PPMI – Izložba ‘Freske bez granica – Affreschi senza confini’ (PRESS)

Učetvrtak, 30. srpnja 2020. u 11 sati, ugostit ćemo naše partnere iz udruženja Ad Undecimum iz San Giorgio di Nogaro s izložbom „Affreschi senza confini – Freske bez granica“. Izložba je izvedena po principu prijateljske utakmice – deset ciklusa zidnih slika iz Donje Furlanije (Bassa Friulana) nasuprot deset ciklusa zidnih slika iz Istre. Otvorena je u San Giorgio di Nogaro, već je gostovala u Trstu, a sada je i u našoj Puli, te smo za ovu posebnu priliku odlučili osim prezentacije lokaliteta predstaviti i prigodni katalog na hrvatskom, talijanskom, engleskom, ali i na furlanskom jeziku. Katalog će predstaviti prof. dr. sc. Maurizio Levak koji će se u svom obraćanju koncentrirati na kulturološke poveznice između Istre i Furlanije.

Veselimo se vašem sigurnom dolasku na ovaj jedinstveni događaj s lajtmotivom „uz poštovanje svih epidemioloških mjera“.

Info:
PPMI PRESS

AMZ – Vijesti iz Arheološkog muzeja u Zagrebu 19 / 07 / 2020 (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu jedan od osnivača novoosnovane „Udruge staza željeznog doba Podunavlja“

Arheološki muzej u Zagrebu jedan je od osnivača novoosnovane neprofitne, stručne, znanstvene i kulturne „Udruge Staza željeznog doba Podunavlja“. Udruga djeluje na području Republike Hrvatske, Republike Austrije, Mađarske i Republike Slovenije i ostalih država Podunavlja.

Spajajući postojeće izvore znanja te stvarajući čvrstu interdisciplinarnu međunarodnu mrežu institucija i stručnjaka iz Austrije, Hrvatske, Mađarske i Slovenije s područja arheologije, očuvanja kulturne baštine, turističkih djelatnika te lokalnih dionika, osnovana je Udruga Staza željeznog doba Podunavlja (Iron Age Danube Route Associaton). Zajednički cilj stručnjaka okupljenih u Udruzi, vođenih visokim standardima zaštite, istraživanja te predstavljanja arheološke baštine, jest povezivanje te promocija podunavske regije kao i nalazišta te muzeja u kojima se ona nalazi i čuva.

Staza željeznog doba Podunavlja (Iron Age Danube Route) bavi se jednim izuzetno krhkim, no vrlo atraktivnim i impozantnim prapovijesnim arheološkim fenomenom, krajolicima željeznog doba. Karakterizirani monumentalnim strukturama, kao što su groblja pod tumulima, ravna groblja, visinska utvrđena naselja te oppide, kao i elementima koji ukazuju na složenu organizaciju prostora, krajolici željeznog doba pripadaju razdoblju između 9. i kraja 1. stoljeća pr. Kr. Usto, željezno doba je razdoblje obilježeno izvanrednim korpusom pokretne baštine, kao i nematerijalne baštine, koja se čuva u brojnim muzejima podunavske regije, uključujući najvažnije regionalne i nacionalne institucije.

Udruga Staza željeznog doba Podunavlja, također će služiti kao platforma u sklopu koje će, na ovaj način uspostavljeno partnerstvo, ovu vrijednu arheološku baštinu učiniti vidljivijom i dostupnijom, istovremeno stvarajući gospodarsku i kulturnu dodana vrijednost današnjim stanovnicima regije.

Kao jedna od vodećih arheoloških institucija u Hrvatskoj, Arheološki muzej u Zagrebu dijeli viziju udruženog partnerstva te je prepoznao važnost ciljeva Udruge. Kao jedan je od osnivača Udruge Staza željeznog doba Podunavlja (Iron Age Danube Route Associaton), Arheološki muzej u Zagrebu će svojim djelovanjem aktivno doprinositi njihovom ostvarenju.

Rad Udruge Staza željeznog doba Podunavlja moguće je pratiti na društvenim mrežama i mrežnoj stranici:
www.facebook.com/Iron-Age-Danube-Route-115262343567900/
www.instagram.com/ironagedanuberoute/
www.ironagedanuberoute.com

Suosnivači Udruge Staza željeznog doba Podunavlja:
Arheološki muzej u Zagrebu, Hrvatska
Archaeolingua Alapítvány, Mađarska
Centrar za prapovijesna istraživanja, Hrvatska
Općina Kaptol, Hrvatska
Narodni muzej Slovenije, Slovenija
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Universalmuseum Joanneum, Austrija
Magyar Nemzeti Múzeum, Mađarska
Zavod za varstvo kulturne dedinščine Slovenije, Slovenija
JU „Park prirode Papuk“, Hrvatska
Dolenjski muzej, Slovenija


Ciklus radionica za odrasle – Kožarstvo u pretpovijesti

U sklopu aktivnosti projekta Prehistory Adventure – iskustvena šetnja kroz prapovijesnu baštinu Arheološki muzej u Zagrebu organizira Ciklus radionica za odrasle Kožarstvo u pretpovijesti

Program radionica

  • Uvod o kožarstvu u pretpovijesti (tehnike, uporaba kože, predmeti…itd.)
  • Upoznavanje s alatima te demonstracija izrade predmeta
  • Samostalna izrada predmeta od kože uz stručno vodstvo Ane Mrazek Horvat te razgovori vezani uz temu tijekom cijele radionice

Na svakoj radionici polaznici izrađuju drugi predmet od kože (novčanik, etui, korice za rokovnik) koji ostaje u njihovom vlasništvu. Prijava je moguća za pojedinu radionicu ili čitav ciklus radionica.

Raspored radionica u trajanju od 3 sata:
1. 1. srpnja 2020. u 18:00 sati
2. 8. srpnja 2020. u 18:00 sati
3. 22. srpnja 2020. u 18:00 sati

Mjesto održavanja
Galerija Arheološkog muzeja u Zagrebu, Ulica Pavla Hatza 6

Sudjelovanje na radionicama je besplatno.
Zbog ograničenog broja polaznika prijava sudjelovanja je obavezna na mail: mrakvin@amz.hr

Projekt Prehistory Adventure – iskustvena šetnja kroz prapovijesnu baštinu izvodi se u sklopu Programa prekogranične suradnje Interreg V-A Slovenija– Hrvatska za razdoblje od 2014. do 2020., a 85 % projekta sufinancira Europski fond za regionalni razvoj (EFRR).


INA donira 2.400.000 kuna zagrebačkim kulturnim i znanstvenim institucijama stradalima u potresu

INA donira 2.400.000 kuna zagrebačkim kulturnim i znanstvenim institucijama stradalima u potresu

Financijska sredstva dobivaju Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Muzej za umjetnost i obrt i Arheološki muzej u ZagrebuINA je do sada za borbu protiv pandemije COVID-19 i sanaciju šteta nastalih potresom već donirala više od 1.500.000 kn 

Zagreb, 18. lipnja 2020. – Svojim svakodnevnim poslovanjem  i društveno odgovornim ponašanjem INA nastavlja biti partner i oslonac zajednici. Svjesna teške situacije u kojoj se našla povijesna jezgra grada Zagreba nakon razornog potresa, INA je odlučila dodatno donirati sa po 800.000 kn Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti, Muzej za umjetnost i obrt i Arheološki muzej u Zagrebu i na taj način olakšati razdoblje neizvjesnost i nesigurnosti u kojem su se ove institucije našle.

U ime svih članova Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i svoje osobno želim iskreno zahvaliti na velikodušnoj donaciji koju ste nam uputili, a koja nam je u ovim teškim trenucima stvarno potrebna. Potporom najvišoj hrvatskoj znanstvenoj i umjetničkoj ustanovi INA je kao jedna od povijesno vodećih tvrtki u Hrvatskoj opet iskazala svoju društvenu odgovornost pruživši inspirativan primjer solidarnosti i prijateljstva. Neizmjerno cijenimo vašu vrijednu i brzu pomoć koja će biti od neprocjenjivog značaja pri obnovi Akademijinih dobara“, rekao je akademik Velimir Neidhardt, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u čijem vlasništvu su oštećene zgrade koje se nalaze u povijesnom zaštićenom dijelu grada.

U svoje ime i u ime svih djelatnika MUO-a, i uvjeren sam, cjelokupne kulturne javnosti, izražavam veliku zahvalnost Ini na vrijednoj donaciji koja će nam biti poticaj da, usprkos svim nedaćama, što prije osposobimo muzejsku zgradu za posjetitelje i nastavimo s programima važnima za očuvanje kulturnog identiteta svih nas. Hvala Ini što je prepoznala naš trud i viziju u nastojanjima da vratimo sjaj jednoj od najstarijih temeljnih nacionalnih kulturnih institucija u Hrvatskoj Muzeju za umjetnost i obrt“, izjavio je Miroslav Gašparović, ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt koji je uslijed teških oštećenja zatvoren za javnost.

Hvala vam što ste svojim doprinosom omogućili da u što skorije vrijeme vratimo građanima grada Zagreba i svekolikoj javnosti mogućnost ponovnog izlaganja arheološke građe. Vjerujemo kako ćemo uz dobivenu pomoć i podršku uspjeti vratiti stalni postav u stanje prije potresa, poboljšati prezentaciju i osigurati sigurnost našim posjetiteljima. Osobito Vam srdačno zahvaljujemo na prepoznavanju hitnosti djelovanja, čime ste nam omogućili da što prije započnemo sa zahvatima na sanaciji zgrade, restauracijom i drugim intervencijama“ rekao je ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu Sanjin Mihelić. Palača Vranyczany-Hafner, izgrađena 1879. godine, a u kojoj je od 1945. godine smješten Arheološki muzej u Zagrebu, dobila je žutu oznaku „privremeno neuporabljivo“ te je muzej zatvoren za posjetitelje zbog oštećenja nastalih u potresu.

 „Naftna i plinska industrija pogođena je krizom, koja ne zaobilazi ni Inu. Prilagođavamo naše poslovanje i primorani smo revidirati naše investicijske planove, no čak i u takvoj situaciji, u Ini i cijeloj MOL Grupi koja svjesni smo potrebe ulaganja u kvalitetu života društva u kojem živimo i radimo. Stanovnici Zagreba, kao i brojne institucije u zaštićenoj povijesnoj jezgri koje su stradale u potresu, susreću se s teškim okolnostima. Naša je dužnost pomoći, jer ovo je trenutak kada pokazujemo da smo zajedno jači od elementarne nepogode. INA je na tom putu već godinama i kontinuirano pruža potporu znanstvenim, kulturnim i umjetničkim insitutcijama, a to ćemo nastaviti činiti i dalje“, rekao je predsjednik Uprave Ine Sándor Fasimon.
Kako bi pomogla u sanaciji šteta nastalih u potresu koji je pogodio Zagreb INA je u travnju donirala 250.000 kn akciji „Zajedno za Zagreb“ i 100.000 kn Klinici za dječje bolesti Zagreb. Pored toga, za pomoć u borbi protiv pandemije koronavirusa donirano je po 250.000 kn Klinici za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević i Domu zdravlja Primorsko-goranske županije. Općoj bolnici dr. Ivo Pedišić Sisak i Crvenom križu donirano je po 100.000 kuna. Specijalnoj bolnici za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra te Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu donirano je po 50.000 kuna, Zakladi dječje onkologije Rebro donirano je 200.000 kn, a Općoj bolnici Pula 100.000 kn. Također, INA je donirala i 50.000 kuna udruzi Kamensko koja šiva pamučne maske, dok je Tehničkoj školi Ruđera Boškovića iz Vinkovaca donirano 10.000 kn za izradu vizira na 3D printerima koje je ta škola donirala hrvatskim bolnicama. INA je pomogla i u opskrbi Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske deficitarnim dezinficijensom za površine donirajući mu 720 litara INA Denizola, novog proizvoda koji proizvode INA MAZIVA koji je također doniran i zagrebačkim Domovima za starije osobe.

Korporativna odgovornost i društveni angažman sastavni su dio Ininog poslovanja i dugogodišnje tradicije koja je usmjerena na društveni i gospodarski napredak. Očuvanje kulturnog javnog dobra svakako je jedna od ključnih značajki za daljnji razvoj našeg društva.

O INA Grupi 
INA Grupa ima vodeću ulogu u naftnom poslovanju u Hrvatskoj te značajnu ulogu u regiji u istraživanju i proizvodnji nafte i plina, preradi nafte te distribuciji nafte i naftnih derivata. INA Grupu čini više ovisnih društava u potpunom ili djelomičnom vlasništvu INA, d.d. Sjedište Grupe nalazi se u Zagrebu, Hrvatska. U području istraživanja i proizvodnje nafte i plina, INA danas posluje, osim u Hrvatskoj, u Angoli i Egiptu. Prerada nafte odvija se u Ininim rafinerijama nafte; RN Rijeka i RN Sisak, dok se regionalna maloprodajna mreža sastoji od više od 500 maloprodajnih mjesta u Hrvatskoj i u susjednim zemljama. INA Grupa članica je MOL Grupe.


Europski dani arheologije

Pozivamo Vas da zajedno obilježimo Europske dane arheologije!

Europski dani arheologije 2020

Arheološki muzej u Zagrebu tijekom Europskih dana arheologije vam nudi digitalne sadržaje:

  • dvije virtualne izložbe:
    “Aliena pecunia. Zbirka antičkog novca zaplijenjena u Ustaškom logoru Požega”
    “Iz školskih udžbenika povijesti – remix”
  • 3D virtualnu šetnju stalnim postavom
  • razgled 3D modela arheoloških predmeta
  • vodiče kroz pojedine zbirke u pisanom obliku popraćene fotografijama
  • edukacijske igre (video i kviz o vučedolskoj kulturi, puzzle o bakrenom dobu, puzzle Avari i Slaveni i mobilnu aplikaciju o arheologiji koja na zabavan način približava pojedinosti o detektivskom poslu istraživanja naše prošlosti).

Svi sadržaji dostupni su u Virtualnom Arheološkom muzeju u Zagrebu na linku:
https://amz.hr/hr/virtualni-muzej/

Tijekom obilježavanja Europskih dana arheologije muzeji, arheološki lokaliteti i ostale institucije koje sudjeluju, publici nude mnoštvo aktivnosti kao što su to 3D rekonstrukcije, virtualni sadržaji, posebni izvještaji i ostale digitalne aktivnosti s ciljem popularizacije arheologije.

Iz Hrvatske sudjeluju Muzej vučedolske kulture, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, Institut za arheologiju i Muzej Grada Koprivnice.

Do sada prijavljeni program kako hrvatskih tako i svih ostalih europskih institucija možete potražiti na službenoj mrežnoj stranici:

https://journees-archeologie.fr/

Glavni organizatori Europskih dana arheologije su Ministarstvo kulture Republike Francuske (Ministère de la culture) i Inrap (Institut national de recherches archéologiques préventives). Zbog specifične ovogodišnje zdravstvene situacije Europski dani arheologije ovaj put obilježavaju se i u digitalnom obliku pod nazivom #Archeorama.

Novo u Virtualnom AMZ-u:
Virtualna izložba
Aliena pecunia. Zbirka antičkog novca zaplijenjena u Ustaškom logoru Požega

Numizmatički odjel Arheološkog muzeja u Zagrebu, među više od četvrt milijuna predmeta, čuva i numizmatičku zbirku konfisciranu od strane režima kvislinške NDH tijekom Drugog svjetskog rata.

Numizmatičkom analizom dijela zbirke koji obuhvaća antički novac utvrđeno je da zbirka najvjerojatnije potječe iz područja istočnog dijela Savsko-Dravsko-Dunavskog međurječja, koje danas pripada Republici Hrvatskoj. Istovremeno, arhivsko istraživanje rezultiralo je pronalaženjem podataka i donošenjem zaključaka koji se podudaraju s onima dobivenima numizmatičkom analizom.

Moguće su dvije verzije rekonstrukcije okolnosti oduzimanja zbirke: prema vjerojatnijoj varijanti, ona je zaplijenjena u Iseljeničkom i useljeničkom logoru Slavonska Požega tijekom ljeta 1941. godine, no postoji i mogućnost da je oteta nekom lokalnom požeškom kolekcionaru židovske vjere i/ili etničke pripadnosti u gradskoj ispostavi Ustaškog pokreta.

Impresum:
Organizator: Arheološki muzej u Zagrebu
Autor virtualne izložbe: Tomislav Bilić
Stručni suradnici: Miroslav Nađ, Anja Bertol Stipetić
Fotografije: Igor Krajcar
3D virtualna šetnja: Powered by Matterport/Presented by Tornado 360
Platforma virtualne izložbe: Genial.ly
Marketing i odnosi s javnošću: Davorka Maračić

Info:
AMZ PRESS

NMSL – SLOVENSKA MAJOLIKA (PRESS)

Nova občasna razstava
SLOVENSKA MAJOLIKA

Ljubljana, 16. julij 2020; V Narodnem muzeju Slovenije – Metelkova bo od jutri na ogled nova občasna razstava Slovenska majolika, ki so jo pripravili v sodelovanju z Medobčinskim muzejem Kamnik. Majolika ima v slovenski tradiciji poseben status. Postala je tako rekoč mitološki predmet, tesno povezan s samobitnostjo slovenskega naroda, kot simbol dobre in vesele družbe pa jo opevajo tudi ljudske pesmi. Razstava predstavlja majoliko v dveh pogledih: kot keramično tehniko in kot obliko posebne posode, namenjene pitju vina. Na ogled je kar 188 predmetov iz obeh muzejev. V Narodnem muzeju Slovenije – Metelkova bo razstava na ogled do 31. oktobra letos, od novembra dalje pa si jo bo mogoče ogledati v Medobčinskem muzeju Kamnik.

Posebna oblika ročke za vino je ime dobila po keramični tehniki majolika, ta pa je poimenovana po španskem otoku Majorka. Tehniko so v 15. in 16. stoletju izpopolnili v Italiji, od koder izvira tudi ta oblika posode. ž

Majolika na Slovenskem

Kot oblika posode – ročka za vino s kroglastim trupom in trilistnim ustjem – je majolika pri nas postala še posebej priljubljena v 19. in 20. stoletju. Najbolj znane so tiste, ki jih je izdelovala keramična tovarna Svit Kamnik od začetka petdesetih let 20. stoletja do konca svojega obstoja leta 2008. Opremljene so z grbi mest, cvetličnimi aranžmaji ali voščili za pomembne življenjske obletnice in prelomnice, bile so priljubljeno darilo in okras domače kuhinje. »Z vidika ohranjanja in prezentacije premične kulturne dediščine ima kamniška majolika dvojen pomen: po eni strani je del obrtno-industrijske kulturne dediščine kamniškega območja, po drugi strani pa del nematerialne kulturne dediščine – znanja, vedenja, spretnosti izdelave in poslikave majolike,« poudarja Zora Torkar, direktorica Medobčinskega muzeja Kamnik.

Vendar pa ročk za vino – majolik niso izdelovali le v tovarni Svit Kamnik; bile so tudi del programa Keramične tovarne bratov Schütz v Libojah pri Celju, mnoge nove motive in vzorce pa so tej tradicionalni obliki dodali v Tovarni fine keramike Dekor v Ljubljani.

Nastanek in razvoj majolike

Poznamo več zvrsti keramike, ki so se razvile skozi zgodovino. Med njimi je najprestižnejši porcelan, ki so ga najprej izdelovali na Kitajskem. Drugod, najprej v osrednji Aziji in na Bližnjem vzhodu, so ga želeli posnemati, vendar niso imeli na voljo primernih surovin. Uspelo pa jim je narediti posebno glazuro, ki je zaradi dodanega kositra postala bleščeče bela in neprozorna. Tako je nastala imenitna površina za okraševanje, primerljiva s slikarskim platnom. Keramika z belo glazuro se je iz Azije in Bližnjega vzhoda širila v severno Afriko, Španijo in preko otoka Majorka, po katerem je dobila ime majolika, v Italijo. V Italiji je nastalo več pomembnih središč izdelovanja majolike; med njimi izstopa zlasti mesto Faenza, ki je tovrstno keramiko razpošiljalo po vsej Evropi in dalo drugo ime isti tehniki: fajansa.

Za zdaj nimamo natančnejših podatkov, kdaj so na ozemlju današnje Slovenije začeli izdelovati ročke za vino – majolike. Najstarejšo industrijsko izdelano in datirano ročko v zbirki Narodnega muzeja Slovenije so naredili pred letom 1871 v keramični tovarni v Nemškem Dolu (zdaj Slovenski Dol).

Tako majoliko kot pozneje fajanso so bogatejši sloji na ozemlju današnje Slovenije zelo cenili. V marsikaterem popisu zapuščine najdemo naštete in delno tudi opisane različne majolične in fajančne posode. Še posebej 17. stoletje je prineslo tudi velik razcvet fajanse. Nanjo naletimo vsepovsod: v virih, opisih, popisih, sočasni literaturi, na slikah, v muzejskih zbirkah. Uporabljali so jo v palačah, jedilnicah, spalnicah, lekarnah, gostilnah in še marsikje.

Zelo podobno ime nosi še ena tehnika izdelave keramike, namreč tako imenovana industrijska majolika. Vendar gre v tem primeru za drugačen material, za beloprsteno keramiko (torej ne majoliko ali fajanso), ki ni glazirana z belo kositrovo glazuro, ampak je poslikana z barvnimi glazurami živih, sijočih barv. Pri nas so jo izdelovali v keramični tovarni bratov Schütz v Libojah pri Celju.

Majolika kot izdelek lončarske obrti 

Kmečko lončarstvo je na Slovenskem nastalo iz potreb lokalnega prebivalstva po raznovrstni lončeni posodi za gospodinjske in gospodarske namene. Kot dopolnilna dejavnost kmečkega prebivalstva se je razvilo v krajih, kjer so bila nahajališča ustrezne gline in kjer kmetijstvo ni zadostovalo za preživetje številčnih družin. Izdelano posodje so lončarji prodajali na bližnjih in daljnih sejmih ter v svojih delavnicah in si tako zagotavljali dodatni zaslužek. Z uveljavljanjem kovinskega posodja in industrijske keramike se je pomen kmečkega lončarstva zmanjšal, vendar so se na podeželju do današnjega časa ohranile nekatere lončarske delavnice, ki s sodobnimi tehnološkimi postopki in posodobljenimi oblikami posod nadaljujejo izdelavo tradicionalne kmečke lončenine.
Med izdelke lončarske obrti sodi različno posodje za pripravo in shranjevanje jedi in poljskih pridelkov. Posebno mesto med njimi imajo različno poimenovane posode za tekočine, med katerimi so tudi majolike. Okrašene so z različnimi prigodnimi napisi, aplikami in slikarsko dekoracijo.

Poslikava majolike

Slikarji slikajo na enkrat žgano keramiko, ki se imenuje biskvit. Slikajo s pigmenti, v vodi topnimi kovinskimi oksidi. Ti ostanejo na površini kot prah, ki se pozneje, pri drugem žganju z glazuro, poveže s podlago, izdelek pa tako postane bleščeč in neprepusten. Značilnost slikanja v kamniški delavnici je uporaba osnovnih barv za zaključevanje: rumena, rjava, kobaltno modra in črna. Na čelu majolike je običajno naslikan poljuben grb, obdan z okvirjem v rumeni in rjavi barvi, ki simbolizirata zlato. Značilno je tudi prekrivanje pigmentov, pri čemer je ključna debelina nanosa. Majolika je zaključena s stiliziranimi pavi ali z modrim baročnim ponavljajočim se vzorcem.

Simbol veselega druženja 

Mag. Barbara Ravnik, v. d. direktorice Narodnega muzeja Slovenije: »Brez dvoma je majolika simbol veselega druženja, dobre volje in iskrenih želja. Pred desetletji skoraj ni bilo vedre priložnosti, ki je ne bi pospremili s podarjeno majoliko. S podobo in besedo so opominjale na kraje in dogodke; od majcenih, komaj dovolj velikih, da si vanjo potisnil marjetico s sprehoda, do pravih velikank, prevelikih, da bi lahko stale ob drugih na polici. To poslanstvo majolika opravlja tudi z našo razstavo, saj nas povezuje na čisto svoj način.« 

Ob razstavi bo izšel tudi katalog v slovenskem in angleškem jeziku.

Ročka za vino – majolika (Gorenjcu meseca), ETI Svit, Kamnik, 1980–1990, beloprstena keramika. Hrani Medobčinski muzej Kamnik, fotografija Tomaž Lauko.

Info:
NMSL PRESS

NMSL – NAPOVEDNIK DOGODKOV V NARODNEM MUZEJU SLOVENIJE (PRESS)

Nova občasna razstava
SLOVENSKA MAJOLIKA
Prireditve ob odprtju razstave ne bo. Razstava je na ogled od petka, 17. junija 2020, v Narodnem muzeju Slovenije – Metelkova. 
Majolika ima v slovenski tradiciji poseben status. Postala je tako rekoč mitološki predmet, tesno povezan s samobitnostjo slovenskega naroda. Kot simbol dobre in vesele družbe jo opevajo ljudske pesmi.
Marsikdo pozna ročke za vino – majolike, izdelke ljudskih lončarjev. Najbolj pa so znane tiste, ki jih je izdelovala keramična tovarna Svit Kamnik od začetka petdesetih let 20. stoletja do konca svojega obstoja leta 2008. Opremljene so z grbi mest, cvetličnimi aranžmaji ali voščili za pomembne življenjske obletnice in prelomnice, bile so priljubljeno darilo in okras domače kuhinje. Vendar pa ročk za vino – majolik niso izdelovali edini, mnoge nove motive in vzorce so tej tradicionalni obliki dodali v ljubljanski tovarni Dekor.
Razstavo smo pripravili v sodelovanju z Medobčinskim muzejem Kamnik in bo na ogled do 31. oktobra 2020.

VODENI OGLED RAZSTAVE Slovenska majolika
Petek, 17. julija 2020, ob 18.30, Narodni muzej Slovenije – Metelkova
Vodita soavtorica razstave Slovenska majolika dr. Mateja Kos in koordinatorica razstave Čarobni botanični vrt dr. Zora Žbontar.
Udeležba na vodenem ogledu je brezplačna. Obvezne so predhodne prijave na e-naslov info@nms.si ali po telefonu 01/241 44 04. V muzeju je obvezna tudi uporaba zaščitnih mask.

DELAVNICA SITOTISKA
Petek, 17. julija 2020, ob 19.15, Narodni muzej Slovenije – Metelkova
Na delavnici se bomo seznanili z grafično tehniko sitotiska. Vzorce z ročk za vino – majolik bomo prenašali na tekstil.
Za sproščeno delo priporočamo udobna oblačila, ki prenesejo obarvanje. S seboj lahko prinesete tudi svoj kos bombažnega tekstila (majice, rute, prtičke, vrečke …), ki bi ga radi potiskali. Delavnico izvajata Meta Žvokelj in Anka Doblekar.
Trajanje: 90 minut. Delavnica je primerna za otroke in odrasle, predznanje ni potrebno. Udeležba na delavnici je brezplačna. Obvezne so predhodne prijave na e-naslov info@nms.si ali po telefonu 01/241 44 04. V muzeju je obvezna tudi uporaba zaščitnih mask.

***

Nova gostujoča razstava
ČAROBNI BOTANIČNI VRT
Tretji del projekta Keramični laboratorij
Na ogled od petka, 17. junija 2020, v Narodnem muzeju Slovenije – Metelkova 
Gostujoča razstava umetniške keramike Hrvaškega združenja likovnih umetnikov uporabnih umetnosti ‒ ULUPUH, Sekcije za keramiko, porcelan in steklo
Razstava Čarobni botanični vrt tematizira človekov odnos do narave in razmerje med ljudmi ter njihovo urbano krajino. Avtorji v svojem konceptualnem pristopu h keramiki obravnavajo naravo, ki nastane v laboratoriju in v keramičnih ateljejih, in jo tako ohranijo za vedno. To je utopija drugačne biosfere, kultivirane lepote, v kateri se prepletata resničnost in fantazija.
Čarobni botanični vrt je tretji del projekta Keramični laboratorij, ki poteka od leta 2016. Zasnovan je kot platforma za spodbujanje inovativnega keramičnega ustvarjanja. Keramiko postavlja v kontekst sodobnih prostorskih in vizualnih sistemov, ki sestavljajo umetnost današnjega časa.

***

Vitrina meseca
NOVE PRIDOBITVE NARODNEGA MUZEJA SLOVENIJE IZ TOVARNE KERAMIKE DEKOR
Na ogled od petka, 17. junija 2020, v Narodnem muzeju Slovenije – Metelkova
Fond keramike Narodnega muzeja smo v treh letih obogatili s keramičnimi predmeti iz tovarne keramike Dekor, ki je delovala med letoma 1931 in 1996.
Leta 2012 smo z razstavo Umetnost iz tovarne – keramika Dekor dali pobudo za iskanje podatkov o tovarni ali izdelkih. Pogovarjali smo se z mnogimi zaposlenimi in njihovimi sorodniki in ti so nam zaupali svoje zgodbe in ohranjeno gradivo iz nekdanje tovarne. Prvotna Dekorjeva stavba Pod hribom v Ljubljani je bila porušena, vsi sledovi o nekdanji proizvodnji keramike pa so zabrisani tudi v tovarni v Zbiljah pri Medvodah.
Zahvaljujemo se Stanki Vidmar in Ani Bezek, nekdanjima zaposlenima v tovarni Dekor, in Katarini Bradaška, ker so muzeju prijazno podarile predmete iz tovarne.
Vitrina meseca brezplačno na ogled do 31. oktobra 2020.

Ročka za vino – majolika, izdelek ljubljanske tovarne Dekor, šestdeseta leta 20. stoletja. Hrani Narodni muzej Slovenije, fotografija Tomaž Lauko.

Info:
NMSL PRESS

MGML – Ura s kustosinjo: dr. Bernarda Županek vodi po rimski Emoni na razstavi Ljubljana (PRESS)

Ura s kustosinjo: dr. Bernarda Županek vodi po rimski Emoni na razstavi Ljubljana. Zgodovina. Mesto.

Ura s kustosom je lahko vaše novo doživetje, ki sledi počitku po poznem kosilu, konča pa se udobno pred začetkom utripa večernega mesta. Kustosi Mestnega muzeja vas to poletje ob sobotah popoldne vodijo po časovnih vijugah in arheoloških plasteh našega mesta, ki jih morda še niste (s)poznali.

Sobota
11 Jul 2020
Čas: 16:30–17:30
Lokacija: Mestni muzej Ljubljana
Odrasli, študenti, seniorji

Ko so tekla zadnja leta vladavine rimskega cesarja Avgusta, so njegovi vojaki pomagali graditi Emono. Zakaj prav na tem mestu? Zaradi strateško pomembne lege na križišču glavnih prometnih poti, v ozkih Ljubljanskih vratih. Rimska kolonija Emona je nastala ob plovni reki in zaradi nje je mesto obdržalo svojo pomembnost tudi v kasnejših obdobjih.

Tukajšnje prvo pravo rimsko mesto, s cestami, kanalizacijo, javnimi zgradbami in obzidjem, je imelo živahno vsakdanje življenje. Po njegovih cestah so hodili trgovci s čudovitim steklenim posodjem, obrtniki so izdelovali kamnite nagrobnike, na pločnikih so se frnikolali otroci, neveste so nosile zlate zaročne prstane, popotniki pa falusne amulete za srečo. Mesto je živelo dolgo, a ne večno.

Na sobotni popoldanski uri s kustosinjo dr. Bernardo Županek spoznajte, katere dragocenosti so preživele konec Emone in jih danes s ponosom kažemo v muzeju.

Za vodstvo zbiramo obvezne prijave na prijava@mgml.si ali 01 24 12 506. Vodstvo je omejeno na 10 oseb.

Cena vodstva je vključena v vstopnico za razstavo 6 € / znižano 4 €.

None

Info:
MGML PRESS