AMZD – Arheološki muzej Zadar u doba korona virusa (PRESS)

Pandemija korona virusa donijela je novu stvarnost ljudima širom svijeta pa tako i muzejima. Sukladno naputcima Stožera civilne zaštite Zadarske županije, a s ciljem sprječavanja širenja korona virusa COVID -19, od  17. ožujka Arheološki muzej Zadar zatvoren je za posjetitelje i korisnike te su odgođena i sva javna događanja u Muzeju.

Zbog zatvorenih muzeja, škola, kazališta, sveučilišta, kafića, kina i zabrane okupljanja ljudi sve više vremena provode u svojim kućama. Kako bi svojim posjetiteljima i pratiteljima vrijeme koje provode kod kuće učinio što  ugodnijim, a muzejske sadržaje ipak dostupnim, Arheološki muzej Zadar nastavlja prezentirati bogatu arheološku građu o kojoj skrbi ponudivši svojim korisnicima nove online programe.

Svakoga dana za  vrijeme trajanja pandemije korona virusa na facebook  stranici i instagram profilu Arheološkog muzeja Zadar objavljuju se zanimljivi članci,fotografije i videozapisi koji prezentiraju rezultate provedenih arheoloških istraživanja, brojne predmete iz fundusa Arheološkog muzeja Zadar te virtualne izložbe. U dosadašnjim objavama predstavljene su fotografije dokumentacijskog odjela Arheološkog muzeja Zadar snimljene na arheološkim terenima sjeverne Dalmacije, virtualna šetnja Velebitom (Malo Libine), vrijedan arheološki nalaz ogrlica (popularno nazvana Mala od Caske), kultne posude – ritoni, arheološka istraživanja na području Gradine kod zaselka Kneževići na Malom Libinju, portret jednog od najvećih grčkih filozofa Sokrata, ulomak pješčenjaka s urezanim figuralnim prikazom, arheološka istraživanja na lokalitetu Osridak, natpis sa spomenom kneza Branimira iz Nina, ribarski alat i pribor iz fundusa Muzeja, arheološka istraživanja na podmorskom lokalitetu u uvali Sv. Nikole na otoku Pagu.

Pozivamo vas da nas pratite na društvenim mrežama gdje Vam već sutra donosimo nove zanimljive kulturne sadržaje, a stalne postave Muzeja također možete posjetiti kroz 3D virtualnu šetnju klikom na link https://amzd.hr/o-muzeju/virtualna-setnja/

Danas Vam predstavljamo jedinstvenu u svijetu fibulu (kopču) Vučice koja doji blizance, Romula i Rema iz Lepura i  zabatno polje ukrašeno reljefom rimske Vučice iz Burnuma.


Vječni grad Rim (_Roma_) je, prema rimskoj tradiciji, osnovan 21. travnja 753. godine prije Kr. Prema legendi grad su osnovala braća Romul i Rem, potomci trojanskog junaka Eneja. Čuvena je to priča o braći koje je odgojila vučica, stoga simbol Rima.

U stalnom postavu antike nalazi se i jedinstvena u svijetu fibula (kopča), reljefna srebrna rimska fibula polukružna oblika s mitološkim prikazom Vučice koja doji blizance, Romula i Rema iz Lepura. Lepuri su smješteni oko 9 km istočno od Benkovca. Područje se nalazi u sastavu teritorijalne i upravne zajednice (_civitas_) sa sjedištem u Aseriji. Polukružni okvir zatvara prizor s Vučicom koja doji dvoje djece. Luk i likovi spojeni su bršljanovim lišćem. Datira se u 2. st. poslije Kr. Nadalje, u postavu se nalazi i zabatno polje ukrašeno reljefom rimske Vučice oz Burnuma. U Ivoševcima kod Kistanja, na lokalitetu Šuplja crkva (Šupljaja), na desnoj obali Krke, nalaze se ostatci rimskoga vojnog logora – _castrum_, te kasnijeg municipija _Burnum_. U visokom je reljefu sačuvan prikaz Vučice i blizanaca Romula i Rema. Od Vučice je sačuvan prednji dio tijela s dvije prednje noge i glavom, te šapa jedne stražnje noge. Naznačene su konture vučje jazbine, kao i glava pastira (Faustul ?). Vučica ima duguljastu njušku, zubi joj izviruju, šape su joj ispružene. Može se zamijetiti stanovita ukočenost i unatoč mnoštvu uvjerljivih pojedinosti. Blizanci su bolje obrađeni, ali su samo fragmentarno sačuvani. Prednje je dijete skoro stalo na noge, frontalno je okrenuto, s glavom prema gore u nastojanju da dohvati dojku vučice, s pogledom koso unaprijed. Sačuvani su gornji dio tijela i dijelovi nogu, te lijeva ruka ispružena prema njušci Vučice. Od drugog djeteta, koje je vjerojatno bilo slično postavljeno, vidi se samo ostatak leđa i dio jedne noge. Ispred Vučice bilo je isklesano još nešto, teško prepoznatljivo zbog oštećenja (možda dio lista ili dio stabla).

Info:
AMZD PRESS

AMZD – Izložba ‘Krajolici i spomenici zadarskog područja krajem 19. i početkom 20. st. u istraživanjima prof. dr. Luke Jelića ‘ (PRESS)

Arheološki muzej Zadar, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za povijesne znanosti u Zadru i Arheološki muzej u Splitu imaju čast pozvati Vas na otvorenje izložbe Krajolici i spomenici zadarskog područja krajem 19. i početkom 20. st. u istraživanjima prof. dr. Luke Jelića u petak, 25. listopada 2019. u 12 sati u crkvi sv. Donata

Početci znanstvene djelatnosti na području Hrvatske, posebice na onom dalmatinskom, nezaobilazno se vezuju za lik i djelo prof. dr. Luke Jelića (1864. – 1922.). Taj istaknuti arheolog, povjesničar, prirodoslovac, kulturni djelatnik, svećenik i planinar najplodniji period svojeg znanstvenog djelovanja proveo je upravo na zadarskom području.

Studijskom tematskom izložbom predstavljeno je istraživačko, znanstveno i kulturno djelovanje kojim je Luka Jelić zadužio Zadar, Nin, Biograd na Moru te općenito šire zadarsko područje. Izložba je postavljena u crkvi sv. Donata i Arheološkom muzeju u Zadru – mjestima koja evociraju vrijeme Jelićeva djelovanja i rada na zadarskom području.

Predstavljena je dosada nepoznata ili nedovoljno poznata građa koja dokumentira krajolike i spomenike krajem 19. i početkom 20. st. kroz prizmu prvih istraživanja zadarskog područja te početke primjene znanstvene metodologije i dokumentacije koje je provodio Luka Jelić. Spomenuta građa potječe iz njegove bogate arhive pohranjene u Arheološkom muzeju u Splitu.

U Arheološkom muzeju Zadar izložena je originalna građa iz Jelićeve arhive koja svjedoči o njegovu životu, izobrazbi (diplome, pisma i dr. ) i znanstveno-istraživačkome radu (rukopisi, terenski dnevnici, fotografije, tehnička dokumentacija itd.).

Drugi dio izložbe postavljen u galeriji crkve sv. Donata kroz predstavljene plakate, karte i fotografije tematski obrađuje kulturne, prirodne, urbane i ruralne krajolike i spomenike koje je istraživao na zadarskom području.

Autori izložbe su dr. sc. Martina Dubolnić Glavan, Robert Maršić prof. i mr. sc. Majda Dadić

Izložba je popraćena i katalogom autora Martine Dubolnić Glavan i Roberta Maršića

Info:
AMZD PRESS

AMZD – Izložba ‘Izrada i pečenje keramike na neolitički način’ (PRESS)

U petak, 27. rujna 2019. godine u 12 sati, u Arheološkom muzeju Zadar, otvoriti će se izložba „Izrada i pečenje keramike na neolitički način“, Arheološkog muzeja Istre.

Izložbom dr. sc. Romuald Zlatunić viši kustos Arheološkog muzeja Istre zajedno s keramičarkom Marinom Orlić, predstavlja tehnološki proces nastanka i pečenja keramičkih posuda prema originalima nastalim u neolitičkom razdoblju Istre. Postupci izrade i pečenja posuda prikazani su u kratkom dokumentarnom filmu autora Kristijana Burlevića čiji će rad biti prikazan na izložbi. Izložba je sastavljena od izložbenih panoa, 12 originalnih neolitičkih keramičkih ulomaka, 56 replika eksperimentalno izrađenih posuda, 1 kultne posude – ritona, 1 antropomorfne zvonaste figurice – falusa, 5 antropomorfnih figurica kao i većeg broja namjerno razbijenih ulomaka eksperimentalno pečenih posuda i pločica (koje su se koristile kod tehnoloških analiza lončarije).

Izložba pod naslovom „Izrada i pečenje keramike na neolitički“ način prikazuje problematiku nastanka i proizvodnje posuda u neolitičkom lončarstvu. U predstavljenim poglavljima ukazuje se na nastanak keramičkih proizvoda od prvih pokušaja proizvodnje u ranoneolitičkom razdoblju sve do kasnijeg neolitika, kada se ta obrtnička nespecijalizirana djelatnost u potpunosti razvila.

U prvom se dijelu ukratko govori o neolitičkom razdoblju na području Istre i istočne obale Jadrana, s evidentiranim nalazima prve pojave keramičkih posuda oko 6100. – 5750. godina pr. Kr. pa sve do kraja neolitika, kada je vidljiva intenzivnija proizvodnja i upotreba različitih keramičkih predmeta. U drugom se dijelu kroz arheološko i etnoarheološko tumačenje arheologa te keramičarsko tumačenje lončara objašnjava neolitički način proizvodnje i pečenja keramičkih posuda. Potom se on rekonstruira kroz eksperimentalno istraživanje, sastavljeno od nekoliko faza, u koje je uključeno vađenje prirodnog zemljanog sedimenta, oblikovanje glinene smjese i posuda te pečenje  posuda na otvorenom.

Dan prije zatvaranja izložbe 14. studenog. 2019. godine  predviđena  su predavanja i radionice za sve zainteresirane osobe različite dobi (od predškolske djece, učenika, studenata i umirovljenika).

Info:
AMZD PRESS

AMZD – Izložba ‘Pogrebni obredi i običaji starog Rima’ (PRESS)

Arheološki muzej Zadar ima čast pozvati Vas na otvorenje izložbe „Pogrebni obredi i običaji starog Rima“ u četvrtak, 19.09.2019. u 19:30 sati u Arheološkom muzeju Zadar.

Kroz izložbu „Pogrebni obredi i običaji starog Rima“ prezentiran je pojam smrti ranih civilizacija, Mezopotamije, Egipta, Grčke, Etrurije. Posebno je obrađen pojam smrti u starom Rimu, razvoj pogrebnih obreda i običaja, opisan je detaljno rimski pogreb, pokapanje u gradu Rimu.

U izložbi je prezentirana rekonstrukcija paljevinskih grobova iz 1. i 2. st. poslije Kr. i grob s prijelaza iz 4. u 5. st. tipa pod tegulama s tesarskim alatkama (grob tesara).

Izloženo je oko 500 predmeta, pripadaju grobovima s nekropole rimskoga Zadra. Grobove iz prva tri stoljeća Rimskoga Carstva karakterizira bogatstvo raznovrsnih grobnih priloga polaganih uz ostatke pokojnika kao znak vjerovanja u zagrobni život. Posebice su česti keramički, stakleni, koštani i metalni predmeti, najčešće oni koje su pokojnici koristili za života i predmeti vezani uz zanimanja pokojnika. Mnogi su grobni prilozi imali neko eshatološko ili apotropejsko značenje. Apotropejska uloga pripisuje se svim onim materijalima koji su se brzo topili i lako oblikovali (jantar, gagat, gorski kristal, olovo, kositar). Tijekom kasnoantičkoga razdoblja broj se priloga reducira i ustaljuje na određene forme i postupno nestaje.

Autorice izložbe i tekstova kataloga su muzejska savjetnica dr. sc. Kornelija A. Giunio i viša kustosica Timka Alihodžić

Info:
AMZD PRESS

AMZD – Izložba Starohrvatska baština u novome svjetlu (PRESS)

I ove godine svaku večer iza 21 sat u crkvi sv. Donata održava se multimedijalna izložba pod nazivom „Starohrvatska baština u novome svjetlu“ koja obogaćuje kulturnu i turističku ponudu ne samo Arheološkog muzeja Zadar već i grada Zadra tijekom ljetnih mjeseci. Izložba je nastala suradnjom Arheološkog muzeja Zadar s poznatim hrvatskim svjetlosnim umjetnicima Gordanom i Zorislavom Šojat, uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Autori su ponudili jedan novi sadržaj u kulturno-turističkoj ponudi grada Zadra, a izložbu su posvetili „nepoznatim umjetnicima hrvatskoga srednjega vijeka“.  Kroz medij svjetla i putem projekcija velikog formata, predstavlja se vrijedna i bogata starohrvatska kulturna baština na atraktivan način. Posjetitelji ovom izložbom imaju  priliku vidjeti veliki broj spomenika  koji su inače publici nedostupni jer se nalaze u čuvaonici Arheološkog muzeja. Kroz ovu izložbu svi ti vrijedni spomenici ponovno su se našli u prostoru crkve sv. Donata gdje su nekad i bili izloženi i tako posjetitelje vraćaju u prošlost kroz „svjetlosni vremeplov“ na jedan moderan i suvremen način.

Izložba se od 2015. godine u kontinuitetu svake godine prikazuje tijekom ljeta, od kolovoza do rujna, od 21 do 01h iza ponoći.

Info:
AMZD PRESS

AMN – Izložba ‘Abrakadabra: Magija i praznovjerje u starom vijeku kroz fundus’ (PRESS)

Pozivamo Vas u petak 19. srpnja 2019. u 20:00 u Arheološki muzej Narona na otvorenje izložbe ‘Abrakadabra: Magija i praznovjerje u starom vijeku kroz fundus’. Ulaz slobodan.

Gostujuća izložba Arheološkog muzeja Zadar predstavlja oko 150 predmeta vezanih uz razvoj magije, mistične vještine kojom su ljudi od davnina nastojali steći natprirodne sposobnosti i tako postići željene rezultate. Predmeti su s različitih lokaliteta i vremena pronalaska kojima su posjetitelji izložbe dobili uvid u tajanstvenu i sveobuhvatnu umjetnost magije u antičkom Rimu. Ova intrigantna tema približava posjetiteljima praznovjerje koje nastaje iz straha i ne može se u antici odvojiti od religije. Magija i religija međusobno su ovisne, imaju isto ishodište i nastale su istodobno jedna iz druge, te ih je teško razgraničiti.

U antici je većina ljudi vjerovala u magiju, duhove, nadnaravne poruke. Iako je praznovjerje u antici prodrlo u sve slojeve društva, ipak su praznovjerniji bili siromašniji, dok je astrologija i vjerovanje u utjecaj nebeskih tijela na sudbine ljudi bila popularna među carevima.

Info:
AMN PRESS