AMZ – Izložba ‘Stipan Kujundžić – Orijentalna glazbala’ (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu i ULUPUH imaju čast pozvati Vas na otvorenje izložbe

Stipan Kujundžić – Orijentalna glazbala

u ponedjeljak 17. prosinca s početkom u 19 sati
u  Arheološkom muzeju u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 19

Prigodom otvorenja autor izložbe Stipan Kujundžić i lutnjist Igor Paro izvest će nekoliko improvizacija na glazbalima.
Plakat AMZ Orijentalna Glazbala Web
„Izložba obuhvaća rezultate višegodišnjih istraživanja daleke i blisko istočnjačke narodne glazbene baštine i gudalačkih instrumenata, jednako kao i takvih glazbala u regiji. Unutar ovog velikog područja, odnosno brojnih pripadnih glazbenih instrumenata, autor je odabrao 14 glazbala. Njihova se pripadnost veže uz sljedeća područja: Hrvatsko Dinarski areal, Bosna i Hercegovina, Albanija, Srbija, Bugarska, Turska, Perzija, Irak, Azerbejdžan, Armenija, Gruzija, Kazahstan, Uzbekistan, Turkmenistan, Afganistan, Pakistan, Indija, Kašmir, Kina i Japan. Stipan Kujundžić je oblikovao tih 14 odabranih orijentalnih glazbala prema izvornim uzorcima, ali u vlastitoj umjetničkoj interpretaciji njihove forme. Usmjerio se je na proučavanje i svladavanje gradbene tehnike odabranih instrumenata te, prije svega, na kiparsko promišljanje njihovog oblikovanja. Nakon pomnog studiranja i prenošenja tradicijske sheme, on primjenjuje posvemašnju redukciju uobičajenih tradicijskih rezbarenih i drugih uresa. Umjesto toga, on koristi na svakom glazbalu veći broj raznolikih vrsta drveta. Tim postupkom on dobiva njihova različita strukturalna i koloristička svojstva te ostvaruje jednu novu, vrlo zanimljivu geometriju unutar cjeline. Ona se temelji na ideji obilježavanja pojedinih konstrukcijskih elemenata glazbala uporabom različitih vrsta drveta. To je provedeno na iznimno suptilan način, što u konačnici rezultira pojavom vrlo elegantnih objekata skulpturalnih karakteristika. Nedvojbeno je riječ o nadahnutim kiparskim zahvatima, pri čemu je u potpunosti sačuvana temeljna funkcija glazbala, a to je da se na njima može svirati.“ (Mario Beusan, iz uvodnog teksta za izložbu)

Sam autor, akademski kipar Stipan Kujundžić kaže: „Glazba je u mojem životu jednako važna kao i kiparstvo. Oduvijek sam bio okružen glazbom i glazbalima. Od malena sviram na nekoliko instrumenata. Imotske gusle su moja opsesija, pa sam već odavna svladao tehniku građenja tog instrumenta. Isprva su to bile replike izvornog instrumenta, a potom sam se na nagovor profesora Beusana usmjerio prema preoblikovanju s ciljem spajanja kiparskog i glazbenog umijeća. Iako je bavljenje time bilo periferno, obzirom na moju temeljnu profesionalnu kiparsku usmjerenost, uvijek je u meni pobuđivalo veliku radost i znatiželju.“

Organizator: ULUPUH
Partner: Arheološki muzej u Zagrebu

Izložba je realizirana uz financijsku potporu Ministarstva kulture RH i Grada Zagreba.

Info
AMZ PRESS

AMZ – Predavanje REFLEKSIJE TROJANSKOG RATA U KULTURI – ODABRANE TEME (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu poziva Vas na predavanje u sklopu ciklusa Godina Troje u Hrvatskoj 
REFLEKSIJE TROJANSKOG RATA U KULTURI – ODABRANE TEMEkoje će se održati u utorak, 18. prosinca s početkom u 13 sati
u Velikoj dvorani Arheološkog muzeja u Zagrebu.

Predavač: dr. sc. Marina Milićević Bradač, red. prof. art., Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

O predavačici:

Marina Milićević Bradač rođena je u Zagrebu 1957. g. Tu je završila osnovnu školu i Klasičnu gimnaziju 1975. g. Iste se godine upisala na Filozofski fakultet u Zagrebu na arheologiju kao A i klasičnu filologiju kao B predmet. Diplomirala je 1980. g. 1983. g. primljena je kao postdiplomant pripravnik za asistentske poslove na Katedru za klasičnu arheologiju pri Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Magistrirala je 1983. g. s radom Rimski kalendar s posebnim obzirom na njegovu epigrafsku izvornu građu. Za znanstvenog asistenta na Katedri za klasičnu arheologiju izabrana je 1985. g. Doktorirala je 1993. g. s disertacijom Prethistorijski korijeni nekih aspekata grčke religije. Tada je upisana u registar istraživača kao znanstveni suradnik pod matičnim brojem 128774. 1996. g. izabrana je u zvanje docenta za znanstveno područje humanističkih znanosti, povijesne znanosti – arheologija. 1999. g. izabrana je u zvanje izvanrednog profesora, a 2004. g. u zvanje redovitog profesora na Katedri za klasičnu arheologiju na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu te 2010. g. u zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju.

Predaje klasičnu arheologiju Grčke i Rima, a bavi se poviješću antičkih i prapovijesnih religija kao i nasljeđem i fenomenom antičkih motiva u suvremenoj popularnoj kulturi.

Predavanje - Godina Troje

Info
AMZ PRESS

AMZ – Otkrivanje spomenika “Novac cara Hadrijana” (PRESS)

Otkrivanje spomenika

“Novac cara Hadrijana”
15. prosinca 2018. godine
ispred zgrade Županijskog suda u Zagrebu, Zrinjevac 5.

u sklopu muzejske akcije „Zagreb dok ga još ni bilo – prije 1094. godine“

U subotu, 15. prosinca 2018. godine u 12 sati, održat će se otkrivanje spomenika Novac cara Hadrijana u sklopu muzejske akcije Zagreb dok ga još ni bilo – prije 1094. godine, ispred zgrade Županijskog suda u Zagrebu, Zrinjevac 5.

Brončani sestercij cara Hadrijana (117. – 138. god.) trinaesti je u nizu spomenika koji su postavljeni tijekom 28 godina sustavnog provođenja muzejske akcije „Zagreb dok ga još ni bilo – prije 1094“ kojom se obilježavaju autentična mjesta pronalaska predmeta arheološkog i paleontološkog značaja, postavljanjem njihovih kopija u danas živuće, urbano tkivo Zagreba.

Brončani sestercij cara Hadrijana, kovan u razdoblju od 134. – 138. godine, pronađen je slučajno, 1877. godine, prilikom izgradnje zgrade tadašnjeg Sudbenog stola, odnosno današnjeg Županijskog suda u Zagrebu. Original novca čuva Numizmatički odjel Arheološkog muzeja u Zagrebu. Gotovo stoljeće i pol kasnije od pronalaska, njegova je kopija interpolirana u pročelje zgrade Županijskog suda, na istu onu lokaciju gdje ga je davnih dana izgubio njegov nesmotreni vlasnik.

Autori akcije „Zagreb dok ga još ni bilo – prije 1094.“: Zoran Gregl, Nenad Jandrić, Željko Kovačić i Ozren Domiter
Koordinacija: Arheološki muzej u Zagrebu
Izrada modela: Zdravko Ladiš
Lijevanje: Ljevaonica umjetnina Akademije likovnih umjetnosti

Spomenik je realiziran sredstvima Grada Zagreba.

 

Otkrivanje spomenika

Info
AMZ PRESS

AMZ – Radionica A SAD MALO O GLAGOLJICI (PRESS)

U sklopu cjelogodišnjeg programa BRANIMIROVA GODINA

radionica A SAD MALO O GLAGOLJICI

u subotu 15. prosinca s početkom u 11 sati u prostoru pedagoškog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu,
Trg Nikole Šubića Zrinskog 19

Cijena sudjelovanja na radionici 10,00 kuna

Radionica je namijenjena djeci i mladima starosti od 8 do 12 godina, ali i svima ostalim koji žele nešto napisati na glagoljici.

Obavezna najava sudjelovanja na mail: zbabic@amz.hr

Glagoljica se počela razvijati u vrijeme kada je živio knez Branimir. Nije se još upotrebljavala na našim prostorima, no svakako je kao jedno ranosrednjovjekovno pismo samo po sebi vrlo zanimljivo. Na kamenim spomenicima našeg prostora počela se koristiti u 11. stoljeću, a kao dokaz tome je najpoznatiji takav spomenik – Baščanska ploča. Original Baščanske ploče danas se čuva u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti.
Pitate se, zašto onda radionica glagoljice u Arheološkom muzeju u Zagrebu? Nekoliko je razloga, nastanak glagoljice datiramo u 9. stoljeće, vrlo je značajno pismo koje se na prostoru Hrvatske najduže koristilo, a na njoj su i pisani spomenici koji se odnose na naše narodne vladare. I danas je glagoljica vrlo popularna pa zašto ne bismo nešto i o tome naučili.
Info
AMZ PRESS

AMZ – Predavanje – TRAGOVIMA IZGUBLJENIH TROJANACA I UKRADENOGA TROJANSKOGA BLAGA (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu
poziva Vas na predavanje u sklopu ciklusa Godina Troje u Hrvatskoj 

TRAGOVIMA IZGUBLJENIH TROJANACA I UKRADENOGA TROJANSKOGA BLAGA

koje će se održati u utorak, 11. prosinca s početkom u 19 sati u Velikoj dvorani Arheološkog muzeja u Zagrebu.

O predavaču:
Helena Tomas diplomirala je arheologiju i grčki jezik i književnost 1997. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a iduće godine zaposlila se na Odsjeku za arheologiju. 2003. godine doktorirala je na Sveučilištu u Oxfordu, Velika Britanija, s disertacijom “Understanding the transition between Linear A and Linear B scripts” (mentor: prof. dr. sc. John Bennet). Od 2004. godine na Odsjeku za Arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predaje kolegije: Osnove egejske arheologije, Egejska arheologija, Mikenska epigrafija, Mikensko društvo kroz Linear B, Grčki jezik za arheologe I, Grčki jezik za arheologe II. 2006. godine izabrana je u zvanje docenta, a 2011. u zvanje izvanrednog profesora. Od 2011. godine pročelnica je Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Njeni istraživački interesi obuhvaćaju egejska brončanodobna pisma i administraciju te povezanost Egeide, Balkana i središnje Europe tijekom brončanoga doba.

Predavač: dr. sc. Helena Tomas, Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Predavanje - Godina Troje u Hrvatskoj
Info
AMZ PRESS

AMZ – Predavanje Traume i invalidnost u srednjem vijeku (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu Vas poziva na predavanje u sklopu cjelogodišnjeg programa Branimirova godina

Traume i invalidnost u srednjem vijeku

koje će se održati u četvrtak 6. prosinca s početkom u 18 sati u Velikoj dvorani Arheološkog muzeja u Zagrebu.

predavač: prof. dr. sc. Mario Šlaus, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Antropološki centar
Ulaz je slobodan!
Analiza trauma u arheološkim populacijama daje podatke o ključnim ili presudnim događajima u životima naših predaka. Omogućuje nam da odredimo i kroz vrijeme pratimo učestalost nesreća i namjernog nasilja u različitim društvenim, političkim i ekološkim sustavima.
U ovom predavanju predstavit će se rezultati analize trauma u hrvatskim arheološkim populacijama s naglaskom na identificiranje vrste, vjerojatnosti preživljavanja i oružja s kojim su nanesene.
Predavanje

Info
AMZ PRESS