MGST – Predavanje ‘Hrvatska municipalna veksilologija i zastave grada Splita’ (PRESS)

Muzej grada Splita poziva Vas na predavanje  pukovnika dr. sc. Željka Heimera, predsjednika Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva, Zagreb

Hrvatska municipalna veksilologija i zastave grada Splita

u petak, 26. travnja 2019.. godine s početkom u 12.00 sati u Gotič koj dvorani Muzeja grada Splita.

Predavanje je priređeno u sklopu izložbe Muzeja grada Splita Splitski grbovi – Kameni grbovi iz Muzeja grada Splita i u vodno predavanje pod naslovom Grbovi gra da Splita održati će autorica muzejske izložbe Elvira Šarić Kostić, viša kustosica Muzeja grada Splita.

O TEMI:

Veksilologija je proučavanje zastava i njihove uloge u društvu u svim njihovim pojavnostima,, a municipalna veksilologija bavi se zastavama jedinica lokalne samouprave, županija, gradova i općina. Povijest municipalne veksilologije u Hrvatskoj uglavnom je još uvelike neistražena i do sada su zabilježene povijesne zastava iz raznih razdoblja od 13. do 20. stoljeća za dvadeset ak hrvatskih gradova i poneku općinu. Zanimljivo je da je razvoj zastava često tekao različito od razvoja gradskih grbova.

Povijest veksilologije Splita također je uvelike još neotkrivena,, no već znamo da je izuzetno zanimljiva i bogata, od najstarijih zas tava povezanih s knezovima Bribirskim, preko zabilježenih spomena zastava s početka 19. stoljeća, do trobojne gradske zastave iz 1882. i suvremenog razvoja u 20.. stoljeću.

Pukovnik dr. sc. Heimer predstavit će u svojem predavanju bogat i raznolik razvoj za stava u Hrvatskoj kroz povijest i usporediti ga s razvojem u Splitu i splitskoj publici ukazati na neke specifičnosti splitskih zastava i istaknuti njihovu vrijednost kao dio hrvatske heraldičke i veksilološke baštine.

O PREDAVAČU:

Pukovnik dr. sc. Željko Heimer, dipl. inž. elektrotehnike, djelatni časnik Oružanih snaga Republike Hrvatske. Doktorirao na Filozofskom fakultetu 2013. s temom „Identitet Oružanih snaga Republike Hrvatske iskazan zastavama u Domovinskom ratu i nakon njega“. Član je više međunarodnih i nacionalnih znanstvenih i stručnih udruga heraldičara i veksilologa.. Odlikovan je s više hrvatskih odlikovanja i međunarodnih nagrada, među kojima treba istaknuti počasni naslov „Laureate of Federation“ Međunarodne federacija veksiloloških udruga 2017.

Jedan od inicijatora osnivanja Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva (HGZD) http://www.hgzd.hr 2006. i njegov prvi predsjednik te urednik polugodišnjaka „Grb i zastava”. Objavio je monografije o grbovima i zastavama Hrvatske (Leykam Internatio nal, Zagreb, 2008.) i Zagreba (2009. istog izdavača), studiju „Sintaksa suvremenog hrvatskog heraldičkog blazona“ (2016.) te dvije monografije u SAD (2017.) koje se temelje na disertaciji. Autor je niza znanstvenih, stručnih i popularizirajućih članaka u domaćim i inozemnim časopisima.

VIŠE O PREDAVANJU:

Već iz najstarijih slikanih i pisanih izvora zna se da gradske komune od pamtivijeka koriste simbole svoje zajednice, među kojima istaknuto mjesto imaju i zastave. Split u tome nije iznimka,, a zastave k oje se vežu za Split bilježe se barem od početka 16.. stoljeća,, prikazane na pomorskim navigacijskim kartama. Razvoj zastava gradskih komuna na području Hrvatske vrlo je raznolik, pa na spomene gradskih zastava jadranskih gadova nalazimo u pisanim izvorima 13. stoljeća, a nedugo kasnije na pomorskim se kartama od 14 st. pojavljuju zastave naših najznačajnijih luka odnosno njihovih feudalnih gospodara. I statuti tih komuna narijetko spominju obavezu brodova da ističu zastave prilikom ulaska u luku (npr. Senjski statut).

Pojavom heraldike i njezinog sustava identitetskih simbola, to se preslikava i na zastave, ali nikada u postupnosti, pa se na zastavama pojavljuju i sveci zaštitnici te druge štovane ikone, razni drugi neheraldički simboli, zastave vojnog porijekla s natpisima i vojničkom simbolikom, kao i specifične pomorske zastave jednostavnog izgleda radi lakše identifikacije iz daljine na moru. Te se modernizacijom, centralizacijom države i buđenjem nacionalnih pokreta specifič ne gradske zastave kao simboli lokalnog identiteta zamjenjuju nacionalnim simbolima, osobito od revolucionarne 1848.

Krajem 19. stoljeća razvojem građanskog društva, pojedina takva društva za svoje zastave biraju stare gradske simbole ili razvijaju nove, koje s vremenom poprimaju značaj gradskih zastava. Specifičan razvoj municipalnih zastava opaža se tada u Dalmaciji – kako u Splitu,, tako i u nizu drugih gradova i općina (npr. Korčula, Bol na Braču). Naime, kako na izborima narodnjaci preuzimaju vlast u njima, tako uslijed zabrane uporabe hrvatske trobojnice (kao zastave druge zemlje u Monarhiji), a da bi ju zaobišli, za gradske zastave usvajaju upravo tu našu trobojnicu s gradskim grbom u sredini.

Nakon 1. svjetskog rata uporaba je gradskih zastava gotovo u potpunosti nestala, a pogotovo nakon drugog svjetskog rata u novom režimu. Ipak, s vremenom se uvidjela potreba za gradskim simbolima, pa se tako u najvećim gradovima u hrvatskoj krajem 60 – ih i kasnije pojavljuju nove gradske zastave, uglavnom jednobojne s grbom kaka je u to doba korišten, modificiran u skladu s trenutnom ideologijom. Tako je među prvima novi grb usvojila upravo splitska općina 1969. na temelju svojih srednjovjekovnih kamenih grbova, jedan od prvih koji je u to vrijeme uključio i hrvatsk u šahovnicu te dakako tada neizbježnu crvenu zvijezdu. No gradska zastava nije usvojena tada, a kada je 1991. zvijezda zamijenjena likom sv.. Dujma, ni tada se nije usvojila zastava s tim grbom. Umjesto toga, usvojena je plava zastava sa suvremenim logotipom, prvo povodom obilježavanja 1700 obljetnice grada, da bi s vremenom prerasla u suvremenu gradsku zastavu.

IMG_6950 copy

Info:
MGST PRESS

AMZ – Predavanje ‘ARCHAEOLOGY AND THE PUBLIC IN BOHEMIA’ (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu ima čast pozvati Vas na predavanje u sklopu kulturnog programa Four Seasons of Czech Culture

ARCHAEOLOGY AND THE PUBLIC IN BOHEMIA

koje će se održati u četvrtak 25. travnja 2019. s početkom u 19 sati u Velikoj dvorani Arheološkog muzeja u Zagrebu.

predavač: doc. PhDr. Miroslav Popelka, Department of Archaeology, Faculty of Arts at Charles University in Prague

Predavanje je na engleskom jeziku i besplatno za sve posjetitelje.

Predavanje je posvećeno odnosu arheologije i opće javnosti. Dužnost je informirati javnost o arheološkim aktivnostima, rezultatima istraživanja i općem značenju proučavanja najstarije povijesti za društvo u cjelini. Ako javnost prepozna te činjenice, arheologija će imati podršku koja joj je potrebna. Na predavanju će biti predstavljeno nekoliko konkretnih primjera koje su češki arheolozi posljednjih godina pripremili za javnost. Bit će spomenuti i vrijedni rezultati koji svjedoče o činjenici da pitanje javne arheologije ima značajno mjesto u našoj znanosti.

O predavaču:
Doc. PhDr. Miroslav Popelka, CSc. studirao je prapovijesnu arheologiju na Karlovom Sveučilištu u Pragu. Kao arheolog radio je u Akademiji znanosti Republike Češke u Pragu i u Muzeju grada Roztoky. Od 1982. godine zaposlen je na Odsjeku za arheologiju Karlova Sveučilišta, a od 2002. godine postaje ravnatelj Odsjeka. Miroslav Popelka drži kolegije o neolitiku u Češkoj i Europi, litičkoj industriji i neolitizaciji općenito. U posljednje vrijeme intenzivno se bavi odnosom arheologije i javnosti i jedan je od glavnih organizatora Međunarodnog dana arheologije u Češkoj.

Popelka - Archaeology and Public

Info:
AMZ PRESS

KJE = MEJA? OKROGLA MIZA: Razvojni potenciali opuščene vojaške infrastrukture (PRESS)

V četrtek, 25. aprila 2019, Vas ob 18.00 vljudno vabimo v razstavišče Moja Ljubljanica na Vrhniki, na okroglo mizo Razvojni potenciali opuščene vojaške infrastrukture, ki zaključuje lani nagrajen projekt KJE = MEJA?, European Heritage Stories. Samo še do 5. maja 2019 vabljeni na ogled občasne razstave Rapalska meja, Alpski zid – Rupnikova linija, ki je nastala v sklopu istega projekta.     .

Projekt KJE=MEJA? bomo v letu 2019 nadgradili z novimi vsebinami s presečišča človekovih pravic in kulturne dediščine. Pod skupnim naslovom SPOMINJAJ SE – MISLI – DELUJ bomo pripravili več dogodkov, o katerih Vas bomo sproti obveščali. Med 6. 5. in 19. 5. 2019 si lahko ogledate razstavo na mestnih plakatih TAM TAM na Vrhniki in v Ljubljani, med 7. 5. in 10. 12. 2019 pa v razstavišču Moja Ljubljanica na Vrhniki občasno razstavo Pomen Ljubljanice pri vojaškem osvajanju in utrjevanju rimske nadvlade.

Info:
PRESS

AMZ – Predstavljanje publikacija ‘Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj’ i ‘Šetnja kroz bakreno doba’ (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu
Predstavljanje publikacija

knjiga „Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj“

i

ilustrirana edukativna publikacija „Šetnja kroz bakreno doba“

u subotu, 13. travnja 2019. godine u 15 sati
u Arheološkom muzeju u Zagrebu

U subotu, 13. travnja 2019. u 15 sati, u Arheološkom muzeju u Zagrebu (Trg Nikole Šubića Zrinskog 19) u sklopu programa 1. Festivala arheološke knjige, FestArK, održat će se predstavljanje knjige „Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj“ i ilustrirane edukativne publikacije za djecu „Šetnja kroz bakreno doba“.

O knjizi „Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj“ će govoriti dr. sc. Jacqueline Balen, Arheološki muzej u Zagrebu, dr. sc. Tihomila Težak Gregl, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; dr. sc. Ina Miloglav, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; i Dragana Rajković Arheološki muzej Osijek, dok će o publikaciji za djecu govoriti Zorica Babić, Arheološki muzej u Zagrebu.
Knjiga „Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj“ nastavlja se na istoimeni izložbeni projekt koji je u Arheološkom muzeju u Zagrebu bio postavljen od 30. kolovoza do 19. prosinca 2019. godine.
Urednice knjige, Jacqueline Balen, Ina Miloglav i Dragana Rajković ujedno i autorice istoimene izložbe i tekstova u knjizi, okupile su šesnaest stručnjaka iz pet zemalja, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Velike Britanije i Njemačke koji su obradili različite teme bakrenoga doba. Knjiga se sastoji od dva dijela, te u prvom dijelu obrađuje različite kulture koje su obilježile razdoblje bakrenoga doba – eneolitika na prostoru današnje sjeverne Hrvatske, a u drugom dijelu obrađuje različite aspekte života eneolitičkih zajednica na širem prostoru i u općem smislu koji upućuju na promjene u odnosu na prethodno razdoblje neolitika.
Podjela pretpovijesti na razdoblja, odnosno periodizacija pomoćno je sredstvo koje omogućuje pregledan uvid u razvoj čovjeka i njegova društva. Uvidjelo se da nije moguće jednostavno povući crtu između kamenih i metalnih doba. Niz pojava i zajednica nije se po svojoj gospodarskoj i društvenoj strukturi, ali ni po materijalnoj i duhovnoj ostavštini u potpunosti uklapalo u neolitik, ali ni u brončano doba… Postalo je jasno da između ovih dvaju razdoblja postoji i neko prijelazno vrijeme koje će tek utrti put razvijenim metalnim razdobljima. Ono to je bilo na prvi pogled najvidljivije obilježje tog prijelaznog razdoblja jest sve češća pojava metalnih predmeta, u prvom redu bakrenih, ali i zlatnih i srebrnih, kao posljedica razvoja primarne metalurgije… Kao i u vrijeme neolitika, niz inovacija pristiže bilo kulturnom bilo demičkom difuzijom iz anadolskog i egejskog prostora, no u ovome se trenutku pojavljuje i jedno novo ishodište migracija, otvara se novi povijesni put koji će veliku ulogu imati u svim kasnijim razdobljima europske povijesti. To je područje Ponta, Zakavkazja i južnoruskih stepa, a put vodi preko šumovitih i Erdeljskih Karpata uz donji tok Dunava. Iz tih su krajeva, u potrazi za novim prostranstvima za ispašu pristizali brzi, pokretljivi stočari koji su u potpunosti ovladali metalurgijom, udomaćili su i zauzdali konja, načinili kola na četiri kotača. Svojom su se pokretljivošću i prodornošću nametnuli starim neolitičkim zajednicama i postupno ih transformirali u nova eneolitička društva. Mnogi arheolozi, slijedeći lingvističke ideje, ove stepske populacije koje sredinom 5. tisućljeća pr. Kr. započinju selidbene valove prema zapadu, smatraju prvim indoevropskim zajednicama pa tako i početak eneolitika povezuju s postupnom indoeuropeizacijom širih europskih prostora…. Na prostoru sjeverne Hrvatske u ranome eneolitiku i dalje svojim tradicionalnim životom žive zajednice u arheološkome smislu poznate kao kasni razvojni ili regionalni stupnjevi sopotske kulture – Sopot IV i tip Seče pa se početak eneolitika izjednačuje s produljenim neolitikom. Do znatnijih promjena dolazi sa srednjim eneolitikom i pojavom lasinjske i retzgajarske kulture, a obilježja kasnoga eneolitika ocrtavaju se kroz badensku kulturu koja se smatra jednom od prvih indoeuropskih zajednica na našemu prostoru te potom kostolačku i na kraju vučedolsku kulturu koja već jasno navješćuje sljedeće, brončano doba. (Tihomila Težak Gregl iz uvoda)

Knjiga je ostvarena sredstvima Grada Zagreba, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Arheološkog muzeja u Zagrebu.

Podaci o knjizi „Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj“
Nakladnici: Arheološki muzej u Zagrebu, Filozofski fakultet sveučilišta u Zagrebu i Arheološki muzej Osijek
Urednice: Jacqueline Balen, Ina Miloglav i Dragana Rajković
Tekstovi:
Dragana Antonović, Arheološki institut, Beograd
Jacqueline Balen, Arheološki muzej u Zagrebu
Antonela Barbir, Institut za arheologiju, Zagreb
Lea Čataj, Hrvatski restauratorski zavod
Ana Đukić, Arheološki muzej u zagrebu
Ana Grabundžija, Freie Universität Berline, Excellence Clustre Topoi
Ivor Janković, Institut za antropologiju, Zagreb
Ina Miloglav, Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Mario Novak, Institut za antropologiju, Zagreb
Ivana Pandžić, Muzej Republike Srpske, Banja Luka
Maja Pasarić, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb
Andrijena Pravidur, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo
Dragana Rajković, Arheološki muzej Osijek
Kelly Reed, Oxford Martin School, University of Oxford
Tihomila Težak Gregl, Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Selena Vitezović, Arheološki institut, Beograd
Prijevod na engleski: Ana Đukić
Recenzentica: Tihomila Težak-Gregl
Grafički dizajn: Srećko Škrinjarić
348 strana, meki uvez
AMZ ISBN: 978-953-8143-18-2
FFZG ISBN: 987-953-175-749-2
AMO ISBN:987-953-7559-10-6
Maloprodajna cijena knjige: 150,00 kn.
Knjiga će se tijekom 1. festivala arheološke knjige – FestArk prodavati uz popust, po cijeni od 135,00 kn.
Ilustrirana edukativna publikacija “Šetnja kroz bakreno doba” nastala je kao dio izložbenog projekta „Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj“ i to posebno namijenjena djeci i mladima. Ova edukativna publikacija vodi mladog čitača u bakreno doba ili eneolitik i upoznaje ga s nosiocima različitih kultura koje se pojavljuju na prostoru kontinentalne Hrvatske i svim novitetima koje ovo vrijeme donosi kao što su prve indoeuropske populacije, upotreba metala u svakodnevnom životu, razvoj metalurških i ostalih zanimanja, intenzivna razmjenu dobara, proizvodnja piva, tetoviranje i revolucionaran izum tog vremena bez kojeg danas ne bi mogli zamisliti puno toga – kotač.

Podaci o ilustriranoj edukativnoj publikaciji “Šetnja kroz bakreno doba”
Autorica teksta: Zorica Babić
Autorica ilustracija: Ana Mrazek Lugarov
Oblikovanje i priprema za tisak: Ana Mrazek Lugarov
Tisak publikacije financijski je pomogao Gradski ured za kulturu Grada Zagreba.
38 strana, meki uvez
ISBN: 978-953-8143-11-3
Maloprodajna cijena publikacije: 20,00 kuna
Publikacija će se tijekom 1. festivala arheološke knjige – FestArk prodavati uz popust, po cijeni od 15,00 kn.
Ilustrirana edukativna publikacija ostvarena je sredstvima Grada Zagreba.

Info:
AMZ PRESS

Keynote Yonca Erkan na konferenciji Proceed with Care – Living with Tourism (PRESS)

U Šibenik, na konferenciju Proceed with Care dolazi Yonca Erkan, voditeljica UNESCO-ve službe za menadžment i promociju Svjetske baštine

UNESCO-ov popis spomenika i lokaliteta svjetske baštine potaknuo je zemlje i cijele zajednice da s povećanom strašću promoviraju svoj jedinstveni identitet nasljeđa kroz turizam. No rastuće zanimanje za drugačijim i posebnim dovodi do većeg priljeva turista, a time i do mogućeg ugrožavanja lokaliteta od posebne važnosti. Tok lako može prerasti u poplavu! Odgovor je Proceed with Care.

Zagreb, 4. travanj 2019. – U Hrvatskom narodnom kazalištu u Šibeniku će se od 2. do 5. svibnja 2019. godine po prvi puta održati Međunarodna stručno-znanstvena konferencija pod nazivom Proceed with Care – Living with tourism u organizaciji Nacionalne udruge za interdisciplinarno djelovanje na području baštine i turizma. Glavna tema konferencije biti će „Suživot s turizmom i održivo upravljanje baštinom i turizmom u područjima vrijedne kulturne i prirodne baštine s naglaskom na svjetskoj kulturnoj baštini pod zaštitom UNESCO-a“. Konferencija će se održati pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, Hrvatskog povjerenstva za UNESCO i Ministarstva turizma te uz partnerstvo Grada Šibenika, Hrvatske turističke zajednice i Nacionalnog parka Krka.

Keynote Yonca Erkan na temu „Inclusiveness for Sustainability: Multiplicities for Cultural Tourism“

Uvodno predavanje na konferenciji Proceed with Care održat će Yonca Erkan, voditeljica UNESCO-ve službe za menadžment i promociju Svjetske baštine s naglaskom na nove medije, ujedno profesorica na Sveučilištu Kadir Has u Istanbulu. Kroz svoju bogatu karijeru radila je na mnogim velikim projektima, a posebno se ističe istraživanje koje se održalo od 2012. do 2014. godine pod nazivom „Nematerijalna baština na pokrivenom bazaru, Istanbul i definiranje inovacijskog kapaciteta“. Članica je UNESCO-a, a ima ključnu ulogu o upravljanju i promicanju mjesta svjetske baštine. Ujedno je članica i Europa Nostre, a primila je i mnogobrojne svjetske nagrade za svoj rad. Yonca Erkan u Šibeniku će izlagati predavanje na temu „Inclusiveness for Sustainability: Multiplicities for Cultural Tourism“

“Program Ujedinjenih naroda za održivi razvoj 2030. prepoznaje važnost transformacije društava kroz održive, otporne i inkluzivne putove, obuhvaćene univerzalnim ciljevima održivog razvoja. Kulturni turizam je jedan takav put. S druge strane, povećana mobilnost ljudi otkriva osporavanja i sučeljavanje s fragmentiranom prošlošću. Prošlost je vladala neskladima. Međutim, današnjem pristupu je potreban inkluzivniji stav koji omogućuje postojanje mnogostrukosti. Mnogostrukost je, u najosnovnijem smislu, složena struktura koja se ne odnosi na prethodno jedinstvo.”

Proceed with Care – budućnost turizma je u njegovom održivom razvoju

Stručno-znanstvena konferencija Proceed with Care – Living with Tourism ima cilj postati trajno godišnje okupljanje svjetskih autoriteta, relevantnih autora i istraživača te ujedno pozicionirati Hrvatsku kao inicijatora u području očuvanja materijalne i nematerijalne baštine. Konferencija će nam predstaviti najnovija akademska i znanstvena istraživanja, istraživanja na terenu, strategije, tehnike i alate, podupirući glavnu misao vodilju konferencije „Suživot s turizmom“.

Više informacija o konferenciji  https://www.proceedwithcare.org/

https://www.proceedwithcare.org/wp-content/uploads/2018/07/PROCEED_top_left.jpg

Info:
PROCEED PRESS

Keynote Yonca Erkan na konferenciji Proceed with Care – Living with Tourism (PRESS), >http://www.arheologija.hr/?p=12423. Fotografije ustupio Proceed

Objavljuje ArheologijaNedjelja, 7. travnja 2019.

AMZ – Predavanje ‘Lembi i liburne – Brodovi prapovijesnih stanovnika istočne jadranske obale ‘ (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu Vas poziva na predavanje u sklopu ciklusa događanja „Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje“.

Lembi i liburne – Brodovi prapovijesnih stanovnika istočne jadranske obale

koje će se održati u ponedjeljak 8. travnja s početkom u 12 sati u Velikoj dvorani Arheološkog muzeja u Zagrebu.

predavači: dr. sc. Luka Boršić, Institut za filozofiju i dr. sc. Danijel Džino, Odjel za antičku povijest i Odjel međunarodnih studija (katedra Hrvatskih studija) Sveučilišta Macquarie u Sydneyu

Predavanje je besplatno za sve posjetitelje.

Liburna i ilirski lemb su dobro poznati tipovi brodova korištenih u posljednjim stoljećima prije Krista. Ilirski lemb adaptacija je maloga i brzoga broda korištenoga u grčkom svijetu za potrebe ilirskih zajednica na jugoistočnoj obali Jadrana. Liburna se povezuje s Liburnima, indigenom skupinom sa sjevernog dijela istočne jadranske obale tj. današnje sjeverne Dalmacije i Hrvatskog primorja. Oba tipa plovila pokazala su se dovoljno učinkovitima pa su ih počele koristiti i političke supersile toga vremena. S ilirskim lembom u svojim je flotama eksperimentiralo Makedonsko kraljevstvo, a Rimljani su uz određene izmjene koristili liburnu u flotama carskog doba. Predavanje će preispitati postojeća materijalne i pisane izvore koji nam osvjetljavaju razvoj tih tipova brodova, s osobitim težištem na teorijske i praktične strane usvajanja novih tehnologija u antičkom svijetu.

Predavači:

Danijel Džino predavač je na Odjelu za antičku povijest i Odjelu međunarodnih studija (katedra Hrvatskih studija) Sveučilišta Macquarie u Sydneyu. Bavi se jadranskim prostorom i dubokim jadranskim zaleđem od prapovijesti do ranog srednjeg vijeka, a osobito se zanima za procese kulturne i identitetske preobrazbe na istočnom Jadranu.

U okviru projekta AdriaS bavi se proučavanjem ilirskih lemba i liburnskih liburna koje su, sudeći prema pisanim izvorima, koristili prapovijesni stanovnici istočne jadranske obale. No, iako su brodovi relativno često spominjani u literaturi, njihove međusobne sličnosti i razlike još nisu dovoljno jasne. Stoga je potrebno preispitati sve dostupne materijalne i pisane izvore, s posebnim naglaskom na teorijsku i praktičnu podlogu usvajanja novih tehnologija u antičkom svijetu.

Luka Boršić doktorirao je povijest filozofije znanosti na Sveučilištu u Zagrebu. Zaposlen je u Institutu za filozofiju u Zagrebu kao viši znanstveni suradnik, a njegov istraživački rad usmjeren je na proučavanje filozofije i kulture antičkog i renesansnog doba, kao i tradicije filozofkinja. Voditelj je uspostavnog istraživačkog projekta “Hrvatske filozofkinje u europskom kontekstu”, koji financira Hrvatska zaklada za znanost. Zajedno s kolegom Danijelom Džinom u okviru projekta AdriaS proučava problematiku ilirskih lemba i liburnskih liburna, s naglaskom na analizu povijesnih izvora iz antičkog doba. Sustavno proučavanje spomena istočnojadranskih brodova u grčkim i rimskim tekstovima dovelo je do novih spoznaja koje još uvijek ne nude konačne odgovore.

Više o ciklusu javnih događanja “Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje”
Preuzimite knjižicu – Program događanja “Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje”

Predavanje

Info:
AMZ PRESS