Festival drvenih kapela Sancta Barbara (PRESS)

Drvene crkve i kapele predstavljaju najviši domet narodnog graditeljstva barokne arhitekture na području Sjeverne Hrvatske. Iako ih je bio velik broj, posebno na području rasta hrasta lužnjaka, do danas ih brojimo svega četrdesetak iz razdoblja od 17. do kraja 19. stoljeća.

U Turopolju, žarištu koje je koncentracijom izvorne narodne stvaralačke snage širilo svoj utjecaj na Pokuplje i Posavinu, geografskom prostoru gdje se tradicija gradnje drvenih crkava zadržala duboko u 20. stoljeće, nastao je kompleks drvene sakralne arhitekture koja osvaja svojom arhitektonskom jednostavnošću i originalnošću.

Kako je riječ o turistički izrazito atraktivnoj, a nedovoljno prezentiranoj autentičnoj i vrijednoj kulturnoj baštini, ovim novim projektom – multimedijalnim međunarodnim Festivalom drvenih kapela Sancta Barbara –  organizirat će se vrhunski glazbeni programi u prostorima koji nemaju kapacitet za veliku publiku, ali zato atraktivnošću programa i prostora u kojima se održavaju mogu angažirati publiku i privući veliku pažnju na društvenim mrežama i na taj način direktno utjecati na razvoj publike kao i na razvoj kulturnog turizma Turopolja, Posavine i Pokuplja.

Zato planiramo organizirati promidžbenu kampanju kojom bi se publiku motiviralo na interaktivnu komunikaciju putem digitalnih sadržaja i privuklo na izravno praćenje koncerata putem interneta. Riječ je o prijenosu 7 različitih koncertnih programa iz reprezentnih drvenih kapela uživo (life streaming) i istovremeno na više web servisa.

Glazbeni program festivala obuhvaća vrhunske izvođače i ansamble ozbiljne glazbe, ali i izvedbe na tradicionalnim instrumentima i ambijentalne koncerte suvremene elektroničke glazbe. Festival otvaramo u najreprezentativnijoj drvenoj Kapela Sv. Barbare u Velikoj Mlaki podignutoj 1642. godine (današnji izgled potječe iz otprilike 1867.) koncertom ansambla za ranu glazbu Ars longa. Program nastavljamo koncertom Anabele Barić, sopran i Izidora Erazema Grafenauera, slovenskog umjetnika teorbe i barokne gitare u Kapeli ranjenog Isusa u Pleškom Polju (Velika Gorica). Vrata jedne od najstarijih i najvrednijih drvenih kapela – Sv. Jurja u Lijevim Štefankima iz 1677. godine – koncertom 10. 7. 2019. u 20 sati će otvoriti Andrej Grozdanov na akustičnoj gitari marke Olson guitar, programom „Acoustic Songs of Faith“. U jedinoj zagrebačkoj drvenoj kapeli, odnosno Župnoj crkvi Sv. Marka Evanđeliste u Jakuševcu, koncert će održati sopranistisa Josipa u pratnji brata Franje Bilića, čembalista. Kapela Sv. Antuna Padovanskog u Gustelnici svojim izgledom i specifičnom gradnjom «na žale» razlikuje se od domaćeg tradicionalnog načina gradnje. Sagrađena 1888. godine, a nacrt kapele izradio je dr. Hermann Bollé. U drvenoj katedrali, kako zovu ovu turopoljsku ljepoticu, nastupit će naš najcjenjeniji oboist Branko Mihanović. Slušat ćemo 12 fantazija za obou solo Georga Philippa Telemanna. Drvena kapela Presvetog Trojstva u Gladovcu Pokupskom iz 1847. osobito osvaja lokacijom kojoj će fantastično odgovarati svirka najboljeg svjetskog didgeridooista Dubravka Lapainea  13.7.2019. u nedjelju, 14.7. ćemo zatvoriti festival koncertom Amsabla Camerata Garestin u Kapeli Svetog Ivana Krstitelja u Staroj Drenčini, koja je primjer povijesno slojevite sakralne drvene tradicijske arhitekture Pokuplja.

Sve programe festivala uživo će se prenositi putem www.festivaldrvenihkapela.com i već izgrađenih društvenih mreža organizatora festivala – Hrvatske udruge Ars organi Sisciae. Time projekt na inovativan način pristupa razvoju publike, osiguravajući dostupnost  kulturnih i umjetničkih programa u prometno dislociranim područjima u kojima je smješten najveći broj sačuvanih drvenih kapela. Također, ovaj će projekt značajno pridonijeti povećanju vidljivosti kulture u medijskom prostoru.

Ovim projektom izraditi će se trajno dostupni arhiv audio-vizualnih snimki čiji se materijali mogu koristiti u mnogobrojne promotivne svrhe, kako kulturnog projekta i festivala, tako i turizma u kraju nadomak zagrebačkoj zračnoj luci.

FESTIVAL DRVENIH KAPELA
Sancta Barbara
7. – 14. srpanj 2019.

Nedjelja / 7. srpnja / 20 sati – otvorenje:
Kapela Sv. Barbare, Velika Mlaka
ARS LONGA – ansambl za ranu glazbu
Ana Benić, barokna flauta
Stjepan Nodilo, barokna oboa i blok-flauta
Izidor Erazem Grafenauer, teorba i barokna gitara
Lea Sušanj Lujo, barokno violončelo
Linda Mravunac Fabijanić, čembalo

Ponedjeljak / 8. srpnja 2019. / 20 sati
Kapela Ranjenog Isusa, Pleško polje
Anabela Barić, sopran
Erazem Grafenauer, teorba i barokna gitara

Srijeda / 10. srpnja / 20 sati
Kapela Sv. Jurja, Lijevi Štefanki
Andrej Grozdanov, akustična gitara

Četvrtak / 11. srpnja / 20 sati
Kapela Sv. Marka evanđelista, Zagreb
Josipa Bilić, sopran
Franjo Bilić, čembalo

Petak / 12. srpnja / 20 sati
Kapela Sv. Antuna Padovanskog, Gustelnica
Branko Mihanović, oboa

Subota / 13. srpnja / 20 sati
Kapela Presvetog Trojstva, Gladovec Pokupski
Dubravko Lapaine, didgeridoo

Nedjelja / 14. srpnja / 20 sati
Kapela Sv. Ivana Krstitelja, Stara Drenčina
Camerata Garestin


Hod po drvenim kapelama u prvom glazbenom festivalu Sancta Barbara

U nacionalnom registru zaštićenih nepokretnih spomenika Republike Hrvatske posebno mjesto zauzimaju spomenici  drvene arhitekture. Drvena  graditeljska baština je nastajala stoljećima i njezin produkt, koji je ponajviše vidljiv u tradicijskoj arhitekturi, danas vrednujemo kao spomenička stvaralačka djela, odnosno  kao umjetničku baštinu prošlosti. Ova drvena arhitektura kao dio graditeljske baštine, bilo kao pojedinačno ostvarenje bilo povezano u forme povijesnih ili tradicijskih cjelina, nositelj je identiteta vlastite sredine, regije, a time i naroda. Drvo kao građevinski materijal odraz je geomorfoloških, klimatskih, pejzažnih, kulturnih, socijalnih, ekonomskih i drugih značajki  regija kontinentalne Republike Hrvatske. Pod pojmom okoliša ne podrazumijeva se samo neposredna okolica arhitektonskoga spomenika, već širi prostor kojem on pripada u okviru njegovih regionalnih obilježja. U regijama južne središnje Hrvatske, na slivu rijeka Kupe, Save, Lonje i Odre danas je prisutna najveća koncentracija stambene, gospodarske i sakralne drvene arhitekture. Stoga i danas, gdje još postoji, ona jednako i uglavnom služi u svakodnevnom životu.

Unutar drvene arhitekture svojim graditeljskim umijećem i stilskim karakteristikama posebno mjesto zauzima sakralna arhitektura, koju danas u stručnoj literaturi i na terenu prepoznajemo  u vidu drvenih kapeli. Iz povijesnih dokumenata i proučavanjem istih od strane etnologa i povjesničara umjetnosti drvene kapele i crkve bile su prisutne u cijeloj središnjoj Hrvatskoj . Kroz kasnija stoljeća zamjenjuje ju  zidana arhitektura. Razlozi tom procesu su razni: od poplava i  požara, migracije stanovništva od slabih uroda ili epidemija, magracije stanovništva osobito u doba Osmanlija, stoga u svim tim nepogodama osim obiteljskih domova nepovratno stradavaju  i sakralni objekti. Danas je na terenu najveća koncentracija drvenih kapeli očuvana i nalazi se u regijama Turopolje, Pokuplje i Vukomeričke gorice. Izvan ove koncentracije izdvaja se drvena kapela sv. Duha u Gračenici  kao jedina drvena kapela u Moslavini. U ostalim regijama imamo ih očuvanih nekoliko na Kordunu i Banovini. Bez obzira što su drvene kapele u prostoru rijetke, one i unutar sebe se mogu tipološki i stilski razmotriti zbog vremenskog perioda u kojem su nastale, opremom interijera, kultom koji se u njima  njegovao ili smještajem u prostor. Vremenski povijesni period trenutno očuvanih drvenih kapeli pratimo od 17. stoljeća do druge polovice 20. Stoljeća. U tome vremenskom razdoblju izmjenjuje se nekoliko stilskih povijesnih pravaca u umjetnosti kojima se urešuju njihovi interijeri.  Najzastupljenija je rokoko i barokno klasicistička oprema. Drvene kapele se mogu razvrstati i po smještaju u krajobrazu. Jedne su smještene u središte mjesta, uz cestu. Druga skupina drvenih kapeli je podignuta na povišenim tumulima, na osamljenom i strateškom mjestu. Tako festival Sancta Barbara u prvom izdanju svakako obuhvaća i prezentira i jednu i drugu skupinu drvenih kapeli.

Glazbeni Festival posvećen drvenim kapelama otvara se u impresivnoj kapeli sv. Barbare u Velikoj Mlaki koncertom ansambla za ranu glazbu Ars longa kojeg čine Monika Cerovčec, sopran, Ana Benić, barokna flauta, Stjepan Nodilo, barokna oboa i blok flauta, Izidor Erazem Grafenauer, teorba i barokna gitara, Lea Sušanj Lujo, barokno violončelo i Linda Mravunac Fabijanić, čembalo. Na programu su djela baroknih skladatelja Purcella, Babell, Crofta i Blowa. Kapela je smještena u središtu naselja. U arhivskoj građi spominje  se od 17. stoljeća. Kapelu vizitatori opisuju , bilježe obnove i prilagodbe potrebama vremena. Danas je kapela sv. Barbare jednoprostorna građevina s poligonalnim svetištem, trijemom i  impozantnim zvonikom. Spomeničko stvaralačko djelo kao što je kapela sv. Barbare u cijeloj drvenoj sakralnoj arhitekturi je jedinstven. Visoko estetizirana struktura ove kapele dominira i istovremeno je nametljiva. Velika je vrijednost što je kapela do danas očuvana.  O kapeli je napisana bogata monografija 2002. godine autorice profesorice povijest umjetnosti Sanje Cvetnić. Kapela je bogato oslikana u interijeru s motivima svetaca i vegetabilnim motivima. Posebno se izdvaja s kultom sv. Kummernisse ( Kimernise, Starosita, Liberata).Kult ove svetice  nekad je bio jako raširenim , a danas je vrlo rijetko sačuvan. O raširenosti kulta govori nam i primjer Engleske gdje je, također raširen kult ove svetice te je ona zaštitnica  žena koje imaju neprilika s muževima.  U biografiji svetice stoji kako se sv. Kummernisa  nije htjela udati za kralja Sicilije, zavjetovala se  i molila te su joj čudom narasli brkovi i brada. Otac sv. Kummernise se razbjesnio te ju je dao mučiti i na kraju razapeti. Scena razapete bradate svetice prikazana je u kapeli sv. Barbare i kao takva je jedina koja nam je predana u nasljeđe.

Festival posvećen drvenim kapelama povest će nas i u kapelu  Ranjenog Isusa u Pleškom polju koncertom sopranistice Anabele Barić i slovenskog umjetnika Izidora Erazema Grafenauera na baroknoj gitari i teorbi, žičanom trzalačkom glazbalu iz porodice lutnji. Na programu su Cavalli, Händel, de Murcia, Fernandez, Hidalgo i Frescobaldi. Drvena kapela je smještena uz cestu, stoji sama i ograđena je drvenom ogradom.  Prva bilješka koja spominje ovu drvenu kapelu veže se za Rozaliju Plepelić, udovicom plemića Plepunića. Udovica je podigla i opremila kapelu 1758. godine. U Muzeju Turopolja čuva se isprava iz 1767. godine koja govori o tome kako se obitelj i dalje nastavila brinuti o kapeli. Današnja kapela Presvetog Isusa koju nalazimo na terenu je drvena kapela s  secesijskim stilskim karakteristikama. Urezana godina i vegetabilni motivi obojani bojama hrvatske trobojnice: crvena, bijela i plava vidljivi su na pročelju kapele.

Festival drvenih kapela Sancta Barbara otvoriti će vrata Kapele Sv. Jurja u Lijevim Štefankima koncertom Andreja Grozdanova na akustičnoj gitari marke Olson guitar. Kapela je smještena  na brežuljku uz cestu. Tako usidrena djeluje poput nasukane drvene lađe, koje su davno prometovale rijekom Kupom, prevozile robu na  žitnom putu od Siska do Karlovca. Kapela je složena od hrastovih planjki nanemški vugel, a krov je pokriven šindrom. Ima lađu i uvučeno svetište s ravnim zaključkom. Lađa i svetište su bogato oslikani sočnim vegetabilim motivima, u kojem nalazimo razno cvijeće i akantus. Kapelu posebno prezentira njezin oltar sv. Jurja. To je retabl koji je  bogato urešen. Oltarna pala koja prikazuje sv. Jurja je zavjetna sveta slika. Oltarom dominira skulptura jer je ipak riječ o kiparskom radu. Oltar je podignut 1725.  godine od nepoznatog nam kipara. Umjetnik je pripadao manirističkim kiparima ranog 18. stoljeća. Motiv razlistanog akantusa je popratni ukras u obliku listova i vitica. Arhitektonsko građe koje se nalazi na oltaru zadaje okvir i format oltarnoj plohi, te ju giba i lomi na dvije horizontale. U toj posljednjoj fazi manirizma na prostoru kontinentalne hrvatske ovaj oltar sv Jurja u istoimenoj kapeli se izdvaja svojom visokom kvalitetom.

U jedinoj zagrebačkoj drvenoj kapeli, odnosno Župnoj crkvi Sv. Marka Evanđeliste u Jakuševcu, koncert će održati sopranistica Josipa u pratnji brata Franje Bilića, čembalista.  Drvena kapela je smještena u naselju uz cestu. Jednoprostorna je s trostrano zaključenim svetištem. Na kapeli dominira drveni toranj, a ima i sakristiju. U interijeru kapele posebno se izdvaja koritasti svod. U kapeli se nekada nalazio glasoviti oltar majstora kipara Johannesa Komersteinera. Ovaj majstor koji je djelovao u posljednjoj četvrtini 17.  stoljeća i ostavio je izuzetan opus visoke kvalitete i umjetničke slobode. Nažalost Komerstenerov oltar je zamijenjen u kasnom 18. stoljeću. Kapela sv.Marka evanđelista se ističe svojom čvrstom gradnjom i originalnošću.

Nakon kapele u Zagrebu festival nas dovodi u kapelu sv. Antuna Padovanskog u Gustelnici koja spada pod rimokatoličku župu Marije Snježne u Dubrancu. Uz nju u župi postoje još tri sakralna objekta drvene arhitekture: kapela sv. Roka u Cvetković brdu, kapela sv. Ivana Krstitelja u Lukinić brdu i kapela sv. Duha u Lučelnici. Ove turopoljske kapele djeluju jako  tople i složne su da prenesu nasljeđu koje nose u sebi na iduće naraštaje. Kapelu sv. Antuna Padovanskog u Gustelnici od 17. stoljeća vizitatori opisuju kao kapelu na groblju. Bilježe se obnove, mijene oblika i prilagodbe zaključno s 1888. godinom, kada je projekt kapele izradio dr. Herman Bolle. Kapela se u smislu arhitekture izdvaja i specifičnom gradnjom koju u narodu zovu „na žale“. Termin označava otvoreni trijem na pročelju kapele kojeg nose drveni stupci. Kapela je određene arhitektonske izmjene doživjela i u kasnijem povijesnom razdoblju. Kapela je  jednoprostorna s peterodijelnim svetištem, trijemom i zvonikom nad ulazom. Smještena je na brežuljku, okružena bogatom vegetacijom u kojoj se posebno ističu visoka stabla. U drvenoj katedrali, kako zovu ovu turopoljsku ljepoticu, nastupit će naš najcjenjeniji oboist Branko Mihanović. Slušat ćemo 12 fantazija za obou solo Georga Philippa Telemanna.

Predzadnji dan festivala je rezerviran za drvenu kapelu koja je posvećena Presvetom Trojstvu, a nalazi se u selu koje se zove Gladovec Pokupski. Sam naziv mjesta govori kako je zaselak, a danas mjesto Gladovec Pokupski povijesno i kao feud pripadao naselju Pokupsko. Pokupsko je stari feudalni posjed biskupa, a onda i kasnije nadbiskupa zagrebačkih. Upravo zagrebački biskup Juraj Branjnung u Pokupskom, po slabljenju osmanskih naleta u ranom 18.  stoljeću gradi reprezentativnu baroknu četverolisnu crkvu okruženom zidanim cinktorim i kulama. Biskup ujedno bogato oprema i interijer crkve sv. Ladislava u Pokupskom za kojeg su zaduženi kipari koje nazivamo branjugovom radionicom. Drvena kapela Presvetog Trojstva  u Vukomeričkim goricama primjer je samostalne građevine u gori. Okružuje ju ugodan krajobraz pun vegetacije i zapravo je intrigantna kulisa za slušanje didgeridooa u izvedbi svjetski poznatog Dubravka Lapainea. Sam lokalitet obavija spokoj i smirenost.

Zadnji dan festivala smo u Pokuplju u selu (Stari Brod, Stara Drenčina) i slušamo koncert Camerate Garestin koji čine Ivana Lazar, sopran; Berislav Puškarić, bas; Krešimir Lazar, violončelo i Krešimir Has, čembalo. Na programu su djela Lukačića, Geminianija, Bacha i Handela. Nema ljepšeg nego festival završiti  u jednoj restauriranoj kapeli. Kapela Sv. Ivana Krstitelja u Staroj Drenčini, kao i ona Sv. Martina u Starom Brodu, restaurirana je od stručnih restauratora i konzervatora uz nadzor Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Kapela u Starom Brodu smještena je uz glavnu cestu  na povišenom tumulu kojeg mještani nazivaju površek. Kapela se od ostalih drvenih kapela  izdvaja i svojim skromnim dimenzijama. Vrlo mala kapela ima lađu i poligonalni zaključak svetišta. U interijeru je bogato oslikana vegetabilnim motivima, a svetištem dominira barokni oltar sv. Martina. Kapela je restaurirana i dobitnica je evropske nagrade u kategoriji evropske kulturne baštine, nagrade po nazivom Europa Nostra za 2017.  godinu. Festival Sancta Barbara koncertom u Staroj Drenčini želi zaokružiti ovaj pohod drvenim kapelama izabranima za festival. Posjetom kapelama kao spomenicima kulture postaje nam razumljivo da su one arhitektonski spomenik i kao takove nedjeljivo vezane s okolišem i pripadajućim prostorom. Nadalje do izražaja dolazi njihova harmonična veza s krajolikom s kojim su okružene, bez obzira na to je li riječ o pojedinačnom ostvarenju, povijesnoj ili tradicijskoj cjelini. Iz toga jasno proizlazi potreba za vrednovanjem i daljnjim očuvanjem drvenih kapela – naše kulturne baštine.

Jurica Škofač, 

1. Nacinalni registar nepokreten kulturne baštine, Odjel za nepokretnu kulturnu baštinu Republike hrvatske, Ministarstvo Kulture RH, Zagreb.
2. Anđela Horvat, Između gotike i baroka: Umjetnost kontinentalnog dijela Hrvatske od oko 1500.  do oko 1700. 1975. Zagreb. Autorica u poglalju o drvenoj arhitekturu donosi arhivska i terenska istraživanja u Međimurju, i opisuje njezin nestankom te sporadičnu pojavu u tradicijskoj arhitekturi u regijama sjeverno od Turopolja.
3. Irena Kraševac, Zbornik radova znanstvenog skupa Klasicizam u Hrvatskoj, Institut za povijest umjetnosti, 2016. Zagreb
4. Sanja Cvetnić, Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki, Knjižnica Filozofskog fakulteta, OSIN, 2002., Zagreb
5. Ilse Frisen, Frau nm Kreuz: Die heilige Kummernis in Tirol, katalog izložbe, Museum Stift Stams, 1998.
6. Sanja Cvetnić, Loytre za ray nebefzki Križna drva i kapelice u Turopolju, Artresor, 2002., Zagreb
7. Doris Baričević, Barokno kiparstvo sjeverne Hrvatske, Školaska knjiga, 2008.
8. Katalog izložbe „Katedrala i Komersteiner/ Barokni oltari, 1686.- 1690.“, Muzej za umjetnost i obrt, 2017., Zagreb.
9. Dubravka Botica, Barokne četverolisne crkve u  sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Prilog istraživanju tipologije sakralne arhitekture 18.  Stoljeća, Školska knjga, 2015. godina, Zagreb.

http://www.festivaldrvenihkapela.com/assets/images/mbr-2-2000x1333.jpg

Info:
Festival drevnih kapela PRESS

AMZ – Obilježavamo dvostruku obljetnicu u Ščitarjevu – arheološki park Andautonija (PRESS)

U povodu
25 godina arheološkog parka Andautonija (1994. – 2019.)

i 50 godina istraživanja Arheološkog muzeja u Zagrebu na prostoru Ščitarjeva (1969. – 2019.)

pozivamo vas da posjetite Arheološki park Andautonija tijekom svibnja i lipnja.

Svake nedjelje u lipnju ulaz u Arheološki park je besplatan, kao i stručno vodstvo u 13 sati.
Svi posjetitelji mogu sudjelovati u radionicama i igraonicama koje su u stalnoj ponudi Arheološkog parka:
„Mali arheolozi“, Rimske igre, Pisanje, Izrada bula i druge.

Veselimo se vašem dolasku i druženju!

Dvostruka obljetnica u Ščitarjevu

Info:
AMZ PRESS

AMZ – 1. Festival arheološke knjige – FestArK (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu

1. Festival arheološke knjige – FestArK
9. – 13. travnja 2019
u Arheološkom muzeju u Zagrebu

U Arheološkom muzeju u Zagrebu od 9. do 13. travnja 2019. godine održat će se 1. Festival arheološke knjige – FestArK.

Arheološki muzej u Zagrebu organizira Festival arheološke knjige – FestArK u suradnji s partnerskim institucijama sa željom promicanja, kako objavljivanja, tako i čitanja arheološke literature.

Ciljevi festivala su ujediniti muzeje i ostale institucije koje se bave izdavaštvom arheološke literature, predstaviti svoj zainteresiranoj javnosti arheološke publikacije i promocija arheologije općenito.

1. Festival arheološke knjige FestArK 2019 okupio je 15 partnerskih institucija koje će tijekom održavanja festivala ponuditi svim zainteresiranim posjetiteljima arheološku literaturu po promotivnim cijenama: Archaeolingua Foundation, Archaeopress Publishing, Arheološki muzej Istre, Arheološki muzej Narona, Arheološki muzej u Zagrebu, Arheološki muzej Zadar, Hrvatski restauratorski zavod, Hrvatsko arheološko društvo, Institut za arheologiju, Književni krug Split, Meridijani, Muzej grada Kaštela, Muzej vučedolske kulture, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka i Sveučilište u Zadru – Sveučilišna knjižara Citadela.

Tijekom pet dana posjetitelji će moći besplatno posjetiti festival FestArK u Arheološkom muzeju u Zagrebu gdje će imati mogućnost prelistati, ali i kupiti arheološku literaturu po promotivnim cijenama, sudjelovati u programu festivala koji se sastoji od predstavljanja institucija i publikacija, zanimljivih predavanja, edukativnih radionica namijenjenih djeci i vodstva po stalnom postavu muzeja.

Vrijeme održavanja: 9. – 13. travanj 2019.
Radno vrijeme:
utorak, srijeda, petak i subota od 10 do 18 sati, četvrtak od 10 do 20 sati

Od 9. do 13. travnja ulaz u Arheološki muzej u Zagrebu i sudjelovanje u aktivnostima programa FestArK-a je besplatan za sve posjetitelje.

Program 1. Festivala arheološke knjige – FestArK 9. – 13. travnja 2019

Utorak, 9. travnja 2019.
11 – 12 sati – Stručno vodstvo po stalnom postavu muzeja
12 – 13 sati – Predstavljanje monografije „Pottery Production, Landscape and Economy of Roman Dalmatia. Interdisciplinary approaches“ (Željko Miletić, Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru; Goranka Lipovac Vrkljan i Ana Konestra, Institut za arheologiju)
17 – 18 sati – Predstavljanje Priručnika projekta „Od strukovnih zanimanja do kreativne industrije“ (Zorica Babić, Arheološki muzej u Zagrebu)
18 – 19 sati – Predavanje “Sopron” (Erzsebet Jerem, Institut za arheologiju Mađarske akademije znanosti, Archeolingua Foundation) -napomena: predavanje je na engleskom jeziku

Srijeda, 10. travnja 2019.
12:30 – 13:30 sati – Predavanje „Muzej vučedolske kulture i budući projekti“ (Dora Šimić, Muzej vučedolske kulture)
17 – 18 sati – Predstavljanje „Izdavaštvo Arheološkoga muzeja Zadar i njegov doprinos promociji arheologije“ (Marina Maruna, Arheološki muzej Zadar)

Četvrtak, 11. travnja 2019.
11 – 12 sati – Stručno vodstvo po stalnom postavu muzeja
12 – 13 sati – Predstavljanje monografije „Crkva i zvono svetog Tome u Puli“ (Željko Ujčić i Tatjana Bradara, Arheološki muzej Istre)
18 – 19 sati – Predavanje „Antički Sikuli“ (Ivan Šuta, Muzej grada Kaštela)

Petak, 12. travnja 2019.
12 – 13 sati – Predstavljanje monografije „PAKOŠTANE – VELI ŠKOLJ: Kasnoantički brodolom u geološkom-geografskom i kulturno-povijesnom kontekstu“ (Irena Radić Rossi, Sveučilište u Zadru, Projekt AdriaS i Goranka Lipovac Vrkljan, Institut za arheologiju)

Subota, 13. travnja 2019.
10 – 18 sati – Radionice za djecu : Obuci halštatskog ratnika, Izradi svoj bookmark, Pišemo i čitamo hijeroglife, Zaigrajmo s knezom Branimirom i Back to 888!
11 – 12 sati – Predstavljanje ustanove “Arheološki muzej Narona“ (Toni Glučina, Arheološki muzej Narona)
13 – 14 sati – Predavanje „Arheologija u stvarnosti i arheologija na filmu“ (Jacqueline Balen, Arheološki muzej u Zagrebu)
14 – 15 sati – Stručno vodstvo po stalnom postavu muzeja
15 – 16 sati – Predstavljanje kataloga izložbe „Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj“ (Jacqueline Balen, Arheološki muzej u Zagrebu; Tihomila Težak Gregl, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Ina Miloglav, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Dragana Rajković Arheološki muzej Osijek) i
Predstavljanje publikacije za djecu „Šetnja kroz bakreno doba“ (Zorica Babić, Arheološki muzej u Zagrebu)

Festival arheološke knjige

Info:
AMZ PRESS

Povijesno društvo Požega – Poziv na otvorenje Festivala znanosti (PRESS)

Poštovane suradnice i suradnici Povijesnog društva Požega, cijenjene sugrađanke i sugrađani,
pozivam Vas na otvorenje Festivala znanosti u ponedjeljak, 8. travnja u 12.15 sati u Gradskoj knjižnici i čitaonici Požega. Festival će trajati pet dana.
U prilogu Vam šaljem program Festivala.
Radujemo se Vašem dolasku.

XVIII F E S T I V A L   Z N A N O S T I,  POŽEGA

  1. – 13. TRAVNJA 2019.

Mjesta događanja:

GKČP                   Gradska knjižnica i čitaonica Požega, Antuna Kanižlića 1
PDP                    Povijesno društvo Požega, Kneza Domagoja 23

Publika:

S1 – 5. i 6. razred osnovne škole
S2 – 7. i 8. razred osnovne škole, 1. razred srednje škole
S3 – 2., 3. i 4. razred srednje škole

8. TRAVNJA     P O N E D J E L J A K
Gradska knjižnica i čitaonica Požega
12.15      GKČP                                                            Otvorenje festivala znanosti u Požegi (Pozdravna riječ Vinka Tadića)
12.30-

13.20

GKČP Predavanje i radionica

S2 i S3

Boje kulturne baštine (predavanje i radionica Ivane Domanović)

 

9. TRAVNJA                  U T O R A K
Gradska knjižnica i čitaonica Požega
8.55-9.45 GKČP Predavanje i radionica

S2 i S3

Boja u slici (predavanje i radionica Vere Ćuže-Abramović)

 

10. TRAVNJA     S R I J E D A
Gradska knjižnica i čitaonica Požega
8.55-9.45 GKČP Predavanje i radionica

S2

Boje u biologiji (predavanje i radionica Julijane Madaj Prpić i Mirele Prskavac )

 

11. TRAVNJA     Č E T V R T A K
Gradska knjižnica i čitaonica Požega
8.55-10.55 GKČP Kviz znanja

S1

Kviz znanja (voditeljica kviza je Kristina Rupert)

 

12. TRAVNJA     P E T A K
Gradska knjižnica i čitaonica Požega
8.55-9.45 GKČP S1 Glagoljica u bojama (predavanje i radionica Marije Glibo Čuljak i Katarine Kotrle)

Info:
Povijesno društvo Požega PRESS

AMZD – Zadar čita 2019. (PRESS)

I ove godine Arheološki muzej Zadar u suradnji s Klasičnom gimnazijom Ivana Pavla II. Zadar sudjeluje u manifestaciji Zadar čita 2019.

Program pod nazivom Prvi, drugi, treći… a tko je četvrti? održat će se u petak, 28. ožujka 2019. u 12 sati u Arheološkom muzeju Zadar .

U programu sudjeluju Učenici Klasične gimnazije Ivana Pavla II., Zadar i mentori: Marina Maruna, viši knjižničar, Ana Raspović, mag. bibl., Mihaela Anđić, mag. informacijskih znanosti i dr. sc. Kornelija A. Giunio.

Sažetak programa

U primorskom dijelu rimske provincije Dalmacije očuvao se razmjerno veliki broj carskih portreta. Postoji i nekoliko skupina nalaza carskih statua koje čine cjelinu.

Prva takva, najpoznatija i najmonumentalnija skupina carskih statua otkrivena je još u 18. stoljeću na antičkom forumu grada Nina, a postavljena je u izložbenom prostoru Arheološkog muzeja u Zadru. Skupina je sadržavala najmanje osam skulptura, od kojih se danas u muzeju čuvaju četiri. Poznate su statue cara Tiberija, Augusta i Julija Cezara, no do danas ostaje nepoznato tko se krije iza četvrte?!

Učenici Klasične gimnazije Ivana Pavla II. Zadar osmislit će priču o neidentificiranom rimskom caru. O kome se radi odlučit će sami nakon što poslušaju uvodno predavanje dr. sc. Kornelije A. Giunio o rimskim carevima čiji su kipovi identificirani. Po završetku radionice, svoje radove će predstaviti svim posjetiteljima.

Info:
AMZD PRESS