AMZ – Proljetni kamp – Mladi forenzičari (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu

Proljetni kamp – Mladi forenzičari

U Arheološkom muzeju u Zagrebu tijekom proljetnih praznika održat će se Proljetni kamp – Mladi forenzičari od 23. do 26. travnja 2019. godine. Proljetni kamp namijenjen je djeci od 11 godina starosti na više.

Ljudske kosti izvor su brojnih informacija o načinu života drevnih populacija. Iz njih se može razaznati spol osobe, dob u trenutku smrti, moguće je rekonstruirati njenu visinu, ali i bolesti i ozljede od kojih je bolovala tijekom svog života. Uz pomoć suvremenih analiza ljudskog kostura moguće je rekonstruirati zanimanje kojim se ta osoba bavila, ali i vrstu hrane kojom se prehranjivala. Tijekom četiri dana trajanja proljetnog kampa “Mladi forenzičari” djeca će se upoznati s građom ljudskog kostura, kako odrediti pripada li kostur djetetu ili odrasloj osobi te načinima određivanja spola i starosti kao i prepoznavanja raznih bolesti i ozljeda koje ostavljaju traga na ljudskim kostima. Uz to, naučit će prepoznavati i životinjske kosti. Proljetni kamp “Mladi forenzičari” omogućit će svoj zainteresiranoj djeci da nakratko postanu forenzičari pretpovijesti. Kroz cijelu priču polaznike kampa vodit će stručna ruka „arheološkog forenzičara“ dr. sc. Maria Novaka.

Program proljetnog kampa „Mladi forenzičari“

utorak, 23. travnja – Forenzičar – arheolog

Možemo li spojiti arheologiju i forenziku? Naravno da možemo, tako dobivamo bioarheologiju, odnosno znanstvenu disciplinu koja proučava ljudske ostatke iz arheološkoga konteksta i rekonstruira uvjete i kvalitetu života prošlih populacija. Na samom početku potrebno je naučiti osnove ljudskog kostura, kako se određuje spol i kako dolazimo do svih dodatnih informacija koje možemo iščitati. Kada spojimo sve forenzičke informacije s onim arheološkim, dobivamo cjelovitu sliku života nekadašnjih populacija.

srijeda, 24. travnja – Krimi istraživač

U današnje vrijeme nailazimo na različite emisije koje obrađuju teme kriminalistike, čiji neizostavni dio čini forenzika, kao znanost koja donosi odgovore u rješavanju svih vrsta zločina. Mi danas sa sigurnošću ne možemo znati da li su u prošlosti postojali ljudi, koji su kao danas kriminalisti, istraživali neke loše događaje, no arheološki lokaliteti pružaju nam raznovrsne situacije u koje se mogu uključiti i današnji kriminalistički istraživači. Pogledajmo zajedno što se sve prije događalo među ljudima i kako su oni rješavali problematične međuljudske odnose, ili pak nisu?

četvrtak, 25. travnja – Doktor

U današnje doba imamo mnogo raznovrsnih lijekova za liječenje gotovo svega. Tako je danas teško zamisliti da se neke bolesti pojavljuju, s obzirom na to da postoje cjepiva koja nas štite. No, davno prije, kada ljudi nisu imali higijenske navike kao danas, mogli su stradati i od najmanje posjekotine, jer im se ona inficirala i dobili bi sepsu. Da li su takva oboljenja ostavila trag i na kostima? Kako možemo prepoznati od čega su djeca i odrasli nekada bolovali? Kako možemo prepoznati da li su bolest izliječili ili su joj podlegli?

petak, 26. travnja – Veterinar

Prilikom istraživanja arheoloških lokaliteta nailazimo na brojne životinjske kosti, malih i velikih životinja. Arheolozima ovakvi nalazi govore o prehrani nekadašnjih ljudi, o korištenju životinja u svakodnevnom životu kao prijevozno sredstvo ili ispomoć u obavljanju poljoprivrednih radova. Kako se prepoznaju životinje po koštanim ostacima? Da li su obolijevale od nekih konkretnih bolesti? Na koji način se odvijao u prošlosti suživot životinja i ljudi?

Tijekom Proljetnog kampa – Mladi forenzičari nudimo boravak djece u Arheološkom muzeju u Zagrebu s ručkom i dvjema voćnim užinama od 9 do 16 sati. Djeca će imati stručno vodstvo i nadzor.

Cijena programa je 700,00 kuna, a za članove Kluba prijatelja AMZ-a, s aktivnim članskim paketom Mladi arheolog, cijena je 500,00 kuna.

Zbog ograničenog broja mogućih polaznika prijave i uplate avansa u iznosu od 200,00 kuna primamo do 1. travnja 2019. godine.

Dodatne informacije i prijave: zbabic@amz.hr
Požurite se prijaviti, broj sudionika je ograničen!

Proljetni kamp „Mladi forenzičari“ odvija se pod stručnim vodstvom dr. sc. Maria Novaka, znanstvenog suradnika na Institutu za antropologiju. Voditelj je i suradnik na brojnim znanstvenim projektima koji se tiču bioarheologije, paleopatologije, drevne DNA i analize stabilnih izotopa. Sudjelovao je na terenskim istraživanjima i preliminarnim identifikacijama žrtava Domovinskog rata u organizaciji Vlade Republike Hrvatske i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Provodio je nastavu Forenzične antropologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te Sveučilišnom odjelu za forenzične znanosti Sveučilišta u Splitu. Uz to, dr. sc. Mario Novak vodio je prvu radionicu za djecu i mlade ove tematike u Arheološkom muzeju u Zagrebu, “Kosti pričaju priču”, koja je bila odlično posjećena i prihvaćena.

Proljetni kamp za djecu i mlade

Info:
AMZ PRESS

AMZ – Predavanje ‘Breaking The Surface – nove tehnologije u službi istraživanja i zaštite podvodne arheološke baštine’ (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu Vas poziva na predavanje u sklopu ciklusa događanja „Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje“.

Breaking The Surface – nove tehnologije u službi istraživanja i zaštite podvodne arheološke baštine

koje će se održati u četvrtak 14. ožujka s početkom u 19 sati u Velikoj dvorani Arheološkog muzeja u Zagrebu.

predavači:
dr. sc. Nikola Mišković, izvanredni profesor na Zavodu za automatiku i računalno inženjerstvo Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu
dr. sc. Antonio Vasilijević, vodeći istraživač na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu

Predavanje je besplatno za sve posjetitelje.

Ideja o suradnji između Sveučilišta u Zadru i Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu u domeni podvodnih arheoloških istraživanja potekla je iz međunarodne terenske radionice Breaking the Surface, na temu primjene podvodne robotike u biologiji i geologiji mora, podmorskoj arheologiji i pomorskoj sigurnosti, koja se već deset godina održava u Hrvatskoj.

U okviru radionice mnogi su stručnjaci svjetskoga glasa predstavili svoja iskustva i primjere dobre prakse na temu primjene novih tehnologija u istraživanju i zaštiti podmorske kulturne baštine, a u više navrata podvodni su roboti opremljeni raznim uređajima bili iskorišteni za dokumentiranje tijeka i rezultata podmorskih arheoloških istraživanja.

Za razliku od ronilaca kojima je vrijeme boravka na nalazištu krajnje ograničeno, roboti mogu na njemu provesti daleko više vremena i obavljati složene zadatke skeniranja morskog dna, mjerenja dubine i sastava slojeva te izrade batimetrijskih snimaka, 2D fotomozaika, 3D virtualnih modela, video zapisa i dr. Osim toga, testiranje učinkovitosti podvodne robotike na manjim dubinama omogućuje kvalitetnu pripremu za rad na velikim dubinama koje roniocima još nisu dostupne.

Predavači:

Nikola Mišković izvanredni je profesor na Zavodu za automatiku i računalno inženjerstvo Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Bavi se istraživanjem u području pomorske robotike u Laboratoriju za podvodne sustave i tehnologije. Koordinirao je više europskih znanstvenih projekata iz programa FP7 i Obzor 2020 te drugih međunarodnih i nacionalnih projekata.

Njegovi istraživački interesi uključuju matematičko modeliranje, kooperativno vođenje, upravljanje i navigaciju pomorskim plovilima (površinskim i podvodnim), nelinearne teorije upravljanja i njihove primjene u pomorskoj robotici. Voditelj je Programskog odbora međunarodne interdisciplinarne radionice na temu pomorske robotike Breaking the Surface, u okviru koje istražuje mogućnosti primjene robotike u podvodnoj arheologiji.

Antonio Vasilijević diplomirani je inženjer elektrotehnike. Nakon petnaestogodišnjeg rada u industriji vratio se akademskoj karijeri. Na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu stekao je titulu doktora znanosti i danas je tamo zaposlen kao vodeći istraživač. Njegovi istraživački interesi uključuju pomorske i podvodne tehnologije, virtualnu i proširenu stvarnost, akustiku, automatsko upravljanje i kontrolno inženjerstvo.

Kao koordinator i istraživač sudjelovao u više međunarodnih i nacionalnih znanstvenih projekta vezanih uz pomorsku robotiku. Voditelj je Tehničkog odbora međunarodne interdisciplinarne radionice na temu pomorske robotike Breaking the Surface, u okviru koje surađuje s arheolozima na eksperimentalnoj primjeni pomorskih tehnologija u podmorskim arheološkim istraživanjima.

Predavanje

Info:
AMZ PRESS

AMZ – Ciklusa događanja „Lumbarajska psefizma“ (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu održao je konferenciju za novinare povodom najave ciklusa događanja „LUMBARAJSKA PSEFIZMA“,
u ponedjeljak, 11. ožujka 2019. godine u 11 sati u Velikoj dvorani Arheološkog muzeja u Zagrebu, Trg Nikole Šubića Zrinskog 19, Zagreb.

Lumbarajska Psefizma Web

Govornici na konferenciji:

  • dr. sc. Hrvoje Potrebica (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za arheologiju, Centar za prapovijesna istraživanja)
  • Sanjin Mihelić, ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu

Dr. sc. Hrvoje Potrebica redoviti je profesor na Katedri za prapovijest Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i predsjednik Centra za prapovijesna istraživanja, znanstvene udruge koja na prostoru Lumbarde preko deset godina provodi arheološka istraživanja čiji je rezultat i novopronađeni komad Lumbardske psefizme.

Sanjin Mihelić, ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu, bavi se brončanim dobom te pretpovijesnim razdobljem općenito. Posebno polje njegovog interesa usmjereno je na odnos arheologije i turizma, kao i na pitanja upravljanja kulturnom i arheološkom baštinom.

U ponedjeljak, 11. ožujka 2019. godine u Arheološkom muzeju u Zagrebu predstavljen je ciklus javnih događanja „Lumbarajska psefizma“.

U Ciklusu javnih događanja “Lumbarajska psefizma” bit će predstavljen hrvatski najpoznatiji i najistraživaniji grčki natpis – Lumbardska psefizma, a uključuje znanstveno popularna predavanja, prezentacije aktualnih istraživanja s položaja Koludrt blizu Lumbarde na otoku Korčuli i predstavljanje rezultata rada na rekonstrukciji Lumbardske psefizme.

Ciklus predavanja je podjednako zanimljiv najširoj javnosti kao i stručnjacima jer uz najnovije rezultate istraživanja na pristupačan način pojašnjava što je u stvari Lumbardska psefizma, što na njoj piše i daje pregled ovog izuzetnog spomenika u širem arheološkom i kulturnom kontekstu.

Posebnu vrijednost ciklusu daje činjenica da će se paralelno s ciklusom predavanja provoditi i intenzivna terenska istraživanja čiji će se rezultati kontinuirano prezentirati uz najavljena predavanja. Time se svim zainteresiranima pruža prilika da na neki način postanu sudionici jednog uzbudljivog putovanja tragovima Psefizme kako kroz prošlost tako i u sadašnjem trenutku.

Fragmenti Lumbardske psefizme, te vapnenačke stele s jednostavno profiliranim vijencem na ravnom zaglavlju nalaženi su od 1877. godine na Koludrtu blizu Lumbarde na otoku Korčuli i čuvaju se u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Datacija se temelji na općem izgledu spomenika i detaljima oblika pojedinih slova te se okvirno datira u rano 3. stoljeće prije Krista.

Centar za prapovijesna istraživanja istražuje arheološke lokalitete u Lumbardi i okolici od 2007. godine. Najznačajnija istraživanja se u posljednje vrijeme provode na položaju Koludrt, gdje se na najvišoj točki poluotoka istražuje monumentalna cisterna. Tijekom istraživanja 2018. godine pronađen je još jedan, novi, ulomak Lumbardske psefizme. Novopronađeni ulomak gornji je desni ugao spomenika, koji sadrži završetke prvih deset redaka teksta.

Osim temeljnog cilja istraživanja i zaštite cisterne do rekonstrukcijskog zahvata, u istraživanju koje će se odviti u 2019. godini cilj je utvrditi ima li u cisterni još ulomaka Psefizme, kako bi se prilikom restauratorskog zahvata uvrstili svi novopronađeni dijelovi. U 2020. godini planira se javnosti predstaviti novo, upotpunjeno lice Lumbardske psefizme.

Govornici na predstavljanju ciklusa javnih događanja „Lumbarajska psefizma“ bili su dr. sc. Jelena Pavičić Vukičević, zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba, dr. sc. Hrvoje Potrebica, redoviti profesor na Odjelu za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i voditelj arheoloških istraživanja na području Lumbarde na otoku Korčuli, Nj. E. g. Stavros Tsiepas, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Helenske Republike u Republici Hrvatskoj i Sanjin Mihelić, ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu<

Sanjin Mihelić naglasio je da je Lumbardska psefizma jedan od krunskih dragulja Arheološkog muzeja u Zagrebu. Napomenuo je da je za ciklus javnih događanja uzet naziv „Lumbarajska psefizma“, s lokalnim terminom „lumbarajska“, u želji da se u prvi plan stavi lokalna zajednica. Istaknuo je da je za obilježavanje bilateralne suradnju između Republike Grčke i Republike Hrvatske, koja će do posebnog izražaja doći 2020. godine u vrijeme kada će Republika Hrvatska predsjedati Vijećem Europske unije, odabrana upravo Lumbardska psefizma kao glavni i jedini eksponat na izložbi u Ateni. Rekao je da je povod za ciklus javnih događanja o Lumbardskoj psefizmi, arheološka istraživanja koja vodi dr. sc. Hrvoje Potrebica zadnjih deset godina na nekoliko lokacija na području Lumbarde, a između ostalog u helenističkoj cisterni, važnom lokalitetu s kojeg potječu svi do sada poznati ulomci Lumbardske psefizme. Naglasio je da je 2018. godine pronađen jedan od ključnih ulomaka za rekonstrukciju psefizme te je zbog toga odlučeno da se stručnoj i široj javnosti ponudi jedna nova suvremena interpretacija psefizme kroz znanstveni rad, odnosno rekontekstualizaciju i rekonstrukciju ovog spomenika o kojem će biti govora na zadnjem događanju tijekom ciklusa, a premijerno predstavljanje očekuje se na izložbi u Ateni.

Stavros Tsiepas čestitao je ravnatelju Arheološkog muzeja u Zagrebu i znanstvenicima koji rade izvrstan posao na prezentaciji ovog izuzetno važnog spomenika i izjavio da je impresioniran programom ciklusa javnih događanja. Naglasio je kulturnu suradnju između Hrvatske i Grčke u 2020. godini koja će početi izložbom u Nacionalnom arheološkom muzeju u Ateni na kojoj će biti predstavljena Lumbardska psefizma.

Hrvoje Potrebica istaknuo je da je ciklus događanja rezultat dugogodišnjeg rada ali i početak nove faze znanstvene suradnje i novih istraživanja. Napomenuo je da je Ministarstvo kulture sve ove godine financijski podupiralo istraživanja, a ove godine prepoznalo važnost daljnjih istraživanja i nastavilo financijsku podršku s čak 800.000,00 kuna kako bi se helenistička cisterna istražila do kraja. Naglasio je da taj fascinantan monumentalni objekt na kojem se rade istraživanja ukazuje na postojanje izgubljenog grada, te ga svakako s obzirom na to da je ostao sačuvan do sada, treba čuvati i od sada i prezentirati javnosti što je svakako prepoznala lokalna zajednica Lumbarde. Rekao je da se arheološki tim uputio danas u Lumbardu i da su arheološka istraživanja i službeno započela. Za kraj je istaknuo da je cilj ciklusa događanja „Lumbarajska psefizma“ predstaviti i prošli i sadašnji društveni kontekst u kojem se taj spomenik pojavljuje, a prateći predavanja ciklusa javnost ima priliku posredno sudjelovati u samim istraživanjima.

Jelena Pavičić Vukičević istaknula je da će građani i posjetitelji grada Zagreba u ovom ciklusu događanja pronaći pravu kulturnu poslasticu za sebe, a da su Grad Zagreb i Republika Hrvatska mjesto gdje se odvijaju fantastične kulturne priče šireg društvenog konteksta hrvatskog i europskog značaja. Naglasila je da Arheološki muzej u Zagrebu kontinuirano priređuje i ugošćuje iznimno vrijedne arheološke projekte kojima potvrđuje svoj status središnjeg mjesta značajnih i važnih arheoloških događaja. Ciklus događanja kojem je središnja tema Lumbardska psefizma  „Lumbarajska psefizma“ potvrda je kakvo je važan značaj ove muzejske ustanove kao aktivnog središta u očuvanju i prezentiranju arheološke kulture i nacionalne baštine.

PROGRAM DOGAĐANJA “LUMBARAJSKA PSEFIZMA”
od 11. ožujka do 27. studenoga 2019. godine

13. ožujka 2019. u 19 sati
Arheološka baština Lumbarde
predavač: dr. sc. Hrvoje Potrebica (Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Centar za prapovijesna istraživanja)

Psefizma je svakako najpoznatiji arheološki nalaz iz Lumbarde ali nipošto nije jedini! Ovo predavanje daje pregled do sada poznatih nalaza i nalazišta iz Lumbarde i okolice od najranijih razdoblja pretpovijesti do kasne antike, bizanta i srednjeg vijeka. Riječ je o prostoru prepunom arheološke baštine u najrazličitijim oblicima čije bogatstvo i raskoš tek naslućujemo, a čiju važnost i potencijal utjelovljuje Lumbarajska psefizma.

Predavač: Dr. sc. Hrvoje Potrebica redoviti je profesor na Katedri za prapovijest Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i predsjednik Centra za prapovijesna istraživanja, znanstvene udruge koja na prostoru Lumbarde preko deset godina provodi arheološka istraživanja čiji je rezultat i novopronađeni komad Lumbarajske psefizme

Predavanje

27. ožujka 2019. u 19 sati
U potrazi za Korkirom
predavač: dr. sc. Hrvoje Potrebica (Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Centar za prapovijesna istraživanja)

2. travanj 2019. u 19 sati
Što piše na Lumbardskoj psefizmi?
predavač: dr. sc. Jelena Marohnić (Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu)

17. travanj 2019. u 19 sati
Issa – grčki grad na Jadranu (povijesno-topografski okvir)
predavač: mr. sc. Boris Čargo (Arheološki muzej u Splitu)

17. svibnja 2019. u 19 sati
Gradina Kopila – ogledalo snage indigenog kasnoželjeznodobnog stanovništva otoka Korčule
predavači: dr. sc. Dinko Radić (Centar za kulturu Vela Luka) i dr. sc. Igor Borzić (Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru)

10. rujna 2019. u 19 sati
First thoughts on the historical interpretation of the so-called Lumbarda’s psephisma in the light of the new fragment
predavač: dr. sc. Mario Lombardo (Salento University, Lecce, Italy)

25. rujna 2019. u 19 sati
A što sada? Psefizma, arheologija Lumbarde i kulturni turizam
predavač: Sanjin Mihelić (Arheološki muzej u Zagrebu)

23. listopada 2019. u 19 sati
Hvar u doba Lumbardske psefizme
predavač: dr.sc. Branko Kirigin

27. studenoga 2019. u 12 sati
Psefizma 2020. – predstavljanje rezultata rada na rekonstrukciji Lumbardske psefizme
predavači: Damir Doračić, dr. sc. Ivan Radman-Livaja, Sanjin Mihelić (Arheološki muzej u Zagrebu) i dr. sc. Hrvoje Potrebica (Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Centar za prapovijesna istraživanja)

Info:
AMZ PRESS

AMZ – Predavanje: Population History Of The Carpathian Basin In The Bronze Age – Previous Bioarchaeological Studies And New Trends (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu Vas poziva na predavanje

Population History Of The Carpathian Basin In The Bronze Age – Previous Bioarchaeological Studies And New Trends

koje će se održati u četvrtak 7. ožujka s početkom u 19 sati u Velikoj dvorani Arheološkog muzeja u Zagrebu.

predavač: Doc. dr. sc. Tamás Hajdu, Odsjek za biološku antropologiju Sveučilišta Eötvös Loránd u Budimpešti, Mađarska.

Predavanje se izvodi u sklopu aktivnosti projekta PASTLIVES, Instituta za antropologiju.

Predavanje je na engleskom jeziku i besplatno je za sve posjetitelje.


Dr. sc. Tamás Hajdu je docent na Odsjeku za biološku antropologiju Sveučilišta Eötvös Loránd u Budimpešti, Mađarska. Područja istraživanja kojima se bavi su biološka antropologija i paleopatologija, a posebice se specijalizirao za povijest stanovništva Karpatske kotline tijekom pretpovijesti i Velike seobe naroda, ali i evoluciju zaraznih bolesti i paleonkologiju. Dr. Hajdu je suradnik na znanstvenom projektu Hrvatske zaklade za znanost „Rekonstrukcija prapovijesnog (od neolitika do brončanog doba) načina života na području Hrvatske – multidisciplinarni pristup“ (PASTLIVES), ali i voditelj znanstvenog projekta Nacionalnog ureda za istraživanje, razvoj i inovacije Republike Mađarske „Kulturna ili demička difuzija? Transformacije stanovništva i način života u 2. tisućljeću pr. Kr. u Karpatskoj kotlini“.

Predavanje

Info:
AMZ PRESS

AMZ – Predavanje: ‘Hvali more, drž’ se kraja – Rekonstrukcija antičkog brodoloma kao inženjerski problem’ (PRESS)

U sklopu ciklusa događanja „Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje“
Arheološki muzej u Zagrebu Vas poziva na predavanje

Hvali more, drž’ se kraja – Rekonstrukcija antičkog brodoloma kao inženjerski problem

koje će se održati u utorak 5. ožujka s početkom u 19 sati u Velikoj dvorani Arheološkog muzeja u Zagrebu.

predavač: izv. prof. dr. sc. Smiljko Rudan, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu

Predavanje je besplatno za sve posjetitelje.


Plovidba morem nije bezopasna ni danas, uz svu pomoć meteorologije te komunikacijskih radarskih i GPS sustava. U antičko doba, valjalo se osloniti na zdrav razum, vlastito i iskustvo drugih, a često i na sreću. Brodolomi, i onda i danas, pomorske su nesreće koje odnose ljudske živote i donose materijalne gubitke, od broda do tereta na njemu. Materijalna svjedočanstva antičkih brodoloma nalaze se na morskom dnu, pružajući dragocjene informacije o našoj prošlosti.

No, informacije s terena koje prikupljaju arheolozi i drugi stručnjaci mogu pomoći u rekonstrukciji brodoloma uz pomoć suvremenih inženjerskih alata. Neki brodolomi događaju se pored hridi, neki su na otvorenijem moru. Ponekad je teret na okupu, iznad ostatak broda, ponekad je raštrkan. Što se moglo dogoditi tijekom posljednjih trenutaka života broda, a rezultirat će zatečenoj situaciji na morskom dnu?

Inženjerski alati, točnije softver za složene simulacije, omogućuje analizu fizikalnih pojava, kao što su ponašanje broda na valovima, pomicanje tereta tijekom plovidbe ili potonuća broda i drugo. Postavljanjem početnih uvjeta u samom softveru, kao što su snaga vjetra, visina valova, količina tereta u brodu i drugo, moguće je zatim pratiti ponašanje broda i ishod koji proizlazi iz djelovanja sila na brod. Ponekad će rezultat biti teška, ali uspješno odolijevanje “silama prirode”, a ponekad prevrnuće i potonuće broda. Kroz analizu ponašanja realističnog računalnog modela, možemo pratiti i razumjeti ponašanje stvarnog broda, a zatim, u slučaju brodoloma, saznati koji je očekivani rezultat brodoloma, odnosno kako bi izgledala situacija na morskom dnu kao posljedica prethodnih zbivanja. Usporedbom sa stvarnošću, odnosno situacijom na arheološkom nalazištu, možemo na kroz takvu analizu potvrditi početnu hipotezu. Drugim riječima, na osnovi rezultata simulacije postaje moguće odgovoriti na pitanja poput: da li je orkanska bura potopila brod ili je u brod ulazilo more? da li je posada izbacivala teret u nastojanju da spasi brod? da li je brod nosio i drugi teret, osim onoga koji je pronađen?

Dr. sc. Smiljko Rudan redoviti je profesor Zavoda za brodogradnju i pomorsku tehniku, Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. U istraživačkom radu bavi se pitanjima iz područja čvrstoće i dinamike brodskih konstrukcija te sudara i nasukavanja brodova.

Kao član projektnog tima projekta AdriaS razmatra mogućnost primjene suvremenih inženjerskih alata na probleme drvenih brodskih konstrukcija, krhkosti antičke keramike, poglavito amfora, i pitanjima pomorstvenosti antičkih brodova, od smještaja i prijevoza tereta, do rekonstrukcije događaja na osnovi istraživanja brodoloma.

Ciklus događanja „Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje“ u organizaciji Arheološkog muzeja u Zagrebu i Sveučilišta u Zadru predstavlja rezultate interdisciplinarnih istraživanja povijesnih brodova i plovidbe na hrvatskom Jadranu nastalih tijekom provedbe projekta AdriaS kojeg financijski podržava Hrvatska zaklada za znanost.

Predavanje

Info:
AMZ PRESS

AMZ – Predstavljen ciklus događanja „Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje“ (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu

Održano predstavljanje ciklusa događanja „Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje“

U ponedjeljak, 25. veljače 2019. godine u Arheološkom muzeju u Zagrebu predstavljen je ciklus događanja „Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje“.

Ciklusom događanja „Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje“ u organizaciji Arheološkog muzeja u Zagrebu i Sveučilišta u Zadru predstavit će se rezultati interdisciplinarnih istraživanja povijesnih brodova i plovidbe na hrvatskom Jadranu nastalih tijekom provedbe projekta AdriaS. Aktivnosti projekta AdriaS uključuju povijesna istraživanja, arheološka iskopavanja, primjenu novih tehnologija u dokumentiranju podvodnih arheoloških nalazišta, numeričko modeliranje i eksperimentiranje u domeni virtualne stvarnosti te promidžbu postignutih rezultata u stručnoj i široj javnosti.

Ciklusa događanja „Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje“ osmišljen s ciljem promicanja istraživanja, zaštite i očuvanja bogate i vrijedne hrvatske pomorske baštine. Tijekom ciklusa događanja stručnjaci iz Hrvatske i inozemstva, članovi projektnog tima projekta AdriaS i pridruženi stručnjaci predstavit će rezultate projekta dobivenih interdisciplinarnim istraživanjima putem ciklusa javnih predavanja, izložbe „Ploviti se mora – Jadranske tradicijske barke“, kojom će se javnosti predstaviti razni tipovi tradicijskih plovila u umanjenom mjerilu 1:10 i predstavljanjem monografije, prve iz biblioteke „Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje“ u okviru Festivala arheološke knjige FestArK 2019.

Govornici na predstavljanju ciklusa događanja „Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje“ bili su dr. sc. Irena Radić Rossi, docentica na Odjelu za arheologiju Sveučilišta u Zadru, voditeljica istraživačkog projekta AdriaS, dr. sc. Smiljko Rudan, dipl. ing redoviti profesor Zavoda za brodogradnju i pomorsku tehniku na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, član projektnog tima projekta AdriaS i Sanjin Mihelić, ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu.

Sanjin Mihelić izrazio je zadovoljstvo što će upravo Arheološki muzej Zagrebu biti mjesto gdje će se predstaviti rezultati interdisciplinarnog projekta „Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje“. Naglasio je da će kroz šesnaest događanja koji čine ciklus, kroz cijelu godinu, kako znanstvena zajednica tako i široka javnost moći vidjeti najnovija otkrića.

Dr. sc. Irena Radić Rossi rekla je da se putem ciklusa događanja sa stručnom ali i širom javnošću želi podijeliti uzbuđenje starih i novih povijesnih i arheoloških otkrića, ushićenost novim tehnologijama koje nam pomažu dosegnuti prošlost i oduševljenost rezultatima numeričkog modeliranja i eksperimentiranja u domeni virtualne stvarnosti. Također, istaknula je želju potaknuti mlade naraštaje na brigu o znanjima i vještinama koje su čovjeku tisućljećima omogućavale život na morskim obalama u potpunom skladu s prirodom. Osim samog predstavljanja projekta javnosti, naglasila je zadovoljstvo postignutim rezultatima i postavljen novi cilj, a to je osigurati nastavak i održivost projekta kroz najmanje sljedeće četiri godine. Projekt Adrias, krenuo je s idejom arheoloških istraživanja, zatim su uključena i povijesna istraživanja. Istaknula je da kombinacija arheoloških i pisanih svjedočanstava, daje fantastične rezultate tako da omogućuje znanstvenicima donošenje interpretacije za brodove cijelog razdoblja, a na temeljima jednog arheološkog nalaza brodoloma. Osim navedenoga, navela je da su se tijekom projekta bavili numeričkim modeliranjem i eksperimentiranjem u domeni virtualne stvarnosti. Također je naglasila neizmjerno važnu potporu Sveučilišta u Zadru tijekom provedbe projekta.

Dr. sc. Smiljko Rudan istaknuo je interdisciplinarnost projekta i primjenu inženjerskih alata na probleme u arheologiji, kao što je to npr. ponašanje drvenih konstrukcija i koji su to problemi i pitanja na konstrukciji antičkih drvenih brodova a na koja bi se mogao dobiti odgovor, zatim istraživanja vezana uz čvrstoću amfora, specifičnog proizvoda za prijevoz tereta koji iz današnje perspektive izgleda nepraktičan, no nakon analiza koje su provedene pokazuje se kao izrazito promišljen proizvod. Kao najsloženije aktivnosti koje su rađene na projektu, istaknuo je simulacije brodoloma, odnosno potpune rekonstrukcije potonuća broda s teretom, gdje je uključena čitava fizika koja je mogla biti obuhvaćena, kao što su valovi, vjetar, gravitacija, morske struje, gibanja tereta na brodu, ponašanja samog broda i rekao da predstavlja pomalo pionirski proračun i najsloženiji takav proračun rađen u okviru projekta. Također je naglasio da je na ovom projektu stvorena podloga za nova, još zanimljivija istraživanja i suradnju između arheologa i inženjera.

Info:
AMZ PRESS