Online okrugli stol Predstavljanje rezultata analiza i istraživanja provedenih u sklopu projekta PASTLIVES četvrtak 11. ožujka 2021. od 11 do 14 sati uživo na Zoom platformi
U četvrtak 11. ožujka 2021. od 11 do 14 sati na Zoom platformi uživo će se prenositi Okrugli stol “Predstavljanje rezultata analiza i istraživanja provedenih u sklopu projekta PASTLIVES.”
Poveznica: https://zoom.us/j/99656140541
Na okruglom stolu sudjeluju Jacqueline Balen, Arheološki muzej u Zagrebu, Mario Novak, Institut za antropologiju, Zagreb, Mislav Čavka, Kliničko-bolnički centar Zagreb, Ivor Janković, Institut za antropologiju, Zagreb, Mario Carić, Institut za antropologiju, Zagreb, Ron Pinhasi, Sveučilište u Beču, Austrija, arah McClure, Sveučilište u Kaliforniji, Santa Barbara, SAD, Claudio Tuniz, ‘Abdus Salam’ međunarodni centar za teorijsku fiziku, Trst, Italija, Stefano Benazzi, Sveučilište u Bologni, Italija, Tamás Hajdu, Sveučilište Eötvös Loránd, Budimpešta, Mađarska.
Sudionici okruglog stola govorit će o zanimljivim rezultatima znanstvenog projekta PASTLIVES koji su dobiveni kroz genetičke, izotopne, radiokarbonske, radiološke, arheološke i bioarheološke analize. Projekt PASTLIVES uključuje inovativnu sveobuhvatnu populacijsku analizu više bioloških i društvenih pokazatelja na području Hrvatske od ranog neolitika do kasnog brončanog doba. Projekt cilja k boljem razumijevanju različitih aspekata pretpovijesnog života na području Hrvatske kao što su populacijske strukture, pogrebne prakse i običaji, pojava nasilja, prehrana, mobilnost i seobe, i dr. Ovo razdoblje odabrano je zbog toga što su se procesi koji su postavili temelje moderne Europe kao što su širenje zemljoradnje i ranoneolitičke seobe iz Anatolije, indoeuropska seoba iz istočnih stepa te prva upotreba bakra u Europi odvijali i na prostoru Hrvatske što ovu regiju čini ključnom za rekonstrukciju drevne europske povijesti. Projekt se fokusira na populacije koje su nastavale područje Hrvatske između 6000. i 1000. god. pr. Kr. Navedeni vremenski okvir omogućava praćenje promjena i/ili kontinuiteta u vremenskom slijedu u pogledu zdravstvenog statusa, prehrambenih navika i drugih srodnih kategorija kao i eventualne homogenosti i heterogenosti analiziranih populacija. Istovremena provedba uzdužnih i poprečnih (regionalnih i kronoloških) populacijskih analiza omogućava istraživanje populacijske strukture, mobilnosti, prehrane i općeg zdravlja mlađekamenodobnih, bakrenodobnih i brončanodobnih populacija s područja Hrvatske.
Claudio Tuniz „Virtual paleo-dentistry: X-ray imaging and applied science for archaeology and culture heritage“
Gregorio Oxilia et al. „New approach to assess the relationship between macrowear and enamel thickness in lower first molars“
Mario Carić, Sarah McClure „Fish? You wish! Reconstructing Bronze Age diet from coastal and continental Croatia“
Tamás Hajdu et al. „Old bones, new possibilities – Human remains from settlement pits in Tiszafüred-Majoroshalom Middle Bronze Age site“
Mario Novak „Child health in prehistory of Croatia“
Ron Pinhasi „The Potočani massacre: harnessing ancient DNA to reconstruct an ‘instant’ event“
Jacqueline Balen „Copper Age Lasinja Culture in Northern Croatia“
Discussion
Conclusions
Foto:
Snimka lubanje iz bakrenodobne masovne grobnice iz Potočana kraj Požege načinjena računalnom tomografijom (CT). Lubanja pripada odrasloj ženskoj osobi starosti između 20 i 35 godina. Na snimci su vidljive tri ozljede na desnoj strani lubanje koje su probile svod i prodrle duboko u mozak, a najvjerojatnie su nastale udarcem tupim predmetom. Same ozljede su direktan uzrok smrti ove osobe.
Autor CT snimke: dr. sc. Mislav Čavka, KBC Zagreb.
After the first International Virtual Mirrors Studies Conference (March, 2020), the Mirror Studies Project, with the support of the School of History from Capital Normal University in Beijing, is organizing an International Virtual Mirror Studies Conference (IVMSC) for 2021. The conference theme is Mirrors: an interdisciplinary approach. This is a conference especially for students (BA, MA, PhD) and early-stage researchers.
The main topic of this conference is mirrors and interdisciplinary approaches. Scholars and researchers from different academic backgrounds who have done research about mirrors from various perspectives are all welcome. Mirrors as objects have been important in numerous academic fields: arts (sculpture, pictures, photography), literature (Perseus and Medusa, fairy tales such as Snow White and Beauty and the Beast, the children’s book Through the Looking-Glass by Lewis Carroll), humanities (written sources about mirrors, folk tales about mirrors), science (Archimedes and his mirror during the siege of Syracuse, physical tests of lightness and waves, chemical reports of texture and materials, metallurgical or glass analysis), social sciences (mirrors as social expression or tool used in rituals, religion festivals and funerals), political sciences (mirrors as gifts, political plans of sharing and spreading mirrors), psychology (mirroring, mirrors and soul, self-reflection), psychoanalysis (Lacan and the mirror phase, Jung and symbolic mirrors, Freud and mirrors), philosophy (Foucault and heterotopia, Derrida and deconstruction, Wang Minan and mirrors), popular culture (movies, comics, journalism) and archaeology (mirrors within archaeological context).
Some of the suggested topics are:
a) Mirrors as archaeological objects (types, uses, context, decorations, functions etc.)
b) Mirrors and geography (space, environment, mapping, GIS etc.)
c) Mirrors and humanities (history, ethnology, literature, anthropology etc.)
d) Mirrors and social sciences (sociology, international relations, psychology etc.)
e) Mirrors and sciences (physics, chemistry, metallurgy etc.)
f) Mirrors and art (sculptures, pictures, photography, movies, comics, contemporary art etc.)
g) Mirrors and philosophy (ancient and contemporary thoughts and concepts about mirrors)
The working language is English. We urge authors to apply for this virtual conference. It is possible to sign up as an individual presenter or as a member of one session. Each session is requested with a set of at least three presentations. Every session will have a chair and discussant who will be selected by organizers.
The date of the conference is March 5, 2021 (Friday) and abstracts according to the instructions and application for participation should be submitted by December 30, 2020, to the following e-mail address: goran.djurdjevich@gmail.com; info@mirrorstudies.com; info.mirrorstudies@gmail.com. Acknowledgement of receipt shall be sent before January 10, 2021.
Authors can sign up independently or as co-author of a paper. The number of works by a single author is unlimited. Registration for the conference is online using the application form for registration. The conference will take place through suitable software for conferences on which any participants would be notified at the time.
Organizers will provide a Book of abstracts with the main information about the conference schedule, contact and instructions for online attending. Proceedings have the potential to be published, according to the papers delivered and interests of participants.
U petak, 11. prosinca u 10 sati održat će se virtualni znanstveni simpozij 200 godina Katastra Franje I. u Istri. Organizatori su Istarsko povijesno društvo, Centar za interdisciplinarna arheološka istraživanja krajolika i Gradska knjižnica i čitaonica Pula.
Katastar Franje I., iako ponajprije izrađen u porezne svrhe, zbog svojeg opsega i raznovrsnosti podataka postao je nezaobilazan izvor za proučavanje 19 stoljeća. Kartografski prikazi odražavaju detaljan preslik prostora onoga vremena s informacijama o izgrađenim objektima te plodnim, šumovitim, ali i neplodnim zemljištima koja nisu podlijegala porezu. Kartografsku građu prate bogati pisani elaborati koji daju uvid u vlasničku strukturu. Zbog obilja podataka koje donosi, katastar privlači cijeli niz istraživača koji se njime bave iz različitih perspektiva: geografske, ekonomske, agronomske, demografske, pravno-nasljedne i drugih.
Za sudjelovanje na ovom događanju nije potrebno preuzimati ZOOM aplikaciju, dovoljno je koristiti web preglednik (preporučamo Chrome). Događanju se pristupa „klikanjem“ na „Join a meeting“. Prilikom ulaska na sastanak, zvuk i video Vašeg profila će biti isključeni te ljubazno molimo da ostavite upaljenu opciju „Mute“ kako ne bi dolazilo do kakofonije, dok je korištenje videa opcionalno.
Arheološki stručni kamp – pet dana oživljene pretpovijesti u Galeriji AMZ “Prehistory Adventure – iskustvena šetnja kroz prapovijesnu baštinu” 9.-13. 11.2020.
Galerija Arheološkog muzeja u Zagrebu (Ul. Pavla Hatza 6) i virtualno putem komunikacijske platforme
Zanimljiva predavanja domaćih znanstvenika i istraživača, okrugli virtualni stolovi s eminentnim stranim sudionicima te predstavljanje edukativnih alata, atraktivan su sadržaj petodnevnog interdisciplinarnog kampa koji na temu pretpovijesne baštine organizira Arheološki muzej u Zagrebu od 9. do 13.11. u prostoru Galerije AMZ. Kamp se realizira u sklopu Interregovog projekta Prehistory Adventure i namijenjen je stručnoj javnosti, no dio programa bit će interesantan i široj publici.
Relevantna stručna znanja o pretpovijesnoj baštini, načini njezine prezentacije i promocije te edukacija o arheološkoj baštini u muzeju i izvan njega, teme su stručnog kampa kojeg od 9. do 13.11. organizira Arheološki muzej u Zagrebu.
Svojim vrlo sadržajnim programom Arheološki stručni kamp okrenut je stručnoj javnosti; muzealcima, arheolozima, profesorima povijesti te studentima povijesti, arheologije, muzeologije i srodnih smjerova, no brojne teme bit će zanimljive i široj publici. Petodnevni program odvijat će se uživo u Galeriji AMZ (Ul. Pavla Hatza 6) te online, a publici će interakcija s predavačima biti omogućena kroz virtualno sudjelovanje putem komunikacijske platforme.
U okviru Arheološkog stručnog kampa raspravljat će se o stručnim sadržajima i područjima primjene različitih metodologija u interpretaciji pretpovijesnog razdoblja, s fokusom na razdoblje srednjeg paleolitika. Program kampa koncipiran je oko nekoliko tematskih cjelina, a to su međunarodni virtualni okrugli stolovi, ciklus predavanja vrhunskih znanstvenika i istraživača paleolitika, skup predavanja na temu edukacije o paleolitičkoj baštini u okviru obrazovnih ustanova i izvan njih, te o načinima prezentacije i interpretacije paleolitičke baštine. U suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje na kampu će biti izložena i problematika podučavanja pretpovijesti u školama izložena iz perspektive stručnjaka koji se bave obrazovanjem, Timura Križaka i Duše Šarunić.
Međunarodne virtualne okrugle stolove pod nazivom „Upravljanje paleolitičkom baštinom“ i „Pretpovijesne kulturne rute u Europi“ moderirat će ravnatelj AMZ-a Sanjin Mihelić, dok će moderator okruglog stola pod nazivom „Turistička valorizacija paleolitičkog nasljeđa“ biti Iva Silla, interpretacijski edukator i vodič.
Vrhunski znanstvenici i istraživači paleolitika pobliže će kroz niz večernjih predavanja publiku upoznati s raznim aspektima života paleolitičkih zajednica. Predavanje dr. sc. Ivora Jankovića s Instituta za antropologiju donijet će brojne znanstvene spoznaje vezane uz ovu zanimljivu populaciju daleke prošlosti, a sintezu rezultata suvremenih multidisciplinarnih istraživanja paleolitika (starijega kamenog doba) iznijet će dr. sc. Ivor Karavanić, s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Do sada slabo poznato stijensko slikarstvo u Hrvatskoj te značaj nalazišta u Romualdovoj pećini u Istri predstavit će Darko Komšo, ravnatelj Arheološkog muzeja Istre, a paleolitik kao temu filmske umjetnosti obradit će Daniel Rafaelić (KIC). Koje je zanimljive činjenice o životu i smrti drevnih ljudi moguće iščitati iz pročavanja ljudskih kostura otkrit će dr. sc. Mario Novak s Instituta za antropologiju, dok će dr. sc. Siniša Radović iz HAZU-a naglasak staviti na značenje životinja u svakodnevnom životu pretpovijesnih ljudi. Napomenimo i to da će prije predavanja biti moguća neformalna druženja s navedenim predavačima koja će pridonijeti interaktivnosti kampa.
Kustosi Arheološkog muzeja u Zagrebu muzejska savjetnica dr.sc. Jacqueline Balen, viša kustosica pedagoginja Zorica Babić, Ozren Domiter i Anja Bertol Stipetić održat će skup predavanja na temu edukacije učenika, obrazovnih stručnih kadrova kao i šire javnosti o arheološkoj baštini u muzeju te izvan njega te načinima suradnje s lokalnim zajednicama na čijem se području ta baština nalazi, kao i novim načinima prezentacije baštine putem novih tehnologija. O interpretaciji baštine kao alatu za razumijevanje vrijednosti paleolitičkog nasljeđa govorit će Iva Silla (Kazivačica).
Na kampu će također biti predstavljeni edukativni alati (poster, deplijan), posebno razvijeni za potrebe kampa koji će se besplatno distribuirati školama u svrhu edukacije kao i promocije paleolitičke baštine. Još jedan vrlo pitak, pristupačan i slikovit edukativni alat, knjižicu pod nazivom „Mala knjiga evolucije čovjeka“ u izdanju Alfe predstavit će autori dr. sc. Ivor Janković s Instituta za antropologiju i ilustratorica Issa Bratinčević.
Projekt “Prehistory Adventure – iskustvena šetnja kroz prapovijesnu baštinu” izvodi se u sklopu Programa prekogranične suradnje Interreg V-A Slovenija-Hrvatska, a sufinanciran je sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR). Cilj projekta jest očuvati i posjetiteljima na poučan i avanturistički način približiti arheološku baštinu te znanje o pretpovijesti čemu će realizacija ovog stručnog arheološkog kampa uvelike pridonijeti.
Sva predavanja moguće je pratiti uživo u Galeriji AMZ ili online putem komunikacijske platforme dok je okrugle stolove moguće pratiti samo online.
Molimo zainteresirane sudionike da se za svako predavanje koje ih zanima prijave na e-mail adresu: sjacic@amz.hr uz napomenu radi li se o praćenju uživo ili online. Na istu adresu molimo da se prijavi i online praćenje okruglih stolova po izboru.
Ponedjeljak, 09. 11. 2020. 12:30 h Otvorenje arheološkog stručnog kampa 13:00 h Zorica Babić (Arheološki muzej u Zagrebu) „Popularizacija pretpovijesne zbirke stalnog postava Arheološkog muzeja u Zagrebu školskoj populaciji”
Najbrojnija publika u Arheološkom muzeju u Zagrebu svakako su učenici osnovnih i srednjih škola, s naglaskom na one petih i šestih razreda osnovne škole te prvih razreda srednjih škola. Prvenstveno je tome tako jer u tim razredima po Nacionalnom kurikulumu nastave povijesti uči se o arheologiji, pretpovijesnom razdoblju, odnosno razdoblju prije pisma. Dolaskom učenika u Muzej, nastava se može obogatiti konkretnim predmetima, možemo reći dodirom prošlosti, kako bi učenici mogli lakše razumjeti ovo bogato razdoblje. Zbog toga, viša kustosica pedagoginja osmišljava raznovrsne dodatne edukativne programe kako bi pretpovijest učenicima bila razumljivija, dostupnija i zabavnija. Takvi edukativni programi sastoje se od upoznavanja Pretpovijesne zbirke kroz prilagođeno stručno vodstvo te tematskom edukativnom radionicom. Svaka takva radionica osmišljena je na svoj način, didaktičkog je karaktera te posjeduje različite didaktičko – metodičke pristupe poput diskusije i razgovora s učenicima, demonstracije materijalnih izvora, individualnog učenja, učenja u skupinama ili grupnog rada, iskustvenog učenja, rješavanje problema, razvijanja kritičkog mišljenja, likovnog izražavanja i ostalih pristupa.
17:00 h Timur Križak (Agencija za odgoj i obrazovanje) „Prapovijest u nastavi povijesti i stručnom usavršavanju učitelja”
U izlaganju je dan pregled prapovijesne tematike u nastavi povijesti u osnovnim i srednjim školama Republike Hrvatske. Prikazani su nastavni sadržaji i koncepti koji su obuhvaćeni nastavnim programima i kurikulima. Prikazan su problemi u realizaciji nastavnih ciljeva postavljenima u prosvjetnim dokumentima. U izlaganju se daje pregled uključenosti prapovijesnih sadržaja u stručno usavršavanje učitelja u programima Agencije za odgoj i obrazovanje te suradnja koja je ostvarena s institucijama koje čuvaju i prikazuju prapovijesnu baštinu.
18:30 h Upoznaj dr. sc. Maria Novaka 19:00 h dr. sc. Mario Novak (Institut za antropologiju)
“Ljudski kostur – nepresušni izvor spoznaja o životu i smrti drevnih ljudi“
U predavanju će biti govora o tome koje sve informacije o životu (i smrti) drevnih ljudi se mogu saznati iz analize njihovih koštanih i zubnih ostataka kao što su spol, starost u trenutku smrti, bolesti i ozljede, vrsta prehrane, svakodnevne aktivnosti i sl. Uz to, bit će opisane i najmodernije metode kao što su analize drevne DNK i stabilnih izotopa koje nam omogućavaju da dobijemo odličan uvid u različite aspekte svakodnevnice naših davnih predaka. Sve pružene informacije bit će popraćene primjerima iz recentnih istraživanja u kojima je sudjelovao i sam autor.
Utorak, 10.11.2020. 13:00 h dr. sc. Jacqueline Balen (Arheološki muzej u Zagrebu) “Prezentacija i popularizacija arheološke baštine-primjeri dobre prakse”
U predavanju će biti riječi o načinima, odnosno mogućnostima prezentacije i popularizacije arheološke kulturne baštine s ciljem edukacije i podizanja javne svijesti o istoj. Kroz primjere projektnih aktivnosti Arheološkog muzeja u Zagrebu pokazati će se raspon suradnje s lokalnim dionicima svih razina (od učenika do lokalne samouprave) s ciljem promocije, prezentacije i stvaranje temelja za održivi razvoj arheološke baštine.
18:30 h Upoznaj dr. sc. Ivora Karavanića 19:00 h dr. sc. Ivor Karavanić (Sveučilište U Zagrebu, Filozofski fakultet) „Oživljavanje paleolitika: životni stil, prehrana i simbolika lovaca skupljača na jugu Srednje Europe“
Iznijet će se sinteza rezultata suvremenih multidisciplinarnih istraživanja paleolitika (starijega kamenog doba) u vidu rekonstrukcije životnog stila, prehrane i simboličnog ponašanja lovaca skupljača, napose neandertalaca i ranih modernih ljudi. Posebna pozornost bit će posvećena spoznajama utemeljenim na istraživanjima paleolitika u Hrvatskoj i Sloveniji.
Srijeda, 11.11.2020. 11:30 h Prezentacija publikacija „Mala knjiga evolucije čovjeka“ (izdanje izdavačke kuće Alfa) i edukativnog deplijana
Publikacije će predstaviti autori dr. sc. Ivor Janković (Institut za antropologiju) i ilustratorica Issa Bratinčević
12:00 h Okrugli stol „Upravljanje paleolitičkom baštinom“ (Management of Palaeolithic Heritage), moderator: Sanjin Mihelić (Arheološki muzej u Zagrebu)
Na ovom međunarodnom okruglom stolu, predstavit će se različiti aspekti upravljanja paleolitičkom baštinom. Jedno od osnovnih pitanja koja će se postaviti je kako predstaviti paleolitičku baštinu široj javnosti te na koji način suvremeni arheološki muzeji te druge baštinske ustanove pristupaju ovoj temi. Drugo je važno pitanje zaštita baštine u izvornom, prirodnom ambijentu, jer posve je jasno da modeli zaštite i očuvanja, primjerice, u pećinama imaju vrlo malo podudarnosti s nalazištima na otvorenom prostoru ili pak s čitavim arheološkim krajolicima. Kao uvodničari pojavljuju se ravnatelji nekoliko prestižnih arheoloških ustanova iz Hrvatske i inozemstva. Okrugli stol bit će održan na engleskom jeziku.
13: 00 h Ozren Domiter (Arheološki muzej u Zagrebu), Vinko Tarbušković (Agencija za upravljanje Starigradskim poljem), Gordija Marijan (SŠ Hrvatski kralj Zvonimir) “Arheološki susreti u školama – O arheologiji i ulozi muzeja u suvremenom društvu”
Arheološki susreti u školama su edukativni muzejski program kojeg Arheološki muzej u Zagrebu sustavno provodi već sedmu godinu zaredom uz potporu Ministarstva kulture i medija te Ministarstva znanosti i obrazovanja. Na nacionalnoj razini program je održan u preko 50 škola, a teži demistificirati predodžbu arheologije baštinjenu iz popularne kulture, približiti arheologiju učeničkoj populaciji, podići razinu svijesti o lokalnoj baštini te korisnicima programa približiti muzejsko djelovanje kroz izravno ostvarenje društvene uloge muzeja. Taktička i operativna razina Programa nužno se prilagođavaju partikularnim potrebama i datostima sredine u kojoj se održavaju. Strateški, program teži postići nacionalan značaj te zaživjeti kao dodatni didaktički element unutar obrazovnog sustava kojim bi se trajno i sustavno razvijala svijest o baštini u cjelini.
17:00 h Duša Šarunić (OŠ Pušča) “Prapovijesna baština u nastavi”
Izložena su iskustva i rezultati dugogodišnjeg rada s učenicima osnovne škole u kojima se nastojalo motivirati i odgojiti svjesne mlade ljude s pozitivnim stavom o zaštiti kulturne baštine. Dio tih nastojanja ostvaren je u nastavi o prapovijesti. Kombinacijom različitih nastavnih postupaka i tehnika postignuto je znatno bolje razumijevanje sadržaja i koncepata prapovijesti. Predstavljeni su primjeri iz nastave i tehnološka rješenja kojima se učiteljica služila u svom radu. Značajni rezultati ostvareni su terenskim radom i povezivanjem s ostalim nastavnim predmetima, osobito likovnom kulturom. Učenje o prapovijesti prikazuje se kao dio svjetske i nacionalne kulturne baštine. Na taj način učenici spoznaju baštinu, vrednuju je i uključuju se u njenu zaštitu.
18:30 h Upoznaj Daniela Rafaelića 19:00 Daniel Rafaelić (KIC) “Zora civilizacije i film“
Predavanje se sastoji od tri dijela. Prvi je pregledni, tijekom kojeg se okupljene upoznaje s najpoznatijim, najvažnijim ali i onim posve nepoznatim filmovima koji tematiziraju kako postanak ljudske vrste, tako i početak života na zemlji. Drugi dio predstavlja kratki case-study njemačkog filma, u sklopu kojeg se raspravlja o aproprijaciji prapovijesne arheologije tijekom III. Reicha. Treći i završni dio uključuje analizu i projekciju animiranog prikaza prapovijesti, studija Walt Disney.
Četvrtak, 12.11.2020. 12:00 h Okrugli stol „Turistička valorizacija paleolitičkog nasljeđa“, moderator: Iva Silla (Kazivačica)
Okrugli stol koji okuplja četiri do pet sudionika pokušat će odgovoriti na pitanje što je potrebno da se stvori interes i veza posjetitelja s paleolitičkim naslijeđem. Sudionici će redom biti osobe s iskustvom u inovativnoj prezentaciji baštine posjetiteljima ili osobe s uvidom u destinacije koje su na neki način turistički valorizirale arheološko naslijeđe. Razgovarat ćemo o postojećim primjerima iz prakse, o tematskim kulturno-turističkim proizvodima i potencijalima za daljnji razvoj niše, kao i značaju pažljive interpretacije u približavanju paleolitičke baštine posjetiteljima.
13:00 h Anja Bertol Stipetić (Arheološki muzej u Zagrebu) “Prezentacija kulturne baštine u Hrvatskoj putem interaktivnih tehnologija”
Što su to interaktivne tehnologije i čemu one služe? Na koji način su inkorporirane u muzejima i na lokalitetima? Čemu doprinose i kako se koriste? Koju funkciju su interaktivne tehnologije u Hrvatskoj imale prije epidemije korona virusom i potresa koji je zadesio Zagreb 22. ožujka 2020. godine, a koju funkciju imaju danas?
Ovim predavanjem bit će ponuđeni odgovori na ova, a i mnoga slična pitanja koja se tiču prezentacije kulturne baštine u Hrvatskoj putem interaktivnih tehnologija. Osim toga, prezentirat će se neki primjeri dobre prakse u Hrvatskoj, među kojima će riječi biti i o aktualnom EU projektu „Virtualni arheološki krajolici Podunavlja“ u sklopu Arheološkog muzeja u Zagrebu.
17:00 h dr. sc. Siniša Radović (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti) „Prapovijesna arheozoologija – životinje u svijetu prapovijesnih ljudi”
Autor će govoriti o značenju životinja u svakodnevnom životu ljudi u prapovijesti. Predavanje će biti popraćeno zanimljivim primjerima analize i interpretacije životinjskih ostataka s arheoloških nalazišta iz razdoblja srednjeg kamenog doba do kasnog brončanog doba na prostoru današnje Hrvatske. Poseban osvrt bit će na strategije preživljavanja i prilagodbu na promjene u okolišu, ali i na ulogu pojedinih životinjskih vrsta kao medija ritualnog izražavanja.
18:30 h Upoznaj Darka Komšu 19:00 h Darko Komšo (Arheološki muzej Istre) “Hrvatsko stijensko slikarstvo, s naglaskom na otkriće paleolitičkih pećinskih slikarija u Romualdovoj pećini u Istri”
Na području Hrvatske i jugoistočne Europe stijenske slikarije su u pravilu slabo poznate, a zabilježeno je tek nekoliko lokaliteta. Tijekom 2009. godine započeo je projekt pod nazivom CRORA (CROatian Rock Art – Hrvatsko stijensko slikarstvo), koji ima za cilj sustavno katalogiziranje, valorizaciju i prezentaciju stijenskih slikarija na tlu Hrvatske. Posebno je potrebno istaknuti nalazište Romualdova pećina u Istri, gdje su pronađene paleolitičke pećinske slikarije, stare preko 30.000 godina, prve takve u Hrvatskoj. U pećini su ukupno zabilježene 44 slikarije, od kojih se ističe nekoliko crteža, koji predstavljaju bizona, divokozu, shematizirane prikaze ljudi i trokutove, koji mogu simbolizirati ženski spol. Preliminarna istraživanja stijenskih slikarija na području Hrvatske su zabilježila brojna nalazišta s gravurama i slikarijama, te ukazala kako je ovo područje, sa svojim brojnim krškim fenomenima izuzetno potencijalna regija za daljnja sustavna rekognosciranja u potrazi za prikazima stijenske umjetnosti.
Petak 13.11.2020. 12:00 h Okrugli stol „Pretpovijesne kulturne rute u Europi“ (Prehistoric Cultural Routes in Europe), moderator: Sanjin Mihelić (Arheološki muzej u Zagrebu)
Kulturne rute su relativno nov te nadasve brzorastući oblik valorizacije kulturne baštine kroz umrežavanje većeg broja dionika na jednom širem području. Raspon koji takve rute mogu pokrivati kreće se od lokalnih i regionalnih okvira, preko nacionalnih do internacionalnih ruta, poput onih najpoznatijih koje nose certifikat Vijeća Europe. Ovaj međunarodni okrugli stol, pozabavit će se pitanjima umrežavanja dionika oko tema koje se tiču pretpovijesne baštine na širem europskom prostoru, s posebnim naglaskom na pretpovijesne rute koje barem jednim svojim dijelom prolaze kroz područje Republike Hrvatske. Okrugli stol bit će održan na engleskom jeziku.
13:00 h Iva Silla (Kazivačica) “Interpretacija baštine kao alat za razumijevanje vrijednosti paleolitičkog nasljeđa”
Svatko tko se profesionalno bavi baštinom, redovito se susreće s pojmom interpretacije baštine. Ovo predavanje će pojasniti što se krije iza tog pojma te kako prepoznati i prenijeti njeno dublje značenje posjetiteljima. Predstavit će jednostavne alate osobne interpretacije koji pomažu da se posjetitelji aktivno uključe u razgledavanje baštinskih lokaliteta. Dotaknut ćemo i inovativne prakse, poput oživljene povijesti i igrifikacije, koje mogu, ukoliko se pažljivo izvode, biti način kvalitetne interpretacije baštine. Pritom će svi primjeri biti usko vezani za paleolitičko naslijeđe i tematiku arheološkog kampa. Sudionici predavanja će dobiti zrno inspiracije, osnovna znanja i cjelovitu sliku o mogućnostima korištenja alata interpretacije u budućem radu.
18:30 h Upoznaj dr. sc. Ivora Jankovića 19:00 h dr. sc. Ivor Janković (Institut za antropologiju)
„Neandertalci – daleki rođaci“
Predavanje će upoznati zainteresiranu publiku sa znanstvenim spoznajama vezanim uz ovu zanimljivu populaciju daleke prošlosti. Kroz povijesni pregled i pregled glavnih nalaza i nalazišta, pružit će se podloga razumijevanju anatomskih i kulturnih odlika neandertalaca, s posebnim naglaskom na lokalitete u Hrvatskoj. Nadalje, kroz pregled suvremenih postignuća na polju paleoantropologije, arheologije te genetike zainteresirana publika steći će uvid u najnovija otkrića i budući tijek istraživanja.
Sva predavanja moguće je pratiti uživo u Galeriji AMZ ili online putem komunikacijske platforme dok je okrugle stolove moguće pratiti samo online.
Molimo zainteresirane sudionike da se za svako predavanje koje ih zanima prijave na e-mail adresu: sjacic@amz.hr uz napomenu radi li se o praćenju uživo ili online. Na istu adresu molimo da se prijavi i online praćenje okruglih stolova po izboru.
Poveznica za on-line sudjelovanje https://zoom.us/j/9352550716?pwd=OXZVR0hUUTRHejZMWUJyZjFkUnp5QT09
7. međunarodni znanstveni skup srednjovjekovne arheologije Tajne željeza – od sirovine do željeznog predmeta
Od 10. do 11. rujna 2020. godine u Galeriji AMZ, Ulica Pavla Hatza 6, održat će se 7. međunarodni znanstveni skup srednjovjekovne arheologije “Tajne željeza – od sirovine do željeznog predmeta” u organizaciji Instituta za arheologiju u suradnji s Arheološkim muzejom u Zagrebu.
Organizator: Institut za arheologiju
Suorganizator: Arheološki muzej u Zagrebu
Znanstveno pokroviteljstvo: Nacionalni odbor INQUA – Međunarodna unija za istraživanje kvartara, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Znanstveni skup ostvaren je uz pomoć Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i Hrvatske zaklade za znanost.
EPIDEMIOLOŠKE MJERE
POZIV NA ONLINE PRAĆENJE 7. MEĐUNARODNOG ZNANSTVENOG SKUPA SREDNJOVJEKOVNE ARHEOLOGIJE
Zbog epidemioloških mjera broj sudionika u Galeriji AMZ je ograničen na 22 osobe uz obaveznu dezinfekciju ruku na samom ulazu. Tijekom boravka na znanstvenom skupu obavezno je nošenje zaštitnih maski i održavanje propisanog fizičkog razmaka. Iz tog razloga pozivamo sve zainteresirane slušače da se priključe znanstvenom skupu na online platformi https://www.crowdcast.io/e/secrets-of-iron—from
7. međunarodni znanstveni skup srednjovjekovne arheologije Tajne željeza – od sirovine do željeznog predmeta u organizaciji Instituta za arheologiju u suradnji s Arheološkim muzejom u Zagrebu održat će se u prostorijama Galerije AMZ, Ulica Pavla Hatza 6, od 10. do 11. rujna 2020. godine.
It is our pleasure to invite you to the 8th scientific conference Methodology and Archaeometry which will take place on 3rd and 4th of December 2020 at the Faculty of Humanities and Social Sciences of the University of Zagreb
The scientific conference Methodology and Archaeometry is being organised by the Department of Archaeology, Faculty of Humanities and Social Sciences of the University of Zagreb since 2013. The goal of the conference is to entice interdisciplinarity, critical thinking, new insights and approaches as well as new theoretical frameworks in contemporary archaeological science. Coverage of a wide spectrum of themes and scientific disciplines has resulted in papers and discussions that promote scientific issues in the fields of methodology, documentation and interpretation of archaeological data.
The interdisciplinary character of the conference brings together archaeologists and researchers from other scientific disciplines with whom archaeologists collaborate closely; and who – through their work, projects and ideas – promote new insights about the interpretation of the human life in the past.
Section Methodology
The main questions this section is aimed to address are:
1. Archaeological methodology: Recent trends and continuous problems
2. Interpreting archaeological record
3. Misuse of the archaeological record
4. Archaeological heritage management standards
5. Data sharing in archaeology: Open access digital repositories
6. Experimental archaeology
7. Technological advances and underwater archaeology
Section Archaeometry
The main questions of this session are:
1. Raw material provenance studies
2. Archaeological methodology in the interpretation of archaeometric studies
3. Technological studies
4. Radiocarbon analysis and interpretation
Please send the summaries of your oral presentations and posters by the 1st of October 2020 to the e-mail address metarh@ffzg.hr
Abstracts should be submitted according to the following structure:
Author details: full name, organization, address, email
Title: choose a title that reflects the main message of the abstract
Keywords: please include 4-6 key words
Text: should not exceed 300 words
All summaries will be published in the abstract book and available at the web site of the conference.
The official language of the conference is English. There is no registration fee.
Nakon nadogradnje PHP-a na Portalu, brojač pregleda pojedinog posta je resetiran s datumom 29. 4. 2018. u 14h (prethodni podaci prikupljeni po brojaču započetog 21.3.2016. u 22h izbrisani su ponovnom instalacijom plugin-a). Broj pregleda po pojedinom postu prije navedenog datuma (29. 4. 2018.) nije evidentiran i uključen u prikaz, tj. prikazani broj pregleda pojedinog posta odnosi se na stanje od trenutka uključenja plugin-a. Brojač je uključen radi transparentnog praćenja broja pregleda pojedinog posta na Portalu.
Izdvojeno
Riječ Urednika – ‘Summa summarum aktivnosti 6 godina poslije osnivanja Ususret 7. godini ‘arheološke ere’ avec les bonnes résolutions pour 2016′
We use cookies to ensure that we give you the best experience on our website. If you continue to use this site we will assume that you are happy with it.Ok
