Monografija – Poti samurajev (osvrt Vendi Jukić Buča)

Narodni muzej Slovenije, 2017.
Web
NMS
Tip: monografija
Izdavač: Narodni muzej Slovenije
Odgovorni urednik: Tomaž Lazar
Urednički odbor: Luka Culiberg, Tomaž Lazar, Gašper Oitzl, Franci Smrdel, Bojan Šibenik
Autori kataloških jedinica: Tomaž Lazar, Bojan Šibenik, Massimo Rossi, Mateja Kos, Barbara Trnovec, Dušan koman, Christoph Steidl Porenta
Autori vezanih tekstova: Tomaž Lazar, Dušan Koman, Barbara Trnovec
Prijevodi japanske poezije: Luka Culiberg
Japanska kaligrafija: Chikako Shigemori Bučar
Recenzenti: Marko Frelih, Chikako Shigemori Bučar
Autori kataloških fotografija: Tomaž Lauko, Bojan Šibenik, Peter Rombo, Tomaž Lazar, Bojan Salaj
Jezik: slovenski
Stranica: 380
Cijena: 35 EUR
ISBN 978-961-6981-15-6
Link na osvrt izložbe: http://www.arheologija.hr/?p=10738
Galerija fotografija [autor: VJB]

Foto: VJB.

Monografija ‘Poti samurajev – japonsko orožje in bojevniška kultura na Slovenskem’, grupe autora, publicirana je prilikom održavanja istoimene izložbe u Narodnom muzeju Slovenije – Metelkova. Izložba je otvorena 30. 5. i može se razgledati do 5.11. 2017. godine.

Autor koncepta izložbe, vođa projekta i glavni urednik prateće monografije je dr. Tomaž Lazar, djelatnik Odjela za povijest i primijenjene umjetnosti Narodnog muzeja Slovenije (zbirke vezane uz povijest do 18. stoljeća, konkretno oružje i ratnu opremu, naprave, mjerila, igračke, nakit, pečate i lapidarij).

Monografija predstavlja temeljni istraživački rad u Sloveniji, u kojem su prvi puta u cjelosti predstavljene povijesne poveznice između Japana i Slovenije.

Ko pomislimo na samuraje, se nam pred očmi zvrstijo podobe iz zgodovinskih knjig in filmov. Vidimo ih kot neustrašne vojščake, ki so si za poslanstvo izbrali večni boj z zlom. S katano v roki in ob brezkompromisnem upoštevanju svojega strogega etičnega zakonika so bili dolga stoletja strah vzbujajoči varuhi Japonske. Bojevniki, ki se niso bali smrti in jim je bila čast pomembnejša od življenja, so se v času miru posvečali tudi študiju, poeziji, kaligrafiji, matematiki in urejanju vrtov.

 

Kad pomislimo na samuraje, pred očima nam se pojave slike iz povijesnih knjiga i filmova. Vidimo ih kao neustrašive ratnike, koji su kao poslanstvo izabrali vječnu borbu sa zlom. S katanom u ruci i s beskompromisnim poštivanjem svojeg strogog etičkog kodeksa bili su tijekom dugih stoljeća zastrašujući zaštitnici Japana. Ratnici, koji se nisu bojali smrti i kojima je bila čast važnija od života, u razdoblju mira posvećivali su se studiju, poeziji, kaligrafiji, matematici i uređivanju vrtova.

mag. Barbara Ravnik, direktorica NMS-a

Prijevod: VJB.

Nakon Predgovora, koji potpisuje Tomaž Lazar, Monografija je podijeljena na dvije velike cjeline – Prispevki i Japonska kulturna dediščina v zbirkah Narodnega muzeja Slovenije.

Prispevki buhvaćaju teme koje se tiču Japana i japanske kulture u cjelini kroz povijesni aspekt ali i apsekt suvremene kulture temeljem koje je o Japanu i Japancima prezentiran određeni dojam, kao i poveznicu sa Slovenijom. Sadrže osam članaka: Slovensko odkrivanje Japonske (Tomaž Lazar), Bušido: pot pojevnikov ali romantično brezpotje? Samuraji in njihov kodeks (ki ga ni bilo) (Luka Culiberg), Japonski braniki mečev v zapuščini arhitekta Ivana Jagra (Dušan Koman), Japonske borilne veščine u Sloveniji (Peter Fistrovič), O filozofskih, religijskih in etičnih vidikov japonskega bojevništva in borilnih veščin (Tina Lorbek), Samuraji in njihovo izročilo v filmski umetnosti (Igor Kernel), Vojskovanje in vojaška tehnologija v dobi samurajev (Tomaž Lazar).

Druga cjelina (Japonska kulturna dediščina v zbirkah Narodnega muzeja Slovenije) obuhvaća članke, odnosno analizu arefakata japanske provenijencije koji se čuvaju u NMS-u, prema njihovoj vrsti i namjeni te postupak konzerviranja i restauracije najznačajnijih artefakata – oružja i ratne opreme: Orožje in bojna oprema (Tomaž Lzar), Keramika (Mateja Kos), Konserviranje in restavriranje japonskega orožja in bojne opreme iz zbirke Narodnega muzeja Slovenije (Igor Ravbar), Japonski lak – uruši (Nataša Nemeček), Preiskava barvnih plasti na japonskem oklepu N 35061 (Lea Lagan, Klara Retko, Polonca Ropret).

U Katalogu razstavljenih predmetov artefakti (izlošci) predstavljeni su detaljnim opisom i fotografijom. Na samom početku predstavljen je kronološki razvoj oblika i dimenzija pojedinih vrsta japanskih mačeva. Prije svake cjeline/zbirke (Meči, Oklepi, Japonska v Deželnem muzeju, Ivan Kuralt, Ivan Jagert, Ivan Maček, Zadnje življenje Samurajev) nalazi se kratki opis onoga što predstavlja/sadrži.

Na kraju Monografije nalazi se popis izvora i literature (Viri in literatura), slovar japanskih izraza (Slovarček japonskih izrazov) i registar imena (Register imen).

Kao i izložbenim postavom, Monografijom dominiraju tipične japanske boje – bijela, crvena i crna. Velikih je dimenzija i tvrdo ukoričena. Sadrži brojne slikovne priloge, fotografije, ilustracije i kaligrafske napise.

Zahvaljujem Narodnom muzeju Slovenije na ustupljenom primjerku.

Vendi Jukić Buča
Zagreb, 7. 9. 2017.

Uz članak Monografija – Poti samurajev (osvrt Vendi Jukić Buča) >http://www.arheologija.hr/?p=10974. Fotografije: Vendi Jukić Buča.

Posted by Arheologija on 7. rujna 2017

John Romer ‘Zgodovina starega Egipta: od prvih kmetovalcev do Velike piramide’ / ‘Povijest starog Egipta: od prvih poljoprivrednika do Velike piramide’ (osvrt Pavla Peterle Udovič)

Tip: monografija
Avtor/Autor: John Romer
Prevedel/Preveo: Uroš Gabrijelčič
Zunanja oprema/Vanjska oprema: Lučka Pavare
Založba/Izdavač: Slovenska matica, 2016
Za založbo/Za izdavača: Milček Komelj
Prelom in priprava/Prijelom i priprema: Setzer, Danilo Radanovič s.p.
Tisk/Tisak: Tisk Žnidarič d.o.o.
Jezik: slovenski
ISBN 978-961-213-260-6
Fizični opis/Fizički opis: XXXII, 384 str.; 25 cm
Naklada: 800 izvodov/izvoda

Galerija fotografij/Galerija fotografija [autor VJB]

John Romer ‘Zgodovina starega Egipta: od prvih kmetovalcev do Velike piramide’ / ‘Povijest starog Egipta: od prvih poljoprivrednika do Velike piramide’.

 

Knjiga je prvi del zgodovine v treh delih, ki jo je napisal eden najpomembnejših in najvplivnejših egiptologov John Romer. Zgodovina je najnovejši tovrstni pregled starega Egipta, ki vključuje najnovejše raziskave, dognanja arheologov in zgodovinarjev ter v marsičem revidira naše poglede na stari Egipt.

Avtor izjemnega znanja se spoštljivo loteva obravnanja civilizacije ob Nilu, ki je zaznamovala in vplivala na vse poznejše civilizacije in kulture. Gre za civilizacijo, ki je izumila nacionalno državo in iznašla hieroglifno pisavo s katero so beležili tisto, kar jim je bilo pomembno. V njej so se rojevale vede, ki so danes ustrezno preoblikovane in nam pomagajo razumeti svet. Knjige nam približujejo kulturo starega Egipta, ki nam je s svojim značilnim razumevanjem sveta pogosto tuja in neustavljivo privlačna.

V prvem delu Zgodovine s podnaslovom ‘Od prvih kmetovalcev do Velike piramide’ avtor predstavlja začetke kulture, ki segajo v peto tisočletje pr. Kr., v čas prvih kmetovalcev. Pregled pa zaključuje z gradnjo piramide v Gizi, znane tudi kot Keopsova piramida. Slednja je v resnici piramida faraona Kufuja.

U prvom dijelu Povijesti s podnaslovom ‘Od prvih poljoprivrednika do Velike piramide’ autor predstavlja početke kulture u 5. tisućljeću pr. n. e., odnosno vremena prvih poljoprivrednika. Pregled se zaključuje s gradnjom piramide u Gizi, poznate također kao Keopsova piramida, koja zapravo piramida faraona Kufuja.

Delo je razdeljeno na pet delov:

  • prvi del: Nastanek kulture (5000-3000 PK),
  • drugi del: Stvarjenje faraona (3200-3000 PK),
  • tretji del: Nastanek kraljestva (3000-2650 PK),
  • četrti del: Stopničasta piramida (2675-2650 PK),
  • peti del: Oblikovanje starega Egipta (2650-2550 PK).

Njegov bogat in slikovit jezik ponuja bralcu zanimivo in nazorno branje.

“Prav ganljivo si je danes ogledovati to zgovorno črto svetlobe vzdolž ostrega roba neolitskega srpa s Srednjega vzhoda, ta edinstveni lesk, posledico stika kremena z neštetimi stebelci dozorelega žita, ki jih je predzgodovinski kmet upogibal, da jih je lahko požel.” (Romer, 2016, poglavje Sijaj srpa, 15 s).

“Gradnja Sneferujevih dveh piramid v Dahshuru je bila in je še danes primer človeškega napora, kakršnega še ni bilo, količina kamenja in ambicij, ki so bile potrebne, pa je bila naravnost gargatuanska.” (Romer 2016, poglavje Strast do gradnje, 307 s).

Knjiga je opremljena s številnimi risbami, zemljevidi, grafikoni in fotografijami, ki so vključene v skladu z avtorjevim prepričanjem in pogledi na stari Egipt. Zaključuje se z obširno bibliografijo, ki nam omogočajo nadaljne poglobljene študije te teme.

Narodnemu muzeju Slovenije se zahvaljujemo za promocijski izvod kataloga.

***

Knjiga je prvi dio povijesti u tri dijela, koju je napisao jedan od najvažnijih i najutjecajnijih egiptologa John Romer. ‘Povijest Starog Egipta: od prvih poljoprivrednika do Velike piramide’ je najnoviji pregled starog vijeka ove vrste, koji uključuje najnovija istraživanja, dostignuća arheologa i povjesničara te u brojnim slučajevima revidira naše poglede na stari Egipat.

Autor iznimnog znanja s poštovanjem prezentira civilizaciju na području Nila, koja je obilježila i utjecala na sve kasnije civilizacije i kulture. Radi se o civilizaciji, koja je izumila nacionalnu državu i koncipirala hijeroglifsko pismo s kojem su bilježili ono što je smatrano važno. U njoj su se rađala znanja, koja su danas prigodno preoblikovana i koja nam pomažu razumijeti svijet. Knjige nam približuju kulturu starog Egipta, koja nam je sa svojim značajnim razumijevanjem svijeta često strana i nezaustavljivo privlačna.

U prvom dijelu Povijesti s podnaslovom ‘Od prvih poljoprivrednika do Velike piramide’ autor predstavlja početke kulture u 5. tisućljeću pr. n. e., odnosno vremena prvih poljoprivrednika. Pregled se zaključuje s gradnjom piramide u Gizi, poznate također kao Keopsova piramida, a koja je zapravo piramida faraona Kufuja.

Monografija je podijeljena na pet dijelova:

  • prvi dio: Nastanak kulture (5000-3000 PK),
  • drugi dio: Stvaranje faraona (3200-3000 PK),
  • treći dio: Postanak kraljevstva (3000-2650 PK),
  • četvrti dio: Stepeničasta piramida (2675-2650 PK),
  • peti dio: Oblikovanje starog Egipta (2650-2550 PK).

Autorov bogat i slikovit jezik nudi čitatelju zanimljivo i jasno čitanje.

‘Upravo je dirljivo danas opažati tu rječitu liniju svjetlosti uzduž oštrog ruba neolitskog srpa s Bliskog Istoka, taj jedinstveni odsjaj, posljedicu kontakta kremena s nebrojenim stabljikama dozrelog žita, koje je prapovijesni poljoprivrednik savijao, da ih je mogao požnjeti.’ (Romer, 2016., poglavlje ‘Sjaj srpa’, 15. str.).

‘Gradnja Sneferujeve dvije piramide u Dahshuru je bila i još je uvijek danas primjer ljudskog napora, kakvog do tada nije bilo, količina kamenja i ambicija, koje su bile potrebne, bila je gargatuanska.’ (Romer 2016., poglavlje ‘Strast do gradnje’, 307. str.).

Knjiga je opremljena s brojnim crtežima, zemljovidima, grafikonima i fotografijama, koji su uključeni u skladu s autorovim uvjerenjem i pogledima na stari Egipar. Zaključuje se s opširnom bibliografijom, koja omoguća daljnje detaljno studiranje ove teme.

Zahvaljujemo Narodnom muzeju Slovenije na ustupljenom recenzentskom primjerku monografije.

 

Pavla Peterle Udovič
V/U Ljubljani, 15. 5. 2017.

Prijevod na hrvatski: VJB.

[SLO] DMNM – Praznik situl – festival prazgodovinskega življenja in kulinarike 2017. (osvrt Pavla Peterle Udovič)

arheologija, delavnica, otroci, kulturna dediščina

Izdelava prazgodovinske stene iz prepleta in gline.

V soboto, 24. junija 2017, je v Novem mestu drugič zapovrstjo potekal Praznik situl. Dogodek sta organizirala Mestna občina Novo mesto in Dolenjski muzej Novo mesto, ki je vsebine dopolnil z zunanjimi sodelavci. Ti so na stojnicah predstavljali različne obrti, veščine, znanja ter izdelke, ki so bili del vsakdanjega življenja prebivalcev železnodobne naselbine na Marofu. Scenarij za Praznik situl je oblikoval Svitar, Zavod za oblikovanje prostora, zgodovino in umetnost.

arheologija, delavnica, otroci, kulturna dediščina

Prikaz obdelovanja jantarja.

Letošnja prireditev je bila v znamenju praznovanja Jantarnega leta, zato so si obiskovalci lahko ogledali sodobno obdelovanje jantarja, dragocene smole, ki se je pred več kot 2500 leti uporabljala za izdelavo jagod, nanizanih v dragocene ogrlice. Te so bile sestavljene lahko tudi iz raznobarvnih in umetelno izdelanih steklenih jagod. Na kakšen način so bile izdelane, je s sodobnimi pripomočki prikazala Taja Kukec. Veliko zanimanja je v že tako vročem dnevu pritegnil kovač Borimir Čudovan, ki je predstavil način kovanja, kot so ga morda uporabljali mojstri na rečnem okljuku Krke. Kako so izdelovali posodje iz gline in s čim so ga okrasili, je nazorno prikazal lončar Igor Bahor. Zgodovinska uprizoritvena skupina Alauni je poleg železnodobnih arheoloških najdb sabo prinesla in postavila na ogled tudi različne vrste soli, ki so bile dragoceno trgovsko blago v prazgodovini.

arheologija, delavnica, otroci, kulturna dediščina

Delavnica izdelovanja miniaturne situle.

Najmlajši obiskovalci so se udeležili delavnice Dolenjskega muzeja, kjer so izdelali miniaturne situle iz pločevine ter ArheoVedove izkustvene delavnice, kjer so gradili maketo stene iz prepleta in gline. Pri delu so morali med seboj sodelovati, saj je bila tudi gradnja bivališč v preteklosti skupinsko delo. Zanimivo je bilo opazovati otroke, ki se niso ustrašili “umazanije” in so se vračali ter z gradnjo vztrajali v pozne večerne ure.

Na nekaterih stojnicah so imeli obiskovalci tudi priložnost kupovati različno nakitje, zeliščne čaje, ročno pletene košare, pletene pasove ter celo naravno krzno in ustrojene kože, ki so nekoč predstavljali del železnodobne oblačilne kulture. Okrepčali pa so se ob pestri gostinski ponudbi s pridihom kulinarike, kot so jo poznali v starejši železni dobi.

arheologija, delavnica, otroci, kulturna dediščina

Knez in kneginja s spremstvom.

Na glavnem delu prizorišča, kjer je potekal slovesni sprejem halštatskih gostov (Alauni – nemška zgodovinska – uprizoritvena skupina) pri novomeškem knežjem paru, so dogajanje dodatno popestrili plesni nastop Folklornega društva Kres in glasbeni nastop skupine Cantlon na temo glasbe in plesa halštatske dobe. Festival se je zaključil z dvema dogodkoma: z ogledom situlskih spomenikov ob strokovnem vodstvu arheologa in kustosa Boruta Križa v Dolenjskem muzeju ter v ritmih tradicionalne keltske, irske in škotske glasbe, v izvedbi Beer Belly na Glavnem trgu.

O novem prazniku oživljanja kulturne dediščine piše:

mag. Pavla Peterle Udovič, univ. dipl. arheologinja

Foto: Erik Udovič

Video: Miran Klevišar

Več o dogodku.

 

arheologija, delavnica, otroci, kulturna dediščina

Prikaz izdelave steklenih jagod s sodobnimi pripomočki.

Kovaški mojster, vajen vročine.

Kovaški mojster, vajen vročine.

Alauni z dragocenim trgovskim blagom - soljo.

Alauni z dragocenim trgovskim blagom – soljo.

Prazgodovinski načini in vzorci tkanja.

Prazgodovinski načini in vzorci tkanja.

Priprava lesenega ogrodja.

Priprava lesenega prepleta za izdelavo makete prazgodovinske stene.

Katere sestavine potrebujemo za izdelavo mešanice.

Katere sestavine potrebujemo za izdelavo glinene mešanice?

Sledi ji priprava glinene mešanice - ometa.

Vse materiale je potrebno temeljito pregnesti, da nastane kvaliteten glinen omet.

Vztrajanje na delavnici do poznih večernih ur.

Vztrajanje na delavnici do poznih večernih ur.

 

Kostumi so delo Lavre Fabjan, muzejske pedagoginje.

Kostumi so narejeni po zasnovi in delni izvedbi Lavre Fabjan, muzejske pedagoginje.

Pavla Peterle Udovič
29. 6. 2017.

[IT] Museo Archeologico Nazionale di Venezia | Arheološki muzej u Veneciji (osvrt Vendi Jukić Buča)

Arheološki muzej u Veneciji (Museo Archeologico Nazionale di Venezia) osnovao je 1523. godine talijanski plemić, teolog i kardinal Domenico Grimani (1461. – 1523). Danas djeluje u okviru institucije Soprintendenza Speciale per il Patrimonio storico, artistico ed etnoantropologico e per il Polo Museale della città di Venezia e dei comuni della Gronda lagunare  koja obuhvaća više muzeja na ovoj i drugim lokacijama pod zajedničkim imenom I Musei di Piazza San Marco (Palazzo Ducale, Museo Correr, Museo Archeologico Nazionale i Stanze Monumentali della Biblioteca Marciana). Svojim postavom Arheološki muzej zaokuplja jedno krilo prvog kata građevine Procuratie Nuove, koja s južne strane ograđuje Trg Svetog Marka (Piazza San Marco).

Najveći broj izložaka odnosi se na grčke i rimske kamene skulpture, a prezentirani su keramički i numizmatički artefakti, oružje, oruđe te artefakti egipatske provenijencije. Nalazi potječu iz nekadašnjih zbirki venecijanskih obitelji iz razdoblja od 16. stoljeća nadalje, a prezentirani su i arheološka zbirka Muzeja Correr te artefakti iz nekadašnjeg muzeja u crkvi sv. Donata u Zadru, koji su Arheološkom muzeju u Veneciji dodijeljeni poslijeratnim dogovorom između Italije i Jugoslavije 1961. godine.

Muzej obuhvaća sedamnaest izložbenih prostorija koje su međusobno povezane.

U prvoj prostoriji izloženi su kameni spomenici koji sadrže grčke inskripcije i dekrete sa spomenom kretskih gradova iz 2. st. pr. n. e. te rimski mramorni spomenici, među kojima se ističu grandiozno stopalo nekadašnje kolosalne skulpture kasnog rimskog razdoblja i reljef s prikazom Mitre koji ubija bika iz 2. stoljeća.

Druga i sedma prostorija su povezane, a sadrže dvije vitrine. U prvoj su izloženi nalazi iz brončanog i željeznog razdoblja, koji su pronađeni na području Treviza te etrušćanski i rimski artefakti datirani u razdoblje od 5. st. pr. n. e. do 3. stoljeća. Do nje nalazi se vitrina s rimskim i bizantskim dragocjenostima izrađenima od bjelokosti, geme i kameje te veći dio numizmatičke kolekcije koja obuhvaća grčki novac, novac iz spomenute zadarske zbirke, rimski republikanski i carski te barbarski i bizantski novac. Prezentiran je sadržaj ostava novca iz Martellaga i Meola, pronađenih 1916. i 1937. godine.

U trećoj prostoriji izložene su kopije grčkih originala iz prve polovice 5. st. pr. n. e. Ističu se glava Hermesa i Kore, skulptura hodajuće Artemide (1. st. pr. n. e.) te dvije karijatide.

U središtu velike četvrte prostorije postavljena je Ara Grimani, nekoć vjerojatno baza skulpture, ukrašena floralnim reljefima te prikazom nimfi i satira iz 1. st. pr. n. e. U prostoriji su također izloženi grčki portreti iz Anatolije (Asia Minor) i Egipta.

Peta prostorija sadrži rimske replike grčkih majstora, primjerice Praksitelovog tzv. Apollōna Lukeiosa, grčke originale iz Atike, među kojima se treba istaknuti dvije glave Atene te originalne grčke votivne i pogrebne reljefe iz 5. i 4. st. pr. n. e.

U šestoj prostoriji nalaze se originali grčkih ženskih skulptura datiranih u razdoblje od 5. do sredine 4. st. pr. n. e., Atena, Demetra, Perzefona, koje potječu s područja Anatolije i egejskih otoka. Od izloženih, najpoznatiji kip je tzv. Abbondanza Grimani, koju je prvi proučavao poznati njemački arheolog Adolf Furtwängler.

Osma prostorija sadrži rimske kopije helenističkih skulptura, a najznačajnije su skulpture Uliksa (Odiseja) i i tri Galatejca, kopije grčke škole u Pergamu (3. – 2. st. pr. n. e.) te kip muze, kopija grčkog originala s područja Anatolije iz 2. st. pr. n. e., nazvane Kleopatrom zbog renesansne restauracije koja se atribuira radionici Tullia Lombarda.

U devetoj prostoriji prezentirani su rimski portreti Augusta capite velato, Tiberija, Trajana, Hadrijana i Domicijana te renesansne kopije rimskih originala, od kojih se može izdvojiti tzv. Karakala Farnese, i moderni radovi koja nalikuju antičkim.

Prostorije deset i jedanaest su povezane, a sadrže muške i ženske rimske portrete (Karakala, Lucije Ver, dva ženska flavijevska portreta).

Na kraju jedanaeste sobe nalazi se posebno ograđen prostor u kojem je prezentiran relikvijar iz Samagera kod Pule iz 5. stoljeća (iz zadarske kolekcije). Relikvijar je od posebne važnosti jer, osim što je izrađen od srebra, sadrži reljefne prikaze kršćanskog života i važan je za proučavanje ranokršćanskog razdoblja na području Istre. Na zidovima ovih prostorija postavljeni su reljefi iz rimskog razdoblja, mramori koji su bili dijelom tzv. Saturnovog trona (1. st.) te ulomak sarkofaga s prikazom otmice Perzefone iz 2. stoljeća, ulomak reljefa s prikazom masakra Niobida (2. st.) i  ulomak atičkog sarkofaga s prikazom pomorske bitke.

Sobe trinaest i četrnaest također su povezane. U hodniku su prikazani pogrebni artefakti – reljefi te vaze, urne, oltari koji su sadržavali pepeo pokojnika. Uočavaju se urna bračnog para, pogrebni oltar s malim stupovima u uglovima i nadgrobna ploča s prikazom mita o Kleobisu i Bitonu (2. st.).

Petnaesta soba sadrži vitrine u kojima su izloženi grčki i rimski keramički artefakti datirani u razdoblje od 9. do 3. st. pr. n. e. Kao najvažniji mogu se istaknuti vilanovanska pogrebna urna, etrurska polirana crna bucchero keramika te crvenofiguralne atičke i južnoitalske vaze. Izložene posude uglavnom su se koristile za posluživanje pića i jela te za čuvanje parfemskih ulja, a postavljale su se unutar grobnica kao dio pogrebne opreme. U istoj prostoriji nalaze se rimski oltari i pogrebne ploče.

Posljednja cjelina odnosi se na tri povezane sobe – sedamnaestu, osamnaestu i dvadesetu. U njima se nalaze skulpture – rimske kopije grčkih originala, primjerice glava Hermesa (Hermes Propylaios) iz 5. st. pr. n. e., Aresa iz Leptis Magne (2. st.). Ističu se glave iz rimskog Egipta izrađene od bazalta te grčki originali iz 4. st. pr. n. e. – skulptura muze i Artemide iz kolekcije Francesca Morosinija (17. stoljeće). U prostorijama sedamnaest i dvadeset nalaze se egipatski i artefakti – skulpture, dvije mumije iz razdoblja 1./2. stoljeća, ulomci papirusa, kanope te asirski artefakti, koji se odnose na reljefe iz carskih palača Ninive i Kalhua (danas Nimrud) s prizorima procesije, rata i lova (9. – 6. st. pr. n. e.).

Osim stalnog postava, Muzej organizira povremene izložbe, koje ne moraju nužno biti arheološke tematike. U vrijeme našeg postava bila je postavljena izložba posvećena migrantima i ratnim izbjeglicama, koja je zaokupljala prostor između izložaka u nekoliko muzejskih prostorija.

Izlošci su u Muzeju organizirani na jednostavan i klasični način, a prezentacija koja se zasniva na zidnim panelima, kratkim opisima koji se nalaze uz izloške te višejezične opise A4 formata upotpunjena je LCD zaslonima uz pojedine grupe izložaka. Iako Muzej nije velik, njegove zbirke su izrazito sadržajne i potrebno je provesti nekoliko sati u detaljnom obilasku.

U atriju Muzeja nalaze se brojni ranokršćanski spomenici, pretežito sarkofazi i kamene ploče koje su mogle biti dijelom oltarne pregrade ili sarkofaga s prikazima križa, križa pod arkadama i kristograma, te jedan predromanički ulomak s kvalitetno klesanim prepletom, koji se može povezati s istarskim predromaničkim spomenicima – dekoriran je u stilu pluteja iz Bala te sadrži prikaz niza motiva kružića unutar kružnica (occhi di dado), za koje se smatra da simboliziraju drago kamenje na kamenim spomenicima, a kakvi se nalaze i na Mauricijevom ciboriju iz Novigrada te novootrkivenim predromaničkim kamenim spomenicima s područja Pule (koje sam analizirala u doktorskoj disertaciji, čija se objava planira iduće godine).

Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Veneciji i direktorici muzeja, dr. sc. Annamariji Larese, na mogućnosti obilaska i fotografiranja Muzeja.

>Galerija fotografija (autor Vendi Jukić Buča)

Vendi Jukić Buča

U Ljubljani, 24. 6. 2017.

[SLO] NMS – Otvorenje izložbe ‘ARHEOMUZIKA’ (osvrt Vendi Jukić Buča)

U nedjelju, 11. lipnja 2017. godine, ispred Narodnog muzeja Slovenije – Prešernova, održano je svečano otvorenje izložbe ‘ARHEOMUZIKA’.

Otvorenje je započeto demonstracijom sviranja na replici keltske vojničke trube karniks iz godine 100. pr. n. e. koju je izveo Patrick Kenny. Prigodne govore održali su ravnateljica NMS-a mag. Barbara Ravnik, autor izložbe dr. Arnd Adje Both i državna sekretarka na Ministarstu za kultutu gospođa Damjana Pečnik, koja je izložbu službeno otvorila. Na kraju smo još jednom čuli zvuk arheoinstrumenata; na replici neandertalske frule iz Divjih Baba zasvirao je Boštjan Gombač, a s replike rimske vojne trube/roga Gaetano Delfini.

Putujuća izložba ostvarena je u okviru dugogodišnjeg sveeuropskog projekta EMAP (The European Music Archaeology Project). U Narodnom muzeju Slovenije postavljena je nakon gostovanja u Ystadu u Švedskoj i Valladolidu u Španjolskoj, a nakon boravka u Ljubljani, predstavit će se u Rimu.

Namjena izložbe je kroz suvremen i interaktivan način predočiti najstarija razdoblja glazbenog stvaranja, od starijeg kamenog doba do rimskog razdoblja i srednjeg vijeka.

Arheo(loška)muzika je izložbom ilustrirana kroz prezentaciju najstarijih artefakata u obliku dokaza za postojanje glazbe i proizvodnju zvuka. Koncipirana je na način da se prati razvoj glazbala unutar pojedine grupe glazbenih instrumenata.  S obzirom na vrijednost i osjetljivost originala, izložene su kvalitetne replike, raspoređene po vitrinama, ali i postavljene slobodno u prostoru i na panoima.

NMS - Izložba 'Arheomuzika'. Foto: VJB.

NMS – Izložba ‘Arheomuzika’. Foto: VJB.

Obuhvaćene su tri izložbene teme/cjeline koje se međusobno isprepliću.

U okviru cjeline Prvi zvukovi čovječanstva prezentirana su znanja o glazbi u razdoblju kamenog doba. Pregledno je prikazan razvoj glazbala u razdoblju paleolitika, mezolitika i neolitika – razdoblja koja obuhvaćaju vremenski period od približno 60000 godina do 2500 godina pr. n. e. Iz tog vremena očuvali su se artefakti izrađeni od kosti, školjaka, zubiju i rogovlja. Instrumenti, koji su izrađeni od ovih materijala, podrazumijevaju, primjerice, frule izrađene od kostiju pričjih krila ili mamutovih kljova, zvečke izrađene od školjaka ili zubiju te strugaljke od rogovlja jelena. Dakako, važno mjesto među izlošcima pripada replici koštane frule iz Divjih Baba (svjetski poznatog slovenskog lokaliteta, o kojemu smo pisali na Portalu, http://www.arheologija.hr/?p=5072), koja se smatra najstarijim instrumentom na svijetu. Iz razdoblja neolitika potječu instrumenti izrađeni od gline – bubnjevi, zvečke i puhački instrumenti (flaute).

U dijelu izložbenog prostora posvećenog cjelini Glazbila skozi čas, prezentirani su razvoj glazbala i glazbeni utjecaji  među pripadnicima različitih kultura, u brončanom i željeznom dobu do kraja antike. Predstavljeni su njihovi odnosi i glazbeno znanje, koje dijele skoro sve europske kulture. Izlošci podrazumijevaju drevne gudačke instrumente, rogove, dvojne frule (…). Izložena su također i srednjovjekovna i suvremena glazbala, koja su porijeklom iz starih glazbenih tradicija. Europski zemljevid piščali prikazuje raznolikost tradicionalnih keramičkih frula, koje se i danas izrađuju na području Europe, a potječu od glazbala starijih od 7000 godina.

Glasba za ljudi – glasba za bogove, cjelina je u okviru koje su prezentirani upotreba glazbala, način na koji se na njima sviralo te značenje koje se pripisuje njihovom zvuku na razini društva. Na slikovan su način prikazana antička glazbena natjecanja i predstave te pogrebni obredi, koji su uključivali izvođenje glazbe. Važnu ulogu glazba je imala i u oblikovanju antičkih mitova i legenda, kao i prilikom izvođenja vjerskih obreda. Istaknuti su nesvakidašnji artefakti pronađeni u Pompejima, koji dokazuju da je glazba bila nezaobilazan dio zvučne slike rimskog mjesta.

Neke izložene instrumente moguće je dirati i isprobati, što je obilježeno oznakom, a označeni su i oni pri kojih to nije moguće. Osim mogućnosti sviranja na za to predviđenim replikama, izloženima  na brojnim mjestima prostora izložne, kao i okupljenima unutar izdvojene prostorije Raziskovalnice namijenjene njihovom istraživanju, moguće je svirati i na digitalnim instrumentima koji vjerno reproduciraju zvuk pojedinog glazbala. Iako prostorom izložbe odzvanjaju različiti zvukovi sa zvučnika i proizvedeni od korištenja testnih instrumenata od strane posjetitelja te se već njihovim slušanjem stječe dojam o ranoj glazbi, preporuča se upotreba audiovodiča, s obzirom da je za svaki pojedini artefakt/instrument snimljen zvuk koji proizvodi kako se niti jedan ne bi propustio.

U izložbenom prostoru nalazi se tamnim zastorima omeđeno područje, Zvočna vrata (Soundgate), s projekcijama na zakrivljenom ekranom u funkciji ‘vremenskog stroja’ – simulacije različnih povijesnih područja i akustike. Osim ove instalacije, posjetitljima su omogućeni interaktivni zasloni s informacijama o samom projektu, kao i mogućnost sviranja instrumenata preko video igre.

Izložba će biti postavljena do 24. 9. 2017. godine.

>Galerija fotografija (autor Vendi Jukić Buča)

U Ljubljani, 20. 6. 2017.

Vendi Jukić Buča

 

[SLO] DMNM – Praznik situl – festival prazgodovinskega življenja in kulinarike (PRESS)

Mestna občina Novo mesto in Dolenjski muzej Novo mesto vljudno vabita na drugi
PRAZNIK SITUL

festival prazgodovinskega življenja in kulinarike

v soboto, 24. junija 2017, od 18.00 – 24.00 ure,

na Glavni trg in v Dolenjski muzej v Novem mestu.

Program:

18.00 – 22.00

• prikaz starodavnih obrti in izdelkov

• od 19.00 dalje: delavnica za otroke Izdelava prazgodovinske stene iz prepleta in gline / izvedba Arheoved

Na ArheoVedovi delavnici bodo obiskovalci izdelovali steno iz prepleta. Pri delu bodo uporabljali naravne materiale, kot so les, ilovica, voda in trava. Na podoben način so svoja bivališča izdelovali tudi železnodobni prebivalci Novega mesta.

***

Na Arheovedovoj radionici posjetitelji će preplitanjem izraditi zid. Pri izradi će se koristiti prirodni materijali, kao što su drvo, ilovica, voda i trava. Na sličan način svoje su nastambe izrađivali željeznodobni stanovnici Novog mesta.

• od 19.00 dalje: delavnica za otroke Izdelava miniaturne situle/ izvedba Dolenjski muzej Novo mesto

• gostinska ponudba s pridihom kulinarike starejše železne dobe

• glasbeni nastop skupine Cantlon in plesni nastop folklorne skupine Kres na temo glasbe in plesa starejše železne dobe

21.00 -22.00

uprizoritev slovesnega sprejema halštatskih gostov /ALAUNI – zgodovinska uprizoriteljska skupina/ pri novomeškem knežjem paru

22.00 – 23.00

Dolenjski muzej – stalna arheološka razstava, vodstvo po situlskih spomenikih

22.00 – 24.00

koncert glasbene skupine Beer Belly, ki izvaja tradicionalno irsko, škotsko in keltsko glasbo

V primeru slabega vremena prireditev odpade.
Program.pdf


Izvor

DMNM PRESS