnja 2017. do 30. rujna 2019. godine, a uključivao je institucije iz Austrije, Mađarske, Slovenije, Slovačke i Hrvatske.
ARHEOLOŠKI PARK ANDAUTONIJA
OTVOREN JE ZA POSJETITELJE
OD 16. SVIBNJA
Arheološki park Andautonija iznimno ove godine otvaramo za posjetitelje nešto kasnije, odnosno od subote 16. svibnja.
16. i 17. svibnja nema organiziranih događanja, no pozivamo vas da svoje slobodno vrijeme tijekom vikenda provedete u razgledu i šetnji parkom.
U subotu 16. svibnja ulaz u Arheološki park Andautonija je besplatan.
O eventualnim budućim organiziranim događanjima u Arheološkom parku Andautonija na vrijeme ćemo vas obavijestiti
Radno vrijeme Arheološkog parka Andautonija od 16. svibnja do 31. listopada 2020.
- subota i nedjelja 12 – 18 sati
VIRTUALNI MUZEJ
ZABAVA ZA DJECU I MLADE
POGLEDAJ VIDEO O VUČEDOLSKOJ KULTURI, A POTOM RIJEŠI KVIZ I PROVJERI ZNANJE
Bakreno doba ili eneolitik (lat. aeneus = mjeden, bakren; grč. lithos = kamen) traje od druge polovice 5. do 3. tisućljeća pr. Kr. a temeljno obilježje mu je uporaba metala, i to bakra i zlata, za izradbu nakita, oružja i oruđa.
Od 5. tisućljeća pr. Kr. područje kontinentalne Hrvatske i cijele Europe bilo je zahvaćeno burnim događanjima povezanim s velikim migracijama, prouzročenim lančanim kretanjem balkansko-maloazijskih i stepskih indoeuropskih naroda iz euroazijskih prostora i naknadnim prodorima iz srednje i zapadne Europe, koji su uništili neolitičke kulture, asimilirali neolitičko stanovništvo te tako donekle prekinuli etnički i kulturni kontinuitet.
Pogledaj video o vučedolskoj kulturi, a potom riješi kviz i provjeri znanje.
U POTRESU STRADALO 25 POSUDA IZ NAJBROJNIJE I NAJZNAČAJNIJE ZBIRKE GRČKIH VAZA U HRVATSKOJ
Tijekom niza potresa 22. ožujka 2020. godine, u Arheološkom muzeju u Zagrebu oštećeno je 25 posuda iz najbrojnije i najznačajnije zbirke grčkih vaza u Hrvatskoj, od kojih su neke razlomljene u mnogo dijelova te će zahtijevati vrlo kompleksne konzervatorsko-restauratorske radove. Najveće oštećenje pretrpio je volutni krater, koji se ističe svojom veličinom, visinom od 70 centimetara i vrlo lijepo izvedenim ukrasima u tehnici crvenofiguralnog stila.
Konzervatorsko-restauratorski laboratorij pregledao je volutni krater i ustanovio velika oštećenja. Predmet koji se razbio na 26 ulomaka je već ranije restauriran te su neki lomovi nastali na mjestima ranijih restauratorskih zahvata dok se u slučaju ostalih oštećenja radi o sasvim novim lomovima. Prema preliminarnim procjenama konzervatorsko-restauratorski zahvati trajat će dva mjeseca i bit će izvedeni u pet faza: čišćenje starog ljepila, ponovno sastavljanje i lijepljenje ulomaka, učvršćivanje gipsom zalijepljenih ulomaka kako bi se izbjegla potencijalna puknuća destruktivna za statiku posude, obrada gipsa i toniranje gipsa.
U Arheološkom muzeju u Zagrebu čuva se najbrojnija i najznačajnija zbirka grčkih vaza u Hrvatskoj, s gotovo 1500 posuda, različitih oblika i stilova iz razdoblja od 8. do 3. st. pr. Kr.
Najveći dio zbirke čine oslikane grčke vaze među kojima, uz nekoliko vrlo zanimljivih primjeraka geometrijskoga, orijentalizirajućega i crnofiguralnoga stila, najmnogobrojnije su vaze crvenofiguralna stila iz južnoitalskih radionica te primjerci tzv. gnathia stila. Podatci o podrijetlu i mjestu nalaza pojedinih vaza nisu poznati, osim činjenice da su većinom prikupljene na aukcijama te su za Muzej otkupljene iz privatnih zbirki u 19. i 20. stoljeću.
Više fotografija i informacija o grčkim vazama i volutnom krateru
U POTRESU OŠTEĆENA MRAMORNA SKULPTURA NAGOG MLADIĆA KOJA JE BILA IZLOŽENA U STALNOM POSTAVU ANTIČKE ZBIRKE NA DRUGOM KATU MUZEJA
Tijekom niza potresa 22. ožujka 2020. godine, stradala je mramorna skulptura nagog mladića koja je bila izložena u stalnom postavu Antičke zbirke na drugom katu Arheološkog muzeja u Zagrebu.
Konzervatorsko-restauratorski laboratorij pregledao je skulpturu i ustanovio velika oštećenja na skulpturi nastala prilikom potresa. Uslijed pada s postamenta skulptura je slomljena na veći broj fragmenata različite veličine pri čemu su neki od lomova nastali na mjestima ranijih restauratorskih zahvata dok se u slučaju ostalih oštećenja radi o sasvim novim lomovima. Zbog visokog stupnja oštećenosti te velike težine spomenika, konzervatorsko-restauratorska obrada će, bez sumnje, biti dugotrajna i najvjerojatnije će se provesti u jednom od specijaliziranih inozemnih laboratorija s kojima Arheološki muzej u Zagrebu već ima dugogodišnju suradnju.
Mramorna skulptura nagog mladića otkrivena je između 1820. i 1825. godine kod crkvice sv. Dujma u Solinu (jugozapadno od Manastirina), a u Arheološki muzej u Zagrebu dospjela je 1870. godine, iz ostavštine Vicka Solitra u Splitu.
Skulptura je u muzej pristigla slomljena na više mjesta: torzo poprijeko iznad pupka, desna nadlaktica po sredini, desna noga na polovini bedra i u koljenu, slomljeno je bilo i pripadajuće lovorovo stablo, zatim lijeva noga na sastavu uz tijelo, u koljenu i na gležnju, gdje su osim toga bili otkrhnuti i još neki komadi mramora. Neki su dijelovi skulpture u potpunosti nedostajali – glava s vratom, obje ruke povrh lakata, ud, komad odjeće i tijela na lijevom boku, desno koljeno s komadom noge (nadopunjeno je gipsom) te stražnja polovica šesterostrane baze. Otučeni su bili dio palca lijeve noge te mjestimice hlamida i površina tijela.
Više fotografija i informacija o mramornoj skulpturi
Info:
AMZ PRESS
