by PRESS | Aug 8, 2024 | Arheološki muzej Zadar, Monografije, Muzeji, PRESS, Publikacije, Stručna literatura, U Hrvatskoj, Zadar
Objavljena je knjiga pod naslovom Numizmatička topografija zadarskog područja, a čiji su autori izv. prof. dr. sc. Mato Ilkić s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru te dr. sc. Tomislav Šeparović, muzejski savjetnik u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu.
Rad na ovom iznimno vrijednom djelu autori su započeli prije gotovo dva desetljeća u okviru znanstvenog projekta Numizmatička topografija Hrvatske. Pokrovitelj dijela toga projekta, nazvanog Fundmünzen der Römischen Zeit in Kroatien, bila je Akademie der Wissenschaften und der Literatur u Mainzu, a glavna urednica i recenzentica prof. dr. Maria Radnoti Alföldy.
Knjiga na 323 stranica donosi više od 3400 primjeraka novca iz vremena antike i ranoga srednjeg vijeka, koji je pronađen na zadarskom prostoru. Bogati numizmatički podaci su crpljeni iz postojeće stručne i znanstvene literature, kao i izravnim uvidom u muzejske i druge javne i privatne zbirke. Posebnu vrijednost predstavlja veliki broj novca dokumentiranog tijekom obilaska terena, a koji se u ovoj knjizi prvi put objavljuje. Pri radu su korišteni i muzejski arhivi te stari muzejski inventari koji sadrže podatke o numizmatičkim nalazima koji do danas nisu sačuvani.
Ova knjiga predstavlja vrijedan doprinos poznavanju numizmatike i već sada je sigurno kako će predstavljati polazišnu točku za sve buduće radove numizmatičke tematike zadarskog i susjednih prostora.
AMZD PRESS
by PRESS | Aug 8, 2024 | Arheološki muzej Zadar, Izložbe, Muzeji, PRESS, U Hrvatskoj, Zadar
Arheološki muzej Zadar ima čast pozvati vas na otvorenje izložbe „Ni sasvim ista, ni sasvim drugačija“ hommage izložbi „Ispričat ću ti priču“ u srijedu, 26. lipnja 2024. u 19:30 u Arheološkom muzeju Zadar.
Izložba „Ni sasvim ista, ni sasvim drugačija“ svojevrsni je hommage izložbi „Ispričat ću ti priču“ koja je od 2016. do 2024. gostovala u dvadeset gradova diljem Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. Pri postavljanju u različitim muzejskim i galerijskim prostorima izložba je doživljavala transformacije.
Zbog interesa drugih muzeja koji su željeli ugostiti izložbu „Ispričat ću ti priču“, ona je, u odnosu na prvo postavljanje u Arheološkom muzeju Zadar 2015. godine obogaćena sa 130 reprezentativnih grobnih priloga od stakla, keramike, jantara, zlata, bjelokosti itd. te kopijama nadgrobnih ploča. Uz audio-zapis izložbi je dodan i kratki film o arheološkim istraživanjima dijela antičke nekropole u Zadru te fotografije izloženog materijala. Takav novi postav izložbe upotpunio je i prošireni katalog.
Zašto izložba o izložbi?
Jedan je od razloga što prošireni postav izložbe „Ispričat ću ti priču“ nikad nije bio prezentiran u Arheološkom muzeju Zadar, odnosno zadarskoj javnosti. Nadalje, gostujući u drugim gradovima, postav izložbe prilagođavao se prostorima i nadopunjavao prezentacijom antičkog groba iz fundusa muzeja domaćina.
Okosnicu izložbe „Ni sasvim ista, ni sasvim drugačija“ činit će prošireni postav izložbe „Ispričat ću ti priču“, a s pomoću plakata bit će predstavljeni svi muzeji i gradovi domaćini u kojima je ona gostovala. Cilj je prikazati pogrebne običaje autohtonog stanovništva te u kolikoj su se mjeri oni mijenjali za vrijeme rimske dominacije na prostoru velikih provincija Dalmacije, Panonije, Mezije.
Naravno, bilo je gostovanja i u muzejima koji u svom fundusu nemaju antičke grobove, ali i oni donose svoju priču jer u vremenu vladavine careva od Augusta do Konstantina, pa i dalje, svagdje se rađalo, živjelo, radilo, gradilo, trgovalo, robovalo i, naposljetku, umiralo.
Stoga neka izložba „Ni sasvim ista, ni sasvim drugačija“ bude poticaj za buduću međumuzejsku suradnju u sklopu koje bi se razgovaralo o problemima s kojima se susreću istraživači nekropola na kojima se pokapalo autohtono i pridošlo stanovništvo u razdoblju od 1. st. prije Krista do 5. st. poslije Krista.
Bona fide!
AMN PRESS
by PRESS | Aug 8, 2024 | Edukacija, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Konferencije, PRESS, Stručni, Susreti, U Hrvatskoj
The 12th scientific conference Methodology and Archaeometry which will take place on the 28th and 29th of November 2024 at the Faculty of Humanities and Social Sciences of the University of Zagreb, Croatia.
The deadline for submitting abstracts for oral presentations and posters is the 1st of October, 2024.
Detailed information about the conference and abstract submission can be found on our website: https://metarh.ffzg.unizg.hr/
FFZG PRESS
by PRESS | Aug 8, 2024 | Arheološki muzej Narona, Manifestacije, Muzeji, Narona, Popularni, PRESS, Susreti, U Hrvatskoj
Arheološki muzej Narona u suradnji s mještanima Vida i Turističkom zajednicom grada Metkovića organizira 14. Rimsku noć u Naroni. Događaj zamišljen kao jednodnevni antički festival na kojem se nastoji dočarati duh Narone i život starih Rimljana, održat će se u petak, 26.7.2024. od 19:00 sati! Svake godine nudimo nove sadržaje, vezane uz temu koja se te godine obrađuje.
Tema ovogodišnje Rimske noći je ples.
Tko je Rimljane upoznao s plesom? Koja je veza plesa i kazališta? Zašto su plesači nosili maske i tko je bio fatalni Mnester? Dođite i saznajte!
Iz programa izdvajamo:
– dječje radionice i igraonice
– nastup
– pričaonicu mitova
– plesne radionice
– gladijatorske borbe
– Afroditin ples na štulama
.
.
…i još mnogo zanimljivih aktivnosti koje možete pročitati u ovogodišnjem rasporedu!
Veselimo se Vašem dolasku!
PROGRAM
19:00 – 21:00 RADIONICE I IGRAONICE ZA DJECU
19:00 – 23:00 PREZENTACIJA ANTIČKIH ZANATA
20:00 – 23:00 PREZENTACIJA KLESANJA
19:30 PREDAVANJE IVANE OŽANIĆ ROGULJIĆ
19:30 – 20:00 PLESNA RADIONICA ZA DJECU
20:00 SVEČANO OTVORENJE
20:00 – 21:30 IZRADA RIMSKIH FRIZURA
20:05 NASTUP KUD METKOVIĆ
20:05 – 20:30 PLESNA RADIONICA ZA ODRASLE
20:15 – 20:30 MAD SUN RISES BY VODORIGE FIRESHOW
20:30 – 20:45 NATYA PROJECT FIRESHOW
20:45 – 21:15 AFRODITIN PLES NA ŠTULAMA
21:00 PRIČAONICA MITOVA (MARIJANA CURIĆ)
21:15 DEGUSTACIJA RIMSKE HRANE
21:15- 21:30 NATYA PROJECT FIRESHOW
21:30 – 22:00 AFRODITIN PLES NA ŠTULAMA
22:00 – 23:30 GLADIJATORSKE BORBE, EGZOTIČNI PLES, FIRESHOW
23:30 ZAVRŠNI POZDRAV
AMZ PRESS
by PRESS | Aug 8, 2024 | Arheološki muzej Istre, Izložbe, Muzeji, PRESS, Pula, U Hrvatskoj
Na izložbi je predstavljeno 65 primjeraka rimskog zlatnog prstenja, a koje čini dio Zbirke rimskog srebrnog i zlatnog nakita iz fundusa Arheološkog muzeja u Zagrebu. Većina prstenja dospjela je u Muzej otkupom ili kao dar, s raznih antičkih lokaliteta (Siscia, Asseria,Viminacium, Sirmium, Burgenae i dr.) Najviše primjeraka potječe s područja nekadašnje rimske provincije Panonije, od kojih je gotovo polovica iz Siska.
Većinom se radi o slučajnim nalazima, a dospjeli su u Muzej zahvaljujući muzejskim povjerenicima. Dio nalaza pronađen je prilikom jaružanja korita rijeke Kupe, koje se provodilo u nekoliko navrata od 1900. do 1913. godine, a tek nekoliko primjeraka prstenja pronađeno je u arheološkim istraživanjima.
Oblici prstenja variraju od vrlo jednostavnih do onih bogato ukrašenih gemama, filigranom i granulacijom, a odražavaju tendencije u oblikovanju i postupne promjene u modi prisutne diljem Carstva u razdoblju od 1. do 4. stoljeća.
Prsten je Rimljanima bio više od običnog nakita, a osim svoje dekorativne namjene,
kao ukras na ruci, imao je simboličko i magijsko značenje. U antičkim izvorima spominje se pod različitim nazivima (condalium, ungulus), a najčešće kao anulus.
Ovisno o materijalu od kojeg je bio izrađen, prsten je imao i važnu ulogu u određivanju
statusa u vojnoj i civilnoj hijerarhiji. Pravo nošenja zlatnog prstena bilo je određeno i
posebnim zakonom (ius annuli aurei). Rimljani su najčešće nosili prsten na četvrtom prstu (prstenjaku), zatim na kažiprstu i naposljetku na malom prstu. Neki su oblici prstena bili iznimno veliki i masivni, sa širokim ramenima i teški za nošenje, pa postoji mišljenje da je ovakvo prstenje nošeno na palcu. Prstenje su nosili i muškarci i žene, a prikazivani su na antičkim statuama, freskama i nadgrobnim spomenicima.
Autorica izložbe je Nikolina Perok, a autorice postava Nikolina Perok i Dora Kušan Špalj. Za grafičko oblikovanje zadužen je Srećko Škrinjarić. Izložba Rimsko zlatno prstenje iz fundusa Arheološkog muzeja u Zagrebu financirana je sredstvima Ministarstva kulture i medija i Grada Zagreba.
Povodom ove izložbe, njezin domaćin Arheološki muzej Istre priredio je prigodan suvenir – repliku zlatnog prstena sa stiliziranim prikazom ribe s kraja 1. stoljeća pronađenog na Marsovom polju u Puli. Replika je izrađena od pozlaćenog srebra, a od originala se razlikuje utoliko što je obruč prstena otvoren, tako da se može prilagoditi svakom prstu. Prstenje je u Rimu osim ukrasne imalo simbolično i magijsko značenje, a riba je u rimsko doba bila simbol obilja, mudrosti, plodnosti i vječnog života. Suvenir je proizvela pulska Zlatarna David, a moguće ga je kupiti u suvenirnici Arene.
AMI PRESS
