AMN – Izložba ‘Abrakadabra: Magija i praznovjerje u starom vijeku kroz fundus’ (PRESS)

Pozivamo Vas u petak 19. srpnja 2019. u 20:00 u Arheološki muzej Narona na otvorenje izložbe ‘Abrakadabra: Magija i praznovjerje u starom vijeku kroz fundus’. Ulaz slobodan.

Gostujuća izložba Arheološkog muzeja Zadar predstavlja oko 150 predmeta vezanih uz razvoj magije, mistične vještine kojom su ljudi od davnina nastojali steći natprirodne sposobnosti i tako postići željene rezultate. Predmeti su s različitih lokaliteta i vremena pronalaska kojima su posjetitelji izložbe dobili uvid u tajanstvenu i sveobuhvatnu umjetnost magije u antičkom Rimu. Ova intrigantna tema približava posjetiteljima praznovjerje koje nastaje iz straha i ne može se u antici odvojiti od religije. Magija i religija međusobno su ovisne, imaju isto ishodište i nastale su istodobno jedna iz druge, te ih je teško razgraničiti.

U antici je većina ljudi vjerovala u magiju, duhove, nadnaravne poruke. Iako je praznovjerje u antici prodrlo u sve slojeve društva, ipak su praznovjerniji bili siromašniji, dok je astrologija i vjerovanje u utjecaj nebeskih tijela na sudbine ljudi bila popularna među carevima.

Info:
AMN PRESS

AMZD – Predstavljanje knjige ‘Ostava kasnosrednjovjekovnoga novca i nakita iz Pridrage’ (PRESS)

Arheološki muzej Zadar i Sveučilište u Zadru imaju čast pozvati Vas na predstavljanje knjige dr. sc. Mate Ilkića i dr. sc. Janka Beloševića  „Ostava kasnosrednjovjekovnoga novca i nakita iz Pridrage“.

Predstavljanje će se održati u petak, 5. srpnja 2019. u 12 sati u Arheološkom muzeju Zadar.

O knjizi će govoriti: dr. sc. Karla Gusar, dr. sc. Tomislav Šeparović i dr. sc. Ante Uglešić

Knjiga „Ostava kasnosrednjovjekovnoga novca i nakita iz Pridrage“ izuzetno je vrijedno djelo koje doprinosi  boljem poznavanju  ovog izuzetno zanimljivog, ali loše poznatog razdoblja na tlu Hrvatske.

Knjiga značajno doprinosi  poznavanju gospodarske i političke povijesti ne samo zadarskog  zaleđa  nego i šireg prostora istočne jadranske obale.  Vrijedan je to prilog poznavanju dotoka i optjecaja  novca na tom području, čime se upotpunjuje  slika numizmatičke topografije Hrvatske kasnog srednjeg vijeka. Njezinim objavljivanjem hrvatska arheološka znanost dobiva još jedno značajno djelo koje će bez sumnje biti i zanimljivo štivo svima koji se bave srednjovjekovnom poviješću južne Hrvatske.

Info:
AMZD PRESS

AMZD – Izložba ‘U temeljima grada – Iz arheoloških slojeva liburnskoga Zadra’ (PRESS)

U četvrtak, 4. srpnja 2019. u 21 sat, u Muzeju ninskih starina otvara se izložba Arheološkog muzeja Zadar „U temeljima grada – Iz arheoloških slojeva liburnskoga Zadra“.

Autorice stručne koncepcije i postava su viša kustosica Natalija Čondić i kustosica Morana Vuković.

Živeći u neprekinutom kontinuitetu najmanje tri tisuće godina, grad Zadar je i dalje privlačan kao urbani centar i mjesto za život.

Neminovne su promjene, a sve one nose i potrebu za popravcima, ažuriranjima infrastrukturnih mreža i novim izgradnjama. Svakim iskopom na Poluotoku otkriven je neki segment bogate prošlosti, a oni najstariji obično su najosjetljiviji.

Rijetko pronalazimo sačuvane i netaknute slojeve iz prapovijesnog, željezno-dobnog odnosno liburnskog razdoblja Zadra, međutim, materijalni ostaci su brojni.

Ovom izložbom prikazuju se odabrana arheološka istraživanja provedena u posljednjih dvadesetak godina i nalaze pronađene u tim prilikama.  

Izložbom se  prikazuje Jadran i Zadar u 1. tisućljeću prije nove ere, a probranim importiranim i domaćim materijalom razotkriva dio svakodnevnog života zadarskih Liburna. Izložba je prvi put  javnost predstavljena 2017. Godine u Arheološkom muzeju Zadar, a nakon toga je gostovala u muzejima diljem Hrvatske te u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu.

Info:
AMZD PRESS

AMZD – Predavanje ‘Novigrad – grad na granici’ (PRESS)

Pozivamo Vas na predavanje Lovre Lučića “Novigrad – grad na granici”. Život Novigrada kroz arheološke podatke i pisane izvore. Predavanje će se održati u utorak, 18. lipnja 2019. u 19 sati u Arheološkom muzeju Zadar.

Novigrad je gradić smješten na južnoj obali Novigradskog mora. U srednjem vijeku i sve do druge polovice 16. st. Novigrad sa svojom utvrdom bio je središte šireg dijela sjeveroistočnih Ravnih Kotara zvanog distrikt ili kotar. Imao je veliko strateško značenje, i kao takav bio jedan od „ključeva“ u obrani Zadra u vrijeme prodora Osmanlija.

U ovom predavanju Lovre Lučić govorit će o povijesti i arheološkim nalazima koji nam govore o bogatoj povijesti Novigrada od prapovijesti do 17. stoljeća.

Info:
AMZD PRESS

AMZD – Izložba ‘Dvije prapovijesne riznice Portugala – arheološka nalazišta Côa i Lagar Velho’ (PRESS)

Arheološki muzej Zadar ima čast pozvati Vas na otvorenje gostujuće izložbe Arheološkog  muzeja u Zagrebu „Dvije prapovijesne riznice Portugala – arheološka nalazišta Côa i Lagar Velho“  u utorak, 21. svibnja 2019., u 13:00 sati u crkvi sv. Donata.

Izložbeni projekt Dvije prapovijesne riznice Portugala prezentira dva važna svjetska nalazišta, ukop četverogodišnjeg djeteta u pripećku Lagar Velho, u blizini grada Leirie te gornjopaleolitičku umjetnost doline rijeke Côe.

Prošlo je točno dvadeset godina otkada je u blizini grada Leirie otkriven kostur četverogodišnjeg dječaka kojeg su pažljivo sahranili njegovi bližnji prije 29 000 godina. Detaljnom analizom kostura otkriveno je da pokazuje anatomske karakteristike modernih ljudi, ali i neandertalaca. Vijest je ubrzo odjeknula u javnosti, a sam Dječak postao je nacionalni simbol.

Dolina rijeke Côe jedno je od najznačajnijih nalazišta gornjopaleolitičke umjetnosti. Duž toka rijeke, na stijenama obronaka koje je okružuju nalazi se više od tisuću urezanih prikaza životinja, ljudi i apstraktnih simbola. Cijelo područje već se dvadeset godina nalazi na UNESCO-voj listi Svjetske baštine.

Izložba je organizirana u suradnji s Leiria Museum and Municipality (Portugal), Archaeosciences Laboratory from Directorate General for Cultural Heritage (LARC|DGPC; (Portugal), Fundação Côa Parque (Portugal) i Akademijom  likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.

Autori izložbe su: Ana Cristina Araújo and Ana Maria Costa  (Archaeosciences Laboratory LARC|DGPC); Vânia Carvalho (Leiria Museum), Bruno Navarro, Thierry Aubry, Dalila Correia (Fundação Côa Parque)

Autori postava/likovni postav: Nina Gostinski (AMZ), Sunčica Nagradić Habus (AMZ) oblikovanje i grafička priprema izložbenih panoa: Nedjeljko Špoljar (Sensus Design Factory).

Izložbu će otvoriti veleposlanik Portugala u Republici Hrvatskoj Jorge Silva Lopes.

Gostovanje izložbe u Zadru

Info:
AMZD PRESS

AMZD – Izložba ‘Bez zanata nema alata’ (PRESS)

Izložba Muzeja vučedolske kulture ‘Bez zanata nema alata’

Autorice izložbe i kataloga: Mirela Hutinec, Mirna Šuljug
Dizajn izložbe i kataloga: Zrinka Kukuljica Merčep
Fotografije i video: Darko Puharić
Stručni suradnici: Aleksandar Durman, Dora Šimić, Ivan Pavešković Burazer

Širok spektar zanata i vrhunska kvaliteta proizvoda koji su rezultat vještine vučedolskih zanatlija, a posebice standardi koje su, kao najraniji Indoeuropljani dostigli i ostavili nam ih do danas, govore o visokome životnom standardu i tehnološkim dosezima vučedolskog čovjeka. Jasno je da bez prikladna alata majstor ne može svoj zanat obaviti uspješno. Vučedolski zanatlija pokazuje da je ovo visoko civilizirano i odlično organizirano društvo poznavalo podjelu poslova, što dokazuju i radionički objekti na rubnom dijelu naselja, otkriveni u najnovijim sustavnim arheološkim istraživanjima na položaju Kukuruzišta Streim. Da bi se što uspješnije obavljao pojedini zanat, alat se morao dodatno posebno osmisliti i konstruirati te stalno unaprjeđivati. Stoga ova izložba nosi naziv „Bez zanata nema alata“.

Brojni alati načinjeni iz različitih sirovina svjedoče o potrebama vučedolske kulture za unaprjeđenjem stočarstva, zemljoradnje, lova i ribolova, drvodjelstva, tkanja, izrade obuće i odjeće od kože te lončarstva, a posebno metalurgije.

Među koštanim oruđem ističu se motike od rogova koje su imale rupu za dršku, zatim igle, šila, spatule, višefunkcionalni koštani alat, strelice, harpuni i udice.

Premda se na obrađenim kostima jasno vide prvi tragovi piljenja – ujedno i najstariji tragovi pile uopće – pila u vučedolskoj kulturi, kao ni u ostatku svijeta tog vremenu, još nije nađena. Na lokalitetu Vučedol pronađena je pila, ali u sloju mlađem od vučedolske kulture.

Kameni žrvnjevi (zaobljene granitne ploče), od kojih su neki težili i do gotovo 30 kg, te pripadajući rastirači, bili su inventar svake kuće. Često nađeni upravo uz središnje ognjište, svjedoče o visoko razvijenoj zemljoradnji. Potreba za njima rezultirala je širenjem kulture čiji su pripadnici odlazili u udaljene krajeve u potragu za granitom kojega nije bilo u bližoj okolici njihove matične zone naseljavanja.

Uz žrvnjeve, velik je broj nalaza kamenih bruseva kojima se oštrio i obrađivao koštani alat, kamenih sjekira s rupom za nasad drške, dlijeta i batova. Brojne kamene jezgre i njihovi cijepani dijelovi (mikroliti) također potvrđuju intenzivnu zanatsku djelatnost.

Uz koštane i kamene alatke, Vučedolac je sigurno koristio alate izrađene iz drveta, a pomoćni alati bili su izrađeni i iz gline – utezi, kalemi i dr.

Svakako najveći razvoj zanatstva svojega razdoblja Vučedolac postiže u metalurgiji. S pomoću dvodijelnih i višedijelnih kalupa započinje najstariju serijsku proizvodnju metalnih predmeta, a razvojem metalurških peći manipulira metalom od kojega proizvodi nove alate – one masivnije poput sjekira, ali i posebne sitne instrumente, spatule i igle koje su služile za obavljanje detaljnijih specijaliziranih poslova.

Na izložbi je izložen originalni materijal kojega posjetitelji doživljavaju u kontekstu zanatskih radionica Vučedolaca u koje „zaviruju“ i na taj način doživljavaju tehnološka dostignuća Vučedolaca u trećem tisućljeću prije Krista. Izložbu prati video i bogato opremljen katalog.

Tehnološki dometi vučedolske kulture
predavanje prof. dr. sc. Aleksandra Durmana

U sklopu izložbe Bez zanata nema alata prof. dr. sc. Aleksandar Durman održat će predavanje na temu Tehnološki dometi vučedolske kulture kojom će posjetitelje uvesti u svijet vučedolskog zanatstva koje je u vrijeme trećega tisućljeća prije Krista bilo revolucionarno i kojim su Vučedolci uveli svijet u novo, brončano doba.

Info:
AMZD PRESS