AMZ | HRZ – Otvorenje izložbe ‘Tihi svjedoci vjere, baštine i raskoši Crkva sv. Nikole biskupa u Žumberku – konzervatorsko-restauratorski radovi’ [PRESS]

Arheološki muzej u Zagrebu i Hrvatski restauratorski zavod imaju čast pozvati Vas na otvorenje izložbe:

Tihi svjedoci vjere, baštine i raskoši
Crkva sv. Nikole biskupa u Žumberku – konzervatorsko-restauratorski radovi

u utorak, 21. ožujka 2017. godine u 12 sati.

Na otvorenju će govoriti:

Sanjin Mihelić, ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu
Ana Azinović Bebek, Služba za arheološku baštinu, Hrvatski restauratorski zavod, autorica izložbe
Tajana Pleše, v.d. ravnateljica Hrvatskog restauratorskog zavoda
Zdenko Šiljak, načelnik općine Žumberak
Mons. Juraj Jerneić, kaljski župnik

Izložbu će otvoriti:
Davor Trupković, pomoćnik ministrice kulture

Svečano otvorenje biti će popraćeno nastupom KUD Žumberčani.

Izložbu će otvoriti Davor Trupković, pomoćnik ministrice kulture, uz govore Sanjina Mihelića, ravnatelja Arheološkog muzeja u Zagrebu, Ane Azinović Bebek, autorice izložbe (Hrvatski restauratorski zavod), Tajane Pleše, v. d. ravnatelja Hrvatskog restauratorskog zavoda, Zdenka Šiljaka, načelnika općine Žumberak i mons. Juraja Jerneića, kaljskog župnika. Svečano otvorenje bit će popraćeno nastupom KUD Žumberčani.

Kroz preko 160 eksponata autori Ana Azinović Bebek i Ljubo Gamulin govore priču srednjovjekovne žumberačke crkve sv. Nikole biskupa, građevine s dugom poviješću i kontinuitetom korištenja te donedavnim središtem župe.  Arhivska i povijesna istraživanja upotpunila su otkrića vezana uz arhitekturu crkve te njezine faze i opremu. Iako radovi još nisu u potpunosti završeni, rezultati iznenađuju i oduševljavaju. Groblje oko crkve sv. Nikole biskupa u funkciji je od 14. do 18. stoljeća. Do sada su arheološki istražena 254 groba, kao i kosturnica s posmrtnim ostacima 223 pokojnika. Time su otkriveni običaji nekadašnjeg žumberačkog stanovništvu vezani uz život i smrt te posebno bogatu i jaku pobožnost. Dok su u 14. i 15. stoljeću pokojnike ukapali u zemljane rake umotane u mrtvačko platno pa su stoga ti grobovi uglavnom bez arheoloških nalaza, u 16. stoljeću dolazi do promjene pogrebnih običaja. Pokojnici se u novom vijeku ukapaju odjeveni u bolju odjeću, najčešće s nabožnim predmetima kao što su križevi, krunice i svetačke medaljice. Ovi predmeti svjedoče ne samo o osobnoj pobožnosti, omiljenim svecima i vjerskim običajima nego i o mobilnosti stanovnika. Žumberčani su odlazili na hodočašća unutar današnje Hrvatske, ali i u Italiju, Austriju i Njemačku. U kripti u svetištu crkve pronađen je svileni prsluk i kožne cipele u lijesu plemkinje. Strpljivim i zahtjevnim radovima rekonstruirana je plemićka nošnja 17. stoljeća, a prsluk i cipele plemkinje iz Žumberka prvi će puta biti predstavljeni javnosti. Ova izložba rezultat je višegodišnjih konzervatorsko-restauratorskih istraživanja Hrvatskog restauratorskog zavoda te može služiti kao primjer interdisciplinarnog pristupa i izvrsne suradnje među znanstvenim i kulturnim institucijama.

Izložba ostaje otvorena do 30. travnja 2017.
Ciklus događanja uz izložbu

Izvor

AMZ PRESS

[SLO] MGML – Arheologija od blizu – Izkušnje arheologa s terenov v Ljubljani od leta 1988 do danes [PRESS]

Kako ravnati, če ne najdeš prazgodovinskih grobov na mestu, kjer jih pričakuješ, v zemlji pa odkriješ posodo z viteškim grbom, kamor je bilo pred stoletji morebiti shranjeno srce plemenitega konjenika? Koga iz svoje ekipe raziskovalcev arheologov določiti, da sestavi otroški skelet? Kaj narediti, ko je v terenskem šotoru –15 ali +35 °C in neznosen smrad? Kako prepričati gradbince, da z nadaljevanjem del počakajo še en teden oziroma da namesto gradbenih odrov postavijo podzemne odre za nadaljnje arheološke raziskave pod zemljo? Odgovorom prisluhnite na ciklusu torkovih predavanj muzejskega arheologa Martina Horvata.
Ljubljanski grad, Kongresni in Vodnikov trg, Njegoševa in Slovenska cesta, Stritarjeva, Mačkova in Krojaška ulica – to so le nekatera ljubljanska prizorišča, ki pod površjem hranijo materialne dokaze preteklosti. Pričajo o mnogoterih srečanjih, zgodovinskih in vsakdanjih dogodkih ter izkušnjah ljudi, ki so tu živeli od prazgodovine do danes. Ko ta prizorišča raziskujemo z arheološko metodo, v njih odkrijemo številna pričakovana in tudi nepričakovana spoznanja ter pričevanja preteklosti. Vas zanima osebna zgodba arheologa, ki je v zadnjih 30 letih vodil ali sodeloval na več pomembnejših arheoloških raziskavah v Ljubljani? Potem vas vabimo na ciklus petih predavanj, kjer bo o rezultatih arheoloških raziskav Ljubljane, ki spreminjajo zgodovinske zapise v šolskih učbenikih, pa tudi o svojih osebnih izkušnjah, pridobljenih ob delu na terenu, spregovoril arheolog Martin Horvat.

14. marec 2017 ob 18.00: Ljubljanski grad, 1988–2007

21. marec 2017 ob 18.00: Kongresni trg, 2009–2011

28. marec 2017 ob 18.00: Stritarjeva, Mačkova in Krojaška ulica

4. april 2017 ob 18.00: Njegoševa cesta in Vodnikov trg (ljubljanska tržnica)

11. april 2017 ob 18.00: Slovenska cesta

Brezplačna predavanja potekajo v Mestnem muzeju Ljubljana, Gosposka 15, Ljubljana, ob torkih ob 18.00.

Martin Horvat je v Muzeju in galerijah mesta Ljubljane zaposlen kot arheolog, kustos za srednji vek ter vodja dokumentacijske službe. Poleg kustodiatskega dela in razvijanja podatkovnih zbirk za avtomatizacijo muzejskih procesov že vrsto let vodi različne arheološke projekte ali sodeluje pri njih, najraje ima prav terenske raziskave. Leta 1987 je prevzel zahtevne arheološke raziskave na Ljubljanskem gradu, s posebnimi izzivi pa se je soočil tudi med izkopavanji pri prenovi matične stavbe Mestnega muzeja Ljubljana, Turjaške palače, kjer je rezultate raziskav vključil v stalno muzejsko postavitev.

Fotogafije: M Laukić, D Badovinac, M Paternoster, A Peunik, dokumentacija MGML.

Izvor
MGML PRESS