MGML – Ko v vaši kuhinji zadiši po Emoni (PRESS)

Ste v svoj nabiralnik že prejeli septembrsko številko glasila Ljubljana? V njej najdete rimski recept za pripravo piščančjih prsi z oreščki, v tej novici pa poleg zanimivih informacij o rimski kuhinji z vami delimo še recept za prilogo – kašo s stročnicami, ki se lepo poda k piščancu.

V aktualni številki glasila Ljubljana vas bo k branju zagotovo pritegnil članek z naslovom ‘Emonska kuhinja – za prste obliznit!‘, ki ga je pripravila naša sodelavka, arheologinja Polona Janežič. Tukaj si lahko preberete razširjeno različico prispevka z zanimivimi informacijami o kuharskih in prehranjevalnih navadah Emoncev, z vami pa delimo tudi dva recepta za pripravo okusnega rimskega kosila – piščančjih prsi z oreščki in kaše s stročnicami.


Emonska kuhinja – za prste obliznit!

Ste se kdaj vprašali, kako je dišalo ob sprehodu po ljubljanski predhodnici, rimski Emoni? Za vonjave mesta je zagotovo poskrbela tudi rimska kuhinja s svojimi posebnimi aromami, ki jih danes (morda) ne poznamo več. Nekatere jedi iz tistega časa so z današnjega vidika tako nenavadne, da se ob prebiranju ohranjenih receptov prav zamisliš, ali bo jed sploh užitna. Ko pa jih preizkusiš, vedno znova ugotoviš, da je rimska kuhinja izjemno okusna.

Bi se v rimski kuhinji, ki ne skopari z olivnim oljem ter s sladkanjem hrane z medom, suhim sadjem ali sladkim vinom, preizkusili tudi sami? Predlagamo pripravo zanimivega rimskega kosila – piščančjih prsi z oreščki in kaše s stročnicami.

Jed je za rimski čas precej razkošna, saj je bila takrat perutnina rezervirana predvsem za elito. Za razliko od perutnine so žitno kašo ali puls, ki predstavlja osnovo rimske prehrane, redno jedli tudi revnejši sloji, iz žit pa so pripravljali tudi različne vrste kruha. Ob posebnih priložnostih so ga pekli v za to namenjenih pekačih z različnimi podobami; v Emoni so biti tovrstni pekači odkriti ob arheoloških izkopavanjih na današnjem Mirju.

V prehrani Rimljanov so bile enako kot žita pomembne tudi stročnice, svoj jedilnik pa so si popestrili še z gomoljno in listnato zelenjavo ter raznovrstnim sadjem, saj so bili Rimljani odlični agronomi. Hrano so si popestrili z različnimi začimbami (poper, pinjole in asafetida – rastlinska smola, ki se danes uporablja predvsem v indijski kuhinji, njen vonj pa je mešanica vonja po čebuli, poru in česnu), ki so si jih spet lahko privoščili le bogatejši. Bile so namreč zelo drage, uvožene z različnih koncev imperija. Za navadnega Rimljana so bila dostopnejša lokalna zelišča; uporabljali so meto in luštrek, predvsem njegova semena. Namesto soli so posegli po ribji omaki, ki so jo jedem dodajali med kuho ali pa jo polili po že gotovi jedi. Morda se tistim, ki ne marajo rib, uporaba ribje omake zdi neokusna, vendar med kuho njen okus izzveni, jed pa dobi dodatno noto, ki je le s soljo ne moremo doseči. Na krožnikih Rimljanov so se znašli tudi različni siri – sveži kozji sir je bil redno na meniju vseh slojev.

Hrano so Rimljani uživali v treh dnevnih obrokih; jedli so doma, včasih pa tudi zunaj – v tavernah. V rimskih mestih si v stavbnih četrtih, t. i. insulah, lahko našel različne prodajalne in gostinske obrate, obstoj tavern v Emoni pa so potrdila mnoga arheološka izkopavanja po Ljubljani. Ob izkopavanjih na t. i. območju NUK II (danes makadamsko parkirišče ob Križankah) so npr. arheologi naleteli na javne terme, okoli njih pa so bili nanizani gostinski in obrtni prostori. Tam so bili odkriti ostanki v rimskem času dokaj drage svinjine ter izredno cenjeni ostanki lovnih živali. Poleg tega je bila emonska predmestna gostilna odkrita tudi ob prenovi Mestnega muzeja Ljubljana in si jo lahko ogledamo v muzejski kleti.

Življenje Emoncev vedno znova buri zanimanje javnosti. Svojo radovednost lahko potešimo na brezplačnih jesenskih dogodkih, ki jih organiziramo v Mestnem muzeju Ljubljana:

Za vse dogodke je potrebna rezervacija mest na prijava@mgml.si ali 01 24 12 506, več informacij o njih pa najdete na www.mgml.si.


Obarvajte si jesen emonsko, tudi s pripravo začinjenih piščančjih prsi in kaše s stročnicami. Recept je narejen po navdihu iz ohranjene rimskodobne zbirke receptov ‘Apicij, umetnost kuhanja’.

Piščančje prsi z oreščki
za dve osebi

Sestavine:
polovica piščančjih prsi brez kosti (ali poljuben drug kos piščanca)
2 žlički asafetide (opcijsko)
polovica pora
3 žlice pinjol
olivno olje
sol ali ribja omaka
2 do 3 žlice medu
žlica do dve kisa
par vejic peteršilja
žlička mletega dolgozrnatega ali črnega popra (ali po okusu)

Piščančje prsi skuhamo v osoljeni vodi, začinjeni z žličko asafetide. Namesto soli lahko uporabimo ribjo omako (eno žlico). Ko je meso kuhano, ga odcedimo ter popivnamo z brisačko oziroma osušimo. Por in peteršilj nasekljamo.

V ponvi segrejemo olivno olje. Dodamo meso, pinjole in por ter jih prepražimo, da dobijo zlato rumeno barvo. Začinimo z ribjo omako ali soljo, preostankom asafetide, medom, kisom, poprom in sesekljanim peteršiljem. Po potrebi dodamo še malo olivnega olja in malo vode ter meso in por pokuhamo, dokler ne dobimo goste medene omake. Prsi serviramo na krožnik ali desko, jih narežemo na rezine in prelijemo z omako.

Ječmenova kaša s stročnicami
za dve osebi

Sestavine:
60 g ješprenja
30 g leče
50 g graha
pol manjšega koromača
polovica manjšega pora
sol ali ribja omaka
2 žlici olivnega olja
par listov zelja
žlička koriandrovih semen
2 vejici peteršilja
žlička kisa

Ješprenj, lečo in zamrznjen grah vsujemo v lonec, zalijemo s primerno količino vode ter solimo. Namesto soli lahko dodamo žlico do dve ribje omake (po okusu).

Koromač, por in en list zelja nasekljamo ter dodamo v lonec.

Koriandrova semena stolčemo oziroma zdrobimo ter jih skupaj z žlico olivnega olja dodamo k ostalim sestavinam. Ko je ješprenj skoraj kuhan, dodamo še vejici peteršilja. Preostali list zelja narežemo na tanke trakove. Kuhan ješprenj serviramo ter ga posujemo z narezanim zeljem in pokapljamo s preostankom olivnega olja.

Pa dober tek!

None

Info:
MGML PRESS

AMI – Objavljena monografija ‘Corpus ecclesiarum Franciscanarum: Katalog franjevačkih crkava na hrvatskoj obali do kraja 16. st.’ (PRESS)

Objavljen je novi, 35. svezak publikacije iz serije “Monografije i katalozi” Corpus ecclesiarum Franciscanarum: Katalog franjevačkih crkava na hrvatskoj obali do kraja 16. stoljeća autora dr. sc. Damira Demonje kojoj su izdavači Arheološki muzej Istre iz Pule, Institut za razvoj i međunarodne odnose iz Zagreba i Izdavačka kuća Meridijani iz Samobora. Ova knjiga rezultat je autorovih izučavanja samih spomenika i istraživanja baziranih na cjelovitom uvidu u prethodne spoznaje te predstavlja jedinstvenu i sveobuhvatnu građu hrvatske baštine.

Informativno, precizno i znanstveno utemeljeno, ovo je djelo namijenjeno znanstvenicima, povjesničarima umjetnosti, arhitekture, osobito sakralne arhitekture, studentima spomenutih struka, ali i široko zainteresiranoj javnosti, nespecijaliziranoj u polju povijesti umjetnosti. To je jedna od njegovih važnih karakteristika osobito u kontekstu šireg kulturnog značaja tematike, upoznavanja s jednim važnim segmentom franjevačke baštine duž istočne obale Jadrana, kojoj se, na taj način, omogućava odgovarajuća valorizacija. Transparentnost obrađenih franjevačkih crkava postignuta je dvojezičnim objavljivanjem knjige, na hrvatskom i engleskom jeziku, čime ona dobiva dodanu vrijednost, jer saznanja o tim crkvama postaju internacionalna.

Corpus ecclesiarum Franciscanarum: Katalog franjevačkih crkava na hrvatskoj obali do kraja 16. stoljeća kvalitetan je pregled segmenta hrvatske srednjovjekovne graditeljske baštine koji je po prvi puta ostvaren na ovako cjelovit način, kataloškom obradom svake građevine, njih ukupno 35. Temeljitom analizom svakog pojedinog spomenika i elemenata njegove arhitektonske artikulacije svaka je građevina valorizirana u svim bitnim elementima svoje pojavnosti. Monografija je vrijedan i do sada neobjavljen i sistematizirani korpus arhitekture franjevačkih crkava na hrvatskom dijelu istočne obale Jadrana do kraja 16. stoljeća. „Ovo je izvorni rad koji predstavlja važan doprinos razvoju povijesti umjetnosti, u kojemu sam, na jednome mjestu, kataloški analizirao sakralnu franjevačku arhitekturu hrvatskoga dijela istočne obale Jadrana izgrađenu do kraja 16. stoljeća. Ovako segmentirano djelo omogućuje sagledavanje ove arhitekture i u širem geografskom kontekstu, pa je njezin doseg još važniji“, istaknuo je autor dr. sc. Damir Demonja. Koncept predstavljen u monografiji popraćen je, osim brižljivim deskripcijama, i kvalitetnim prilozima koji čine: 1 zemljovid, 2 tablice, 45 arhitektonskih nacrta i 175 crno-bijelih fotografija. „Ovakvim katalogiziranjem svih spomenika, oni su smješteni u sustav tipoloških obrazaca koji oslikavaju pojedine modele, ali i uvjete koji su utjecali na prihvaćanje nekih postojećih predložaka, inovacije, te ograničenja koja su proizlazila iz specifičnih situacija provincijskih sredina. Sustavnost i preglednost ove knjige olakšava snalaženje u kompleksu franjevačke graditeljske baštine na hrvatskoj obali Jadrana“, nastavio je Demonja. Vrijednost monografije očituje se, osim u tipološkoj sistematizaciji, i u raspravi koja je predstavljena na kraju, a svojevrsni je osvrt umjesto zaključka te pruža komparativnu analizu u odnosu na ishodišta specifičnog arhitektonskog oblikovanja.

Ovom knjigom, kao i autorovom prethodnom, Arhitektura franjevačkih crkava u Istri (Puli, Poreču i Pazinu) i na otocima Kvarnerskog zaljeva (Krku, Cresu, Rabu i Pagu) do kraja 16. stoljeća, objavljenoj 2019. godine, kojoj je izdavač također Arheološki muzej Istre u Puli (zajedno s Institutom za razvoj i međunarodne odnose iz Zagreba) značajno će se olakšati daljnja monografska istraživanja, kao i širi uvid u temu, domaćim i inozemnim istraživačima franjevačke arhitektonske baštine do kraja 16. stoljeća.

Zaključno, dr. sc. Damir Demonja je kritičkim proučavanjem i komparativnim vrednovanjem uspio cjelovito prikazati djelovanje generacija majstora graditelja na izgradnji franjevačkih crkava na hrvatskoj obali do kraja 16. stoljeća. U knjizi je velikom erudicijom autora predstavljen sistematični i enciklopedijski pregled franjevačkih crkava raznih tipova, te ona predstavlja temeljni doprinos usmjeren izradi cjelovitog arhitektonskog kataloga prema europskom modelu. Istovremeno, mogla bi potaknuti izradu tematskih specijaliziranih kataloga kao i interese za kvalitetnijim očuvanjem i obnovom arhitektonskog nasljeđa.

Izdavanje knjige financijski su pomogli Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.

# # #

O autoru: Dr. sc. Damir Demonja je znanstveni savjetnik u trajnom zvanju zaposlen na Institutu za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) u Zagrebu. Rođen je 1966. godine u Zagrebu, gdje se i školovao. Godine 1993. diplomirao je filozofiju i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na kojem je magistrirao 1996. i doktorirao 2001. godine. Na Institutu za povijest umjetnosti (IPU) u Zagrebu radi od 1993. do 2001. godine, gdje je, između ostalog, bio voditelj vlastitog poticajnog projekta za najbolje i najperspektivnije znanstvene novake. Godine 2003. zaposlio se u Ministarstvu turizma Republike Hrvatske kao viši stručni savjetnik za međunarodnu bilateralnu i regionalnu suradnju, baveći se međunarodnom turističkom suradnjom, a potom kao viši stručni savjetnik za selektivne oblike turizma i razvojne projekte s područjem rada vezanim za kulturni i ruralni turizam te razvojne projekte kulturnog i ruralnog turizma. Od 2006. godine zaposlen je na Institutu za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) u Zagrebu, u Odjelu za međunarodne gospodarske i političke odnose, sada u zvanju znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju. Istraživački interesi dr. sc. Demonje obuhvaćaju široki raspon tema, no prije svega turizam i njegove posebne oblike, poglavito kulturni i ruralni turizam, različite aspekte/probleme turizma, te kulturno-povijesno nasljeđe u funkciji turizma. Osim istraživačkog rada na tim područjima/temama, sudjeluje u institutskim znanstveno-istraživačkim i tržišnim projektima. U sklopu rada u Institutu, sudjelovao je, samostalno ili kao do-autor izlaganja/referata/predavanja, na međunarodnim i domaćim konferencijama, radionicama i seminarima, autor je pet znanstvenih knjiga, te redovito objavljuje u inozemnim i domaćim znanstvenim i stručnim časopisima. Također, član je znanstvenih i organizacijskih odbora/vijeća međunarodnih znanstvenih konferencija, znanstveni recenzent međunarodnih interdisciplinarnih časopisa, član znanstvenih i uredničkih vijeća hrvatskih časopisa, te voditelji i koordinator više međunarodnih suradnji s fakultetima i institutima. Od rujna 2019. godine član je Znanstvenog vijeća za turizam i prostor Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).

Info:
AMI PRESS

NMSL – Namen in pomen: primerjalni pogled na poznoantična višinska naselja Evrope (PRESS)

Metelkova
22. 9. – 24. 9. 2021
Mednarodna delavnica v Ljubljani

Delavnica je otvoritveni dogodek znanstvenega spremljevalnega programa predvidene mednarodne razstave o poznoantičnih višinskih naseljih Evrope. Obravnavala bo izvor, način in trajanje poselitve ter pomen teh najdišč. Vprašanja v zvezi z opredelitvijo naselij na vzpetinah in političnimi, socialnimi in gospodarskimi razmerami, ki so privedle do njihovega nastanka, so še posebej aktualna. Kako lahko opredelimo to vrsto naselja? Kateri so značilni topografski in arhitekturni elementi višinskih naselij? Kdo je odločil o njihovi ustanovitvi in bil odgovoren za njihovo načrtovanje, gradnjo in financiranje?


Ajdovski gradec nad Vranjem pri Sevnici, (fotografiji: Jože Hanc, Bojan Kostevc; grafika: Luka Klemenc)

Ta vprašanja že od začetka spodbujajo raziskovalne razprave in so del krovnih vprašanj, ki jih delavnica obravnava. Pomembno je zlasti kritično ovrednotiti modele, ki so prevladovali v preteklosti in so med drugim odvisni od razpoložljivih podatkov. Pomembna je tudi primerjava nacionalnih raziskovalnih tradicij in analiza vpliva takšnih interpretativnih pristopov. Po regionalni razdelitvi prispevkov od zahodne Evrope čez Alpe do Balkanskega polotoka bomo določili časovni in prostorski obseg naselij ter razpravljali o perspektivah nadaljnjih raziskav.

Program (167 KB)

Med 22. in 24. septembrom bo v Narodnem muzeju Slovenije na Metelkovi v Ljubljani potekala mednarodna delavnica:

Namen in pomen: primerjalni pogled na poznoantična višinska naselja Evrope (Intentions and Meaning: A comparative view of Late Antique Hilltop sites in Europe)

Delavnica je otvoritveni dogodek znanstvenega spremljevalnega programa predvidene mednarodne razstave o poznoantičnih višinskih naseljih Evrope. Obravnavala bo izvor, način in trajanje poselitve ter pomen teh najdišč.

Več si lahko preberete na povezavi : https://www.nms.si/si/dogodki/2021/09/24/10724-Namen-in-pomen-primerjalni-pogled-na-poznoanticna-visinska-naselja-Evrope

Program delavnice: https://www.nms.si/si/files/default/dogodki/2021/visinska-naselja/program.pdf

Delavnice (22. in 23.9.2021) se lahko udeležite preko spleta. Vsak dan bo imel svojo Zoom povezavo. Potrebna je predhodna registracija. Po registraciji boste prejeli potrditveno elektronsko sporočilo z navodili in povezavo na delavnico.

Povezava za registracijo – 1. dan
22. september, 2021, 9:00-17:00
https://us06web.zoom.us/meeting/register/tZAuf-2hqD8vHNF49grYjeiUlxfGBoltBKx4

Povezava za registracijo – 2. dan
23. september, 2021, 9:00-17:30
https://us06web.zoom.us/meeting/register/tZUtde-qqT0vGdWAdS8cWpL49W_IjsS88QGl
Delavnica bo v angleškem jeziku.

O lokaciji
Narodni muzej Slovenije – Metelkova, Maistrova ulica 1, Ljubljana
Delavnica bo potekala v živo (z omejenim številom udeležencev oziroma skladno z navodili NIJZ) in virtualno. Prosimo, potrdite svojo udeležbo do 21. septembra 2021 na matic.zupan@nms.si. Prejeli boste povezavo za dostop.

Zasnova in organizacija
Daša Pavlovič, Orsolya Heinrich-Tamáska, Marcus Zagermann, Tina Milavec, Zvezdana Modrijan

Info:
NMSL PRESS

AMI – OTVORENJE IZLOŽBE “POGREBNI OBREDI I OBIČAJI STAROGA RIMA” (PRESS)

Pozivamo Vas na otvorenje gostujuće izložbe “POGREBNI OBREDI I OBIČAJI STAROGA RIMA” u petak, 3. rujna 2021. godine u 12:00 sati u Galeriji C8, Carrarina 8, Pula.

Autorice izložbe i tekstova kataloga su muzejska savjetnica dr. sc. Kornelija A. Giunio i viša kustosica Timka Alihodžić iz Arheološkog muzeja u Zadru.

U rimskoj civilizaciji pogrebni su običaji bili strogo propisani. U Zakonu dvanaest ploča, čitava deseta ploča ius sacrum, govori o religijskom obredu pokapanja. Osim zabrane pokopa u gradu, postojao je i niz pravila, običaja predaka (mos maiorum), koja su se odnosila na obavljanje obreda vezanih za pokojnika, obitelj i prostor koji je onečišćen smrću te na samu ceremoniju pokopa i posjećivanja groba.

Velik dio običaja koji su vjerojatno i sami Rimljani baštinili od drugih, preživio je i do današnjih dana.

S obzirom na to da su neki od rimskih pogrebnih običaja sačuvani u suvremenome svijetu kao dio tradicije, doduše u modificiranome obliku, ne bi trebalo biti sumnje da su i stanovnici Zadra u vrijeme antike poštivali običaje predaka i provodili onaj dio pogrebnih svečanosti koji je odgovarao njihovu društvenom i ekonomskom statusu te religijskom opredjeljenju.

Grobove iz prva tri stoljeća rimskoga Carstva karakterizira bogatstvo raznovrsnih grobnih priloga polaganih uz ostatke pokojnika kao znak vjerovanja u zagrobni život. Izloženo je oko 300 predmeta koji su stavljani u grobove pokojnika: novci i svjetiljke, dijelovi toaletnog i kozmetičkog pribora, medicinski i farmaceutski instrumenti, predmeti za igru, oruđe i oružje te posuđe od stakla i gline.

Na izložbi su prezentirane rekonstrukcije paljevinskih grobova iz 1. i 2. st. i skeletni ukop pod tegulama iz 4. st.

Sveukupni izbor grobnih priloga proučavan posebno ili u sklopu grobne cjeline ne daje potpuno jasnu sliku o rimskim pogrebnim običajima. Pitanje je hoće li biti moguće i nakon temeljite obrade svih istraženih grobova ući u onaj najtajanstveniji dio svakoga čovjeka, a to je njegov osobni stav o smrti i zagrobnome životu!

Facebook icon Instagram icon Twitter icon YouTube icon

Info:
AMI PRESS

AMZ – Poziv na sudjelovanje u programu Mobility Action EU projekta Danube’s Archaeological eLandscapes (PRESS)

Poziv na sudjelovanje u programu Mobility Action EU projekta Danube’s Archaeological eLandscapes
20. – 24. 9. 20201.

Galerija AMZ, Pavla Hatza 6, Zagreb

Od srpnja 2020. godine projektno partnerstvo satkano od 21 partnera iz 9 zemalja u sklopu projekta „Virtualni arheološki krajolici Podunavlja“, sufinanciranog iz Interreg programa transnacionalne suradnje Dunav, intenzivno se bavi novim načinima promocije i prezentacije dragocjene arheološke baštine, a posebnim naglaskom na arheološke krajolike. Jedan od glavnih ciljeva projekta je da arheološki krajolici podunavske regije, postanu vidljiviji na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, a time i atraktivniji za njihovu integraciju u održivi kulturni turizam.

Stručni dio programa Mobility Action održat će se u Galeriji Arheološkog muzeja u Zagrebu, Pavla Hatza 6, Zagreb od 20. do 24. rujna .2021 godine od 12 do 16 sati. Dana 23.rujna. 2021. bit će organiziran posjet arheološkom nalazištu Kaptol kod Požege te informativno poučnoj stazi „Putevima ratnika: željezno doba u Zlatnoj dolini“ koja je dio kulturne rute Vijeća Europe „Staza željeznog doba Podunavlja“ nakon kojeg će sudionici sudjelovati na radionici Halštatske kuhinje gdje će iskusiti autentične mirise i okuse željeznog doba. Detaljan program biti će objavljen uskoro.

tijekom kojeg će zainteresiranima domaći i međzunarodni stručnjaci dati odgovore na pitanja: Što je kulturna ruta?, Kako odabrati temu kulturne rute?, Kako razviti i upravljati kulturnom rutom ? i Kako povećati vidljivost i prepoznatljivost kulturne rute?Danube’s Archaeological eLandscapes Od. 20. do 24. rujna 2021. godine Arheološki muzej u Zagrebu organizira stručan program Mobility Action europskog projekta

Broj sudionika u programu je ograničen. Molimo sve zainteresirane da prijave svoje sudjelovanje do 15. rujna 2021.
Sve informacije o načinu prijave nalaze se na mrežnim stranicama Arheološkog muzeja u Zagrebu.
Poveznica na informacije o prijavi

Više o projektu:
www.interreg-danube.eu/approved-projects/danube-s-archaeological-elandscapes
www.amz.hr/hr/projekti/virtualni-arheoloski-krajolici-podunavlja

Sudjelovanje u programu Mobility Action EU projekta Danube's Archaeological eLandscapes

Info:
AMZ PRESS

AMN – Otvorenje izložbe – Potopljeni grebeni (PRESS)

Čast nam je pozvati Vas na otvorenje gostujuće izložbe iz Arheološkog muzeja u Zadru  – „Potopljeni grebeni“, u petak, 20. kolovoza 2021., u 20 sati.

Izložba „Potopljeni grebeni“ donosi pregled arheološkog materijala izvađenog iz mora tijekom podvodnih arheoloških istraživanja Silbe i silbanskih grebena. Radi se o artefaktima koji su izvađeni tijekom istraživanja dva brodoloma na grebenima – rimskog i novovjekovnog, kao i s rekognosciranja podmorja užeg silbanskog akvatorija. Sami predmeti su raznovrsni po obliku i materijalu, a prezentirani su u obliku amfora, kuhinjske keramike, krupnijih keramičkih proizvoda, staklenih proizvoda kao i metalnih dijelova broda i brodske opreme. Izložbu prati i 7 panoa s tekstom i slikama s arheoloških istraživanja. Autori izložbe su kustosi Arheološkog muzeja Zadar Dino Taras i Dušanka Romanović te dipl. arheologinja Marija Ivić.

slider image

Info:
AMN PRESS