MGST – Predavanje ‘Hrvatska municipalna veksilologija i zastave grada Splita’ (PRESS)

Muzej grada Splita poziva Vas na predavanje  pukovnika dr. sc. Željka Heimera, predsjednika Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva, Zagreb

Hrvatska municipalna veksilologija i zastave grada Splita

u petak, 26. travnja 2019.. godine s početkom u 12.00 sati u Gotič koj dvorani Muzeja grada Splita.

Predavanje je priređeno u sklopu izložbe Muzeja grada Splita Splitski grbovi – Kameni grbovi iz Muzeja grada Splita i u vodno predavanje pod naslovom Grbovi gra da Splita održati će autorica muzejske izložbe Elvira Šarić Kostić, viša kustosica Muzeja grada Splita.

O TEMI:

Veksilologija je proučavanje zastava i njihove uloge u društvu u svim njihovim pojavnostima,, a municipalna veksilologija bavi se zastavama jedinica lokalne samouprave, županija, gradova i općina. Povijest municipalne veksilologije u Hrvatskoj uglavnom je još uvelike neistražena i do sada su zabilježene povijesne zastava iz raznih razdoblja od 13. do 20. stoljeća za dvadeset ak hrvatskih gradova i poneku općinu. Zanimljivo je da je razvoj zastava često tekao različito od razvoja gradskih grbova.

Povijest veksilologije Splita također je uvelike još neotkrivena,, no već znamo da je izuzetno zanimljiva i bogata, od najstarijih zas tava povezanih s knezovima Bribirskim, preko zabilježenih spomena zastava s početka 19. stoljeća, do trobojne gradske zastave iz 1882. i suvremenog razvoja u 20.. stoljeću.

Pukovnik dr. sc. Heimer predstavit će u svojem predavanju bogat i raznolik razvoj za stava u Hrvatskoj kroz povijest i usporediti ga s razvojem u Splitu i splitskoj publici ukazati na neke specifičnosti splitskih zastava i istaknuti njihovu vrijednost kao dio hrvatske heraldičke i veksilološke baštine.

O PREDAVAČU:

Pukovnik dr. sc. Željko Heimer, dipl. inž. elektrotehnike, djelatni časnik Oružanih snaga Republike Hrvatske. Doktorirao na Filozofskom fakultetu 2013. s temom „Identitet Oružanih snaga Republike Hrvatske iskazan zastavama u Domovinskom ratu i nakon njega“. Član je više međunarodnih i nacionalnih znanstvenih i stručnih udruga heraldičara i veksilologa.. Odlikovan je s više hrvatskih odlikovanja i međunarodnih nagrada, među kojima treba istaknuti počasni naslov „Laureate of Federation“ Međunarodne federacija veksiloloških udruga 2017.

Jedan od inicijatora osnivanja Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva (HGZD) http://www.hgzd.hr 2006. i njegov prvi predsjednik te urednik polugodišnjaka „Grb i zastava”. Objavio je monografije o grbovima i zastavama Hrvatske (Leykam Internatio nal, Zagreb, 2008.) i Zagreba (2009. istog izdavača), studiju „Sintaksa suvremenog hrvatskog heraldičkog blazona“ (2016.) te dvije monografije u SAD (2017.) koje se temelje na disertaciji. Autor je niza znanstvenih, stručnih i popularizirajućih članaka u domaćim i inozemnim časopisima.

VIŠE O PREDAVANJU:

Već iz najstarijih slikanih i pisanih izvora zna se da gradske komune od pamtivijeka koriste simbole svoje zajednice, među kojima istaknuto mjesto imaju i zastave. Split u tome nije iznimka,, a zastave k oje se vežu za Split bilježe se barem od početka 16.. stoljeća,, prikazane na pomorskim navigacijskim kartama. Razvoj zastava gradskih komuna na području Hrvatske vrlo je raznolik, pa na spomene gradskih zastava jadranskih gadova nalazimo u pisanim izvorima 13. stoljeća, a nedugo kasnije na pomorskim se kartama od 14 st. pojavljuju zastave naših najznačajnijih luka odnosno njihovih feudalnih gospodara. I statuti tih komuna narijetko spominju obavezu brodova da ističu zastave prilikom ulaska u luku (npr. Senjski statut).

Pojavom heraldike i njezinog sustava identitetskih simbola, to se preslikava i na zastave, ali nikada u postupnosti, pa se na zastavama pojavljuju i sveci zaštitnici te druge štovane ikone, razni drugi neheraldički simboli, zastave vojnog porijekla s natpisima i vojničkom simbolikom, kao i specifične pomorske zastave jednostavnog izgleda radi lakše identifikacije iz daljine na moru. Te se modernizacijom, centralizacijom države i buđenjem nacionalnih pokreta specifič ne gradske zastave kao simboli lokalnog identiteta zamjenjuju nacionalnim simbolima, osobito od revolucionarne 1848.

Krajem 19. stoljeća razvojem građanskog društva, pojedina takva društva za svoje zastave biraju stare gradske simbole ili razvijaju nove, koje s vremenom poprimaju značaj gradskih zastava. Specifičan razvoj municipalnih zastava opaža se tada u Dalmaciji – kako u Splitu,, tako i u nizu drugih gradova i općina (npr. Korčula, Bol na Braču). Naime, kako na izborima narodnjaci preuzimaju vlast u njima, tako uslijed zabrane uporabe hrvatske trobojnice (kao zastave druge zemlje u Monarhiji), a da bi ju zaobišli, za gradske zastave usvajaju upravo tu našu trobojnicu s gradskim grbom u sredini.

Nakon 1. svjetskog rata uporaba je gradskih zastava gotovo u potpunosti nestala, a pogotovo nakon drugog svjetskog rata u novom režimu. Ipak, s vremenom se uvidjela potreba za gradskim simbolima, pa se tako u najvećim gradovima u hrvatskoj krajem 60 – ih i kasnije pojavljuju nove gradske zastave, uglavnom jednobojne s grbom kaka je u to doba korišten, modificiran u skladu s trenutnom ideologijom. Tako je među prvima novi grb usvojila upravo splitska općina 1969. na temelju svojih srednjovjekovnih kamenih grbova, jedan od prvih koji je u to vrijeme uključio i hrvatsk u šahovnicu te dakako tada neizbježnu crvenu zvijezdu. No gradska zastava nije usvojena tada, a kada je 1991. zvijezda zamijenjena likom sv.. Dujma, ni tada se nije usvojila zastava s tim grbom. Umjesto toga, usvojena je plava zastava sa suvremenim logotipom, prvo povodom obilježavanja 1700 obljetnice grada, da bi s vremenom prerasla u suvremenu gradsku zastavu.

IMG_6950 copy

Info:
MGST PRESS

AMZ – Predavanje ‘ARCHAEOLOGY AND THE PUBLIC IN BOHEMIA’ (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu ima čast pozvati Vas na predavanje u sklopu kulturnog programa Four Seasons of Czech Culture

ARCHAEOLOGY AND THE PUBLIC IN BOHEMIA

koje će se održati u četvrtak 25. travnja 2019. s početkom u 19 sati u Velikoj dvorani Arheološkog muzeja u Zagrebu.

predavač: doc. PhDr. Miroslav Popelka, Department of Archaeology, Faculty of Arts at Charles University in Prague

Predavanje je na engleskom jeziku i besplatno za sve posjetitelje.

Predavanje je posvećeno odnosu arheologije i opće javnosti. Dužnost je informirati javnost o arheološkim aktivnostima, rezultatima istraživanja i općem značenju proučavanja najstarije povijesti za društvo u cjelini. Ako javnost prepozna te činjenice, arheologija će imati podršku koja joj je potrebna. Na predavanju će biti predstavljeno nekoliko konkretnih primjera koje su češki arheolozi posljednjih godina pripremili za javnost. Bit će spomenuti i vrijedni rezultati koji svjedoče o činjenici da pitanje javne arheologije ima značajno mjesto u našoj znanosti.

O predavaču:
Doc. PhDr. Miroslav Popelka, CSc. studirao je prapovijesnu arheologiju na Karlovom Sveučilištu u Pragu. Kao arheolog radio je u Akademiji znanosti Republike Češke u Pragu i u Muzeju grada Roztoky. Od 1982. godine zaposlen je na Odsjeku za arheologiju Karlova Sveučilišta, a od 2002. godine postaje ravnatelj Odsjeka. Miroslav Popelka drži kolegije o neolitiku u Češkoj i Europi, litičkoj industriji i neolitizaciji općenito. U posljednje vrijeme intenzivno se bavi odnosom arheologije i javnosti i jedan je od glavnih organizatora Međunarodnog dana arheologije u Češkoj.

Popelka - Archaeology and Public

Info:
AMZ PRESS

KJE = MEJA? OKROGLA MIZA: Razvojni potenciali opuščene vojaške infrastrukture (PRESS)

V četrtek, 25. aprila 2019, Vas ob 18.00 vljudno vabimo v razstavišče Moja Ljubljanica na Vrhniki, na okroglo mizo Razvojni potenciali opuščene vojaške infrastrukture, ki zaključuje lani nagrajen projekt KJE = MEJA?, European Heritage Stories. Samo še do 5. maja 2019 vabljeni na ogled občasne razstave Rapalska meja, Alpski zid – Rupnikova linija, ki je nastala v sklopu istega projekta.     .

Projekt KJE=MEJA? bomo v letu 2019 nadgradili z novimi vsebinami s presečišča človekovih pravic in kulturne dediščine. Pod skupnim naslovom SPOMINJAJ SE – MISLI – DELUJ bomo pripravili več dogodkov, o katerih Vas bomo sproti obveščali. Med 6. 5. in 19. 5. 2019 si lahko ogledate razstavo na mestnih plakatih TAM TAM na Vrhniki in v Ljubljani, med 7. 5. in 10. 12. 2019 pa v razstavišču Moja Ljubljanica na Vrhniki občasno razstavo Pomen Ljubljanice pri vojaškem osvajanju in utrjevanju rimske nadvlade.

Info:
PRESS

AMZ – Izložba ‘Knez iz Bojne – novo poglavlje hrvatske povijesti’ (PRESS)

Poziv na press konferenciju povodom prezentiranja neprocjenjivog arheološkog nalazišta hrvatske povijesti Bojna – Brekinjova Kosa u utorak, 16. travnja 2019 u 11 sati

i otvorenje izložbe „Knez iz Bojne – novo poglavlje hrvatske povijesti“ u 12 sati

Velika dvorana Arheološkog muzeja u Zagrebu

Poštovana/i,

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Hrvatski restauratorski zavod, Gradski muzej Sisak, Institut za antropologiju i Arheološki muzej u Zagrebu Vas pozivaju na press konferenciju povodom prezentiranja neprocjenjivog arheološkog nalazišta hrvatske povijesti, Bojna – Brekinjova Kosa, u utorak 16. travnja 2019. godine, s početkom u 11 sati u Velikoj dvorani Arheološkog muzeja u Zagrebu, Trg Nikole Šubića Zrinskog 19, Zagreb.

Govornici na konferenciji:

  • Davor Trupković, dipl. ing. arh., pomoćnik ministrice kulture RH
  • dr. sc. Ivana Miletić Čakširan, koordinatorica projekta, pročelnica Konzervatorskog odjela u Sisku Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture RH
  • dr. sc. Marijana Krmpotić, viši konzervator arheolog, voditeljica arheoloških istraživanja, voditeljica Odjela za kopnenu arheologiju, sjedište Zagreb, Službe za arheološku baštinu Hrvatskog restauratorskog zavoda
  • Damir Doračić, viši restaurator, voditelj Konzervatorsko-restauratorskog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu
  • dr. sc. Mario Novak, viši znanstveni suradnik na Institutu za antropologiju

Otvorenje izložbe „Knez iz Bojne – novo poglavlje hrvatske povijesti“ održat će se nakon press konferencije, u utorak 16. travnja s početkom u 12 sati u Velikoj dvorani Arheološkog muzeja u Zagrebu, Trg Nikole Šubića Zrinskog 19, Zagreb.

Ukratko o nalazištu Bojna – Brekinjova Kosa

Arheološko nalazište Bojna – Brekinjova Kosa nalazi se na području Grada Gline u Sisačko-moslavačkoj županiji. Smješteno je na visinskom strateškom položaju koji je omogućavao nadzor prometa između Pounja i Topuskog. Ovo dugo zaboravljeno mjesto danas je prekriveno šumom te unutar eksploatacijskog polja kamenoloma. Upravo su zbog eksploatacije kamenoloma provedena zaštitna arheološka istraživanja 2011. i 2015. godine kad su nađeni i iznimno vrijedni ranosrednjovjekovni nalazi. S obzirom na valorizaciju i značajnu ugroženost nalazišta zbog eksploatacije kamena je 2016. godine Hrvatski restauratorski zavod počeo sustavno arheološko istraživanje financirano sredstvima Ministarstva kulture RH.

Ukratko o vrijednosti nalaza

Pronađeni ranosrednjovjekovni nalazi, među njima i 37 grobova, neprocjenjivi su za poznavanje najranije hrvatske povijesti u razdoblju od 7. do 9. stoljeća. Zbog malog broja arheoloških nalaza s područja kontinentalne Hrvatske koji se mogu datirati u ovo razdoblje i malo povijesnih izvora, ovi nalazi pružaju dragocjene podatke. Među nalazima bogato opremljenih pokojnica i pokojnika ističe se grob kneza koji je sahranjen s luksuznom opremom (srebrne, pozlaćene ostruge s garniturom za pričvršćivanje, privjesak s gorskim kristalom, zlatan novac bizantskog cara Konstantina V. Kopronima te odjeća protkana zlatnim nitima), poput njegova suvremenika iz Biskupije kod Knina, jednog od najznačajnijih središta ranosrednjovjekovne hrvatske kneževine. Otkrića s Bojne ukazuju na postojanje jednako snažnog političkog središta na području današnje Banovine, čime se otvara novo poglavlje u poznavanju najranije hrvatske povijesti.

Kako bi se vratio izvorni sjaj vrijednim nalazima iz do sada istraženih grobova provedena je konzervatorsko-restauratorska obrada. Tijekom složenih i dugotrajnih konzervatorsko-restauratorskih postupaka obavljena su i brojna arheometrijska istraživanja, kojima je određen sastav materijala te su rekonstruirani tehnološki procesi njihove izrade.

Kosturni ostaci pokojnika su zbog izuzetno kisele zemlje gotovo u potpunosti propali, no i skromna količina preostalih bioarheoloških ostataka rezultirala je važnim saznanjima o spolu pokojnika, starosti u trenutku smrti, načinu prehrane te eventualnim preživjelim traumama. Arheološka istraživanja te konzervatorsko-restauratorski radovi još uvijek traju, a nova otkrića će upotpuniti sliku o populaciji koje je živjela i koja je sahranjena na ovom položaju.

Izložba i partneri
S ciljem prezentiranja ovog neprocjenjivog nalazišta hrvatske povijesti stručnoj i široj javnosti, izložbom „Knez iz Bojne – novo poglavlje hrvatske povijesti“, će biti predstavljeni ekskluzivni nalazi na kojima su dovršeni konzervatorsko-restauratorski postupci.

U realizaciju ovog opsežnog projekta kojeg koordinira Konzervatorski odjel u Sisku Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture RH, uključeni su Hrvatski restauratorski zavod, Arheološki muzej u Zagrebu, Gradski muzej Sisak te Institut za antropologiju.

Osobe za kontakt
Koordinacija projekta: dr. sc. Ivana Miletić Čakširan, pročelnica Konzervatorskog odjela u Sisku Sektora za konzervatorske odjele i inspekciju Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture RH

Izložba i arheološka istraživanja: dr. sc. Marijana Krmpotić, viši konzervator arheolog, voditeljica Odjela za kopnenu arheologiju, sjedište Zagreb, Službe za arheološku baštinu Hrvatskog restauratorskog zavoda

Arheološki muzej u Zagrebu: Davorka Maračić, djelatnica za poslove marketinga i odnose s javnošću, Odjel za marketing i odnose s javnošću Arheološkog muzeja u Zagrebu

Izložba

Info:
AMZ PRESS