NMSL – KO ZAPOJE KOVINA. Tisočletja metalurgije na Slovenskem (PRESS)

Vabimo vas na odprtje razstave KO ZAPOJE KOVINA. Tisočletja metalurgije na Slovenskem v torek, 10. decembra 2019, ob 18. uri v Narodni muzej Slovenije (Muzejska 1, Ljubljana).

Razstavo bodo slovesno odprli

  • mag. Barbara Ravnik, direktorica Narodnega muzeja Slovenije,
  • prof. dr. Boštjan Markoli, dekan Naravoslovnotehniške fakultete Univerze v Ljubljani,
  • prof. dr. Igor Papič, rektor Univerze v Ljubljani, in
  • Zdravko Počivalšek, minister za gospodarski razvoj in tehnologijo.

Prireditev bodo s kvartetom saksofonov obogatili študenti Akademije za glasbo Univerze v Ljubljani Nika Deželak, Agata Živoder, Marko Petek in Aurélien Mérial.

Uro pred odprtjem bo pela kovina: mehanski sekvencer bo predstavil izdelovalec Miro Dovč (idejni vodja Janez Dovč, sekvencer je del glasbeno gledališke predstave Tesla).

Razstava bo v muzejskem atriju na ogled do 3. maja 2020.

Pridobivanje in obdelovanje kovin ima v slovenskem prostoru zelo razgibano zgodovino. Korenine tega bogatega izročila segajo pet tisočletij v preteklost, vse v čas koliščarjev na Ljubljanskem barju. Metalurške dejavnosti so sčasoma prerasle v eno najpomembnejših in tudi najprodornejših gospodarskih panog na Slovenskem. Tako navsezadnje velja še danes, kot dokazuje njihov delež v državnem proračunu, mednarodno prepoznavnih izdelkih domače industrije, prelomnih tehničnih inovacijah in raziskovalnih dosežkih.

Da bi opozorili na v javnosti pogosto prezrto vlogo metalurgije, smo ob 100-letnici Univerze v Ljubljani združili moči sodelavci Narodnega muzeja Slovenije in Oddelka za materiale in metalurgijo Naravoslovnotehniške fakultete v Ljubljani. Z razstavnim projektom Ko zapoje kovina želimo opozoriti na bogato, a preslabo znano tehniško dediščino, ki jo v Narodnem muzeju Slovenije sistematično zbiramo že tako rekoč dve stoletji obstoja naše ustanove. Hkrati pa predstavljamo tudi vrhunsko znanje, zbrano pod okriljem Univerze v Ljubljani, kjer se je metalurgija uveljavila kot ena najstarejših študijskih smeri. Barvito razstavno postavitev bomo nadgradili z vzorčnimi izdelki vodilnih slovenskih podjetij, ki se na mednarodnem tržišču uspešno kosajo z ostro konkurenco – denimo v avtomobilski industriji in celo vesoljskih tehnologijah.


Zasnova razstavne postavitve na izseku iz razstavne dokumentacije (© Sanja Jurca, Zavod Trans)

Info:
NMSL PRESS

AMI – Izložba ‘Peka: tradicija pod žeravicom’ (PRESS)

Arheološki muzej Istre predstavlja još jednu izložbu iz programa “Prozor u prošlost”, naziva “Peka: tradicija pod žeravicom”, autora Veseljka Bašića. Izložbom, koju možete pogledati od 3. prosinca 2019. godine do 3. veljače 2020., na adresi Carrarina 4 u Puli, kao i njenim popratnim katalogom, prezentirani su ulomci i rekonstrukcije keramičkih peka koje datiraju od prapovijesti, preko antičkog razdoblja, sve do srednjega vijeka.

Arheološki muzej Istre

Info:
AMI PRESS

AMZ – Top 3 publikacije Arheološkog muzeja u Zagrebu na Interliberu 2019. (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu treći put zaredom izlagao je na međunarodnom sajmu knjiga Interliber. Dva kataloga pretpovijesnih izložbi i jedan priručnik i rječnik najprodavanije su publikacije Arheološkog muzeja u Zagrebu na Interliberu 2019. godine.

Najprodavanija publikacija na Interliberu 2019. bila je dvojezičan katalog, na hrvatskom i engleskom jeziku, istoimene izložbe održane 2017. godine u Arheološkom muzeju u Zagrebu, Japodi – zaboravljeni gorštaci.

Katalog daje sveobuhvatan pregled Japoda i najnovije spoznaje o toj tajanstvenoj populaciji kroz poglavlja: Geomorfologija i fenomen krša, Japodi, Pet gradova, Ovostrani ili cisalpinski gradovi, Onostrani ili transalpinski gradovi, Japodi kroz povijesne izvore, Japodske zajednice na području Pounja u sjeverozapadnoj Bosni, Pounje u zadnjim stoljećima prije Krista, Kompolje grob 47, Japodske perle iznutra i izvana, Život na gradini Veliki Vital, Arheologija prehrane i okoliša tijekom brončanog i željeznog doba u Lici, O neuobičajenim predmetima unutar japodske zbirke, Stigmatizacija, Ratovi s Rimljanima i konac neovisnosti, Čovjek koji je pokorio Japode, Pisani kamen, popis literature i kataloške jedinice.

Urednica kataloga Lidija Bakarić umirovljena je muzejska savjetnica Arheološkog muzeja u Zagrebu i voditeljica Japodske zbirke.

Na drugom mjestu po broju prodanih primjeraka bio je trojezičan katalog, na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku, izložbe održane 2004. i 2005. godine u Arheološkom muzeju u Zagrebu, Ratnici na razmeđu Istoka i Zapada: Starije željezno doba u kontinentalnoj Hrvatskoj.

Katalog donosi izvor podataka o starijem željeznom dobu kroz poglavlja: Grupa Dalj, Grupa Martijanec-Kaptol, Grupa Budinjak, Tragovi željeznog doba središnje Hrvatske u prostoru između definiranih kulturnih skupina, Kolapijani, Japodi, kataloške jedinice i popis literature.

Urednica kataloga Dubravka-Balen Letunić umirovljena je muzejska savjetnica i voditeljica Pretpovijesnog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu.

Na trećem mjestu najprodavanijih publikacija Arheološkog muzeja u Zagrebu bio je Numizmatički priručnik i rječnik.

Ovaj informativni i sveobuhvatni numizmatički pregled sistematiziran je kroz poglavlja: Uvodna riječ, Muzeološki postav numizmatike, Grčki novac, Novci stare Makedonije, Barbari, Razvoj kovanja novca u srednjem i novom vijeku, Kovanje novca u južnoslavenskim zemljama i u Turskoj, Numizmatički rječnik, Prilog numizmatičkoj terminologiji hrvatskoj i popis literature.

Urednik priručnika i rječnika dr. sc. Ivan Mirnik umirovljeni je muzejski savjetnik i voditelj Numizmatičkog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu.

Info:
AMZ PRESS

AMZ – Predavanje ‘Egipat – Bohemia – Zagreb: Kollerova zbirka starina’ (PRESS)

Predavanje
Egipat – Bohemia – Zagreb: Kollerova zbirka starina

utorak 26. studenoga 2019. u 19 sati
Arheološki muzej u Zagrebu
ulaz besplatan

Barun František Koller pridružio se austrijskoj vojsci u ranoj dobi. Zahvaljujući svom talentu, sofistici – ranom ponašanju i uspjesima na bojištu dostigao je najviši rang u vojsci i politici. Ključno iskustvo za njegove kolekcionarske aktivnosti bilo je diplomatsko putovanje u Napulj 1815.-1818. i ponovno 1821.- 1826. godine. Nakon povratka u Bohemiju, Koller je planirao izložiti kolekciju u svom dvorcu u Obříství. Ovaj plan je nažalost upropašten njegovom ranom smrću 22. kolovoza 1826. godine. Kako je jedan dio ove zbirke, uglavnom egipatske umjetnosti, završio u Zagrebu? Na ovo i mnoga druga pitanja, odgovoriti će ovo predavanje.

Predavač
Igor Uranić rođen je u Zagrebu, a studij egiptologije završio je na Sveučilištu Eötvös Loránd u Budimpešti gdje je stekao titulu Magistar struke egiptologije. Od 1996. godine zaposlen je u Arheološkome muzeju u Zagrebu kao kustos, a od 1999. voditelj je Egipatskog odjela. Organizira izložbe, piše stručne i znanstveno-popularne radove te je autor nekoliko knjiga. Suradnik je na projektu Croato-Aegyptica Electronica. Predaje staroegipatski jezik i pismo te kulturne kolegije na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, a organizira i tečajeve i predavanja vezana uz drevni Egipat.

Preuzmi programsku knjižicu

Info:
AMZ PRESS

AMZ – Predstavljanje knjige i prikaz studije (PRESS)

PREDSTAVLJANJE KNJIGE I PRIKAZ STUDIJE

predstavljanje knjige
GUBITAK VRIJEDNOSTI ARHEOLOŠKOG ZAPISA: MOGUĆNOSTI I NAČINI PROCJENE
autorica: Filomena Sirovica

prikaz studije
UČINCI MEHANIČKOG STRESA NA ARHEOLOŠKE OSTATKE U UVJETIMA IN SITU
autorica: Tamara Leskovar

srijeda 27. studenoga 2019.
13 sati
Arheološki muzej u Zagrebu

Hrvatsko arheološko društvo i Slovensko arheološko društvo u suradnji s Arheološkim muzejom u Zagrebu imaju čast pozvati Vas na promociju knjige Gubitak vrijednosti arheološkog zapisa: mogućnosti i načini procjene i prikaz studije Učinci mehaničkog stresa na arheološke ostatke u uvjetima in situ koje će se održati u srijedu 27. studenoga 2019. s početkom u 13 sati u Arheološkom muzeju u Zagrebu.

Oba rada nastala su kao doktorske disertacije na Odsjeku za arheologiju Sveučilišta u Ljubljani i razmatraju iznimno važne izazove suvremenoj zaštiti arheološke baštine te svaka na svojem području predstavlja novum na široj međunarodnoj razini.

Knjiga Filomene Sirovice iz Arheološkog muzeja u Zagrebu usmjerena je na metodologiju izrade odnosno modeliranja procjene gubitka vrijednosti i drugih relevantnih arheoloških informacija kod oštećenog ili uništenog arheološkog zapisa. Metoda koju je razvila Filomena Sirovica ima potencijal postati jedan od značajnih instrumenata u praksi zaštite arheološke baštine.

Tamara Leskovar s Odsjeka za arheologiju Sveučilišta u Ljubljani predstavit će rezultate eksperimentalnih istraživanja stanja i promjena različitih vrsta artefakata i drugih arheoloških ostataka koji su bili izloženi mehaničkom stresu. Poznavanje učinaka mehaničkog stresa značajno doprinosi planiranju prikladne strategije zaštite arheološke baštine in situ.

Nakon predstavljanja slijedi diskusija koju će voditi prof. dr. sc. Predrag Novaković s Odsjeka za arheologiju Sveučilišta u Ljubljani.

Info:
AMZ PRESS