AMZ | AMN – Predstavljanje monografije FORUM NARONITANUM (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu i Arheološki muzej Narona imaju čast pozvati na predstavljanje monografije FORUM NARONITANUM, autora Emilia Marina i suradnika, koje će se održati u petak, 13. travnja 2018. s početkom u 12 sati u Velikoj dvorani Arheološkog muzeja u Zagrebu.
Monografiju će predstaviti: akademik Emilio Marin; dr. sc. Marjeta Šašel Kos, recenzentica; Miroslava Topić, glavna urednica; Toni Glučina, ravnatelj Arheološkog muzeja Narona i dr. sc. Ivan Radman-Livaja, zamjenik ravnatelja Arheološkog muzeja u Zagrebu.

Izvor

AMZ PRESS

AMZ | ZMB | FFST – Otvorenje izložbe”Utvrda Kličevica – Raštević kod Benkovca” (PRESS)

Arheološki muzej u ZagrebuZavičajni muzej Benkovac Odsjek za arheologiju Sveučilišta u Zadru
imaju osobitu čast pozvati na otvorenje izložbe”Utvrda Kličevica – Raštević kod Benkovca“,
koje će se održati u srijedu, 11. travnja 2018. s početkom u 19 sati  u Velikoj dvorani na I. katu Arheološkog muzeja u Zagrebu.

Izvor

AMZ PRESS

AMZ – Predstavljanje knjige “Burnum Project” i otvorenje izložbe “Pompeji Intra-Extra” (PRESS)

POZIV NA

PREDSTAVLJANJE KNJIGE Burnum Project

Istraživanja arheološke Misije bolonjskog Sveučilišta u Hrvatskoj (2005. – 2015.g.)

I OTVORENJE IZLOŽBE „Pompeji Intra-Extra“

Predstavljanje knjige "Burnum Project" i otvorenje izložbe "Pompeji Intra-Extra"

U utorak, 17. travnja 2018. godine u 17:30 sati u Velikoj dvorani Arheološkog muzeja u Zagrebu

Burnum Project

Istraživanja arheološke Misije bolonjskog Sveučilišta u Hrvatskoj

(2005. – 2015.g.)

Zahvaljujući hrvatsko-talijanskoj znanstvenoj suradnji započetoj 2005. godine, antički lokalitet Burnum (Ivoševci – Šibensko-kninska županija), rimski vojni logor, a zatim i municipium (II st. pr.Kr.), mjesto je suvremenih interdisciplinarnih arheoloških istraživanja koja kao cilj imaju povijesnu rekonstrukciju i valorizaciju nalazišta.

Od 2010. godine Burnum se ubraja u arheološke Misije koje podržava i Ministarstvo vanjskih poslova i Međunarodne kooperacije Republike Italije, a odnedavno i Talijanski Institut za kulturu u Zagrebu, pod vodstvom ravnateljice Stefanije Del Bravo, koji uvelike promovira istraživačke radove i postignute rezultate.

Zahvaljujući usavršenim metodama istraživanja i strpljivom radu hrvatskih arheologa i bolonjskog Sveučilišta danas smo u mogućnosti rekonstruirati događaje koji su pretvorili rimski logor Burnum u značajan politički, administrativni i gospodarski centar Dalmatie, važne i strateške provincije rimskog Carstva.

Burnum Project je inicijativa pokrenuta od strane nekoliko istraživača i znanstvenika Odsjeka za Kulturu i Civilizacije Sveučilišta u Bologni, Gradskog Muzeja u Drnišu i Odjela za Arheologiju Sveučilišta u Zadru, pod pokroviteljstvom Nacionalnog parka Krka i Centra za istraživanje arheologije Jadrana.

Pompeji Intra-Extra:

rad arheologa Sveučilišta u Bologni

na izložbi u Arheološkom muzeju u Zagrebu i sjedištu Talijanskog instituta za kulturu“

Tisućugodišnji šarm antičkog grada, kvalificirani rad arheologa te mjesta i ljudi moderne svakodnevice izvan granica ruševina… Izložba opisuje rad Sveučilišta Alma Mater u okviru Plana upoznavanja Pompeja, inovativnog projekta analize i dokumentiranja cijelog antičkog grada, pokrenut 2015. godine. Radi se o dijelu Velikog Projekta Pompeji, kojeg vodi Nadzorno povjerenstvo, a financira se europskim i nacionalnim fondovima. Projekt je izuzetna prilika za rad i studij velikog broja mladih istraživača, kao i važno iskustvo obuke na terenu.

Autor izloženih fotografija je Pierluigi Giorgi, iskusni fotoreporter, osjetljiv na temu antičkog i modernog krajolika. Svojim snimkama Giorgi otkriva priču koja se razvija po točkama gledišta, kako unutar arheološkog područja, tako i prema okolnom teritoriju. Zbirku zaključuju obrađeni fotografski portreti nekih od protagonista, podvrgnuti umjetnom starenju i vremenskoj degradaciji koja pogađa i arheološke strukture.

“Arheolozi koji rade na ulicama i kućama u Pompejima“, objašnjava direktor projekta Giuseppe Sassatelli, „svakodnevno doživljavaju šarm novog otkrića u očaravajućem gradu koji se neprestano preobražava promjenom svjetla i sezonskih doba. Ali raditi u Pompejima znači i uranjanje u suvremeni tok prometa i života koji još uvijek teče izvan granica nalazišta, na što aludira naslov izložbe. Pompeji pomalo ulaze i ostaju u srcu protagonista ove male avanture i održavaju se ne samo u njihovom iskustvu, već i u njihovim pogledima.”

O projektu Pompeji: Veliki projekt spoznaje, konzervacije i valorizacije – U Pompejima je u tijeku Veliki Projekt Pompeji kojeg financira Europska Unija i talijanska Vlada sa 105 milijuna eura. Većina je snage, računajući i osoblje Nadzornog povjerenstva, usmjerena prema očuvanju stabilnosti objekata, izvanrednog održavanja koje će po prvi put omogućiti sustavne radove na zaštiti svih 66 hektara antičkog grada.

Knjigu i izložbu predstavit će:

Dr. Alessandro Campedelli, istraživač Sveučilišta u Bolonji

Pier Luigi Giorgio, profesionalni fotograf

Sanjin Mihelić, ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu

Edoardo Bedin, menadžer za međunarodnu suradnju i partnerstvo Arheološkog muzeja u Zagrebu

Dr. Stefania del Bravo, ravnateljica Talijanskog instituta za kulturu u Zagrebu

Nj. E. g. Adriano Chiodi Cianfarani, veleposlanik Talijanske Republike u Hrvatskoj

Izvor

AMZ PRESS

 

MGST – Prezentacija unikatnog suvenira grada Splita: Dioklecijanove palače od čokolade (PRESS)

KRAŠ d.d. u suradnji sa Turističkom zajednicom grada Splita i Muzejom grada Splita Vas ima čast pozvati na prezentaciju unikatnog suvenira grada Splita DIOKLECIJANOVE PALAČE OD ČOKOLADE. Prezentacija će se održati u srijedu, 11. travnja 2018. u 18:00 sati u Gotičkoj dvorani Muzeja grada Splita.

Izvor

MGST PRESS

MDC – Predstavljanje Muzeologije 54 – od evaluacije do razvoja publike (PRESS)

Razvoj publike, novi sveti gral europskih kulturnih politika, za muzeje pojednostavljeno znači iznaći načine da se bolje dopre do sadašnjih i potencijalnih posjetitelja svih vrsta. Kako su u Hrvatskoj nastojanja da se upoznaju korisnici još uvijek sporadična i nesustavna, Muzeologija 54 posvećena je upravo temi Razvoja publike u muzejima – istraživačkim i evaluacijskim pristupima aktivnostima i programima.

U Suradnji sa Odsjekom za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u Muzeologiji 54 objavljeni su rezultati istraživanja koja su provele magistre Muzeologije i upravljanja baštinom, a koji se odnose na evaluaciju posjetilaca/korisnika muzeja. Gost urednik ovoga broja je dr. sc. Željka Miklošević s Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koja je uvodnim člankomDruštvena uloga muzeja u 21. st. – razvijanje odnosa s korisnicima, sudionicima i suradnicima“  dala pregled današnjih trendova u muzejskom sektoru vezano za evaluaciju i istraživanje korisnika kao temelja razvoja publike kao i osnovna obilježja istraživačkih pristupa.

U članku  Vedrane Kristić pod naslovom „Muzejske radionice i razvoj višestrukih inteligencija“, autorica provodi istraživanje na radionicama Arheološkog muzeja u Zagrebu namijenjenim osnovnoškolskoj djeci i predlaže model njihovog vrednovanja. Dorotea Fotivec se u članku „Prijevodi tekstova na muzejskoj izložbi“ bavi prijevodima tekstova u Muzeju grada Zagreba koje najčešće koriste turisti te donosi njihove stavove vezane uz ovaj muzej i tekstove.

Korak prema upoznavanju višestrukih profila korisnika zagrebačkog MSU-a čini Raša Savić tekstom „Estetska iskustva posjetitelja Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu“. Na temelju teorije estetskog iskustva kategorizira posjetitelje i ukazuje na njihove potrebe, zadovoljstva te smjer kojim Muzej krenuti prema određenim oblicima razvoja publike.  Istraživanje muzejskih djelatnika po pitanju korištenja digitalnih marketinških alata donosi Ana Pia Matijaš u članku pod naslovom „Korištenje digitalnih marketinških alata u hrvatskim muzejima“. Rezultatima ankete pokazuje status i stav struke o marketinškim aktivnostima i te načine na koji se određeni digitalni alati koriste.

Facebook, kao jedan od digitalnih alata, uglavnom u muzejima korišten za marketing, analizira Ileana Kurtović u članku „Facebook u muzejskoj komunikaciji“ u kojem daje analizu načina na koji svjetski muzeji koriste ovu društvenu mrežu. Zadnji tekst pod naslovom „Izložba ’45. Hrvatskog povijesnog muzeja na Facebooku – kako vrednovati aktivnosti korisnika?“ primjer je korištenja ove društvene mreže u jednom hrvatskom muzeju. Rebeka Knajs, magistra muzeologije i upravljanja baštinom u suradnji s jednom od autorica i suradnica na izložbi ’45 u Hrvatskom povijesnom muzeju, Anom Filep i Mašom Pokupčić daje pregled istraživanja načina na koji se događa komunikacija između Muzeja i online korisnika.

Ova istraživanja tek su ilustracije mogućih primjena i mogu poslužiti muzejima kao orijentir za sveobuhvatnije evaluacijske cikluse koji bi se neposredno vezivali za komunikacijske ciljeve programa i muzejskog poslanja.

Predstavljanje novog broja Muzeologije održat će se u četvrtak 12. travnja u 12 sati u prostoru Muzejskog dokumentacijskog centra, Ilica 44. Na predstavljanju će uz gosta urednika ovoga broja dr. sc. Željku Miklošević s Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu sudjelovati i autorice istraživanja Dorotea Fotivec, Ana Pia Matijaš, Ileana Kurtović i Rebeka Knajs.

http://mdc.hr/hr/mdc/publikacije/newsletter/newsletter-10-4-2018/#Muzeologija54

Izvor

MDC PRESS