AMZD – Izložba ‘Krajolici i spomenici zadarskog područja krajem 19. i početkom 20. st. u istraživanjima prof. dr. Luke Jelića ‘ (PRESS)

Arheološki muzej Zadar, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za povijesne znanosti u Zadru i Arheološki muzej u Splitu imaju čast pozvati Vas na otvorenje izložbe Krajolici i spomenici zadarskog područja krajem 19. i početkom 20. st. u istraživanjima prof. dr. Luke Jelića u petak, 25. listopada 2019. u 12 sati u crkvi sv. Donata

Početci znanstvene djelatnosti na području Hrvatske, posebice na onom dalmatinskom, nezaobilazno se vezuju za lik i djelo prof. dr. Luke Jelića (1864. – 1922.). Taj istaknuti arheolog, povjesničar, prirodoslovac, kulturni djelatnik, svećenik i planinar najplodniji period svojeg znanstvenog djelovanja proveo je upravo na zadarskom području.

Studijskom tematskom izložbom predstavljeno je istraživačko, znanstveno i kulturno djelovanje kojim je Luka Jelić zadužio Zadar, Nin, Biograd na Moru te općenito šire zadarsko područje. Izložba je postavljena u crkvi sv. Donata i Arheološkom muzeju u Zadru – mjestima koja evociraju vrijeme Jelićeva djelovanja i rada na zadarskom području.

Predstavljena je dosada nepoznata ili nedovoljno poznata građa koja dokumentira krajolike i spomenike krajem 19. i početkom 20. st. kroz prizmu prvih istraživanja zadarskog područja te početke primjene znanstvene metodologije i dokumentacije koje je provodio Luka Jelić. Spomenuta građa potječe iz njegove bogate arhive pohranjene u Arheološkom muzeju u Splitu.

U Arheološkom muzeju Zadar izložena je originalna građa iz Jelićeve arhive koja svjedoči o njegovu životu, izobrazbi (diplome, pisma i dr. ) i znanstveno-istraživačkome radu (rukopisi, terenski dnevnici, fotografije, tehnička dokumentacija itd.).

Drugi dio izložbe postavljen u galeriji crkve sv. Donata kroz predstavljene plakate, karte i fotografije tematski obrađuje kulturne, prirodne, urbane i ruralne krajolike i spomenike koje je istraživao na zadarskom području.

Autori izložbe su dr. sc. Martina Dubolnić Glavan, Robert Maršić prof. i mr. sc. Majda Dadić

Izložba je popraćena i katalogom autora Martine Dubolnić Glavan i Roberta Maršića

Info:
AMZD PRESS

AMZD – Izložba ‘Izrada i pečenje keramike na neolitički način’ (PRESS)

U petak, 27. rujna 2019. godine u 12 sati, u Arheološkom muzeju Zadar, otvoriti će se izložba „Izrada i pečenje keramike na neolitički način“, Arheološkog muzeja Istre.

Izložbom dr. sc. Romuald Zlatunić viši kustos Arheološkog muzeja Istre zajedno s keramičarkom Marinom Orlić, predstavlja tehnološki proces nastanka i pečenja keramičkih posuda prema originalima nastalim u neolitičkom razdoblju Istre. Postupci izrade i pečenja posuda prikazani su u kratkom dokumentarnom filmu autora Kristijana Burlevića čiji će rad biti prikazan na izložbi. Izložba je sastavljena od izložbenih panoa, 12 originalnih neolitičkih keramičkih ulomaka, 56 replika eksperimentalno izrađenih posuda, 1 kultne posude – ritona, 1 antropomorfne zvonaste figurice – falusa, 5 antropomorfnih figurica kao i većeg broja namjerno razbijenih ulomaka eksperimentalno pečenih posuda i pločica (koje su se koristile kod tehnoloških analiza lončarije).

Izložba pod naslovom „Izrada i pečenje keramike na neolitički“ način prikazuje problematiku nastanka i proizvodnje posuda u neolitičkom lončarstvu. U predstavljenim poglavljima ukazuje se na nastanak keramičkih proizvoda od prvih pokušaja proizvodnje u ranoneolitičkom razdoblju sve do kasnijeg neolitika, kada se ta obrtnička nespecijalizirana djelatnost u potpunosti razvila.

U prvom se dijelu ukratko govori o neolitičkom razdoblju na području Istre i istočne obale Jadrana, s evidentiranim nalazima prve pojave keramičkih posuda oko 6100. – 5750. godina pr. Kr. pa sve do kraja neolitika, kada je vidljiva intenzivnija proizvodnja i upotreba različitih keramičkih predmeta. U drugom se dijelu kroz arheološko i etnoarheološko tumačenje arheologa te keramičarsko tumačenje lončara objašnjava neolitički način proizvodnje i pečenja keramičkih posuda. Potom se on rekonstruira kroz eksperimentalno istraživanje, sastavljeno od nekoliko faza, u koje je uključeno vađenje prirodnog zemljanog sedimenta, oblikovanje glinene smjese i posuda te pečenje  posuda na otvorenom.

Dan prije zatvaranja izložbe 14. studenog. 2019. godine  predviđena  su predavanja i radionice za sve zainteresirane osobe različite dobi (od predškolske djece, učenika, studenata i umirovljenika).

Info:
AMZD PRESS

AMZD – Izložba ‘Pogrebni obredi i običaji starog Rima’ (PRESS)

Arheološki muzej Zadar ima čast pozvati Vas na otvorenje izložbe „Pogrebni obredi i običaji starog Rima“ u četvrtak, 19.09.2019. u 19:30 sati u Arheološkom muzeju Zadar.

Kroz izložbu „Pogrebni obredi i običaji starog Rima“ prezentiran je pojam smrti ranih civilizacija, Mezopotamije, Egipta, Grčke, Etrurije. Posebno je obrađen pojam smrti u starom Rimu, razvoj pogrebnih obreda i običaja, opisan je detaljno rimski pogreb, pokapanje u gradu Rimu.

U izložbi je prezentirana rekonstrukcija paljevinskih grobova iz 1. i 2. st. poslije Kr. i grob s prijelaza iz 4. u 5. st. tipa pod tegulama s tesarskim alatkama (grob tesara).

Izloženo je oko 500 predmeta, pripadaju grobovima s nekropole rimskoga Zadra. Grobove iz prva tri stoljeća Rimskoga Carstva karakterizira bogatstvo raznovrsnih grobnih priloga polaganih uz ostatke pokojnika kao znak vjerovanja u zagrobni život. Posebice su česti keramički, stakleni, koštani i metalni predmeti, najčešće oni koje su pokojnici koristili za života i predmeti vezani uz zanimanja pokojnika. Mnogi su grobni prilozi imali neko eshatološko ili apotropejsko značenje. Apotropejska uloga pripisuje se svim onim materijalima koji su se brzo topili i lako oblikovali (jantar, gagat, gorski kristal, olovo, kositar). Tijekom kasnoantičkoga razdoblja broj se priloga reducira i ustaljuje na određene forme i postupno nestaje.

Autorice izložbe i tekstova kataloga su muzejska savjetnica dr. sc. Kornelija A. Giunio i viša kustosica Timka Alihodžić

Info:
AMZD PRESS

AMZD – Izložba Starohrvatska baština u novome svjetlu (PRESS)

I ove godine svaku večer iza 21 sat u crkvi sv. Donata održava se multimedijalna izložba pod nazivom „Starohrvatska baština u novome svjetlu“ koja obogaćuje kulturnu i turističku ponudu ne samo Arheološkog muzeja Zadar već i grada Zadra tijekom ljetnih mjeseci. Izložba je nastala suradnjom Arheološkog muzeja Zadar s poznatim hrvatskim svjetlosnim umjetnicima Gordanom i Zorislavom Šojat, uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Autori su ponudili jedan novi sadržaj u kulturno-turističkoj ponudi grada Zadra, a izložbu su posvetili „nepoznatim umjetnicima hrvatskoga srednjega vijeka“.  Kroz medij svjetla i putem projekcija velikog formata, predstavlja se vrijedna i bogata starohrvatska kulturna baština na atraktivan način. Posjetitelji ovom izložbom imaju  priliku vidjeti veliki broj spomenika  koji su inače publici nedostupni jer se nalaze u čuvaonici Arheološkog muzeja. Kroz ovu izložbu svi ti vrijedni spomenici ponovno su se našli u prostoru crkve sv. Donata gdje su nekad i bili izloženi i tako posjetitelje vraćaju u prošlost kroz „svjetlosni vremeplov“ na jedan moderan i suvremen način.

Izložba se od 2015. godine u kontinuitetu svake godine prikazuje tijekom ljeta, od kolovoza do rujna, od 21 do 01h iza ponoći.

Info:
AMZD PRESS

AMN – Izložba ‘Abrakadabra: Magija i praznovjerje u starom vijeku kroz fundus’ (PRESS)

Pozivamo Vas u petak 19. srpnja 2019. u 20:00 u Arheološki muzej Narona na otvorenje izložbe ‘Abrakadabra: Magija i praznovjerje u starom vijeku kroz fundus’. Ulaz slobodan.

Gostujuća izložba Arheološkog muzeja Zadar predstavlja oko 150 predmeta vezanih uz razvoj magije, mistične vještine kojom su ljudi od davnina nastojali steći natprirodne sposobnosti i tako postići željene rezultate. Predmeti su s različitih lokaliteta i vremena pronalaska kojima su posjetitelji izložbe dobili uvid u tajanstvenu i sveobuhvatnu umjetnost magije u antičkom Rimu. Ova intrigantna tema približava posjetiteljima praznovjerje koje nastaje iz straha i ne može se u antici odvojiti od religije. Magija i religija međusobno su ovisne, imaju isto ishodište i nastale su istodobno jedna iz druge, te ih je teško razgraničiti.

U antici je većina ljudi vjerovala u magiju, duhove, nadnaravne poruke. Iako je praznovjerje u antici prodrlo u sve slojeve društva, ipak su praznovjerniji bili siromašniji, dok je astrologija i vjerovanje u utjecaj nebeskih tijela na sudbine ljudi bila popularna među carevima.

Info:
AMN PRESS

AMZD – Predstavljanje knjige ‘Ostava kasnosrednjovjekovnoga novca i nakita iz Pridrage’ (PRESS)

Arheološki muzej Zadar i Sveučilište u Zadru imaju čast pozvati Vas na predstavljanje knjige dr. sc. Mate Ilkića i dr. sc. Janka Beloševića  „Ostava kasnosrednjovjekovnoga novca i nakita iz Pridrage“.

Predstavljanje će se održati u petak, 5. srpnja 2019. u 12 sati u Arheološkom muzeju Zadar.

O knjizi će govoriti: dr. sc. Karla Gusar, dr. sc. Tomislav Šeparović i dr. sc. Ante Uglešić

Knjiga „Ostava kasnosrednjovjekovnoga novca i nakita iz Pridrage“ izuzetno je vrijedno djelo koje doprinosi  boljem poznavanju  ovog izuzetno zanimljivog, ali loše poznatog razdoblja na tlu Hrvatske.

Knjiga značajno doprinosi  poznavanju gospodarske i političke povijesti ne samo zadarskog  zaleđa  nego i šireg prostora istočne jadranske obale.  Vrijedan je to prilog poznavanju dotoka i optjecaja  novca na tom području, čime se upotpunjuje  slika numizmatičke topografije Hrvatske kasnog srednjeg vijeka. Njezinim objavljivanjem hrvatska arheološka znanost dobiva još jedno značajno djelo koje će bez sumnje biti i zanimljivo štivo svima koji se bave srednjovjekovnom poviješću južne Hrvatske.

Info:
AMZD PRESS