AMZ – 1. Festival arheološke knjige – FestArK (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu

1. Festival arheološke knjige – FestArK
9. – 13. travnja 2019
u Arheološkom muzeju u Zagrebu

U Arheološkom muzeju u Zagrebu od 9. do 13. travnja 2019. godine održat će se 1. Festival arheološke knjige – FestArK.

Arheološki muzej u Zagrebu organizira Festival arheološke knjige – FestArK u suradnji s partnerskim institucijama sa željom promicanja, kako objavljivanja, tako i čitanja arheološke literature.

Ciljevi festivala su ujediniti muzeje i ostale institucije koje se bave izdavaštvom arheološke literature, predstaviti svoj zainteresiranoj javnosti arheološke publikacije i promocija arheologije općenito.

1. Festival arheološke knjige FestArK 2019 okupio je 15 partnerskih institucija koje će tijekom održavanja festivala ponuditi svim zainteresiranim posjetiteljima arheološku literaturu po promotivnim cijenama: Archaeolingua Foundation, Archaeopress Publishing, Arheološki muzej Istre, Arheološki muzej Narona, Arheološki muzej u Zagrebu, Arheološki muzej Zadar, Hrvatski restauratorski zavod, Hrvatsko arheološko društvo, Institut za arheologiju, Književni krug Split, Meridijani, Muzej grada Kaštela, Muzej vučedolske kulture, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka i Sveučilište u Zadru – Sveučilišna knjižara Citadela.

Tijekom pet dana posjetitelji će moći besplatno posjetiti festival FestArK u Arheološkom muzeju u Zagrebu gdje će imati mogućnost prelistati, ali i kupiti arheološku literaturu po promotivnim cijenama, sudjelovati u programu festivala koji se sastoji od predstavljanja institucija i publikacija, zanimljivih predavanja, edukativnih radionica namijenjenih djeci i vodstva po stalnom postavu muzeja.

Vrijeme održavanja: 9. – 13. travanj 2019.
Radno vrijeme:
utorak, srijeda, petak i subota od 10 do 18 sati, četvrtak od 10 do 20 sati

Od 9. do 13. travnja ulaz u Arheološki muzej u Zagrebu i sudjelovanje u aktivnostima programa FestArK-a je besplatan za sve posjetitelje.

Program 1. Festivala arheološke knjige – FestArK 9. – 13. travnja 2019

Utorak, 9. travnja 2019.
11 – 12 sati – Stručno vodstvo po stalnom postavu muzeja
12 – 13 sati – Predstavljanje monografije „Pottery Production, Landscape and Economy of Roman Dalmatia. Interdisciplinary approaches“ (Željko Miletić, Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru; Goranka Lipovac Vrkljan i Ana Konestra, Institut za arheologiju)
17 – 18 sati – Predstavljanje Priručnika projekta „Od strukovnih zanimanja do kreativne industrije“ (Zorica Babić, Arheološki muzej u Zagrebu)
18 – 19 sati – Predavanje “Sopron” (Erzsebet Jerem, Institut za arheologiju Mađarske akademije znanosti, Archeolingua Foundation) -napomena: predavanje je na engleskom jeziku

Srijeda, 10. travnja 2019.
12:30 – 13:30 sati – Predavanje „Muzej vučedolske kulture i budući projekti“ (Dora Šimić, Muzej vučedolske kulture)
17 – 18 sati – Predstavljanje „Izdavaštvo Arheološkoga muzeja Zadar i njegov doprinos promociji arheologije“ (Marina Maruna, Arheološki muzej Zadar)

Četvrtak, 11. travnja 2019.
11 – 12 sati – Stručno vodstvo po stalnom postavu muzeja
12 – 13 sati – Predstavljanje monografije „Crkva i zvono svetog Tome u Puli“ (Željko Ujčić i Tatjana Bradara, Arheološki muzej Istre)
18 – 19 sati – Predavanje „Antički Sikuli“ (Ivan Šuta, Muzej grada Kaštela)

Petak, 12. travnja 2019.
12 – 13 sati – Predstavljanje monografije „PAKOŠTANE – VELI ŠKOLJ: Kasnoantički brodolom u geološkom-geografskom i kulturno-povijesnom kontekstu“ (Irena Radić Rossi, Sveučilište u Zadru, Projekt AdriaS i Goranka Lipovac Vrkljan, Institut za arheologiju)

Subota, 13. travnja 2019.
10 – 18 sati – Radionice za djecu : Obuci halštatskog ratnika, Izradi svoj bookmark, Pišemo i čitamo hijeroglife, Zaigrajmo s knezom Branimirom i Back to 888!
11 – 12 sati – Predstavljanje ustanove “Arheološki muzej Narona“ (Toni Glučina, Arheološki muzej Narona)
13 – 14 sati – Predavanje „Arheologija u stvarnosti i arheologija na filmu“ (Jacqueline Balen, Arheološki muzej u Zagrebu)
14 – 15 sati – Stručno vodstvo po stalnom postavu muzeja
15 – 16 sati – Predstavljanje kataloga izložbe „Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj“ (Jacqueline Balen, Arheološki muzej u Zagrebu; Tihomila Težak Gregl, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Ina Miloglav, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Dragana Rajković Arheološki muzej Osijek) i
Predstavljanje publikacije za djecu „Šetnja kroz bakreno doba“ (Zorica Babić, Arheološki muzej u Zagrebu)

Festival arheološke knjige

Info:
AMZ PRESS

AMZ – Predavanje ‘Lembi i liburne – Brodovi prapovijesnih stanovnika istočne jadranske obale ‘ (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu Vas poziva na predavanje u sklopu ciklusa događanja „Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje“.

Lembi i liburne – Brodovi prapovijesnih stanovnika istočne jadranske obale

koje će se održati u ponedjeljak 8. travnja s početkom u 12 sati u Velikoj dvorani Arheološkog muzeja u Zagrebu.

predavači: dr. sc. Luka Boršić, Institut za filozofiju i dr. sc. Danijel Džino, Odjel za antičku povijest i Odjel međunarodnih studija (katedra Hrvatskih studija) Sveučilišta Macquarie u Sydneyu

Predavanje je besplatno za sve posjetitelje.

Liburna i ilirski lemb su dobro poznati tipovi brodova korištenih u posljednjim stoljećima prije Krista. Ilirski lemb adaptacija je maloga i brzoga broda korištenoga u grčkom svijetu za potrebe ilirskih zajednica na jugoistočnoj obali Jadrana. Liburna se povezuje s Liburnima, indigenom skupinom sa sjevernog dijela istočne jadranske obale tj. današnje sjeverne Dalmacije i Hrvatskog primorja. Oba tipa plovila pokazala su se dovoljno učinkovitima pa su ih počele koristiti i političke supersile toga vremena. S ilirskim lembom u svojim je flotama eksperimentiralo Makedonsko kraljevstvo, a Rimljani su uz određene izmjene koristili liburnu u flotama carskog doba. Predavanje će preispitati postojeća materijalne i pisane izvore koji nam osvjetljavaju razvoj tih tipova brodova, s osobitim težištem na teorijske i praktične strane usvajanja novih tehnologija u antičkom svijetu.

Predavači:

Danijel Džino predavač je na Odjelu za antičku povijest i Odjelu međunarodnih studija (katedra Hrvatskih studija) Sveučilišta Macquarie u Sydneyu. Bavi se jadranskim prostorom i dubokim jadranskim zaleđem od prapovijesti do ranog srednjeg vijeka, a osobito se zanima za procese kulturne i identitetske preobrazbe na istočnom Jadranu.

U okviru projekta AdriaS bavi se proučavanjem ilirskih lemba i liburnskih liburna koje su, sudeći prema pisanim izvorima, koristili prapovijesni stanovnici istočne jadranske obale. No, iako su brodovi relativno često spominjani u literaturi, njihove međusobne sličnosti i razlike još nisu dovoljno jasne. Stoga je potrebno preispitati sve dostupne materijalne i pisane izvore, s posebnim naglaskom na teorijsku i praktičnu podlogu usvajanja novih tehnologija u antičkom svijetu.

Luka Boršić doktorirao je povijest filozofije znanosti na Sveučilištu u Zagrebu. Zaposlen je u Institutu za filozofiju u Zagrebu kao viši znanstveni suradnik, a njegov istraživački rad usmjeren je na proučavanje filozofije i kulture antičkog i renesansnog doba, kao i tradicije filozofkinja. Voditelj je uspostavnog istraživačkog projekta “Hrvatske filozofkinje u europskom kontekstu”, koji financira Hrvatska zaklada za znanost. Zajedno s kolegom Danijelom Džinom u okviru projekta AdriaS proučava problematiku ilirskih lemba i liburnskih liburna, s naglaskom na analizu povijesnih izvora iz antičkog doba. Sustavno proučavanje spomena istočnojadranskih brodova u grčkim i rimskim tekstovima dovelo je do novih spoznaja koje još uvijek ne nude konačne odgovore.

Više o ciklusu javnih događanja “Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje”
Preuzimite knjižicu – Program događanja “Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje”

Predavanje

Info:
AMZ PRESS

AMZD – Zadar čita 2019. (PRESS)

I ove godine Arheološki muzej Zadar u suradnji s Klasičnom gimnazijom Ivana Pavla II. Zadar sudjeluje u manifestaciji Zadar čita 2019.

Program pod nazivom Prvi, drugi, treći… a tko je četvrti? održat će se u petak, 28. ožujka 2019. u 12 sati u Arheološkom muzeju Zadar .

U programu sudjeluju Učenici Klasične gimnazije Ivana Pavla II., Zadar i mentori: Marina Maruna, viši knjižničar, Ana Raspović, mag. bibl., Mihaela Anđić, mag. informacijskih znanosti i dr. sc. Kornelija A. Giunio.

Sažetak programa

U primorskom dijelu rimske provincije Dalmacije očuvao se razmjerno veliki broj carskih portreta. Postoji i nekoliko skupina nalaza carskih statua koje čine cjelinu.

Prva takva, najpoznatija i najmonumentalnija skupina carskih statua otkrivena je još u 18. stoljeću na antičkom forumu grada Nina, a postavljena je u izložbenom prostoru Arheološkog muzeja u Zadru. Skupina je sadržavala najmanje osam skulptura, od kojih se danas u muzeju čuvaju četiri. Poznate su statue cara Tiberija, Augusta i Julija Cezara, no do danas ostaje nepoznato tko se krije iza četvrte?!

Učenici Klasične gimnazije Ivana Pavla II. Zadar osmislit će priču o neidentificiranom rimskom caru. O kome se radi odlučit će sami nakon što poslušaju uvodno predavanje dr. sc. Kornelije A. Giunio o rimskim carevima čiji su kipovi identificirani. Po završetku radionice, svoje radove će predstaviti svim posjetiteljima.

Info:
AMZD PRESS

AMZ – Predavanje URBANIZAM ZADRA NA IZMAKU ANTIKE (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu Vas poziva na predavanje

URBANIZAM ZADRA NA IZMAKU ANTIKE

koje će se održati u srijedu 3. travnja s početkom u 12 sati u Velikoj dvorani Arheološkog muzeja u Zagrebu.

predavač: dr. sc. Iva Rukavina

Predavanje je besplatno za sve posjetitelje.

U prvim stoljećima naše ere na prostoru zadarskog poluotoka izgrađen je grad prema načelima rimske urbanističke prakse. Stoga će razdoblje kasne antike zadarski poluotok dočekati s već jasno definiranim i izgrađenim urbanim prostorom. Nemirne povijesne okolnosti kao i pojava kršćanstva obilježili su posljednja stoljeća antičkog razdoblja na čitavom prostoru istočne obale Jadrana. Antički Zadar nije bio izuzet od tih događanja pa upravo u kasnoantičkom razdoblju grad doživljava prve preinake u vidu izgradnje novih te izmjena i/ili rušenja već postojećih struktura. Predavanje „Zadar na izmaku antike“ daje uvid u urbanističku transformaciju antičkog grada u posljednjim stoljećima antike.

O predavaču:

Dr. sc. Iva Rukavina rođena je 1979. godine u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je studij Povijesti umjetnosti, Arheologije te Francuskog jezika i književnosti, a na Université Paris I Panthéon-Sorbonne završila je studij Estetike. Magistrirala je na sveučilištu Paris Nanterre gdje je i doktorirala s temom iz povijesti umjetnosti antičkog i srednjovjekovnog razdoblja.

Objavila je nekoliko stručnih i znanstvenih radova te sudjelovala na međunarodnim konferencijama i održala brojna izlaganja u Parizu, Cambridgeu, Pragu, Tunisu i New Delhiju. Autorica je knjige Umjetnost ledenog doba koju je 2012. godine izdala Matica hrvatska. Sudjelovala je na međunarodnom projektu Qantara – Mediterranean Heritage, Eastern and Western Crossings (Euromed Heritage program) Instituta Arapskog svijeta u Parizu kao autorica članaka posvećenih hrvatskoj kulturnoj baštini. Bila je stipendistica Francuske vlade, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, zaklade Open Society Foundation George Soros te zaklade Frankopan fund.

Predavanje

Info:
AMZ PRESS

AMZ – Predavanje ŠTO PIŠE NA LUMBARDSKOJ PSEFIZMI? (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu Vas poziva na predavanje u sklopu ciklusa događanja “Lumbarajska psefizma”

ŠTO PIŠE NA LUMBARDSKOJ PSEFIZMI?

koje će se održati u utorak 2. travnja s početkom u 19 sati u Velikoj dvorani Arheološkog muzeja u Zagrebu.

predavač: dr. sc. Jelena Marohnić, docentica na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Predavanje je besplatno za sve posjetitelje.

Otkriće novog ulomka Lumbardske psefizme pobudilo je novi val interesa za sadržaj spomenika i nadu da bi se mogli dobiti odgovori na neka stara pitanja: kako se naseobina zvala? koje su točne okolnosti osnutka? tko su Pil i Daz koji se spominju s Isejcima, Grcima iz Visa? kako je točno izgledala podjela zemlje? koliko je bilo naseljenika?… Novi ulomak ne uklapa se posve u predviđanja stručnjaka i donosi neka iznenađenja. U predavanju će se objasniti što točno na kamenu piše i koje su nam dvojbe preostale. Pritom će se demonstrirati metodologija čitanja kamenih natpisa.

Predavač:
Dr. sc. Jelena Marohnić docentica na Katedri za staru povijest, Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirala je temom o stanovnicima jadranskih grčkih gradova, a za istraživanje grčkih natpisa usavršavala se u Britanskoj arheološkoj školi u Ateni. Bavi se poviješću Grka na Jadranu i grčkom epigrafijom.

Više o ciklusu javnih događanja “Lumbarajska psefizma”

Predavanje

Info:
AMZ PRESS