AMZ – Predavanje “Tragovi mumija – Prezentacija najnovijih paleoradioloških istraživanja na kanopskim vazama iz Arheološkog muzeja Zagrebu“ (PRESS)

Predavanje

Fotografija – Poklopac kanopske vaze (Arheološki muzej u Zagrebu, Igor Krajcar)

U petak, 31. kolovoza 2018. godine u 18 sati, u Arheološkom muzeju u Zagrebu, na predavanju “Tragovi mumija – Prezentacija najnovijih paleoradioloških istraživanja na kanopskim vazama iz Arheološkog muzeja Zagrebu“ predavači Dr. Frank Rühli i Dr. Mislav Čavka predstavit će najnovije rezultate istraživanja.

U Egipatskom odjelu Arheološkog muzeja u Zagrebu čuvaju se kanopske vaze, dio grobne opreme starih Egipćana, nazvane prema jednom od odvojaka rijeke Nila. U kanope su se odlagali unutarnji organi izvađeni pri mumificiranju, a cijeli je postupak imao za cilj oslobađanje duše iz tijela. Kanope su se postavljale na četiri strane oko sarkofaga. U njih su se odlagali jetra, pluća, želudac i crijeva, jer se vjerovalo da su to organi povezani s ovozemaljskim životom te da su na neki način smetnja pri elevaciji duše u nebo.

Paleoradiološka istraživanja provedena su na četiri kanopske vaze iz Arheološkog muzeja u Zagrebu u kojima su pronađeni mumificirani ljudski ostaci usporedbom tri standardne radiološke metode rendgenom, CT-om i magnetnom rezonancom.

O predavačima:
Frank Rühli, Dr. med., ravnatelj Instituta evolucijske medicine Sveučilišta u Zürichu, suvoditelj Švicarskog projekta mumija, vodeći je svjetski stručnjak u istraživanju mumija i mumificiranih ostataka.
VIŠE

Mislav Čavka Dr. med, radiolog u Kliničkoj bolnici Dubrava. Doktorirao je na RTG i CT istraživanjima ljudskih mumija iz staroegipatske zbirke Arheološkog muzeja u Zagrebu.

Izvor

AMZ PRESS

AMZ – Izložba Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj (PRESS)

Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj

Arheološki muzej u Zagrebu

Izložba Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj

Od 30. kolovoza do 19. studenog 2018. godine

U četvrtak, 30. kolovoza 2018. godine u 19 sati, u Arheološkom muzeju u Zagrebu otvorit će se izložba „Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj“.

Autorice Izložbe Jacqueline Balen, Ina Miloglav i Dragana Rajković prikazale su život populacija u bakrenom dobu na području sjevernog dijela Republike Hrvatske, njihovu međuovisnost i komunikaciju s ostalim dijelovima europskog kontinenta te kontinuitet života na prostoru Hrvatske.

Izložba prikazuje sve aspekte života eneolitičkog čovjeka kroz razdoblje od približno 2000 godina, kroz izradu predmeta za svakodnevnu upotrebu, ukrašavanje tih istih predmeta, načina organizacije naselja, prehrane, religije i kulta, iskorištavanja sirovina te zagrobnoga života.

Na izložbi se mogu vidjeti uz neke od najreprezentativnijih predmeta bakrenog doba i najnoviji pronađeni, do sada još neobjavljeni, predmeti kultura bakrenoga doba koje su obitavale na prostoru sjeverne Hrvatske. Tijekom trajanja izložbe Arheološki muzej u Zagrebu organizirat će niz popratnih događanja i ugostiti tri izložbe s tematikom bakrenog doba.

Izložba je otvorena za posjetitelje od 31. kolovoza do 19. studenog 2018. godine.

Autorice izložbe: Jacqueline Balen (Arheološki muzej u Zagrebu), Ina Miloglav (Odsjek za arheologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) i Dragana Rajković (Arheološki muzej Osijek)

Predmete na izložbi ustupili su: Arheološki muzej u Zagrebu, Arheološki muzej Osijek, Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Geoarheo d.o.o., Muzej grada Koprivnice, Gradski muzej Križevci, Gradski muzej Nova Gradiška, Gradski muzej Požega, Gradski muzej Vinkovci, Gradski muzej Virovitica, Institut za arheologiju, Kaducej d.o.o., Muzej Brodskog Posavlja, Muzej Đakovštine, Muzej grada Zagreba, Zavičajni muzej Našice, Muzej grada Zagreba, Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru, Muzej Moslavine Kutina i Muzej Radboa.

Glavna značajka bakrenoga doba ili eneolitika (aeneus-mjeden, bakren, lithos-kamen) jest upotreba metala, i to bakra i zlata, za izradbu nakita, oružja i oruđa, iako je već u neolitiku čovjek ovladao novim tehnologijama, odnosno proizvodnjom metala, isprva se oslanjajući samo na površinske nalaze elementarnoga bakra.

Proces transformacije kasnih neolitičkih kultura u eneolitičke manifestacije nije svuda tekao istodobno niti se odvijao na isti način. Zbog geografske odlike tla i prethodne heterogenosti u razvoju neolitičkih zajednica te zbog utjecaja iz različitih kulturnih centara (Karpatska kotlina, Egeja, Pont) pojedine kulture oblikovale su se s lokalnim specifičnostima. Teritorij današnje Hrvatske kao udaljeniji od ishodišta spomenutih promjena drugačije je proživljavao preobrazbu u eneolitik od jugoistočnih krajeva Europe i Balkana.

Sjevernohrvatski prostor u eneolitičko je doba bio područje rasprostiranja niza značajnih kulturnih pojava. Sve te pojave rezultirale su izuzetnim bogatstvom arheoloških nalaza. Različit intenzitet iskopavanja pojedinih područja kao i pojedinih kultura za posljedicu ima neravnomjerno poznavanje pojedinih kulturnih pojava bakrenog doba ili eneolitika. Također nedovoljan broj sustavnih iskopavanja višeslojnih nalazišta još uvijek nam ne daje pravu kronološku poziciju pojedinih kultura koje su obitavale na ovim prostorima.

Tijekom trajanja izložbe Arheološki muzej u Zagrebu pripremio je bogat program koji se sastoji od stručnih vodstva autora Izložbe, predavanja i radionica i tri gostujuće Izložbe koje obrađuju različite teme bakrenog doba.

Tako će posjetitelji biti u prilici vidjeti od 18. rujna izložbu iz Gradskog muzeja Nova Gradiška: „Zaštitna arheološka istraživanja Ruščica-Glogove-Praulje“ koja prikazuje rezultate istraživanja lokaliteta badenske kulture. Autorice izložbe: Marija Mihaljević, Danimirka Podunavac i Marina Matković Vrban.

Od 17. listopada u Arheološkom muzeju u Zagrebu gostuje izložba „Astralni simbolizam u vučedolskoj kulturi“ Muzeja Vučedolske kulture autora Mirele Hutinec, Aleksandra Durmana i Darka Puharića.

Posljednja gostujuća izložba „Beketinci-Bentež, naselje iz eneolitika, ranoga i kasnoga srednjega vijeka“ Arheološkog muzeja Osijek autora Dragane Rajković i Zvonka Bojčića za posjetitelje će biti otvorena od 7. studenog 2018. godine.

Kreativne i umjetničke radionice „Šetnja kroz bakreno doba“ namijenjene djeci i mladima od 10 do 15 godina održat će se 20. listopada i 17. studenog s početkom u 11 sati. Polaznici radionice naučit će o tehnikama ukrašavanja keramičkih posuda te na koji način se počeo koristiti i obrađivati metal uz edukativnu publikaciju „Šetnja kroz Bakreno doba“.

Besplatna stručna vodstva autorice Izložbe održat će se 20. listopada i 17. studenog s početkom u 12 sati. Posjetitelji imaju priliku saznati nešto više uz druženje s autoricom Izložbe dr. sc. Jacqueline Balen, muzejskom savjetnicom Arheološkog muzeja u Zagrebu.

Otvorenje izložbe dio je službenog programa skupa 22nd European Meeting of the Paleopathology Association u organizaciji Instituta za antropologiju.

Izvor

AMZ PRESS

AMZ – Izložbe: Graditeljstvo Branimirovog vremena i materijalna kultura u ranosrednjovjekovnoj Kneževini Hrvatskoj i Hrvatska u vrijeme kneza Branimira – pisana svjedočanstva o knezu Branimiru i arheološka istraživanja Gornjeg Muća (PRESS)

 AMZ Branimirova Godina Idejni Znak I Logo 201711 1

U Arheološkom muzeju u Zagrebu od 13. siječnja 2018. odvija se program pod nazivom Hrvatska u vrijeme kneza Branimira – 1130. obljetnica od godine uklesane uz ime kneza Branimira na oltarnu gredu iz Gornjeg Muća koji će trajati do 30. prosinca 2018. godine. Ovim programom obilježavamo 1130 godina od godine 888. koja je uklesana uz ime kneza Branimira na ulomku oltarne pregrade pronađene u Gornjem Muću kraj Splita, dijelu nekadašnje crkve izgrađene u vrijeme kneza Branimira. Taj period često nazivamo “Branimirovom renesansom” jer u njemu izgradnja crkvi i klesarska aktivnost dosežu značajan procvat. Očekuju vas tri izložbe, ciklus predavanja i radionice za sve uzraste na kojima predstavljamo zanimljivu ranosrednjovjekovnu povijest Hrvatske.

Cjelogodišnji program “Branimirova godina – Hrvatska u doba kneza Branimira” na poveznici: Branimirova godina – deplijan

Informativni letak na poveznici: Branimirova godina – info letak

Kontakti:

Maja Bunčić, viši kustos, Srednjovjekovni odjel
mbuncic@amz.hr
+385 (1) 4800011

Zorica Babić, viši muzejski pedagog, Pedagoški odjel
zbabic@amz.hr
+385 (1) 4800003

Anita Dugonjić, kustos, Srednjovjekovni odjel
adugonjic@amz.hr
+385 (1) 4800011

Pratite aktualan program Branimirove godine:

Dvije izložbe

Graditeljstvo Branimirovog vremena i materijalna kultura u ranosrednjovjekovnoj Kneževini Hrvatskoj

i

Hrvatska u vrijeme kneza Branimira – pisana svjedočanstva o knezu Branimiru i arheološka istraživanja Gornjeg Muća

otvorene za posjetitelje od 22. kolovoza 2018. godine

 

IZLOŽBA

Graditeljstvo Branimirovog vremena i materijalna kultura u ranosrednjovjekovnoj Kneževini Hrvatskoj

Izložba je otvorena za posjetitelje od 22. kolovoza do 30. prosinca 2018.

Graditeljstvo Branimirovog vremena

Središnji dio izložbe postavljene na drugom katu Arheološkog muzeja u Zagrebu zauzima idejna rekonstrukcija oltarne pregrade koja dočarava izgled unutrašnjosti nekadašnje starohrvatske crkve sv. Petra u Gornjem Muću kraj Splita kojoj je pripadao jedan od najljepših ranosrednjovjekovnih klesarskih radova – ulomak grede s uklesanim imenom hrvatskog vladara Branimira i godinom 888. Ovaj spomenik A kategorije zauzima važno i istaknuto mjesto u prostoru izložbe, a uz njega se također dijelovima kamenog crkvenog namještaja predstavljaju još dva vrlo važna starohrvatska nalazišta: Kapitul i Biskupija kod Knina.

Svjetovni segment života ranosrednjovjekovne Kneževine Hrvatske prikazan je izborom nalaza novca koji su dragocjeno svjedočanstvo o utjecajima i vezama Hrvata i susjednih država, dok o ukrašavanju i nošnji svjedoče nalazi, uglavnom jednojagodnih i četverojagodnih, naušnica pronađenih u najčešće slučajno otkrivenim grobovima na području Dalmacije, Like i Kvarnera. Time se zaokružuje slika o materijalnoj kulturi Hrvatske od vremena prvih hrvatskih vladara sve do dolaska ugarske dinastije Arpadovića na hrvatsko prijestolje.

Autorice izložbe: Maja Bunčić, Anita Dugonjić

Stručni suradnik: Željko Demo

Likovno oblikovanje postava: Mario Beusan

__________________

IZLOŽBA

Hrvatska u vrijeme kneza Branimira – pisana svjedočanstva o knezu Branimiru i arheološka istraživanja Gornjeg Muća

Izložba je otvorena za posjetitelje od 22. kolovoza do 31. listopada 2018.

Pisana Svjedočanstva o knezu Branimiru

Pronalazak jednog od najvažnijih spomenika rane hrvatske povijesti, ulomka kamene oltarne pregrade starohrvatske crkve izgrađene u drugoj polovini 9. stoljeća, koji je pronađen uz crkvu sv. Petra Apostola 1871. godine, privukao je veliko zanimanje kulturne i političke javnosti tog vremena, jer je na njemu uklesano ime hrvatskog vladara Branimira i godina 888. Okolnosti pronalaska i razlozi njegovog smještaja u Arheološki muzej u Zagrebu (tada Arheološki odjel Narodnog muzeja), objašnjene su i prikazane korespondencijom između tadašnjeg ravnatelja Šime Ljubića i župnika u Gornjem Muću, Mije Jerka Granića. U to vrijeme iz Muća u Muzej pristižu brojni predmeti koji se datiraju od pretpovijesti do srednjeg vijeka od kojih je dio izložen je na izložbi.

Izložba donosi pregled arheoloških istraživanja oko crkve sv. Petra apostola u Gornjem Muću od kojih su detaljnije prikazani preliminarni rezultati istraživanja koje je od 1975. do 1994. godine provodio Muzej hrvatskih arheoloških spomenika – Split uz izbor nekoliko grobnih cjelina s nalazima nakita i konjaničke opreme.

Položaj kneza Branimira prikazan je kroz pisana svjedočanstva koja govore o njegovom političkom značaju tog vremena. Središnje mjesto ovog dijela izložbe zauzimaju pisma pape Ivana VIII. upućena knezu Branimiru te prikaz Čedadskog evanđelistara na čijim su listovima zapisana imena hodočasnika u sjeverni talijanski grad Cividale među kojima se nalaze i imena kneza Branimira i kneginje Maruše. Izložba završava kratkim opisom stanja u Europi i na Sredozemlju u devetom stoljeću i zidnim kolažom izbora novinskih članaka i izložbi s temom Branimirovog spomenika.

Autorice izložbe: Maja Bunčić, Anita Dugonjić (Arheološki muzej u Zagrebu) i Maja Petrinec (Muzej hrvatskih arheoloških spomenika – Split)

Grafičko oblikovanje i priprema: Atelier ANII

 

Izvor

AMZ PRESS

AMZ – Otvorenje izložbe „DIVINE X DESIGN – DRESSING ANTIQUITY“ (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu,
Collection of Antiquities & Glyptothek Münich i
AMD Akademie Mode & Design
imaju iznimnu čast pozvati Vas na otvorenje izložbe
DIVINE X DESIGN – DRESSING ANTIQUITY“,
koje će se održati u srijedu, 18. srpnja 2018. u 18 sati
u Velikoj dvorani Arheološkog muzeja u Zagrebu.

Izvor

AMZ PRESS

AMZ – Ljetni festival Troje – otvorenje izložbe “Troja na putu” (PRESS)

Povodom obilježavanja Godine Troje u Hrvatskoj,
Arheološki muzej u Zagrebu i Turski kulturni centar Yunus Emre Zagreb
imaju čast pozvati Vas na otvorenje fotoizložbe
“Troja na putu/Troy on Tour”,
koje će se održati u ponedjeljak, 9. srpnja 2018. godine
s početkom u 18:30 sati u Lapidariju Arheološkog muzeja u Zagrebu, u sklopu Ljetnog festivala Troje.

Izvor

AMZ PRESS

AMZ – EU Projekt Iron-Age-Danube u finalu izbora za nagradu RegioStars 2018 (PRESS)

EU Projekt Iron-Age-Danube u finalu izbora za nagradu RegioStars 2018

U siječnju 2017. godine započeo je arheološki projekt „Monumentalni krajolici starijeg željeznog doba na prostoru Podunavlja“. EU projekt s 20 projektnih partnera iz pet zemalja, koji je sufinanciran u sklopu programa Europske unije, Interreg Program transnacionalne suradnje Dunav 2014.-2020., jedan je od najinovativnijih europskih projekata Europe što je potvrdio i sam ulazak projekta u finale RegioStars 2018 natjecanja na razini cijele Europske unije.

Projekt „Iron-Age-Danube“ predstavlja monumentalne krajolike starijeg željeznog doba Podunavlja, a financiran je sredstvima programa Europske unije, Interreg Program transnacionalne suradnje Dunav s udjelom financiranja iz Europskog fonda za regionalni razvoj u iznosu od 2.169.200,00 eura (85% ukupnog volumena projekta od oko 2.552.000,00 eura). Projekt je započeo 1. siječnja 2017. i završit će u lipnju 2019.

Do lipnja 2019. godine jedanaest partnera iz projekta i devet strateških pridruženih partnera iz pet zemalja (Hrvatska, Austrija, Slovačka, Slovenija i Mađarska) koriste moderne tehnologije za istraživanje bogate arheološke baštine starijeg željeznog doba (halštatsko razdoblje) kako bi stvorili novi i uzbudljiv turistički proizvod Dunavske regije i istodobno izgraditi široku međunarodnu mrežu za njegovu zaštitu. Aktivnosti projekta kreću se od razvoja međunarodne strategije za transregionalnu zaštitu i održivu uporabu arheoloških krajolika, arheološkog terenskog istraživanja s najsuvremenijom tehničkom opremom na nove digitalne i analogne proizvode za turiste u odabranim mikro- regijama Großklein (AT), Strettweg (AT), Százhalombatta (HU), Sütto (HU), Sopron (HU), Jalžabet (CRO), Kaptol (CRO), Poštela (SI) i Dolenjske Toplice (SI). Arheološki muzej u Zagrebu provodi projektne aktivnosti na poznatom nalazištu Kaptol kod Požege.

Nagradama RegioStars Europska komisija dodjeljuje najinspirativnije i najinovativnije regionalne projekte financirane iz Kohezijske politike Europske unije. Nagradu će dodijeliti povjerenica Europske unije za regionalnu politiku Corina Creţu i predsjednik žirija RegioStars nagrade, zastupnik u Europskom parlamentu Lambert van Nistelrooij i Kerstin Westphal. Žiri od petnaest članova odabrao je 21 finalista u 5 kategorija od 102 prijavljena projekta iz cijele Europe financiranih sredstvima Europske unije.

Projekt Iron-Age-Danube jedan je od pet finalista u kategoriji Ulaganje u kulturno naslijeđe. Finalisti će biti uključeni promotivnu kampanju diljem Europe, nakon ceremonije predstavljanja 3. srpnja 2018. godine u Strasbourgu. Pobjednici se određuju javnim glasanjem na razini cijele Europe koje će biti otvoreno od 3. srpnja 2018. godine. Pobjednici iz svake kategorije bit će proglašeni 9. listopada 2018. godine na Europskom tjednu regija u Bruxellesu.

Izvor

AMZ PRESS