AMZD – Izložba ‘Dvije prapovijesne riznice Portugala – arheološka nalazišta Côa i Lagar Velho’ (PRESS)

Arheološki muzej Zadar ima čast pozvati Vas na otvorenje gostujuće izložbe Arheološkog  muzeja u Zagrebu „Dvije prapovijesne riznice Portugala – arheološka nalazišta Côa i Lagar Velho“  u utorak, 21. svibnja 2019., u 13:00 sati u crkvi sv. Donata.

Izložbeni projekt Dvije prapovijesne riznice Portugala prezentira dva važna svjetska nalazišta, ukop četverogodišnjeg djeteta u pripećku Lagar Velho, u blizini grada Leirie te gornjopaleolitičku umjetnost doline rijeke Côe.

Prošlo je točno dvadeset godina otkada je u blizini grada Leirie otkriven kostur četverogodišnjeg dječaka kojeg su pažljivo sahranili njegovi bližnji prije 29 000 godina. Detaljnom analizom kostura otkriveno je da pokazuje anatomske karakteristike modernih ljudi, ali i neandertalaca. Vijest je ubrzo odjeknula u javnosti, a sam Dječak postao je nacionalni simbol.

Dolina rijeke Côe jedno je od najznačajnijih nalazišta gornjopaleolitičke umjetnosti. Duž toka rijeke, na stijenama obronaka koje je okružuju nalazi se više od tisuću urezanih prikaza životinja, ljudi i apstraktnih simbola. Cijelo područje već se dvadeset godina nalazi na UNESCO-voj listi Svjetske baštine.

Izložba je organizirana u suradnji s Leiria Museum and Municipality (Portugal), Archaeosciences Laboratory from Directorate General for Cultural Heritage (LARC|DGPC; (Portugal), Fundação Côa Parque (Portugal) i Akademijom  likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.

Autori izložbe su: Ana Cristina Araújo and Ana Maria Costa  (Archaeosciences Laboratory LARC|DGPC); Vânia Carvalho (Leiria Museum), Bruno Navarro, Thierry Aubry, Dalila Correia (Fundação Côa Parque)

Autori postava/likovni postav: Nina Gostinski (AMZ), Sunčica Nagradić Habus (AMZ) oblikovanje i grafička priprema izložbenih panoa: Nedjeljko Špoljar (Sensus Design Factory).

Izložbu će otvoriti veleposlanik Portugala u Republici Hrvatskoj Jorge Silva Lopes.

Gostovanje izložbe u Zadru

Info:
AMZD PRESS

AMZD – Izložba ‘Bez zanata nema alata’ (PRESS)

Izložba Muzeja vučedolske kulture ‘Bez zanata nema alata’

Autorice izložbe i kataloga: Mirela Hutinec, Mirna Šuljug
Dizajn izložbe i kataloga: Zrinka Kukuljica Merčep
Fotografije i video: Darko Puharić
Stručni suradnici: Aleksandar Durman, Dora Šimić, Ivan Pavešković Burazer

Širok spektar zanata i vrhunska kvaliteta proizvoda koji su rezultat vještine vučedolskih zanatlija, a posebice standardi koje su, kao najraniji Indoeuropljani dostigli i ostavili nam ih do danas, govore o visokome životnom standardu i tehnološkim dosezima vučedolskog čovjeka. Jasno je da bez prikladna alata majstor ne može svoj zanat obaviti uspješno. Vučedolski zanatlija pokazuje da je ovo visoko civilizirano i odlično organizirano društvo poznavalo podjelu poslova, što dokazuju i radionički objekti na rubnom dijelu naselja, otkriveni u najnovijim sustavnim arheološkim istraživanjima na položaju Kukuruzišta Streim. Da bi se što uspješnije obavljao pojedini zanat, alat se morao dodatno posebno osmisliti i konstruirati te stalno unaprjeđivati. Stoga ova izložba nosi naziv „Bez zanata nema alata“.

Brojni alati načinjeni iz različitih sirovina svjedoče o potrebama vučedolske kulture za unaprjeđenjem stočarstva, zemljoradnje, lova i ribolova, drvodjelstva, tkanja, izrade obuće i odjeće od kože te lončarstva, a posebno metalurgije.

Među koštanim oruđem ističu se motike od rogova koje su imale rupu za dršku, zatim igle, šila, spatule, višefunkcionalni koštani alat, strelice, harpuni i udice.

Premda se na obrađenim kostima jasno vide prvi tragovi piljenja – ujedno i najstariji tragovi pile uopće – pila u vučedolskoj kulturi, kao ni u ostatku svijeta tog vremenu, još nije nađena. Na lokalitetu Vučedol pronađena je pila, ali u sloju mlađem od vučedolske kulture.

Kameni žrvnjevi (zaobljene granitne ploče), od kojih su neki težili i do gotovo 30 kg, te pripadajući rastirači, bili su inventar svake kuće. Često nađeni upravo uz središnje ognjište, svjedoče o visoko razvijenoj zemljoradnji. Potreba za njima rezultirala je širenjem kulture čiji su pripadnici odlazili u udaljene krajeve u potragu za granitom kojega nije bilo u bližoj okolici njihove matične zone naseljavanja.

Uz žrvnjeve, velik je broj nalaza kamenih bruseva kojima se oštrio i obrađivao koštani alat, kamenih sjekira s rupom za nasad drške, dlijeta i batova. Brojne kamene jezgre i njihovi cijepani dijelovi (mikroliti) također potvrđuju intenzivnu zanatsku djelatnost.

Uz koštane i kamene alatke, Vučedolac je sigurno koristio alate izrađene iz drveta, a pomoćni alati bili su izrađeni i iz gline – utezi, kalemi i dr.

Svakako najveći razvoj zanatstva svojega razdoblja Vučedolac postiže u metalurgiji. S pomoću dvodijelnih i višedijelnih kalupa započinje najstariju serijsku proizvodnju metalnih predmeta, a razvojem metalurških peći manipulira metalom od kojega proizvodi nove alate – one masivnije poput sjekira, ali i posebne sitne instrumente, spatule i igle koje su služile za obavljanje detaljnijih specijaliziranih poslova.

Na izložbi je izložen originalni materijal kojega posjetitelji doživljavaju u kontekstu zanatskih radionica Vučedolaca u koje „zaviruju“ i na taj način doživljavaju tehnološka dostignuća Vučedolaca u trećem tisućljeću prije Krista. Izložbu prati video i bogato opremljen katalog.

Tehnološki dometi vučedolske kulture
predavanje prof. dr. sc. Aleksandra Durmana

U sklopu izložbe Bez zanata nema alata prof. dr. sc. Aleksandar Durman održat će predavanje na temu Tehnološki dometi vučedolske kulture kojom će posjetitelje uvesti u svijet vučedolskog zanatstva koje je u vrijeme trećega tisućljeća prije Krista bilo revolucionarno i kojim su Vučedolci uveli svijet u novo, brončano doba.

Info:
AMZD PRESS

AMZD – Zadar čita 2019. (PRESS)

I ove godine Arheološki muzej Zadar u suradnji s Klasičnom gimnazijom Ivana Pavla II. Zadar sudjeluje u manifestaciji Zadar čita 2019.

Program pod nazivom Prvi, drugi, treći… a tko je četvrti? održat će se u petak, 28. ožujka 2019. u 12 sati u Arheološkom muzeju Zadar .

U programu sudjeluju Učenici Klasične gimnazije Ivana Pavla II., Zadar i mentori: Marina Maruna, viši knjižničar, Ana Raspović, mag. bibl., Mihaela Anđić, mag. informacijskih znanosti i dr. sc. Kornelija A. Giunio.

Sažetak programa

U primorskom dijelu rimske provincije Dalmacije očuvao se razmjerno veliki broj carskih portreta. Postoji i nekoliko skupina nalaza carskih statua koje čine cjelinu.

Prva takva, najpoznatija i najmonumentalnija skupina carskih statua otkrivena je još u 18. stoljeću na antičkom forumu grada Nina, a postavljena je u izložbenom prostoru Arheološkog muzeja u Zadru. Skupina je sadržavala najmanje osam skulptura, od kojih se danas u muzeju čuvaju četiri. Poznate su statue cara Tiberija, Augusta i Julija Cezara, no do danas ostaje nepoznato tko se krije iza četvrte?!

Učenici Klasične gimnazije Ivana Pavla II. Zadar osmislit će priču o neidentificiranom rimskom caru. O kome se radi odlučit će sami nakon što poslušaju uvodno predavanje dr. sc. Kornelije A. Giunio o rimskim carevima čiji su kipovi identificirani. Po završetku radionice, svoje radove će predstaviti svim posjetiteljima.

Info:
AMZD PRESS

AMZD – Izložba ‘Arena i okolni parkovi – nekad i danas’ (PRESS)

U Arheološkom muzeju Zadar od 27. ožujka do 1. svibnja 2019. gostuje izložba Arheološkog muzeja Istre iz Pule Arena i okolni parkovi – nekad i danas, autorica Katarine Zenzerović i Monike Petrović.

Otvorenje izložbe održat će se u srijedu, 27. ožujka u 12 sati.

Izložba daje pregled parkova i javnih zelenih površina koji se nalaze neposredno uz pulski amfiteatar, iz kojih su vizure ove građevine najljepše. Uz pomoć grafika, fotografija i razglednica iz muzejskog fundusa, te suvremenim umjetničkim djelima u tehnici akvarela i keramike, prikazan je prostorni razvitak okolice Arene. Cilj izložbe je povećanje svijesti i znanja o vrijednostima jednog od najreprezentativnijih primjera planski uređenog kulturnog krajolika.

Info:
AMZD PRESS

AMZ – Izložba ‘Abracadabra – Magija i praznovjerje u starom vijeku kroz fundus Arheološkoga muzeja Zadar’ (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu i Arheološki muzej Zadar imaju čast pozvati Vas na otvorenje izložbe

Abracadabra – Magija i praznovjerje u starom vijeku kroz fundus Arheološkoga muzeja Zadar

u utorak 12. ožujka s početkom u 12 sati u Arheološkom muzeju u Zagrebu

Magija (magika, vračanje ili čaranje) mistična je vještina kojom se pomoću manipulacije sviješću i autosugestijom nastoje postići određeni rezultati i steći natprirodne moći i sposobnosti, služeći se za tu svrhu uspostavljenim ritualima. Magijska praksa dotiče se i drugih ideoloških sustava poput religije, misticizma, okultizma i psihologije. U antičkoj Grčkoj priređivane su misterije i bakanalije na kojima su se odvijali magijski i mistični obredi. Magija je bila popularna i u starom Rimu, gdje je većinom zabilježena kroz magijske obrede, proricanja i trovanja. Vrlo religiozni, Rimljani su bili i vrlo praznovjerni. Vjerovali su u razne čarobnjake, vještice i astrologe. U antičko su vrijeme brojni bili vračevi i proroci koji su u ime nekog božanstva donosili proročanstva.

Kroz nalaze iz fundusa Arheološkoga muzeja Zadar predstavljena je ova malo poznata tema široj javnosti.

Impresum izložbe:

Autorica izložbe i likovnog postava: dr. sc. Kornelija A. Giunio, muzejska savjetnica Arheološkog muzeja Zadar
Stručni suradnici: Ksenija Perinić, Mario Duka, Slavko Šarčević, Filip Lukačević
Oblikovanje i grafička priprema izložbenih panoa: Marija Marfat
Oblikovanje i grafička priprema plakata izložbe: Srećko Škrinjarić (AMZ)
Konzervatorsko-restauratorski radovi: Josipa Lovrić

Fotografije: Zvonko Kucelin, Ivan Čondić Begov, Fototeka Arheološki muzej u Splitu (Tonći Seser), Fototeka Arheološki muzej Narona u Vidu (Toni Glučina), Národní Muzeum, Praha (Česká republika), Musei Civici di Palazzo Farnese, Piacenza (Italia), Roma – Sovrintendenza Capitolina ai Beni Culturali – Musei Capitolini

Ilustracije/crteži: Robert Maršić
Tehnička realizacija postava: tehnička služba AMZ
Marketing i odnosi s javnošću: Davorka Maračić (AMZ)

Plakat Izlozba Abracadabra AMZ Web

Info:
AMZ PRESS

AMZD – Izložba Zaštitna arheološka istraživanja na prostoru Općine Pojezerje (PRESS)

Arheološki muzej Zadar poziva Vas na otvorenje gostujuće izložbe Arheološkog muzeja Narona „Zaštitna arheološka istraživanja na prostoru Općine Pojezerje“ u petak, 15. ožujka 2019., u 12 sati u Arheološkom muzeju Zadar .

Ovom izložbom Arheološki muzej Narona predstavlja izabrane nalaze iz Prapovijesne zbirke. Radi se o nalazima pronađenim pri zaštitnim istraživanjima provedenim pri gradnji autoceste A1 na prostoru Općine Pojezerje (Dubrovačko-neretvanska županija) 2012. godine.

Na izložbi se donose osnovni podaci o tijeku i rezultatima istraživanja devet brončanodobnih kamenih gomila i jedne gradine. Prikupljeni podaci uvelike nadopunjuju dosadašnje spoznaje o životu i smrti brončanodobnih stanovnika širega područja Donje Neretve i Dalmatinske zagore

Izložba ostaje otvorena do 1. svibnja 2019.

Info:
AMZD PRESS