AMZ – Vijesti iz Arheološkog muzeja u Zagrebu 02 / 05 / 2020 (PRESS)

VIRTUALNI MUZEJ
ZABAVA

PROŠETAJTE BAKRENIM DOBOM SLAŽUĆI PUZZLE

Prošećite bakrenim dobom u AMZ Virtualnom muzeju kroz sedam puzzli. Saznajte što je obilježilo bakreno doba i što se događa u drugim krajevima svijeta dok je na području današnje Hrvatske vrijeme bakrenoga doba.

Ove popularne slagalice za zabavu svih dobnih skupina možete slagati i prilagoditi njihovu zahtjevnost prilagođavajući broj od 9 do 1024 puzzli.

Krenite u šetnju bakrenim dobom već sada na linku Šetnja bakrenim dobom kroz puzzle

Ilustracija:
Puzzle predstavljaju ilustracije Ane Mrazek Lugarov koja ih je načinila za potrebe publikacije za djecu i mlade „Šetnja kroz bakreno doba“ autorice Zorice Babić, više muzejske pedagoginje Arheološkog muzeja u Zagrebu. 

Link na mrežnim stranicama AMZ-a Bakreno doba kroz puzzle
https://www.amz.hr/hr/virtualni-muzej/zabava/bakreno-doba/puzzle/


Arheološki muzej u Zagrebu i Međunarodni dan muzeja 2020

Na današnji dan 18. svibnja 2020. muzeji diljem svijeta obilježavaju Međunarodni dan muzeja. Arheološki muzej u Zagrebu zatvoren je za posjetitelje zbog šteta nastalih na zgradi, u stalnom postavu i predmetima.

Međunarodni dan muzeja u Arheološkom muzeju u Zagrebu obilježavamo radeći sve pripremne radnje kako bi što prije otvorili svoja vrata posjetiteljima, a za naše vjerne i buduće posjetitelje prisutni smo virtualno putem mrežnih stranica, newslettera muzeja i društvenih mreža.

Arheološki muzej u Zagrebu priprema niz online sadržaja koje objavljuje na mrežnoj stranici www.amz.hr. Tako na našim mrežnim stranicama publika može vidjeti sve objave kojima smo obavještavali javnost o događanjima u muzeju nakon potresa. Posebno smo kreirali i Virtualni muzej u kojem publika može virtualno prošetati stalnim postavom koji je snimljen u 3D tehnici. Također su dostupni 3D modeli predmeta popraćeni znanstveno-popularnim tekstovima. Ovi 3D modeli snimljeni najsuvremenijim tehnikama omogućuju publici da istraži i pogleda predmete na način na koji to nije moguće učiniti u samom Muzeju. U pripremi su i vodiči kroz stalni postav muzeja od kojih su za sada objavljeni vodiči Egipatske i Pretpovijesnih zbirki. Za djecu i mlade, ali i za odrasle koji se vole igrati, pripremamo i objavljujemo zabavne sadržaje koji kroz informativne materijale, kvizove, memory igre i puzzle na edukacijski i interaktivan način približavaju svim zainteresiranima informacije iz naše daleke prošlosti.


ARHEOLOŠKI PARK ANDAUTONIJA SPREMAN ZA POSJETITELJE. BESPLATAN ULAZ 16. I 17. SVIBNJA.

Svake godine u proljeće Arheološki park Andautonija se uređuje nakon zime. S obzirom na trenutnu specifičnu situaciju financiranja programa u kulturi, ove godine uređenju Parka priključili su se svi djelatnici Arheološkog muzeja u Zagrebu te su zajedničkim snagama uredili Park i pripremili ga za vas. Radovi su obuhvatili skidanje zimske zaštite (krovića i konstrukcija kojima se tijekom zime natkrivaju osjetljive građevinske strukture kako bi se sačuvale od smrzavice), košenje trave, čišćenje  površina od korova, čišćenje prostora i slično.

Arheološki park Andautonija zbog pandemije koronavirusa ove godine otvara se nešto kasnije. Tako će Park umjesto od 1. svibnja biti otvoren od 16. svibnja do 1. studenoga. Također, zbog trenutne situacije neće se održati manifestacija povodom otvorenja, a za sada se neće održavati niti radionice i igraonice. Zbog toga pozivamo vas da dođete u Arheološki park, razgledate sačuvane dijelove rimskog grada uz koje se nalaze interpretacijske ploče s raznim informacijama o Andautoniji, istraživanjima i načinu života u rimsko vrijeme te provedete ugodno vrijeme uživajući u prirodi.

Ulaz u Arheološki park Andautonija je besplatan 16. i 17. svibnja.

Radno vrijeme od 16 svibnja do 1. studenoga:
Arheološki park je otvoren subotom i nedjeljom od 12 do 18 sati

Cijena ulaznica
Odrasli                                         20,00 kn
Đaci, studenti i umirovljenici        15,00 kn
Obiteljska ulaznica                      40,00 kn

Arheološki park Andautonija zatvoren je državnim praznicima.

Info:
AMZ PRESS

AMZ – Vijesti iz Arheološkog muzeja u Zagrebu 01 / 05 / 2020 (PRESS)

IRON AGE DANUBE
ARHEOLOGIJA
BESPLATNA APLIKACIJA ZA MOBILNE UREĐAJE

Vizual mobilne aplikacije Iron Age Danube

APLIKACIJA IRON AGE DANUBE
Što je arheologija?
Što rade arheologinje i arheolozi?
Saznajte putem besplatne mobilne aplikacije koja će vam na zabavan način približiti pojedinosti o ovom detektivskom poslu istraživanja naše prošlosti.

Provjeri svoje znanje kroz igru.

Link na AMZ mrežne stranice gdje možete preuzeti besplatnu aplikaciju Iron Age Danube

Aplikacija s edukacijskim i zabavnim sadržajem jedan je od rezultata aktivnosti INTERREG projekta Iron-Age-Danube koji se provodio u sklopu programa Europske unije od 1. siječanjnja 2017. do 30. rujna 2019. godine, a uključivao je institucije iz Austrije, Mađarske, Slovenije, Slovačke i Hrvatske.


ARHEOLOŠKI PARK ANDAUTONIJA
OTVOREN JE ZA POSJETITELJE
OD 16. SVIBNJA

Arheološki park Andautonija radno vrijeme

Arheološki park Andautonija iznimno ove godine otvaramo za posjetitelje nešto kasnije, odnosno od subote 16. svibnja.

16. i 17. svibnja nema organiziranih događanja, no pozivamo vas da svoje slobodno vrijeme tijekom vikenda provedete u razgledu i šetnji parkom.

U subotu 16. svibnja ulaz u Arheološki park Andautonija je besplatan.

O eventualnim budućim organiziranim događanjima u Arheološkom parku Andautonija na vrijeme ćemo vas obavijestiti

Radno vrijeme Arheološkog parka Andautonija od 16. svibnja do 31. listopada 2020.

  • subota i nedjelja 12 – 18 sati

VIRTUALNI MUZEJ
ZABAVA ZA DJECU I MLADE

POGLEDAJ VIDEO O VUČEDOLSKOJ KULTURI, A POTOM RIJEŠI KVIZ I PROVJERI ZNANJE

Bakreno doba ili eneolitik (lat. aeneus = mjeden, bakren; grč. lithos = kamen) traje od druge polovice 5. do 3. tisućljeća pr. Kr. a temeljno obilježje mu je uporaba metala, i to bakra i zlata, za izradbu nakita, oružja i oruđa.

Od 5. tisućljeća pr. Kr. područje kontinentalne Hrvatske i cijele Europe bilo je zahvaćeno burnim događanjima povezanim s velikim migracijama, prouzročenim lančanim kretanjem balkansko-maloazijskih i stepskih indoeuropskih naroda iz euroazijskih prostora i naknadnim prodorima iz srednje i zapadne Europe, koji su uništili neolitičke kulture, asimilirali neolitičko stanovništvo te tako donekle prekinuli etnički i kulturni kontinuitet.

Pogledaj video o vučedolskoj kulturi, a potom riješi kviz i provjeri znanje.

Video i link na kviz


U POTRESU STRADALO 25 POSUDA IZ NAJBROJNIJE I NAJZNAČAJNIJE ZBIRKE GRČKIH VAZA U HRVATSKOJ

Tijekom niza potresa 22. ožujka 2020. godine, u Arheološkom muzeju u Zagrebu oštećeno je 25 posuda iz najbrojnije i najznačajnije zbirke grčkih vaza u Hrvatskoj, od kojih su neke razlomljene u mnogo dijelova te će zahtijevati vrlo kompleksne konzervatorsko-restauratorske radove. Najveće oštećenje pretrpio je volutni krater, koji se ističe svojom veličinom, visinom od 70 centimetara i vrlo lijepo izvedenim ukrasima u tehnici crvenofiguralnog stila.

Konzervatorsko-restauratorski laboratorij pregledao je volutni krater i ustanovio velika oštećenja. Predmet koji se razbio na 26 ulomaka je već ranije restauriran te su neki lomovi nastali na mjestima ranijih restauratorskih zahvata dok se u slučaju ostalih oštećenja radi o sasvim novim lomovima. Prema preliminarnim procjenama konzervatorsko-restauratorski zahvati trajat će dva mjeseca i bit će izvedeni u pet  faza: čišćenje starog ljepila, ponovno sastavljanje i lijepljenje ulomaka, učvršćivanje gipsom zalijepljenih ulomaka kako bi se izbjegla potencijalna puknuća destruktivna za statiku posude, obrada gipsa i toniranje gipsa.

U Arheološkom muzeju u Zagrebu čuva se najbrojnija i najznačajnija zbirka grčkih vaza u Hrvatskoj, s gotovo 1500 posuda, različitih oblika i stilova iz razdoblja od 8. do 3. st. pr. Kr.

Najveći dio zbirke čine oslikane grčke vaze među kojima, uz  nekoliko vrlo zanimljivih primjeraka geometrijskoga, orijentalizirajućega i crnofiguralnoga stila, najmnogobrojnije su vaze crvenofiguralna stila iz južnoitalskih radionica te primjerci tzv. gnathia stila. Podatci o podrijetlu i mjestu nalaza pojedinih vaza nisu poznati, osim činjenice da su većinom prikupljene na aukcijama te su za Muzej otkupljene iz privatnih zbirki u 19. i 20. stoljeću.

Više fotografija i informacija o grčkim vazama i volutnom krateru


U POTRESU OŠTEĆENA MRAMORNA SKULPTURA NAGOG MLADIĆA KOJA JE BILA IZLOŽENA U STALNOM POSTAVU ANTIČKE ZBIRKE NA DRUGOM KATU MUZEJA

Tijekom niza potresa 22. ožujka 2020. godine, stradala je mramorna skulptura nagog mladića koja je bila izložena u stalnom postavu Antičke zbirke na drugom katu Arheološkog muzeja u Zagrebu.

Konzervatorsko-restauratorski laboratorij pregledao je skulpturu i ustanovio velika oštećenja na skulpturi nastala prilikom potresa. Uslijed pada s postamenta skulptura je slomljena na veći broj fragmenata različite veličine pri čemu su neki od lomova nastali na mjestima ranijih restauratorskih zahvata dok se u slučaju ostalih oštećenja radi o sasvim novim lomovima. Zbog visokog stupnja oštećenosti te velike težine spomenika, konzervatorsko-restauratorska obrada će, bez sumnje, biti dugotrajna i najvjerojatnije će se provesti u jednom od specijaliziranih inozemnih laboratorija s kojima Arheološki muzej u Zagrebu već ima dugogodišnju suradnju.

Mramorna skulptura nagog mladića otkrivena je između 1820. i 1825. godine kod crkvice sv. Dujma u Solinu (jugozapadno od Manastirina), a u Arheološki muzej u Zagrebu dospjela je 1870. godine, iz ostavštine Vicka Solitra u Splitu.

Skulptura je u muzej pristigla slomljena na više mjesta: torzo poprijeko iznad pupka, desna nadlaktica po sredini, desna noga na polovini bedra i u koljenu, slomljeno je bilo i pripadajuće lovorovo stablo, zatim lijeva noga na sastavu uz tijelo, u koljenu i na gležnju, gdje su osim toga bili otkrhnuti i još neki komadi mramora. Neki su dijelovi skulpture u potpunosti nedostajali – glava s vratom, obje ruke povrh lakata, ud, komad odjeće i tijela na lijevom boku, desno koljeno s komadom noge (nadopunjeno je gipsom) te stražnja polovica šesterostrane baze. Otučeni su bili dio palca lijeve noge te mjestimice hlamida i površina tijela.

Više fotografija i informacija o mramornoj skulpturi

Info:
AMZ PRESS

AMZ – Vijesti iz Arheološkog muzeja u Zagrebu 02 / 04 / 2020 (PRESS)

Arheološka građa iz drugih institucija koja se nalazi na konzervatorsko-restauratorskoj obradi u Arheološkom muzeju Zagrebu nije oštećena u potresu

Arheološka građa koja potječe iz muzejskih i znanstvenih ustanova iz cijele Hrvatske, a nalazi se na konzervatorsko-restauratorskoj obradi u Arheološkom muzeju Zagrebu nije oštećena u potresu. U konzervatorsko-restauratorskim specijaliziranim laboratorijima Arheološkog muzeja u Zagrebu trenutno se nalaze predmeti izrađeni od različitih materijala iz 20-tak hrvatskih institucija koji potječu iz raznih perioda – od pretpovijesti pa sve do novog vijeka.

Arheološki muzej u Zagrebu ima izuzetno dugu tradiciju konzerviranja i restauriranja arheološke baštine koja traje praktično od samog njegovog osnutka pa sve do danas. Iako se konzervatorsko-restauratorska djelatnost primarno povezuje sa zaštitom i vraćanjem izvornog sjaja predmetima arheološke baštine, razvojem metoda obrade te raznih dijagnostičkih metoda, muzejski laboratorij sve više postaje i mjesto raznih analitičkih i arheometrijskih istraživanja.

Danas je konzervatorsko-restauratorski odjel muzeja sa svojim specijaliziranim laboratorijima nezaobilazna karika kako u zaštiti, tako i u proučavanju i interpretaciji arheološke baštine. Naime, arheološki predmeti pronađeni tijekom terenskog istraživanja u pravilu moraju proći adekvatnu konzervatorsko-restauratorsku obradu kako bi ih se zaštitilo od daljnjeg propadanja te, vraćanjem izvornog oblika, omogućila njihova daljnja stručna odnosno znanstvena determinacija i prezentiranje javnosti.

S obzirom na specifičnost arheološke građe, proces konzervatorsko-restauratorske obrade je svojevrsni nastavak arheoloških terenskih istraživanja u kontroliranim laboratorijskim uvjetima što se naročito odnosi na tzv. in situ blokove u kojima se izrazito krhki i fragmentirani predmeti ili skupina njih dopremaju u muzejski laboratorij zajedno s okolnom zemljom gdje se pažljivo obrađuju uz pomoć specijalnih alata i opreme.

Kako bi se prikupilo što je moguće više informacija o predmetima, tijekom konzervatorsko-restauratorske obrade uobičajeno se koriste razne dijagnostičke metode poput makroskopskog i mikroskopskog pregleda, radiografije te istražnog čišćenja, a u pojedinim slučajevima provode se i kompleksnija multidisciplinarna arheotehnološka istraživanja s ciljem determinacije izvornih arheoloških materijala i određenih tehnoloških procesa. Dio navedenih istraživanja provodi se u laboratorijima unutar odjela, posebice u muzejskom analitičkom SEM-EDS laboratoriju, dok se kompleksnija istraživanja poput utvrđivanja porijekla sirovina, analiza organskih materijala, metalografije i sl. provode u suradnji s brojnim drugim specijaliziranim ustanovama u zemlji i inozemstvu.


Arheološki muzej u Zagrebu i veliki potres 1880. godine

U utorak, 9. studenoga 1880. godine u 7 sati i 3 minute, Arheološki muzej tada smješten u palači Akademije u Zrinjevcu, dočekao je tzv. Veliki potres u Zagrebu pri kojem je nastala šteta na predmetima. Obližnja palača Vranyczany-Dobrinović, u kojoj je Arheološki muzej smješten danas, također je pretrpjela štetu te joj se nakon potresa promijenio izgled pročelja.


Foto: Palača Vranyczany-Dobrinović, prije potresa 1880., Zrinjevac 19 (1879.; HR DAZG 857, Zbirka Ivan Ulčnik, sig. 138)

U zimi 1880. godine, nedugo nakon preseljenja u palaču Akademije na Zrinjevcu 11, iz Narodnog doma u Opatičkoj ulici, Arheološki muzej je stradao u velikom potresu. Na očevid je u 9 sati došao inženjer Lenuci te je zabranio ulazak u zgradu zbog velike opasnosti od urušavanja. U potresu su najviše stradali predmeti od keramike i stakla. „Mnogo je toga u drobne komade otišlo, tako da se popraviti nikako neda. Sbirka starogrčkih posuda ovom nesrećom lišena je najboljih komada, te tim je njena znanstvena vrijednost, ako se oni ne nadomjeste, silno pala“… napisao je Šime Ljubić, tadašnji ravnatelj, u konceptu dopisa Vladi koji se čuva u dokumentaciji Arheološkog muzeja u Zagrebu. Nakon saniranja štete, pri čemu su najveći trošak bile promjene staklenih stijenki ormara, Muzej je u svibnju 1881. godine ponovno otvoren za posjetitelje.

Palača baruna Dragana Vranyczany-Dobrinovića, izgrađena 1879. godine, a u kojoj je od 1945. godine smješten Arheološki muzej u Zagrebu, također je stradala u velikom potresu 1880. godine. Ostalo je zabilježeno kako je prije potresa kompozicija pročelja zgrade završavala balustradom s kipovima, koji su uklonjeni nakon velikog potresa. Sačuvana fotografija iz zbirke Ivana Ulčnika, snimljena 1879. godine, prikazuje izgled pročelja palače Vranyczany-Dobrinović, prije potresa 1880. godine.


Par keramičkih askosa i šalica iz Dalja iz vremena starijega željeznog doba pretrpjeli velika oštećenja u potresu

Tijekom niza potresa 22. ožujka 2020. godine, stradao je par keramičkih askosa s ručkama u obliku ovnova i dvije keramičke šalice s dršcima u obliku glava ptica iz Dalja iz vremena starijega željeznog doba, odnosno 7. st. pr. Kr., koji su bili izloženi u stalnom postavu Pretpovijesnih zbirki na trećem katu Arheološkog muzeja u Zagrebu.

Konzervatorsko-restauratorski laboratorij pregledao je predmete i ustanovio velika oštećenja. Predmeti su restaurirani sredinom prošlog stoljeća, što je vidljivo i prema materijalima i tehnikama koji su u to vrijeme korišteni za rekonstrukciju (vosak i bojanje gipsa). Prema preliminarnim procjenama konzervatorsko-restauratorski zahvati trajat će minimalno tri mjeseca, vjerojatnije i duže zbog izuzetno tankih stijenki posuda.


Osiguran tzv. Branimirov natpis, spomenik koji se smatra kamenom temeljcem nacionalne arheologije

U Arheološkom muzeju u Zagrebu osiguran je ulomak oltarne grede s natpisom u kojem se spominje knez Branimir i 888. godina. Tijekom potresa ovaj spomenik koji se smatra kamenom temeljcem nacionalne arheologije, nije oštećen, no zbog daljnjih potresa i mogućih naknadnih oštećenja prostora, pohranjen je u zaštitnu ambalažu.

Arheološki muzej u Zagrebu 2018. godine obilježio je obljetnicu, 1130 godina od godine 888. koja je uklesana uz ime kneza Branimira na ulomku oltarne pregrade pronađene u Gornjem Muću kraj Splita, dijelu nekadašnje crkve izgrađene u vrijeme kneza Branimira.

Cjelogodišnji program pod nazivom „Hrvatska u vrijeme kneza Branimira – 1130. obljetnica od godine uklesane uz ime kneza Branimira na oltarnu gredu iz Gornjeg Muća“ prepoznat je od strane Hrvatskog arheološkog društva, krovne nacionalne udruge arheologa, koje je autoricama, kustosicama Maji Bunčić i Aniti Dugonjić, dodijelilo godišnju nagradu „Josip Brunšmid“ u kategoriji popularizacije baštine. Program o Hrvatskoj u vrijeme kneza Branimira, periodu koji često nazivamo „Branimirovom renesansom” jer u njemu izgradnja crkvi i klesarska aktivnost dosežu značajan procvat, obuhvaćao je niz znanstveno-popularnih predavanja, radionice i kamp za djecu, tri izložbe i izradu rekonstrukcije oltarne pregrade u stalnom postavu Srednjovjekovne zbirke u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Izdan je i e-zbornik „Zbornik predavanja održanih tijekom Branimirove godine u Arheološkom muzeju u Zagrebu“ koji sadrži deset zanimljivih priloga o političkoj povijesti i nekim aspektima materijalne kulture te o svakodnevnom životu ljudi u srednjem vijeku, kojima su arheolozi i povjesničari obogatili program.


Lumbardska psefizma, jedinstveni dokument o osnivanju grčke naseobine, nije oštećen u potresu

Dekret o osnivanju grčkog, točnije isejskog naselja na srednjodalmatinskom otoku Korčuli (Korkyra Melaina), tzv. Lumbardska psefizma, jedinstven je dokument o osnivanju grčke agrarne naseobine, i kao takav rijedak epigrafski spomenik takvog sadržaja u cijelome helenskom svijetu. Inače izložen na drugom katu Arheološkog muzeja u Zagrebu, unutar stalnog postava Antičke zbirke, nije oštećen tijekom potresa 22. ožujka 2020. godine.

Foto: Lumbardska psefizma u stalnom postavu nakon potresa

Na terasi pri samom vrhu poluotočića Koludrt u Lumbardi, u sjeveroistočnom dijelu otoka Korčule (Korkyra Melaina), tijekom posljednjih desetljeća 19. stoljeća, počevši od 1877. godine, u nekoliko su navrata otkriveni kameni ulomci jedinstvenoga grčkog natpisa, svojevrsne uredbe o osnivanju grčke (isejsko-dorske) naseobine  agrarnog tipa. Dragocjeni natpis, poznat pod nazivom Lumbardska psefizma, prvi je detaljnije objavio i interpretirao Josip Brunšmid, koji je i sam 1895. godine posjetio Lumbardu, nadajući se da će pronaći i preostale dijelove natpisa. U tom naumu nije uspio, no nekoliko ulomaka psefizme je ipak naknadno pronađeno. Posljednji, petnaesti ulomak, koji je očigledno pripadao gornjem dijelu natpisa, tek je nedavno pronađen tijekom arheoloških istraživanja, te mu uskoro slijedi znanstvena valorizacija. Preliminarno se ipak može reći da taj novi fragment, otkriven u svibnju 2018. godine, donosi niz uzbudljivih novih spoznaja.

Više o Lumbardskoj psefizmi


Osiguran portret mlade djevojke iz Solina tzv. Solinjanka

Osiguran je portret mlade djevojke iz Solina, tzv. Solinjanka, koji nije oštećen tijekom potresa 22. ožujka 2020. godine, iako su neki predmeti iz prostorije stalnog postava Antičkih zbirki u kojoj je bila izložena, pretrpjeli štetu. Solinjanka je osigurana na isti dan kada su se dogodili potresi i premještena iz izložbenog u znatno sigurniji prostor muzeja, čuvaonicu Antičkog odjela.

Arheološki muzej u Zagrebu od 1869. godine čuva portret djevojke izveden u bijelom mramoru. Karakterizira ga frizura detaljno urezanih vlasi, podijeljena u dvanaest pramenova u obliku krišaka dinje koji se od tjemena pružaju prema ušima, a na zatiljku su isprepletene u detaljno izvedenu punđu. Oval lica oblikovan je u širokim potezima, usne su blago otvorene i stvaraju privid pokreta facijalne muskulature na prilično ukočenom licu. Duboko urezane očne šupljine sada su prazne, ali su zasigurno nekoć bile ispunjene obojenom staklenom pastom. Sjajan koloristički efekt postignut je kontrastiranjem puti lica uglačanog do svjetline slonovače i tamne kose, čija se boja u tragovima očuvala do danas.

Pogledajte 3D model i pročitajte više o interpretacijama portreta mlade djevojke iz Solina


Fotografije ustupio AMZ

Info:
AMZ PRESS

AMZ – Vijesti iz Arheološkog muzeja u Zagrebu 01 (PRESS)

U POTRESU STRADAO JANTARNI PRIVJESAK U OBLIKU ŽENSKE GLAVE IZ JAPODSKE ZBIRKE

Tijekom niza potresa 22. ožujka 2020. godine, stradao je jantarni privjesak u obliku ženske glave (inv. br. P-15439), jedan od samo tri takva predmeta koja se čuvaju u Japodskoj zbirci Arheološkog muzeja u Zagrebu. Konzervatorsko-restauratorski laboratorij zaprimio je četiri ulomka slomljenog jantarnog privjeska u obliku ženske glave. Preliminarnim pregledom utvrđeno je kako su to svi dijelovi privjeska. Iako su ulomci izuzetno malih dimenzija, bit će moguće njihovo spajanje tako da će nastala oštećenja biti minimalno vidljiva. Profil glave s lijepo oblikovanom linijom nosa, usana i brade ostat će nepromijenjen.

Japodska zbirka zasebna je cjelina unutar Pretpovijesnog odjela Muzeja, a sadrži brončanodobne i željeznodobne predmete s prostora Gorske Hrvatske gdje su u pretpovijesti obitavali Japodi.

Ova unikatna jantarna glavica pronađena je u grobu 47 nekropole u Kompolju kod Otočca tijekom istraživanja koje su 1956. godine proveli djelatnici Muzeja. U tome su grobu pronađene dvije fibule ukrašene jantarnim zrnima, zrno jantara s luka fibule, više od 100 manjih zrna jantara različitog oblika, zrno jantara u obliku ptice, zrno jantara u obliku ljudske figure, jedno nedovršeno zrno jantara te tri zrna jantara u obliku ženskih glava.

Prikazi ženskih likova na jantarnim zrnima u pretpovijesti na prostoru Hrvatske izuzetno su rijetki, a neki autori smatraju da se radi o prikazima ženskih božanstava, na što dodatno upućuje činjenica da su često prilagana u ženske grobove ili pak stavljana u svetišta posvećena različitim boginjama. Nažalost, čini se da su ih umjetnici prikazivali slobodnim stilom te ih se ne može povezati s konkretnim boginjama.

Prema interpretacijama drugih autora, predmeti iz groba 47 mogli bi biti metaforički prikaz likova iz mita o Faetontu, sinu boga Helija, odnosno priče o nastanku sirovine korištene za izradu ovih grobnih priloga – jantaru. Naime, u poznatom grčkom mitu, mladi Faetont (sjajni), suočen s neželjenim dogovorenim brakom, saznaje da mu je Helije, bog Sunca, pravi otac te od njega zatraži da jedan dan upravlja Sunčevom kočijom. Mladić je u letu izgubio kontrolu nad konjima te je krivudao vatrenim kolima paleći i zemlju i zvijezde. Vidjevši štetu koju je unezvijereni mladić napravio, Zeus je munjom pogodio Faetonta koji se, sa u plamenu, strmoglavio na suprotni kraj zemlje I sletio u rijeku Eridan. Faetontove tri sestre Helijade – Faetusa, Lampetija i Feba (sva tri imena označavaju svjetlost) pronašle su njegov grob te stale tugovati i plakati toliko dugo dok se nisu pretvorile u drveće pored rijeke. Iz tog su drveća nastavile teći suze koje su se u dodiru s vodom pretvarale u jantar. Kralj Kikno, kad je čuo za pogibiju prijatelja, također je stao tugovati, a bog Apolon iz samilosti ga je pretvorio u labuda kako bi mogao pjevati u čast poginulog prijatelja.

Nikada nećemo saznati imaju li nalazi iz groba 47 iz Kompolja zaista veze s mitom o Faetontu, ali ono što sigurno znamo je to da su Japodi izuzetno cijenili jantar kao materijal, prilagali ga uz svoje pokojnike u grob te njime ukrašavali različite predmete koji su korišteni u različite svrhe. Prisutnost jantara u našim krajevima jasno dokazuje da su pretpovijesni Japodi bili u kontaktu s udaljenim krajevima, primjerice Baltikom, odakle su pribavljali tu dragocjenu sirovinu, ali i gotove proizvode, ili pak s jugom Italije, gdje se javljaju slični prikazi ženskih likova izrađeni u jantaru. Važnost ovog jantarnog zrna u obliku glave žene dodatno je naglašena činjenicom da se radi o unikatnom predmetu u svijetu čiji je integritet zauvijek narušen prirodnom katastrofom i koja više nikada neće zasjati punim sjajem.

Više o interpretacijama jantarnih glavica


U Arheološkom muzeju u Zagrebu osigurane su dvije freske s prikazom ljudskih figura iz Ščitarjeva

U Arheološkom muzeju u Zagrebu osigurane su dvije freske s prikazom ljudskih figura nađene u Ščitarjevu (rimski grad Andautonija), a nastale najvjerojatnije krajem 1. stoljeća. Freske su bile izložene u stalnom postavu Antičkog odjela na drugom katu Muzeja. Na sreću, tijekom potresa 22. ožujka 2020. godine ove freske nisu oštećene, ali zbog mogućih daljnjih potresa i oštećenja prostora, dana 1. travnja 2020. godine, skinute su sa svojih nosača na zidu i pohranjene u, za njih posebno izrađenu postojeću zaštitnu ambalažu. Nakon pakiranja, obje freske prebačene su iz izložbenog u znatno sigurniji prostor muzeja, čuvaonicu Antičkog odjela. 

Radi se o vrlo rijetkom i vrijednom nalazu koji pokazuje način ukrašavanja zidova figuralnim prikazima već u 1. stoljeću. Fragmenti oslikane zidne žbuke nađeni su prilikom arheoloških  iskopavanja 1989. godine na lokaciji terme u Ščitarjevu, a konzervatorsko-restauratorskim radovima od pronađenih ulomaka sastavljene su dvije ljudske figure (visine 51 cm). Ove slikarije najvjerojatnije su ukrašavale zidove grobnice 1. stoljeća i predstavljaju plesača i svirača iz pratnje boga Dioniza te se ubrajaju među najznačajnije nalaze na prostoru rimskog grada Andautonije, lokalitetu gdje Arheološki muzej u Zagrebu vrši istraživanja već više od 50 godina.


U Arheološkom muzeju u Zagrebu izvršeno je osiguranje posude u obliku ptice tzv. Vučedolske golubice koja je bila izložena u vitrini na trećem katu stalnog postava Pretpovijesnih zbirki. Tijekom potresa razdvojila su se stakla vitrine no Vučedolska golubica nije oštećena. Zbog daljnjih potresa i mogućih naknadnih oštećenja prostora, pohranjena je u svoju već postojeću zaštitnu ambalažu i izmještena s trećeg kata Muzeja.

Posuda u obliku ptice iz Vučedola pronađena tijekom istraživanja položaja Gradac na Vučedolu kod Vukovara koja je 1938. godine provodio njemački arheolog R. R. Schmidt pod nadzorom Arheološkog muzeja u Zagrebu najpoznatiji je nalaz tih istraživanja i simbol vučedolske kulture. Rezultati ovih istraživanja objavljeni su 1945. godine u monografiji Die Burg Vučedol, kojom je vučedolska kultura, u znanstvenim krugovima, dobila punu afirmaciju.

Oprečna su mišljenja koju vrstu ptice posuda prikazuje; jedni tvrde da se radi o golubici, a drugi o jarebici, a i jedna i druga ptica zastupljene su u simbolici i vjerovanju nositelja vučedolske kulture. Male ptice, pogotovo golubice od davnina su bile pratioci Velike Majke, Velike Božice – ženskoga božanstva s mnogo imena, koja utjelovljuje obožavanje plodnosti i zemlje. Jarebice su povezane s muškim božanstvima i s metalurgijom. One, naime, u opasnosti glume da šepaju, a ta ih hromost najviše povezuje s hromim kovačem Hefestom.

Posuda predstavlja stiliziran prikaz ptice s naglašeno voluminoznim tijelom osovljenim na tri ravne, čepaste nožice. Leđa, rep i prsa bogato su ukrašeni rovašenim ornamentom ispunjenim bijelom inkrustacijom, djelomično sačuvanom. To je keramička šuplja posuda, u koju bi stalo oko pola litre tekućine. Radi se o kultnoj posudi za koju se pretpostavlja da se za religijskih svetkovina pri izvođenju nekih rituala u njoj držala tekućina, možda halucinogena.

Posuda u obliku ptice, tzv. Vučedolska golubica, nedvojbeno je primjer zanatske vještine keramičara istančanog umjetničkog dara, ali i važan religijski simbol. Rijedak je nalaz životinjske plastike vučedolske kulture, najmlađe i najatraktivnije eneolitičke kulture slavonsko-srijemskog prostora.

Posuda u obliku ptice tzv. Vučedolska golubica, Zagrebačka lanena knjiga i Zagrebačku mumija, tzv. Solinjanka, Branimirov natpis i Lumbardska psefizma, najpoznatiji su predmeti koje čuva Arheološki muzej u Zagrebu i po kojima je Muzej poznat kako u Hrvatskoj tako i u svijetu.


U petak 25. ožujka 2020. godine zgradu Arheološkog muzeja u Zagrebu pregledao je tim za procjenu statike zgrade. Palača Vranyczany-Hafner izgrađena 1879. godine, a u kojoj je od 1945. godine smješten Arheološki muzej u Zagrebu, dobila je žutu oznaku – PRIVREMENO NEUPORABLJIVO PN1 – potreban DETALJAN PREGLED.

Kontakti za upite predstavnika medija a vezano za oštećenja zgrade:

Trenutno najopasnije štete prouzrokovane potresima predstavljaju zabati zgrade gdje se nalaze uredi zaposlenika Muzeja. Na sjevernom zabatu nalazi se velika rupa te se ulazak u dva ureda uz sjeverni zabat ne preporučuje do daljnjega. Rupa koja se nalazi na zabatu na južnoj strani zgrade za sada nije u potpunosti prodrla u ured koji se tamo nalazi, kao što e to slučaj kod sjevernog zabata. Statičari su na licu mjesta obavijestili interventni tim o situaciji sa zabatima te očekujemo da će putem dizalica problem odvaljenih komada zabata biti uklonjen u skorije vrijeme.

Procjena tima je kako zgrada nije neposredno statički ugrožena, no u ovom ju je trenutku najsigurnije proglasiti privremeno neuporabljivom s dodatnom naznakom potrebe za detaljnijim pregledom. Očekujemo da će se tzv. Druga faza, odnosno detaljan pregled izvršiti u roku od dva tjedna.


U Arheološkom muzeju u Zagrebu izvršeno je osiguranje Zagrebačke lanene knjige (Liber Linteus Zagrabiensis) koja je bila je izložena u posebnom okviru sa zaštitom od specijalnog stakla i položena na čvrstu čeličnu konstrukciju pod kutem od 60°. Tijekom potresa nije oštećena, no zbog mogućih daljnjih podrhtavanja tla ili naknadnih oštećenja prostora u kojem je izložena, pohranjena je u svoju, već postojeću, zaštitnu ambalažu zajedno s uređajem za daljinsku kontrolu mikroklimatskih uvjeta. S obzirom na to da je konstrukcija zaštitnog okvira sa staklom teška oko 150 kilograma i dimenzija 400×80 cm, na osiguravanju Zagrebačke lanene knjige radilo je 6 djelatnika Arheološkog muzeja u Zagrebu. Dosadašnji podatci, koji se očitavaju na uređaju za daljinsku kontrolu mikroklimatskih uvjeta svakih 15 minuta, nam govore da nije došlo do prevelikih odstupanja niti relativne vlage niti temperature. Nakon procjene statičara, kojeg u Arheološkom muzeju očekujemo u četvrtak 26. ožujka 2020. godine, odlučit ćemo o eventualnom izmještanju u sigurniji prostor. Tzv. Zagrebačka mumija koja se nalazi u Etruščanskoj sobi Arheološkog muzeja u Zagrebu zajedno s Zagrebačkom lanenom knjigom također tijekom potresa nije oštećena.

Među najpoznatijim izlošcima u Arheološkome muzeju svakako su takozvana Zagrebačka mumija i Zagrebačka lanena knjiga. Ove dvije starine, iako se vode u Egipatskoj zbirci, izložene su u zasebnoj prostoriji posvećenoj etruščanskim spomenicima.

Riječ je o egipatskoj mumiji koja je u Narodni muzej u Zagrebu, čiji je današnji sljednik Arheološki muzej u Zagrebu, pristigla 5. kolovoza 1862. godine, zajedno s povojima i sljedećim pratećim inventarom: preostali dio neispisanih lanenih povoja; vrlo oštećena Knjiga mrtvih. Nije, međutim, moguće potvrditi da ovaj pogrebni papirus i pripada zagrebačkoj mumiji. Papirus je ispisan hijeroglifskim i hijeratskim pismom, a naslovljen je na bračni par Paher-Khonsua, božanskog krojača iz Tebe i njegovu ženu Nesi-Khonsu. Uz mumiju su još bili dijelovi i grumenje balzama; ostaci pogrebnog vijenca od lišća i cvijeća; sitni ulomci drva i štuka koji su pripadali polikromiranom sarkofagu; modrozelene perlice koje su ukrašavale mumiju; glava mumificirane mačke.

Mumiju i njene povoje kupio je Mihael pl. Barić (Barich) 1847. ili 1848. godine, tijekom svog boravka u Egiptu. Do njegove smrti 1859. godine mumija i njezini povoji nalazili su se u njegovoj privatnoj zbirci u Beču, a potom su oporučno darovani Narodnom muzeju u Zagrebu.

1998. god. dr. Nazzareno Gabrielli iz Instituta za znanstvena istraživanja Vatikanskih muzeja obavio je složeni restauratorski zahvat, spasivši tijelo mumije od ubrzanog propadanja.

Tijelo je prilikom postupka mumifikacije bilo obavijeno ispisanim lanenim povojima na etrurskom jeziku. Ti povoji čine zaseban spomenik tzv. Liber linteus Zagrebiensis ili Zagrebačku lanenu knjigu. Kako je i na koji je način Egipćanka došla u kontakt s Etruščanima i njihovim pogrebnim ritualima nije poznato. No, obzirom na dataciju u otprilike 390. g. pr. Kr. moguće je pretpostaviti kako je u Egiptu u to vrijeme postojala manja kolonija Etruščana.

Zagrebačka lanena knjiga – Liber linteus Zagrabiensis pristigla je u Narodni muzej u Zagrebu zajedno s mumijom i pratećim inventarom. Dužina rastvorene knjige iznosi 340 cm, a širina razrezanih traka varira do 35 cm. Tekst je raspoređen u 12 stupaca koji imaju različit broj redaka, od 26 do 35. Slova su ispisana crnom tintom, dok su tintom cinober boje označene linije koje uokviruju red svakog stupca. Platno s tekstom sačuvano je u pet naknadno razrezanih traka kojima je bila ovijena Zagrebačka mumija.

Detalj Zagrebačke lanene knjige s na etruščanskom jeziku

Laneni povoji Zagrebačke lanene knjige najduži su sačuvani rukopis etruščanskog jezika s oko 1130 riječi. Ujedno su jedini preostali etruščanski tekst s literarnim obilježjima i jedini očuvani primjerak lanene knjige iz antičkog doba.

Etruščanski karakter teksta na povojima, prvi je utvrdio bečki egiptolog Jakob Krall 1892. g. nakon čitavog niza bezuspješnih pokušaja. Tekst povoja vjerojatno predstavlja obrednik s uputama koje su primjenjivane u svetim obredima Etruščana. Paleografskom analizom u tekstu se mogu prepoznati imena nekih bogova etruščanskog panteona uz čija se imena spominju neki žrtveni darovi i nadnevci koji se odnose na dane pojedinih svetkovina.


Pismo zahvale

Arheološki muzej u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 19

U ova uistinu nevjerojatna vremena, u kojima su nas pogodile posljedice potresa i suočeni smo s ograničenjima koja nam je nametnula potencijalna opasnost od korona virusa, ovim putem željeli bismo najiskrenije zahvaliti svim pojedincima i ustanovama na porukama podrške i ponudama nesebične pomoći koje danonoćno stižu svim kanalima komunikacije našim djelatnicima i Muzeju iz Hrvatske i svih krajeva svijeta.

Ovim putem upućujemo i dijelimo poruku ohrabrenja i podrške svim građanima grada Zagreba koji su pogođeni posljedicama potresa te također i svim kulturnim ustanovama koje dijele istu sudbinu kao i Arheološki muzej u Zagrebu.

Redovito ćemo Vas izvještavati o događanjima u našem Muzeju te vas pozivamo da ostanete kod kuće i time pridonesete kako svojoj, tako i sigurnosti svih nas.

Srdačno,

Arheološki muzej u Zagrebu

Obavijest oštećenjma

In these truly incredible times – times in which we have been hit by the aftermath of the earthquake and we are faced with the restrictions imposed by the potential threat of the coronavirus, we would like to express our sincerest gratitude to all individuals and institutions for their messages of support and selfless offers of help that keep coming to our staff and the Museum around the clock, from Croatia and all over the world, through all channels of communication.

We use this opportunity to send and share a message of encouragement and support to all citizens of the city of Zagreb who are affected by the aftermath of the earthquake, as well as to all cultural institutions that share the same fate as the Archaeological Museum in Zagreb.

We will keep you regularly informed about the activities carried out at our Museum and we encourage you to stay home and thus contribute to both yours and your family’s safety and the safety of all of us.

Cordially,

Archaeological Museum in Zagreb


U ponedjeljak i utorak, 23 i 24. ožujka 2020. godine izvršeno je djelomično osiguranje predmeta na trećem katu Arheološkog muzeja u Zagrebu gdje se nalaze Pretpovijesne i Egipatske zbirke, stradale u nizu potresa u nedjelju 22. ožujka 2020. godine.

Arheološki muzej u Zagrebu čeka pregled statičara kako bi se utvrdila sigurnost zgrade. Na zgradi su primijećene dvije rupe na rubu krova na obje bočne strane zgrade i upitna je stabilnost dimnjaka. Oštećena je žbuka na vanjskim dijelovima zgrade a unutrašnjost zgrade ima brojne napukline.

U Muzeju radi minimalan, nužan broj djelatnika sukladno Odlukama Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, a s ciljem sprječavanja širenja korona virusa COVID-19.

Info:
AMZ PRESS

AMZ – Arheološki muzej u Zagrebu pretrpio oštećenja zgrade i teža oštećenja stalnog postava (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu pretrpio oštećenja zgrade i teža oštećenja stalnog postava i predmeta u njemu u nizu potresa 22. ožujka 2020. godine

Arheološki muzej u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 19
23. ožujka 2020.

U nizu potresa u nedjelju 22. ožujka 2020. godine, Arheološki muzej u Zagrebu pretrpio je oštećenja zgrade i teža oštećenja stalnog postava i predmeta.

U palači Vranyczany-Dobrinović na Zrinjevcu, radu bečkog arhitekta Otta von Hofera za obitelj Vranyczany-Dobrinović, izgrađenoj 1879. godine, a u kojoj se nalazi Arheološki muzej u Zagrebu, pojavile su se pukotine na vanjskom dijelu zgrade i ustanovljena je pojava brojnih napuklina u unutrašnjosti zgrade.

U tijeku je pregled zgrade, pregled i osiguravanje predmeta i dokumentiranje nastale štete koje obavlja minimalan, nužan broj djelatnika Muzeja sukladno Odlukama Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, a s ciljem sprječavanja širenja korona virusa COVID-19.

Ovim putem zahvaljujemo svim kolegama, poslovnim partnerima, medijima i zabrinutim građanima na mailovima podrške koje primamo iz Hrvatske i inozemstva.

Obavijest o radu muzeja

Info:
AMZ PRESS

AMZ – Arheološki muzej u Zagrebu pretrpio oštećenja zgrade i teža oštećenja stalnog postava (PRESS), >http://www.arheologija.hr/?p=12895. Fotografije ustupio AMZ

Objavljuje ArheologijaUtorak, 24. ožujka 2020.

AMZ – Odgoda javnih događanja u Arheološkom muzeju u Zagrebu (PRESS)

Odgoda javnih događanja u Arheološkom muzeju u Zagrebu
Arheološki muzej u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 19

Poštovana/i

u skladu s preporukama o ograničavanju okupljanja Stožera civilne zaštite RH, a  s ciljem sprječavanja širenja koronavirusa COVID-19, Arheološki muzej u Zagrebu donio je odluku o odgađanju do daljnjega svih javnih događanja u Muzeju.

O novim terminima odgođenih događanja pravovremeno ćemo Vas obavijestiti.

Arheološki muzej u Zagrebu je otvoren za posjetitelje i radi prema preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Obavijest o odgađanju javnih događanja

Info:
AMZ PRESS