U sklopu ciklusa događanja „Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje“
Arheološki muzej u Zagrebu Vas poziva na predavanje

Hvali more, drž’ se kraja – Rekonstrukcija antičkog brodoloma kao inženjerski problem

koje će se održati u utorak 5. ožujka s početkom u 19 sati u Velikoj dvorani Arheološkog muzeja u Zagrebu.

predavač: izv. prof. dr. sc. Smiljko Rudan, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu

Predavanje je besplatno za sve posjetitelje.


Plovidba morem nije bezopasna ni danas, uz svu pomoć meteorologije te komunikacijskih radarskih i GPS sustava. U antičko doba, valjalo se osloniti na zdrav razum, vlastito i iskustvo drugih, a često i na sreću. Brodolomi, i onda i danas, pomorske su nesreće koje odnose ljudske živote i donose materijalne gubitke, od broda do tereta na njemu. Materijalna svjedočanstva antičkih brodoloma nalaze se na morskom dnu, pružajući dragocjene informacije o našoj prošlosti.

No, informacije s terena koje prikupljaju arheolozi i drugi stručnjaci mogu pomoći u rekonstrukciji brodoloma uz pomoć suvremenih inženjerskih alata. Neki brodolomi događaju se pored hridi, neki su na otvorenijem moru. Ponekad je teret na okupu, iznad ostatak broda, ponekad je raštrkan. Što se moglo dogoditi tijekom posljednjih trenutaka života broda, a rezultirat će zatečenoj situaciji na morskom dnu?

Inženjerski alati, točnije softver za složene simulacije, omogućuje analizu fizikalnih pojava, kao što su ponašanje broda na valovima, pomicanje tereta tijekom plovidbe ili potonuća broda i drugo. Postavljanjem početnih uvjeta u samom softveru, kao što su snaga vjetra, visina valova, količina tereta u brodu i drugo, moguće je zatim pratiti ponašanje broda i ishod koji proizlazi iz djelovanja sila na brod. Ponekad će rezultat biti teška, ali uspješno odolijevanje “silama prirode”, a ponekad prevrnuće i potonuće broda. Kroz analizu ponašanja realističnog računalnog modela, možemo pratiti i razumjeti ponašanje stvarnog broda, a zatim, u slučaju brodoloma, saznati koji je očekivani rezultat brodoloma, odnosno kako bi izgledala situacija na morskom dnu kao posljedica prethodnih zbivanja. Usporedbom sa stvarnošću, odnosno situacijom na arheološkom nalazištu, možemo na kroz takvu analizu potvrditi početnu hipotezu. Drugim riječima, na osnovi rezultata simulacije postaje moguće odgovoriti na pitanja poput: da li je orkanska bura potopila brod ili je u brod ulazilo more? da li je posada izbacivala teret u nastojanju da spasi brod? da li je brod nosio i drugi teret, osim onoga koji je pronađen?

Dr. sc. Smiljko Rudan redoviti je profesor Zavoda za brodogradnju i pomorsku tehniku, Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. U istraživačkom radu bavi se pitanjima iz područja čvrstoće i dinamike brodskih konstrukcija te sudara i nasukavanja brodova.

Kao član projektnog tima projekta AdriaS razmatra mogućnost primjene suvremenih inženjerskih alata na probleme drvenih brodskih konstrukcija, krhkosti antičke keramike, poglavito amfora, i pitanjima pomorstvenosti antičkih brodova, od smještaja i prijevoza tereta, do rekonstrukcije događaja na osnovi istraživanja brodoloma.

Ciklus događanja „Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje“ u organizaciji Arheološkog muzeja u Zagrebu i Sveučilišta u Zadru predstavlja rezultate interdisciplinarnih istraživanja povijesnih brodova i plovidbe na hrvatskom Jadranu nastalih tijekom provedbe projekta AdriaS kojeg financijski podržava Hrvatska zaklada za znanost.

Predavanje

Info:
AMZ PRESS