AMZ – Predavanje: ‘Hvali more, drž’ se kraja – Rekonstrukcija antičkog brodoloma kao inženjerski problem’ (PRESS)

U sklopu ciklusa događanja „Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje“
Arheološki muzej u Zagrebu Vas poziva na predavanje

Hvali more, drž’ se kraja – Rekonstrukcija antičkog brodoloma kao inženjerski problem

koje će se održati u utorak 5. ožujka s početkom u 19 sati u Velikoj dvorani Arheološkog muzeja u Zagrebu.

predavač: izv. prof. dr. sc. Smiljko Rudan, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu

Predavanje je besplatno za sve posjetitelje.


Plovidba morem nije bezopasna ni danas, uz svu pomoć meteorologije te komunikacijskih radarskih i GPS sustava. U antičko doba, valjalo se osloniti na zdrav razum, vlastito i iskustvo drugih, a često i na sreću. Brodolomi, i onda i danas, pomorske su nesreće koje odnose ljudske živote i donose materijalne gubitke, od broda do tereta na njemu. Materijalna svjedočanstva antičkih brodoloma nalaze se na morskom dnu, pružajući dragocjene informacije o našoj prošlosti.

No, informacije s terena koje prikupljaju arheolozi i drugi stručnjaci mogu pomoći u rekonstrukciji brodoloma uz pomoć suvremenih inženjerskih alata. Neki brodolomi događaju se pored hridi, neki su na otvorenijem moru. Ponekad je teret na okupu, iznad ostatak broda, ponekad je raštrkan. Što se moglo dogoditi tijekom posljednjih trenutaka života broda, a rezultirat će zatečenoj situaciji na morskom dnu?

Inženjerski alati, točnije softver za složene simulacije, omogućuje analizu fizikalnih pojava, kao što su ponašanje broda na valovima, pomicanje tereta tijekom plovidbe ili potonuća broda i drugo. Postavljanjem početnih uvjeta u samom softveru, kao što su snaga vjetra, visina valova, količina tereta u brodu i drugo, moguće je zatim pratiti ponašanje broda i ishod koji proizlazi iz djelovanja sila na brod. Ponekad će rezultat biti teška, ali uspješno odolijevanje “silama prirode”, a ponekad prevrnuće i potonuće broda. Kroz analizu ponašanja realističnog računalnog modela, možemo pratiti i razumjeti ponašanje stvarnog broda, a zatim, u slučaju brodoloma, saznati koji je očekivani rezultat brodoloma, odnosno kako bi izgledala situacija na morskom dnu kao posljedica prethodnih zbivanja. Usporedbom sa stvarnošću, odnosno situacijom na arheološkom nalazištu, možemo na kroz takvu analizu potvrditi početnu hipotezu. Drugim riječima, na osnovi rezultata simulacije postaje moguće odgovoriti na pitanja poput: da li je orkanska bura potopila brod ili je u brod ulazilo more? da li je posada izbacivala teret u nastojanju da spasi brod? da li je brod nosio i drugi teret, osim onoga koji je pronađen?

Dr. sc. Smiljko Rudan redoviti je profesor Zavoda za brodogradnju i pomorsku tehniku, Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. U istraživačkom radu bavi se pitanjima iz područja čvrstoće i dinamike brodskih konstrukcija te sudara i nasukavanja brodova.

Kao član projektnog tima projekta AdriaS razmatra mogućnost primjene suvremenih inženjerskih alata na probleme drvenih brodskih konstrukcija, krhkosti antičke keramike, poglavito amfora, i pitanjima pomorstvenosti antičkih brodova, od smještaja i prijevoza tereta, do rekonstrukcije događaja na osnovi istraživanja brodoloma.

Ciklus događanja „Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje“ u organizaciji Arheološkog muzeja u Zagrebu i Sveučilišta u Zadru predstavlja rezultate interdisciplinarnih istraživanja povijesnih brodova i plovidbe na hrvatskom Jadranu nastalih tijekom provedbe projekta AdriaS kojeg financijski podržava Hrvatska zaklada za znanost.

Predavanje

Info:
AMZ PRESS

AMZ – Izložba ‘Crkva i zvono svetog Tome u Puli’ (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu
Izložba

Crkva i zvono svetog Tome u Puli

Otvorenje izložbe 6. ožujka s početkom u 12 sati
Otvorena za posjetitelje do 28. travnja 2019. godine
Arheološki muzej u Zagrebu

Gostujuća izložba iz Arheološkog muzeja Istre u Puli

U srijedu, 6. ožujka 2019. godine u 12 sati, u Arheološkom muzeju u Zagrebu, otvorit će se gostujuća izložba „Crkva i zvono svetog Tome u Puli“.

Tijekom radova na adaptaciji zgrade Arheološkog muzeja Istre u Puli, u proljeće 2017. godine, u dvije podrumske prostorije, pronađena su dva brončana zvona zakopana na dubini od dvadesetak centimetara ispod hodne površine. Izložbom i popratnim katalogom Crkva i zvono svetog Tome u Puli predstavlja se jedno zvono, tj. ono koje je pripadalo crkvi svetog Tome u Puli. Izradio ga je 1425. godine majstor Salvator iz poznate venecijanske zvonoljevačke obitelji Campanato. Na zvonu je prikazan sveti Toma apostol. Sačuvan je i reljefni znak majstora, koji je garantirao kvalitetu kao i natpis: MCCCCXXV • SALVATOR • ME FECIT (Godine 1425. Salvator me učinio).

Štovanje svetog Tome – nebeskog zaštitnika Pule izvire još iz ranokršćanskoga doba, kao izraz duhovnih vrijednosti, tradicije i povijesti grada. Crkva svetog Tome apostola nalazila se između katedrale Uznesenja Blažene Djevice Marije i ulice Pietra Kandlera, a njeni skromni nadzemni ostaci bili su vidljivi još 1812. godine. Godine 1860. pronađen je oltarni grob iz kojega su danas očuvana samo dva relikvijara koji se danas nalaze u Muzeju povijesti umjetnosti u Beču (Kunsthistorisches Museum). Tijekom II. Svjetskog rata dokumentirana je jednostavna dvoranska crkva, kojoj je dograđen polukružni prezbiterij s višebojnim ranokršćanskim podnim mozaikom. U blizini su tada pronađeni i ulomci mramornih tranzena od oltarne pregrade koji se danas nalaze u Arheološkom muzeju Istre. Vremenom je crkva svetog Tome apostola prepuštena zaboravu, a ostaci njenog svetišta su ostali skriveni ispod župnog dvora.

Izložbe je otvorena za posjetitelje od 6. ožujka do 28. travnja 2019. godine.

Autori izložbe i kataloga: Željko Ujčić, viši kustos i dr. sc. Tatjana Bradara, muzejska savjetnica (Arheološki muzej Istre u Puli)

Gostujuća izložba

Info:
AMZ PRESS

AMZ – Izložba 'Crkva i zvono svetog Tome u Puli' (PRESS), ≥http://www.arheologija.hr/?p=12331. Fotografije ustupio Arheološki muzej Istre

Objavljuje ArheologijaSrijeda, 27. veljače 2019.

AMZ – Predstavljen ciklus događanja „Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje“ (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu

Održano predstavljanje ciklusa događanja „Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje“

U ponedjeljak, 25. veljače 2019. godine u Arheološkom muzeju u Zagrebu predstavljen je ciklus događanja „Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje“.

Ciklusom događanja „Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje“ u organizaciji Arheološkog muzeja u Zagrebu i Sveučilišta u Zadru predstavit će se rezultati interdisciplinarnih istraživanja povijesnih brodova i plovidbe na hrvatskom Jadranu nastalih tijekom provedbe projekta AdriaS. Aktivnosti projekta AdriaS uključuju povijesna istraživanja, arheološka iskopavanja, primjenu novih tehnologija u dokumentiranju podvodnih arheoloških nalazišta, numeričko modeliranje i eksperimentiranje u domeni virtualne stvarnosti te promidžbu postignutih rezultata u stručnoj i široj javnosti.

Ciklusa događanja „Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje“ osmišljen s ciljem promicanja istraživanja, zaštite i očuvanja bogate i vrijedne hrvatske pomorske baštine. Tijekom ciklusa događanja stručnjaci iz Hrvatske i inozemstva, članovi projektnog tima projekta AdriaS i pridruženi stručnjaci predstavit će rezultate projekta dobivenih interdisciplinarnim istraživanjima putem ciklusa javnih predavanja, izložbe „Ploviti se mora – Jadranske tradicijske barke“, kojom će se javnosti predstaviti razni tipovi tradicijskih plovila u umanjenom mjerilu 1:10 i predstavljanjem monografije, prve iz biblioteke „Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje“ u okviru Festivala arheološke knjige FestArK 2019.

Govornici na predstavljanju ciklusa događanja „Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje“ bili su dr. sc. Irena Radić Rossi, docentica na Odjelu za arheologiju Sveučilišta u Zadru, voditeljica istraživačkog projekta AdriaS, dr. sc. Smiljko Rudan, dipl. ing redoviti profesor Zavoda za brodogradnju i pomorsku tehniku na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, član projektnog tima projekta AdriaS i Sanjin Mihelić, ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu.

Sanjin Mihelić izrazio je zadovoljstvo što će upravo Arheološki muzej Zagrebu biti mjesto gdje će se predstaviti rezultati interdisciplinarnog projekta „Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje“. Naglasio je da će kroz šesnaest događanja koji čine ciklus, kroz cijelu godinu, kako znanstvena zajednica tako i široka javnost moći vidjeti najnovija otkrića.

Dr. sc. Irena Radić Rossi rekla je da se putem ciklusa događanja sa stručnom ali i širom javnošću želi podijeliti uzbuđenje starih i novih povijesnih i arheoloških otkrića, ushićenost novim tehnologijama koje nam pomažu dosegnuti prošlost i oduševljenost rezultatima numeričkog modeliranja i eksperimentiranja u domeni virtualne stvarnosti. Također, istaknula je želju potaknuti mlade naraštaje na brigu o znanjima i vještinama koje su čovjeku tisućljećima omogućavale život na morskim obalama u potpunom skladu s prirodom. Osim samog predstavljanja projekta javnosti, naglasila je zadovoljstvo postignutim rezultatima i postavljen novi cilj, a to je osigurati nastavak i održivost projekta kroz najmanje sljedeće četiri godine. Projekt Adrias, krenuo je s idejom arheoloških istraživanja, zatim su uključena i povijesna istraživanja. Istaknula je da kombinacija arheoloških i pisanih svjedočanstava, daje fantastične rezultate tako da omogućuje znanstvenicima donošenje interpretacije za brodove cijelog razdoblja, a na temeljima jednog arheološkog nalaza brodoloma. Osim navedenoga, navela je da su se tijekom projekta bavili numeričkim modeliranjem i eksperimentiranjem u domeni virtualne stvarnosti. Također je naglasila neizmjerno važnu potporu Sveučilišta u Zadru tijekom provedbe projekta.

Dr. sc. Smiljko Rudan istaknuo je interdisciplinarnost projekta i primjenu inženjerskih alata na probleme u arheologiji, kao što je to npr. ponašanje drvenih konstrukcija i koji su to problemi i pitanja na konstrukciji antičkih drvenih brodova a na koja bi se mogao dobiti odgovor, zatim istraživanja vezana uz čvrstoću amfora, specifičnog proizvoda za prijevoz tereta koji iz današnje perspektive izgleda nepraktičan, no nakon analiza koje su provedene pokazuje se kao izrazito promišljen proizvod. Kao najsloženije aktivnosti koje su rađene na projektu, istaknuo je simulacije brodoloma, odnosno potpune rekonstrukcije potonuća broda s teretom, gdje je uključena čitava fizika koja je mogla biti obuhvaćena, kao što su valovi, vjetar, gravitacija, morske struje, gibanja tereta na brodu, ponašanja samog broda i rekao da predstavlja pomalo pionirski proračun i najsloženiji takav proračun rađen u okviru projekta. Također je naglasio da je na ovom projektu stvorena podloga za nova, još zanimljivija istraživanja i suradnju između arheologa i inženjera.

Info:
AMZ PRESS

AMZ – Izložba ‘Ploviti se mora – Jadranski tradicijski brodovi i barke’ (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu
Izložba

Ploviti se mora – Jadranski tradicijski brodovi i barke

Otvorenje izložbe 26. veljače s početkom u 19 sati
Otvorena za posjetitelje do 23. ožujka 2019. godine
Galerija AMZ, Ulica Pavla Hatza 6, Zagreb

Gostujuća izložba u sklopu ciklusa događanja „Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje“

U utorak, 26. veljače 2019. godine, u 19 sati, u Galeriji Arheološkog muzeja u Zagrebu, Ulica Pavla Hatza 6, otvorit će se gostujuća izložba Luciana Kebera „Ploviti se mora – Jadranski tradicijski brodovi i barke“.

Izložba „Ploviti se mora – jadranski tradicijski brodovi i barke“ prikazuje jadranska tradicijska plovila u umanjenom mjerilu 1:10 i hipotetsku studiju liburne, jednog od najpoznatijih brodova rimske ratne flote, podrijetlom s istočnojadranskog liburnskog prostora. Makete brodova sadrže sve elemente svog uzora, do najsitnijih detalja.

Izrada maketa dugotrajan je proces, a nerijetko su pripreme vrlo obimne i zahtjevne, pogotovo u slučaju kvalitetnih rekonstrukcija koje često postaju muzejskim izlošcima. Inspiriran i zanesen, maketar ulazi u dušu djela, proučava ga i analizira. On je tumač i graditelj koji često intuitivno razotkriva ‘osobnosti’ broda kojeg reproducira. Makete su rijetko rezultat sterilnog pristupa i dosljedne preciznosti. One su najčešće odraz autorove duhovnosti, produkt njegove ushićenosti i zanosa, ali i znanstveno-istraživački zapis koji nam pomaže očuvati za budućnost vrijednu baštinu drvene brodogradnje.

Luciano Keber, autor maketa brodova i autor izložbe, održat će prigodno predavanje u sklopu otvorenja izložbe.

Izložba je otvorena za posjetitelje od 26. veljače do 23. ožujka 2019. godine
Mjesto održavanja: Galerija AMZ, ulica Pavla Hatza 6, Zagreb

Suorganizatori: Sveučilište u Zadru – Projekt AdriaS (Archaeology of Adriatic Shipbuilding and Seafaring / Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje, HRZZ, IP-09-2014-8211), Institut za pomorsku baštinu ARS NAUTICA, Architectura Navalis Adriatica
Autor izložbe: Luciano Keber, Architectura Navalis Adriatica
Autori likovnog postava: Irena Radić Rossi, Katarina Batur, Matej Martinčak
Video: Ervin Šilić (Novena d.o.o.), Miljenko Šegulja

Izložba je postavljena u sklopu ciklusa događanja „Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje“ u organizaciji Arheološkog muzeja u Zagrebu i Sveučilišta u Zadru (projekt AdriaS) predstavlja rezultate interdisciplinarnih istraživanja povijesnih brodova i plovidbe na hrvatskom Jadranu nastalih tijekom provedbe projekta AdriaS kojeg financijski podržava Hrvatska zaklada za znanost. Ciklus događanja je osmišljen s ciljem promicanja istraživanja, zaštite i očuvanja bogate i vrijedne hrvatske pomorske baštine. Stručnjaci iz Hrvatske i inozemstva, članovi projektnog tima projekta AdriaS i njihovi gosti, predstavit će javnosti rezultate interdisciplinarnih istraživanja brodova i plovidbe na hrvatskom Jadranu tijekom proteklih vremena.

Ciklus događanja

ARHEOLOGIJA JADRANSKE PLOVIDBE I BRODOGRADNJE

Rezultati interdisciplinarnih istraživanja tehnološkog razvoja jadranske plovidbe i drvene brodogradnje od pretpovijesti do novog vijeka.

Projekt: AdriaS – Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje (HRZZ IP-09-2014-8211).

Ciklus događanja u organizaciji Arheološkog muzeja u Zagrebu i Sveučilišta u Zadru (Projekt AdriaS) osmišljen je s ciljem promicanja istraživanja, zaštite i očuvanja bogate i vrijedne hrvatske pomorske baštine. Stručnjaci iz Hrvatske i inozemstva, članovi projektnog tima projekta AdriaS i njihovi gosti, predstavit će javnosti rezultate interdisciplinarnih istraživanja brodova i plovidbe na hrvatskom Jadranu tijekom proteklih vremena.

Gostujuća izložba

Info
AMZ PRESS

AMZ – Konferenciju za novinare povodom najave ciklusa događanja ‘Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje’ (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu Vas poziva na konferenciju za novinare povodom najave ciklusa događanja „Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje“, u ponedjeljak, 25. veljače 2019. godine u 11 sati u Velikoj dvorani Arheološkog muzeja u Zagrebu, Trg Nikole Šubića Zrinskog 19, Zagreb.

Govornici na konferenciji:

  • dr. sc. Irena Radić Rossi, docentica na Odjelu za arheologiju Sveučilišta u Zadru, voditeljica istraživačkog projekta Hrvatske zaklade za znanost
  • dr. sc. Smiljko Rudan, dipl. ing redoviti profesor Zavoda za brodogradnju i pomorsku tehniku na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, član projektnog tima
  • Sanjin Mihelić, ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu

Irena Radić Rossi diplomirala je arheologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nakon višegodišnjeg rada u službi zaštite podvodne kulturne baštine, od 2009. godine zaposlena je na Odjelu za arheologiju Sveučilišta u Zadru. Pridruženi je profesor Sveučilišta Texas A&M te pridruženi istraživač institucija Centre Camille Jullian (AMU – CNRS) i Institute of Nautical Archaeology. Bavi se istraživanjem, zaštitom i očuvanjem hrvatske pomorske baštine, s posebnim naglaskom na tehnološki razvoj plovidbe i brodogradnje od prapovijesti do novoga vijeka. Voditeljica je brojnih istraživanja u hrvatskom podmorju i glavni istraživač projekta Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje – AdriaS.

Smiljko Rudan redoviti je profesor Zavoda za brodogradnju i pomorsku tehniku, Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. U istraživačkom radu bavi se pitanjima iz područja čvrstoće i dinamike brodskih konstrukcija te sudara i nasukavanja brodova. Kao član projektnog tima projekta AdriaS razmatra mogućnost primjene suvremenih inženjerskih alata na probleme drvenih brodskih konstrukcija, krhkosti antičke keramike, poglavito amfora, i pitanjima pomorstvenosti antičkih brodova, od smještaja i prijevoza tereta, do rekonstrukcije događaja na osnovi istraživanja brodoloma.

Tijekom ciklusa događanja „Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje“ u organizaciji Arheološkog muzeja u Zagrebu i Sveučilišta u Zadru bit će predstavljeni rezultati interdisciplinarnih istraživanja povijesnih brodova i plovidbe na hrvatskom Jadranu nastalih tijekom provedbe projekta AdriaS (HRZZ IP-09-2014-8211). Aktivnosti projekta AdriaS uključuju povijesna istraživanja, arheološka iskopavanja, primjenu novih tehnologija u dokumentiranju podvodnih arheoloških nalazišta, numeričko modeliranje i eksperimentiranje u domeni virtualne stvarnosti te promidžbu postignutih rezultata u stručnoj i široj javnosti.

Na konferenciji za novinare najavit će se program ciklusa događanja „Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje“ osmišljen s ciljem promicanja istraživanja, zaštite i očuvanja bogate i vrijedne hrvatske pomorske baštine. Tijekom ciklusa događanja stručnjaci iz Hrvatske i inozemstva, članovi projektnog tima projekta AdriaS i njihovi gost predstavit će rezultate projekta dobivenih interdisciplinarnim istraživanjima putem ciklusa javnih predavanja, zatim izložbe „Ploviti se mora – Jadranski tradicijski brodovi i barke“, kojom će se javnosti predstaviti razni tipovi tradicijskih plovila u umanjenom mjerilu 1:10 i predstavljanjem monografije, prve iz biblioteke „Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje“ u okviru Festivala arheološke knjige FestArK 2019.

S početkom u 12 sati u sklopu konferencije za novinare održat će se uvodno javno predavanje „Plovidba kroz vrijeme – Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje“.

Predavači:

  • sc. Irena Radić Rossi, docentica na Odjelu za arheologiju Sveučilišta u Zadru
  • Suzana Čule, Institut za pomorsku baštinu Ars Nautica
  • sc. Mate Parica, docent na Odjelu za arheologiju Sveučilišta u Zadru

Predavanjem će se predstaviti rezultati projektaArheologija jadranske plovidbe i brodogradnje“ koji se realizira na Sveučilištu u Zadru, a financijski ga podržava Hrvatska zaklada za znanost. Na predavanju će putem fotografija, video materijala i animacija biti prikazane tehnike i metode koje se danas koriste u arheologiji broda, što se novoga otkrilo na temu plovidbe duž hrvatske obale tijekom posljednja tri tisućljeća ljudske prošlosti i kakve izazove nosi budućnost.

Molimo potvrdite svoj dolazak na konferenciju na e-mail pr@amz.hr

Press konferencija i predavanje

Info:
AMZ PRESS

AMZD – Predstavljanje časopisa ‘Diadora 32’ (PRESS)

Čast nam je pozvati Vas na  predstavljanje časopisa „Diadora 32“, u petak, 22. veljače 2019.  u 13:00 sati u Arheološkom muzeju Zadar.

Novi broj časopisa „Diadora“, koji Arheološki muzej Zadar izdaje još od 1960. godine,  dolazi na 264 stranice i donosi 10 radova, a tiskan je u nakladi od 400 primjeraka.

Časopis će predstaviti doc. dr. sc. Martina Čelhar, dr. sc. Tomislav Bilić i prof. dr. sc. Pavuša Vežić.

Veselimo se Vašem dolasku.

Info:
AMZD PRESS