AMZ – Izložba ‘Čovjek i more – Ribolov u antici kroz fundus Arheološkog muzeja Zadar’ (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu

Izložba ‘Čovjek i more – Ribolov u antici kroz fundus Arheološkog muzeja Zadar’

Od 7. veljače do 5. ožujka 2019.

Gostujuća izložba Arheološkog muzeja Zadar

U četvrtak, 7. veljače 2019. godine u 12 sati, u Arheološkom muzeju u Zagrebu, otvorit će se gostujuća izložba „Čovjek i more – Ribolov u antici kroz fundus Arheološkog muzeja Zadar“.

Ribolov se na istočnoj obali Jadrana razvijao još od prapovijesti i predstavljao je važan dio svakodnevnoga života svake društvene zajednice, o čemu svjedoče brojni arheološki nalazi koji su česti na priobalnim nalazištima, ali su do sada vrlo slabo proučavani.

Izložba Čovjek i more – Ribolov u antici kroz fundus Arheološkog muzeja Zadar, autorice Dušanke Romanović, kustosice Arheološkog muzeja Zadar, prikazuje ribarski alat i tehnike ribolova koji su se koristili u razdoblju antike, a koji se nisu značajno promijenili sve do modernog doba. Izložba također donosi informacije o mitologiji i raznim prikazima božanstava, ali i o proizvodima i gospodarskoj djelatnosti vezanih uz more, pridonoseći na taj način do sada slabo poznatim saznanjima o ribolovu u antičko vrijeme naših krajeva.

Izložbu prati deplijan i bogato ilustriran katalog na hrvatskom i engleskom jeziku.

Građa prezentirana na izložbi dio je fundusa Arheološkog muzeja Zadar, i većim dijelom potječe iz antičke luke u Zatonu koja je bila u funkciji u razdoblju od 1. do 4. stoljeća. Izložba je do sada gostovala u Ninu, Dubrovniku i Puli.

Izložba je otvorena do 5. ožujka 2019. godine.

Autorica izložbe i postava: Dušanka Romanović (Arheološki muzej Zadar)

Izrada replika ribarskog alata: Predrag Kurtin, Dušanka Romanović (Arheološki muzej Zadar)

Plakat Covjek I More AMZ Web

Info:
AMZ PRESS

AMZ – Izložba 'Čovjek i more – Ribolov u antici kroz fundus Arheološkog muzeja Zadar' (PRESS), ≥http://www.arheologija.hr/?p=12285. Fotografije ustupio Arheološki muzej u Zagrebu

Objavljuje ArheologijaPetak, 1. veljače 2019.

ZMB – Izložba ‘Kule i utvrde Ravnih kotara’ (PRESS)

Zavičajni muzej Benkovac i Arheološki muzej Zadar pozivaju Vas na otvorenje izložbe „Kule i utvrde Ravnih kotara“, u Osnovnoj školi Benkovac, u srijedu, 30. siječnja 2019. u 10:00 sati.

Autori izložbe su kustos Arheološkog muzeja Zadar, danas pomoćnik ministrice kultre RH dr. sc. Hrvoje Manenica te kustos i ravnatelj Zavičajnog muzeja Benkovac Marin Ćurković.

Izložba je nastala kao rezultat suradnje Arheološkog muzeja Zadar i Zavičajnog muzeja Benkovac koji od 2015. godine surađuju na projektu dokumentiranja kasnosrednjovjekovnih kula i utvrda Ravnih kotara.
Cilj je ove izložbe skrenuti pažnju javnosti na kulturnu baštinu koja postoji na području Ravnih kotara, a do sada je nerijetko bila izložena nemaru i devastaciji pojedinaca i prepuštena nemilosrdnom djelovanju atmosferilija.

Prodajom Dalmacije 9. srpnja 1409. g Mlečanima za 100.000 dukata od strane ugarskog kralja Ladislava Napuljskog cijelo benkovačko područje našlo se na granici mletačke Dalmacije i Hrvatske, koja se tada nalazila u sastavu kraljevine Ugarske. Tada hrvatski plemići potpomognuti moćnicima grade brojne utvrde i kaštele na širem prostoru današnjeg benkovačkog kraja radi zaštite granice Hrvatsko-ugarskog kraljevstva i posjeda Šubića u Bribiru i dalje prema Kninu

U tom vremenu nastaju brojne utvrde (Kaštel Benković – obitelj Benkovići, Kaštel Perušić – 15. st. Benje Posedarski, Kličevica – Kurjakovići, Ostrovica te brojne osmatračnice i manje utvrde odnosno braničkule (Popovići, Brgud, Lepuri, Budak) koje su služile u obrani od Mlečana. Sistem obrane zasnivao se na vizualnoj komunikaciji i strateškoj dominaciji na kojima su nastale navedene utvrde

Info:
ZMB PRESS

AMZD – NOĆ MUZEJA U ARHEOLOŠKOME MUZEJU ZADAR (PRESS)

NOĆ MUZEJA U ARHEOLOŠKOME MUZEJU ZADAR
MUZEJI – INOVACIJE I DIGITALNA BUDUĆNOST
petak, 1. veljače 2019.

18:00 – 01:00

IZLOŽBA
Religije kamenog doba
Natalija Čondić (Arheološki muzej Zadar) i Ivor Karavanić (Sveučilište u Zagrebu)

Religiozan način razmišljanja jedan je od fenomena po kojem se čovjek razlikuje od ostalih zemaljskih bića. Svrha izložbe „Religije kamenog doba“ traganje je za njegovim prapočetcima, odnosno ranim manifestacijama simbolike i religije. Izložba donosi izbor najvažnijih materijalnih dokaza religioznog ponašanja kojim arheolozi raspolažu u proučavanju simbolike i duhovnog života paleolitičkih, mezolitičkih i neolitičkih zajednica šireg prostora Europe i Bliskog istoka, s posebnom pažnjom usmjerenom i na domaći, hrvatski prostor. Arheološki nalazi o kojima je riječ u najvećoj mjeri uključuju tragove posmrtnih rituala i rituala koje možemo povezati s figurativnom umjetnošću.

PREZENTACIJA
Digitalna budućnost je SADA!
Dino Taras, Neven Vlakić i Ines Šelendić (Arheološki muzej Zadar)

U ovogodišnjoj Noći muzeja pokazat će se kako digitalizirati muzejsku građu, ali i sačuvati trodimenzionalni oblik arheološkog terena u digitalnoj dokumentaciji pomoću programa za fotogrametriju Agisoft Photoscan. Prezentirat će se 3D model podvodnog arheološkog lokaliteta Paržine na otoku Molatu. Ovako digitaliziran model lokaliteta može se proučavati na ekranu iz raznih kutova i mogu se mjeriti točne udaljenosti između točaka, ali i dobivati precizni nacrti i presjeci. Također, prezentirat će se način izrade 3D modela muzejskog predmeta te će se iz tako dobivenog modela izraditi crtež koji je moguće koristiti u tehničkoj dokumentaciji i raznim stručnim publikacijama. Najzanimljiviji modeli ispisat će se upotrebom muzejskog 3D printera.

PREZENTACIJA
Prezentacija fotografija iz fundusa AMZd preko interaktivnog ekrana
Robert Maršić (Arheološki muzej Zadar)

Dokumentacijski odjel Arheološkoga muzeja Zadar čuva preko 165 000 snimaka koje su velikim dijelom digitalizirane. Posredstvom interaktivnog ekrana na kojem će se prikazivati digitalizirane snimke (fotografije), posjetitelji će moći upoznati rad Muzeja. Također, fotografije će se moći pretraživati po razdobljima, vrstama istraživanja, godinama, materijalu, arhitekturi, događanjima i sl. Na taj način muzejska dokumentacija postaje dostupna, pregledna i brzo pretraživa široj javnosti.

PREZENTACIJA
Kip carice iz stalnog postava antike Arheološkog muzeja Zadar
Konzervatorsko-restauratorski radovi
Siniša Bizjak (Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu) i Kornelija A. Giunio (Arheološki muzej Zadar)

Radi se o ulomku monumentalnog kipa carice, izrađenog od mramora najvjerojatnije grčkog podrijetla. Carica je odjevena u višeslojnu odjeću, tuniku s rukavima, stolu i palu. Bit će predstavljeni konzervatorsko-restauratorski radovi izvedeni na tom izvanrednom ulomku. Na površini skulpture vidljivo je mnoštvo mikro- i makropukotina koje su dugoročno mogle utjecati na stabilnost skulpture. Kako bi se spriječio daljnji gubitak mramorne mase, bilo je potrebno stabilizirati mramor. Nakon čišćenja površine od nataložene prljavštine izvedena je konsolidacija mramora vakuumskom tehnologijom. Radove je izvodio Odsjek za restauraciju i konzervaciju kamena Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu pod vodstvom prof. Ive Donellija i doc. Siniše Bizjaka.

PREZENTACIJA
Upotreba suvremenih tehnologija u bioarheologiji: primjer neolitičkog ukopa iz Smilčića
Mario Novak (Institut za antropologiju, Zagreb)

Ljudske kosti i zubi izvor su brojnih informacija o načinu i kvaliteti života prapovijesnih populacija. Klasičnim bioarheološkim analizama moguće je rekonstruirati spol osobe i njezinu dob u trenutku smrti, ali i njezinu visinu te eventualne bolesti od kojih je patila za života. No u posljednjih desetak godina uporaba moderne tehnologije i multidisciplinarni pristup omogućili su uvid u dosad nepoznate aspekte života i smrti drevnih populacija. Tako se danas uporabom računalne tomografije unutar kosti mogu otkriti patološke promjene koje nisu vidljive golim okom, a analizom stabilnih izotopa ugljika i dušika moguće je rekonstruirati prehranu ljudi koji su živjeli na ovim prostorima prije više tisuća godina. Nadalje, analizom drevne DNK moguće je rekonstruirati migracije u davnoj prošlosti, miješanja različitih populacija, ali i načine prijenosa zaraznih bolesti kao što je kuga. Ovom prilikom bit će predstavljene neke od spomenutih analiza (računalna tomografija, analize stabilnih izotopa i drevne DNK), a posebna pozornost bit će posvećena suvremenim analizama koje su provedene na neolitičkom kosturu odraslog muškarca iz Smilčića.

PREZENTACIJA
Rekonstrukcija izgleda i života nepoznatih ljudi
Krešimir Filipec (Sveučilište u Zagrebu)

U okviru znanstveno-istraživačkog projekta Lobor – ranosrednjovjekovno središte moći, koji je financirala Hrvatska zaklada za znanost, interdisciplinarnim istraživačkim metodama na odabranom manjem broju grobnih cjelina datiranih od 500. do 1100. godine ispituju se mogućnosti interpretacije različitim znanstvenim metodama. Interdisciplinarni pristup uključuje humanističke znanosti, arheologiju i povijest, ali se primjenjuju metode biomedicinskih znanosti, bioantropologije i forenzike, koje su ključne za antropološku analizu. Antropološka analiza osteološke građe, uz osnovnu fizičku antropologiju, pokušava najsuvremenijim metodama rekonstruirati sve dostupne dijelove kostura koji daju osteološki mjerljive podatke: DNA, stabilne izotope te facijalnu rekonstrukciju. Glavni je cilj dobivanje slike svakodnevnih kulturnih navika i značajki srednjovjekovne populacije, određivanje njihovih životnih i radnih uvjeta, patoloških osobitosti koje su manifestirane na koštanim ostatcima te njihova fizičkog izgleda.

18:00 – 00:00

RADIONICA
Condura Croatica – spoj povijesti, izazova tehnologije i kreacije
Sanja Srbljinović Čuček (Hrvatsko origami društvo, Zagreb) i Jelena Vekić Bašić (Arheološki muzej Zadar)

Drevna vještina presavijanja papira dobiva dosad nezamislive dimenzije. Novi metamaterijali omogućavaju neslućene primjene ideja otkrivenih presavijanjem papira, razvija se origami matematika i origami inženjerstvo, primjenjivo od nanostruktura do svemirskih veličina. Pritom je bez sumnje veliku ulogu odigralo digitalno doba dostupnošću i razmjenom informacija iz svih dijelova svijeta. Izrađujući tradicionalne i autorske origami modele, okušat ćemo se u savijanju različitih vrsta papira, naučiti ponešto o čitanju dijagrama i o drevnoj vještini koja danas nezaustavljivo prodire u znanost i umjetnost. Ako vas zanima odgovor na pitanje kako je hrvatski srednjovjekovni brod iz prošlosti doplovio na Miura mapi u budućnost, pridružite nam se u ovogodišnjoj Noći muzeja. Origami znalci moći će se okušati u složenijim modelima, a radoznalci uživati u ljepoti jednostavnosti.

18:00 – 01:00

Nagradne igre

PRIGODNA PRODAJA MUZEJSKIH PUBLIKACIJA I SUVENIRA

Info
AMZD PRESS

AMZD – Izložba ‘Potopljeni grebeni’ (PRESS)

Arheološki muzej Zadar ima čast pozvati Vas na otvorenje izložbe „Potopljeni grebeni“, u petak, 14. prosinca, u 13:00 sati u Arheološkom muzeju Zadar.

Izložba „Potopljeni grebeni“ donosi pregled arheološkog materijala izvađenog iz mora tijekom podvodnih arheoloških istraživanja Silbe i silbanskih grebena. Radi se o artefaktima koji su izvađeni tijekom istraživanja dva brodoloma na grebenima – rimskog i novovjekovnog, kao i s rekognosciranja podmorja užeg silbanskog akvatorija. Sami predmeti su raznovrsni po obliku i materijalu, a prezentirani su u obliku amfora, kuhinjske keramike, krupnijih keramičkih proizvoda, staklenih proizvoda kao i metalnih dijelova broda i brodske opreme. Izložbu prati i 7 panoa s tekstom i slikama s arheoloških istraživanja.

Autori izložbe su kustosi Arheološkog muzeja Zadar Dino Taras i Dušanka Romanović te dipl. arheologinja Marija Ivić.

Izložba ostaje otvorena do 21. siječnja 2019.

Info
AMZD PRESS

MAS – Izložba Istočnomediteransko staklo – kolekcija Ante Grčića (PRESS)

Muzej antičkog stakla u Zadru, 04. prosinca 2018. u 12:00 h, predstavlja izložbu „Istočnomediteransko staklo – kolekcija Ante Grčića“. Radi se o izboru staklenih predmeta iz nekadašnje privatne kolekcije Ante Grčića (danas dio fundusa Muzeja antičkog stakla), koju sačinjava iznimno zanimljiv i raznoliki repertoar staklenog materijala. Za izložbu su izdvojena 24 primjerka iz antičkog i ranosrednjovjekovnog razdoblja. U izložbenom postavu moći će se razgledati neka od vrhunskih ostvarenja istočnomediteranske staklarske produkcije. Najveći dio građe odnosi se na razne oblike boca, čaša i vrčeva, dok manji dio sačinjavaju nakitni predmeti. Uz ranocarske i kasnoantičke uporabne predmete, postav je obogaćen ranosrednjovjekovnim primjercima, poput bogato ukrašene boce s reljefnim medaljonima.

 

Info
MAS PRESS

AMZD – Program povodom Dana Arheološkog muzeja Zadar (PRESS)

Povodom 186. rođendana, koji se obilježava 30. studenog, Arheološki muzej Zadar  priređuje zanimljiv program.

Program započinje u utorak, 27. studenog u 12 sati   predavanjem „Otkrivanje tajni škrinje iz Novalje“. Kroz predavanje će biti predstavljene najnovije spoznaje o škrinji iz Novalje te također rezultati suvremenih metoda analize  koje su poduzete u svrhu kasnije zaštite spomenika, a predstavit će ih dr. sc. Jakov Vučić ravnatelj Arheološkog muzeja Zadar, doc. dr. sc. Antonija Mlikota s Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru i izv. prof. dr. sc. Rebeka Rudolf sa Sveučilišta u Mariboru.

Nakon predavanja održat će se demonstracija izrade Škrinje iz Novalje pod vodstvom muzejskog tehničara Arheološkog muzeja  Frane Šunića.

Središnji događaj proslave rođendana Arheološkog muzeja Zadar održat će se u petak, 30. studenog u 19 sati otvorenjem izložbe „ Religije kamenog doba“, čiji su autori viša kustosica Arheološkog muzeja Zadar Natalija Čondić i dr. sc. Ivor Karavanić s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zagrebu. Religiozan način mišljenja prisutan je jako dugo i on je jedan od fenomena po kojem se čovjek razlikuje od ostalih zemaljskih bića. Svrha ove izložbe traganje je za njegovim prapočetcima, odnosno ranim manifestacijama simbolike i religije. Stoga se donosi izbor materijalnih dokaza takvog ponašanja u paleolitiku ili starijem kamenom dobu, mezolitiku ili srednjem kamenom dobu te neolitiku ili mlađem kamenom dobu, koji zajedno pokrivaju golem vremenski raspon od približno 3,3 milijuna godina do šest tisuća godina prije sadašnjosti. Paleolitik, mezolitik i neolitik, osim razlika u privredi, načinu života i okolišu, označuju i razlike u proizvodnji izrađevina. Međutim, proizvodnja oruđa od kamena vrlo je bitna, pa su sva tri razdoblja obuhvaćena pojmom kameno doba.

Povodom proslave rođendana Muzeja biti će slobodan ulaz u Arheološki muzej od 9 do 21 sat, a u 17:30  kroz Muzej vodit će  dr. sc. Radomir Jurić

Od 10 do 15 sati biti će slobodan ulaz i u crkva sv. Donata uz stručno vodstvo studentica s Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru.

Od 9 do 14 sati biti će slobodan ulaz i u Muzej ninskih starina uz stručna vodstvo Majde Dadić.

slider image

Info
AMZD PRESS