Izašla je prva knjiga o gumnima u Hrvatskoj! (piše Kristina Gwirtzman)

Primoštenska gumna u prošlosti i sadašnjosti prva je knjiga u Hrvatskoj koja obrađuje tematiku gumana. Nastala je u sklopu projekta „Na guvnu – baština kao pokretač razvoja“ kojeg je osmislila udruga Arx Novum, a financirala Općina Primošten. Bio je ovo prilično opsežan, iako vremenski relativno kratak projekt, koji je za cilj imao detaljno dokumentirati (fotografirati, izmjeriti, locirati,  pokušati datirati) primoštenska gumna i prikupiti što više informacija kroz razgovore i anketiranje starijeg lokalnog stanovništva koje se još uvijek sjeća tradicionalnog načina života i izvođenja poljoprivrednih radova prije uvođenja mehanizacije. Uz knjigu, u sklopu istog projekta, snimljeni su i kratki dokumentarni filmovi koji prikazuju rekonstrukciju tradicionalne primoštenske žetve, tijekom koje se ne koristi srp već se žito čupa s korijenom, te višenamjensku ulogu gumna u primoštenskom kraju. Vizualni materijali iz filmova korišteni su i u pojedinim poglavljima ove knjige (filmovi su dostupni na You Tube kanalu Udruge Arx Novum).

Knjiga „Primoštenska gumna u prošlosti i sadašnjosti“ na 136 stranica i kroz 13 poglavlja obrađuje razne teme vezane uz gumna, daje im arheološki i povijesni kontekst, prikazuje višenamjenski značaj gumana kroz prostor i vrijeme, opisuje njihove graditeljske značajke s obzirom na specifičan geografski prostor u kojem se nalaze, iznosi osobitosti i karakteristike primoštenskih gumana te običaje i tradicije vezanih uz njih, a kako bi se prikazala njihova forma i raznolikost. Najznačajnija primoštenska  gumna prezentirana su i u vidu kataloga koji se nalazi na kraju knjige. Kroz knjigu se može upratiti koliko su zapravo oblik i način gradnje gumana kroz tisućljeća i stoljeća ostali nepromijenjeni. Sva su poglavlja bogato popraćena fotografijama, ilustracijama, grafičkim prilozima i kartama. Knjigu je priredila i uredila Kristina Gwirtzman, a uz Gwirtzman autorice tekstova i suradnice na projektu bile su Linda Bednjanec i Katarina Mužar. Za kvalitetu i sadržajnost ove knjige ključna je bila i interdisciplinarnost te iznimno dobra suradnja s lokalnim stanovništvom jer relevantne literature na ovu temu još uvijek nema.

Ideju za projekt i knjigu potaklo je neočekivano arheološko otkriće gumna na dosad nepoznatom lokalitetu u blizini zaseoka Grlić. Ono, prema dosadašnjim pokazateljima, datira u antiku, a na njemu su arheologinje iz udruge Arx Novum ovo proljeće započele istraživanja. Potvrdi li se, daljnjim istraživanjima, antička hipoteza, bit će ovo najstarije poznato gumno u Hrvatskoj.

Općina Primošten, ponajprije poznata po svojoj obali i plažama, sada se može istaknuti te prezentirati i vrlo velikim brojem dobro očuvanih gumana u svome zaleđu, a vjerojatno i najstarijem gumnu u široj okolici. Gumna nisu samo vizualno atraktivan i vrijedan element tradicijske arhitekture, već i pokazatelj gospodarskih prilika prije pojave turizma. Naime, iznimno velik broj gumana ukazuje da su Primoštenci egzistencijalno puno više bili vezani za poljoprivredu i polja, nego za ribarstvo i more, što bi bilo za očekivati s obzirom na obalnu lokaciju Općine.

Na kraju, jedan od krajnjih ciljeva projekta poticanje je i ravnomjernijeg razvoja turizma kroz revitalizaciju, promociju te popularizaciju manje poznatih lokaliteta primoštenskog zaleđa u želji za boljim očuvanjem baštne te izvorne prostorne strukture sela.

Kristina Gwirtzman

ArheoKalendar© 2020.

Arheologija.hr

Projekt: ArheoKalendar© 2020.

Kom al-Ahmer i Kom Wasit arheološki projekt

U suradnji s projektom arheološkog istraživanja egipatskih nalazišta Kom al-Ahmer i Kom Wasit (u organizaciji Dipartimento dei Beni culturali: archeologia, storia dell’arte, del cinema e della musica; Università di Padova; Centro archaeologico italo-egiziano), kreirali smo ArheoKaledar u formi kataloga.

Fotografije artefakata pronađenih na nalazištima Kom al-Ahmer i Kom Wasit ilustriraju njihovu raznovrsnost. Lokaliteti se nalaze na području Delte, pozicionirani između Aleksandrije i Rosette.

Facebook projekta: https://www.facebook.com/komahmer/

ArheoKalendar© objavljujemo na engleskom jeziku.

Sve fotografije su autorske | Sva prava rezervirana

Tekst: Urška Furlan.

Oblikovanje: Vendi Jukić Buča

Kalendar je izrađen u verziji formata A4 panorama

Kalendar

Čestitka 2020. u znaku je ArheoKalendara©.

Oxford, 25. 12. 2018.

Glavni i odgovorni urednik

Vendi Jukić Buča

0. Naslovnica
1. Siječanj
2. Veljača
2. Ožujak
4. Travanj
5. Svibanj
6. Lipanj
7. Srpanj
8. Kolovoz
9. Rujan
10. Listopad
11. Studeni
12. Prosinac

Čestitka 2020.

Čestitka i ArheoKalendar© 2020. izrađeni su u suradnji s projektom Kom al-Ahmer i Kom Wasit.

ArheoKalendar© 2020 predstavit će izbor artefaktata s egipatskih nalazišta Kom al-Ahmer i Kom Wasit (https://www.facebook.com/komahmer/).

Logo projekta Kom al-Ahmer i Kom Wasit izradila je Vendi Jukić Buča.

U Oxfordu, 23. 12. 2018.
Uredništvo

ANIMIRANI FILM ‘1202.’ [osvrt Iva Brčić]

Nakon godinu dana produkcija animiranog filma “1202.” redatelja Tomislava Gregla približava se kraju. Montaža i grafička obrada privedena je kraju, a upravo se dovršava originalna glazba. Monumentalnu glazbenu kulisu filma podario je maestro Darko Hajsek, inače dobitnik Zlatne Arene za glazbu u filmu “Snivaj, zlato moje”.

“1202.” je ekranizacija istoimenog romana autora Frane Herende o križarskoj opsadi Zadra dotične godine. Roman je dotiskivan nekoliko puta, preveden je na engleski jezik, a po njemu je snimljen i radio roman. U Gradskoj knjižnici Zadar u srpnju je bila održana i izložba filmske glinene scenografije akademskog kipara Ante Strinića, uz književni predložak i trailer filma.

1202. ; Fotografiju ustupila IB

Ovo je umjetnički animirani film u trajanju od osam minuta, koji će se predstavljati na međunarodnim festivalima. Priča je oživljena tradicionalnim tehnikama – reljefnim pozadinama od gline i animiranim crtežima na papiru. Kompjuter je korišten samo u postprodukciji da bi se postigao željeni izgled oživljenih duhova prošlosti.

Redatelj filma Tomislav Gregl bavi se filmskim stvaralaštvom u svojstvu snimatelja i redatelja od 1987. godine. Snimio je velik broj umjetničkih kratkometražnih filmova i sudjelovao u stvaranju sva tri hrvatska dugometražna animirana filma. Njegov “Malformance-Performance” iz 2007. nagrađen je na Danima hrvatske animacije 2007. i Montpellieru 2008., a “Zulejku” iz 2013. francuska distribucijska kuća Gonella Productions otkupila je za svjetsku distribuciju.

Scenaristica “1202.” je Maja Gregl, dizajner likova i animator Dario Kukić, skladatelj Darko Hajsek, umjetnički direktor Tihoni Brčić, glinenu scenografiju kreirao je Ante Strinić, a dizajneri zvuka su Bojan Kondres i Žana Lončarić. Renomiranoj producentskoj kući Maxima film d.o.o., ovo je tek prvi, nadamo se u nizu budućih animiranih filmova. Film je sufinanciran sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra i grada Zadra.

Iva Brčić

Tekst je preuzet s portala Film-mag.net

ANIMIRANI FILM ‘1202.’ [osvrt Iva Brčić], >http://film-mag.net/wp/?p=40653. Fotografije ustupila IB

Objavljuje F.I.L.M.Subota, 26. listopada 2019.

KONGRES TURISTIČKIH NOVINARA NA RODOSU [piše Tomislav Radić]

Na Kongresu Svjetske organizacije turističkih novinara i pisaca (FIJET) koji je održan od 20. do 25. listopada  u Grčkoj na otoku Rodosu sudjelovalo je 170 predstavnika 22 zemlje među kojima i 22 iz Hrvatske. Hrvati u toj organizaciji zauzimaju značajna mjesta. Potpredsjednica te organizacije je Tina Eterović Čubrilo, glavna tajnica Marijana Rebić a službenu stranicu uređuje predsjednica Zbora turističkih novinara Hrvatskog novinarskog društva  Karin Mimica. Predsjednik FIJET-a je Tunižanin Tijani Hadad.

Na kongresu je obilježena  65. godišnjica FIJET-a. Tema kongresa bila je kako uz pomoć državnog turizma promicati određenu zemlju  u turističkom , ekološkom, gospodarskom i na druge načine. Bilo je govora i o novim projektima među kojima je i o osnivanju FIJET Sveučilišta za turističko novinarstvo. To Sveučilište trebalo bi zamjeniti dosadašnju Akademiju za mlade novinare.

FIJET, Rodos, Tijani Hadad – .Fotografiju ustupio Tomislav Radić

Kongres je održan u gradu Rodosu na otoku Rodosu u Akti Deluxe Spa resortu koji ima najveći kongresni centar u Jugoistočnoj Europi, desetak restorana i bazena s brojnim animacijama i lijepo uređene plaže. Hrana i piće se poslužuje i danju i noću, 24 sata a s obzirom da je to ultra- all- inclusive i sve što je u hladnjaku u sobi uračunato je u cijenu.    .

Rodos je  udaljen 18 km od Turske u pravcu jugozapada. Rodos je najveći otok u otočkoj skupini Dodekanez u istočnom dijelu na Egejskom moru. Na otoku živi više od100 000 stanovnika, od toga oko 50 000  u gradu Rodosu.

Rodos (Ρόδος) je poznat  od antičkih vremena po jednom od sedam svjetskih čuda starog vijeka po Kolosu s Rodosa. Citadela Rodos jedna je od najbolje očuvanih srednjovjekovnih utvrda  i 1988 godine uvrštena je na UNESCO-ov popis Svjetske baštine . Akropola grada Rodosa je 3 km od središta grada sa Apolonovim hramom, stadionom i kazalištem.

Palača velikog magistra Vitezova s Rodosa je izgrađena u 14. stoljeću kao sjedište reda Ivanovaca. Na Rodosu je pronađena i bizantska luka sa srednjovjekovnim brodovima.

Na otoku je i Lindos (Λίνδος) turističko mjesto sa također arheloškim nalazištima. Danas je otok Rodos jedno od najpopularnijih turističkih odredišta na svijetu sa  brojnim arheološkim nalazištima, sa 108 hotela, brojnim plažama, čistim morem i s dobrim vinima i hranom..

Sljedeći kongres FIJET-a održat će se od 7. do 14. lipnja 2020. u Egiptu u Kairu, u Hurghadi i na Nilu.

Tekst: Tomislav Radić
snimke: Zvonko Bilić
snimke: Voljen Grbac

KONGRES TURISTIČKIH NOVINARA NA RODOSU [osvrt Tomislav Radić], >http://www.arheologija.hr/?p=12709. Foto Zvonko Bilić i Voljen Grbac

Objavljuje ArheologijaSrijeda, 30. listopada 2019.

IZLOŽBA SVETI SPISI ETIOPIJE I ERITREJE U WESTON KNJIŽNICI OXFORD [osvrt Ada Jukić]

U subotu 27. srpnja 2019. u Weston knjižnici* u Oxfordu otvorena je izložba ‘LANGUAGES OF GOD Sacred Scripts of Ethiopia and Eritrea’. Uz izložene predmete, napose knjige i druge spise na drevnom jeziku Ge’ez, organizirane su različite aktivnosti za posjetitelje, u okviru Dana aktivnosti (Activity Day).

Tema Izložbe i osnova za osmišljavanje aktivnosti i radionica su sveti spisi Etiopije i Eritreje na jeziku Ge’ez, jednom od drevnih svjetskih jezika koji se i danas koristi u etiopskoj i eritrejskoj crkvi.

Posjetitelji Izložbe uključeni u programe Dana aktivnosti (Foto AJ)

Uz tekstove na Ge’ez pismu, osobito su impresivne ilustracije tekstova koje u nekim slučajevima zauzimaju cijele stranice sakralnih djela i predstavljaju jedinstvene likovne kompozicije. Izložba postavljena u Blackwell dvorani predvorja nove Bodleian knjižnice u Broad Street-u ostat će dostupna javnosti do 13. listopada ove godine, a program na dan otvorenja odvijao se u širem prostoru koji je obuhvaćao ST Lee galeriju, predavaonicu (Lecture Theatre) i riznicu (The Treasury).

Dan aktivnosti

Aktivnosti koje povezuju informativne i edukativne sadržaje sa zabavnim i rekreativnim provodile su se u subotu 27. srpnja od 11 do 17 sati, a schedula događanja vizualno učinkovito predstavila je simultane i sukcesivne programe, odnosno one koji su se ponavljali, te su posjetitelji mogli sudjelovati u više aktivnosti.

Bilo je upriličeno čitanje priča iz Etiopije i Eritreje (slušala sam basnu o posljedicama koje je doživio slon koji se nije želio ispričati ptici kojoj je slučajno učinio nažao), izvodila se crkvena glazba i pjesma inspirirana Marijinom molitvom na Golgoti, a prikazana je i kratka kazališna igra na Ge’ezu.

U okviru radionica bilo je moguće naučiti napisati svoje ime Ge’ez pismom, isprintati tekst iz knjige psalma na Ge’ezu, izraditi (uvezati) vlastitu bilježnicu koristeći tehnike prikazane na rukopisima Etiopije i Eritreje koji se čuvaju u Bodleianu, izraditi vlastiti časopis (‘zine) o temi i događanjima ili obojiti crteže koji su prema originalima preneseni na digitalni medij (tracing) kojim je omogućena reprodukcija i korištenje umnoženih primjeraka u edukativne svrhe. Posjetitelji su crno bijele kopije mogli obojiti prema predlošcima originala izloženih u vitrinama, a od izabranih dijelova tih slika mogli su izraditi bedževe i to kombinacijom vlastitog rada (izbor motiva i izrezivanje krugova po modelu), uz asistenciju volontera za strojem za oblikovanje. Spomenimo da je jedna od autorica crteža po originalnim slikama koje su korištene u ovim aktivnostima (David playing his lyre, Saint Mark, Harp of Mary, saints i Harp of Mary, frame), urednica portala Arheologija.hr, dr. sc. Vendi Jukić Buča, u okviru tima oxfordskog Faculty of Classics i projekta Manar al-Athar direktorice dr. sc. Judith McKenzie kojim je inicirano oživljavanje interesa za ovo područje. Prošle godine bilo je upriličeno slično događanje.

Predavanje dr. Iacopo Gnisci ; Foto VJB

Uz stručnjake Oxfordskog sveučilišta u programu Izložbe te izboru knjiga kao izložaka sudjelovali su i predstavnici Etiopskog povijesnog društva (Ethiopian History Society). Jedan od značajnih rezultata te suradnje je izdanje knjige ‘Tresures of Ethiopia and Eritrea’ koja se mogla pod promotivnim uvjetima pribaviti u dućanu Knjižnice. Jedan od autora knjige, dr. sc. Jacopo Gnisci s Fakulteta klasike održao je predavanje pod naslovom ‘Rukopisi Etiopije i Eritreje (Manuscripts of Ethiopia and Eritrea), a posvetio ga je nedavno preminuloj dr. Judith McKenzie. Ovom predavanju prethodila su još dva. Dr. sc. Mai Musie govorila je o angažmanu javnosti u pogledu rukopisa na starom Ge’ezu (Ancient Ge’ez Manuscripts: A Public Engagement Approach), a dr. sc. Sebastian Brock, FBA, predstavio je etipske rukopise koji se čuvaju u Bodleianskoj knjižnici (The Bodleian’s Ethiopic Manuscripts).

Dah starine

Najdojmljiviji segment sudjelovanja u programu bio je razgledavanje originala rukopisa iz Bodleianske zbirke, uz razgovor s kustosima i stručnjacima za to područje na prvom katu Weston knjižnice (Program ‘Manuscripts Up Close’). Uz knjige ilustrirane figuralnim prikazima i kompozicijama začudjujuće svježih i izražajnih boja, imali smo priliku vidjeti i originalnu kožnu torbu (mahar) u kojoj su se čuvale svete knjige kao simbolične i opipljive dragocjenosti. Zanimljivo je da je fotografiranje tih objekata bilo eksplicitno dozvoljeno te objavljivanje u, razumljivo, nekomercijalne svrhe. Vezano za ove artefakte, u okviru radionice u prizemlju bilo je moguće izraditi minijaturni model torbe te uvezati model knjige, odnosno bilježnice.

Uz sve sadržaje koji su se odvijali u interijeru, za zainteresirane goste i sudionike bilo je organizirano razgledavanje (kišnog i za klimatski pretjerana ljeta, umirujuće svježeg) Oxforda.

Dan aktivnosti zaključen je u popodnevnim satima, neposredno prije uobičajenog termina za engleski High tea 🙂 , a svojim pristupom i sadržajem potaknuo je kontinuirano zanimanje javnosti za izložbu.

U prilogu su neke od fotografija koje smo tom prigodom snimili.


*Weston knjižnica (The Weston Library), izvorno poznata kao nova Bodleian knjižnica (New Bodlean Library) bila je prvotno predviđena za funkciju čuvanja sve većeg broja knjiga kojima je Bodleian raspolagao. Izgrađena (1937.-1940., arhitekt Sir Giles Gilbert Scott), službeno je otvorena tek 1946. godine, a početkom 21. stoljeća (premašivši predviđeni kapacitet od oko pet milijuna pohranjenih primjeraka), zgrada je značajno preoblikovana i preimenovana te je preuzela drugu funkciju u okviru Bodleian cjeline, kao knjižnica za istraživanje posebnih kolekcija.

Oxfordske Bodleian knjižnice (Bodleian Libraries) poznate su u svijetu ne samo po vrijednim zbirkama knjiga i rukopisa, već i arhitekturi zgrada koje je čine, a koriste se u kontinuitetu od Srednjeg vijeka.

Otvorene 1602. godine, Bodleian knjižnice uključuju raniju knjižnicu koju je izgradilo Sveučilište u 15. stoljeću, a od tada se institucija širi, zadržavajući vrijednosti stare jezgre.

Ada Jukić
Oxford, 29 srpnja 2019

IZLOŽBA SVETI SPISI ETIOPIJE I ERITREJE U WESTON KNJIŽNICI OXFORD [osvrt Ada Jukić], ≥http://www.arheologija.hr/?p=12613. Foto RJ

Objavljuje ArheologijaSrijeda, 31. srpnja 2019.