Na izložbi Fragmenti prošlosti carske Palače u Splitu prezentirani su nalazi ulomaka pokretnih kamenih spomenika deponiranih u prostorijama Podruma Dioklecijanove palače. Odabrana su i obrađena pedeset i tri kamena fragmenta koja pripadaju konstruktivnim, arhitektonskim i dekorativnim elementima posljednje carske rezidencije Dioklecijana. Većina pokretnih arheoloških ostataka, koji se čuvaju u podrumskim dvoranama, iskopana je sukcesivnim arheološkim istraživanjima započetim svršetkom Drugoga svjetskog rata, nastavljenim u sljedećim desetljećima sve do današnjih dana. Uz prevladavajuće nalaze iskopane istraživanjima carskih podruma, deponirana je i građa s drugih lokaliteta smještenih unutar i izvan zidina Dioklecijanove palače, kao i sa splitske Rive. Antički arhitektonski i dekorativni elementi predstavljaju bitan faktor u proučavanju kasnoantičkoga graditeljstva. Nažalost, mjesto i vrijeme pronalaska za većinu izložene građe ostalo je nepoznato. S druge strane, iscrpnim proučavanjem objavljenih istraživanja, crteža i fotodokumentacije, pronađena je arheološka kamena građa koja se desetljećima smatrala izgubljenom. Izložbom Fragmenti prošlosti carske Palače u Splitu prvi put će, nakon nekoliko desetljeća, iz tamnih podrumskih prostorija izići na svjetlo dana i ispričati segment o antičkim arhitektonskim i dekorativnim ulomcima koji su reutilizirani ili odbačeni u podrumsku utrobu zbog postupne preobrazbe carske rezidencije u grad Split.
Mjesto održavanja: Muzej grada Splita – Podrumi Dioklecijanove palače
Vrijeme održavanja: od prosinca 2020.
Izložba će biti organizirana u skladu s preporukama Nacionalnog stožera civilne zaštite i HZJZ.
Otkrivanje spomenika ‘Miljokaz u Jelkovcu’ u sklopu akcije “Zagreb dok ga još ni bilo – prije 1094. godine” 3. prosinca 2020. u 13:30 sati na istočnom platou Knjižnice Jelkovec, Ulica Vladimira Strahuljaka 3,uz šetnicu Rimski put
U četvrtak, 3. prosinca 2020. godine u 13:30 sati, svečano će biti otkriven spomenik “Rimski miljokaz u Jelkovcu” u sklopu akcije “Zagreb dok ga još ni bilo – prije 1094. godine”, na istočnom platou Knjižnice Jelkovec (Ulica Vladimira Strahuljaka 3).
Rimski miljokazi imali su ulogu putokaza kojim se primarno označavala udaljenost do većeg grada, ali su jednako tako imali i propagandnu ulogu glorificiranja vladajućeg cara pod čijom se nadležnošću cesta nalazila. Original jelkovečkog miljokaza, kojeg čuva Arheološki muzej u Zagrebu, pronađen je 1934. godine, uz današnju ulicu Rimski put, odnosno autentičnu trasu nekadašnje rimske ceste od Siscije, preko Andautonije, do Ptuja, te nosi natpis formalnog vlasnika ceste, rimskog cara Makisimina Tračanina za čije je vladavine, 235. godine, i postavljen. Spomenik je imao ulogu cestovnog putokaza i označavao je udaljenost lokacije na cesti od rimskog grada Siscije (Sisak). Upravo zahvaljujući pronalasku ovog spomenika, jednoznačno je lociran rimski grad Andautonija na području današnjeg Ščitarjeva, udaljenog oko 4,5 km od Jelkovca.
Muzejskom akcijom Zagreb dok ga još ni bilo – prije 1094. godine, koju grupa autora uz kontinuiranu potporu Arheološkog muzeja u Zagrebu i Hrvatskog prirodoslovnog muzeja provodi već 30 godina, obilježene su autentične lokacije pronalaska arheoloških i paleontološko-geoloških spomenika. Ideja ovakvog oblika muzejske komunikacije potiče od autorskog trojca; muzealca Hrvatskog prirodoslovnog muzeja Nenada Jandrića, arhitekta Željka Kovačića te muzejskog savjetnika Arheološkog muzeja u Zagrebu, pokojnog dr. sc. Zorana Gregla. Ljepota ove ideje počiva na njenoj jednostavnosti. Načini se oponašak (odljev) predmeta arheološkog ili geološko-paleontološkog značaja, a za kojeg postoje pouzdane okolnosti nalaza, te takav oponašak, uz kratak interpretacijski tekst o značaju i starosti predmeta te okolnostima pronalaska, biva postavljen na mjesto gdje je nekoć pronađen. Jedini je uvjet da je predmet pronađen na području grada Zagreba, dok Zagreba još, formalno, nije bilo, dakle prije osnutka Zagrebačke biskupije 1094. godine. Takvom inverzijom muzejskog u urbano, statičnog u živuće, muzejski predmeti u vidu svojih kopija izlaze iz muzeja u vrevu gradskih ulica, dajući im dašak muzealnosti i svjedočeći povijest grada dok ga, barem formalno, još nije bilo.
Autori akcije „Zagreb dok ga još ni bilo – prije 1094.“: Zoran Gregl, Nenad Jandrić, Željko Kovačić i Ozren Domiter.
Spomenik je postavljen uz potporu Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Turističke zajednice grada Zagreba.
Otkrivanje spomenika odvija se na otvorenom prostoru. Prema Odluci o nužnim epidemiološkim mjerama od 27. 11. 2020. molimo prisutne da održavaju razmak od 1,5 metra ili obavezno nose maske za lice ili medicinske maske kada nije moguće održavati fizičku distancu od najmanje 1,5 metara.
24. studenoga – 20. prosinca 2020. Galerija AMZ, Pavla Hatza 6
ulaz besplatan
Izložba Prapovijest u rukama Arheološkog muzeja Istre, autorica Maje Čuka i Đeni Gobić-Bravar, prikazuje različite periode prapovijesti kroz tematike koje su im svima zajedničke: sklonište, hrana i alat, odjeća i nakit te vjera i smrt. Osnovna četiri perioda definirana su i kroz životne aktivnosti koje su ih najjače definirale, tako je paleolitik prikazan kroz lovca-sakupljača; neolitik kroz poljoprivrednika-stočara; brončano doba kroz kovača, a željezno doba kroz vladara.
Izložbom Prapovijest u rukama pruža se mogućnost slijepim i slabovidnim osobama, ali i svima ostalima, osjetiti prapovijesne istarske predmete kako bi mogli lakše stvarati slike u mašti dok slušaju priče o prapovijesnim događanjima i načinu života tadašnjeg čovjeka od samih početaka pa do pojave pisma. Mnogobrojne replike prapovijesnih predmeta, omogućuju posjetiteljima da ih dodiruju te da ih dožive na svoj način. Osim replika prapovijesnih predmeta, posjetitelji mogu vidjeti/dodirnuti/osjetiti i dvije rekonstrukcije mjesta ukopa.
Izložba je nastala je kao plod višegodišnjeg rada u okviru velikog europskog projekta pod nazivom COME IN! – Cooperating for Open access to Museum – towards a vidEr Inclusion. Projekt je započeo 2016. godine, s ciljem povećanja pristupačnosti muzejskih institucija i izložbi osobama s invaliditetom. Izložba je prilagođena slijepim i slabovidnim osobama, legende su na brajici.
Što je Prapovijest? Prapovijest je razdoblje koje traje od prve pojave čovjeka do pojave pisma. Dijeli se na dva velika razdoblja, kameno i metalno doba. Kameno se doba dijeli na starije (paleolitik), srednje (mezolitik) i mlađe (neolitik), a metalno doba na bakreno (eneolitik), brončano i željezno doba.
Ovakva podjela temelji se na činjenici da je čovjek svojim postepenim razvojem usavršavao svoje znanje i umijeće koje je primjenjivao u svakodnevnom životu te je kroz razdoblja izrađivao oružje i oruđe od različitih materijala (kamen, bakar, bronca, željezo). Jasna granica između prijelaza jednog doba u drugo nikada nije sasvim točno određena, jer potrebno je da novi materijal uđe u široku uporabu da bi se period prema njemu definirao.
Paleolitički lovac-sakupljač živio je u ovisnosti o prirodi koja ga je okruživala te je prateći prirodne promjene živio nomadskim životom birajući pećine kao nastambe. U pećinama je spavao, odbacivao otpatke te provodio ritualne i duhovne aktivnosti poput pogreba i prvih umjetničkih prikaza – pećinskih slikarija. Osnovni mu je alat bilo oružje za lov životinja koje je izrađivao od kremena i drva. Odijevao se životinjskim kožama, a nakit su bili amuleti izrađeni od životinjskih kostiju ili školjaka.
Neolitički poljoprivrednik-stočar naučio je upravljati prirodom obrađujući zemlju i pripitomljavajući domaće životinje. Alat i oružje su i dalje izrađeni od kremena i drva, ali postaju raznovrsniji i kvalitetniji. Nastaju važne alatke poput srpa i sjekira, a iz kosti su izrađivane prve udice. Omogućivši samostalnu proizvodnju osnovnih životnih potreba nije se više morao seliti i polako nastaju prve nastambe i sela. Odjeća je i dalje od životinjskih koža, iako se u nekim europskim zajednicama počinju proizvoditi i prve tkanine. O duhovnom život saznajemo iz raznih ritualnih predmeta, ali i iz načina ukopa pokojnika polegnutih u zgrčenom položaju, često unutar samih nastambi.
Brončanodobni kovač naučio je, taljenjem metala/bronce koji se lijevao u kalupe, proizvoditi kvalitetnije oruđe i oružje čime je dodatno poboljšao svoje životne uvjete. Iz bronce se proizvode i nove alatke poput igala te ukrasni predmeti poput narukvica, naušnica, ukrasnih kopči. Započinje proizvodnja tkanina iz prirodnih materijala. Sela polako prerastaju u gradove, često smještene na vrhovima uzvisina nastaju poznate istarske “gradine”, a za izgradnju nastambi počinje se uz drvo, pruće i slamu koristiti i kamen. Kroz brončano doba pokojnike se ukapa u tumulima, a postoje i nekropole uz glavne ulaze u naselja.
Željeznodobni vladar formira stabilnu društvenu hijerarhiju. Otkrićem tehnike proizvodnje željeza oruđe i oružje postaju još kvalitetniji. Trgovina, koja je bila prisutna i u prethodnim razdobljima, u željeznom dobu doživljava veliki procvat. Kvalitetniji željezni alat omogućio je obradu kamena te nastaju prve kamene skulpture i nadgrobni spomenici. Dolaskom novog naroda, Histra, mijenja se i način ukopa pokojnika (spaljivanje). Pepeo pokojnika je s prilozima pohranjen u žare s poklopcima položenim u grobnu škrinjicu od kamenih ploča. Zanimljiv željeznodobni nalaz su figuralno ukrašene situle (brončane vjedrice) s prikazima svakodnevnog života Histra. Situle s prikazima donekle predstavljaju preteču pisma Histra te ih polako uvode u razdoblje povijesti.
Kada 177 god. pr. Kr. u Istru stižu Rimljani i osvajaju teritorij završava period prapovijesti.
Kratki dokumentarni film Arheološkog muzeja u Zagrebu „Broken Exhibition“ u režiji Simona Bogojevića Naratha i produkciji studija Neo Kenges posvećen je izložbi „Segestika i Siscija – naselje s početka povijesti“ koja je postavljena prije potpunog zatvaranja zbog širenja pandemije Covid-19 u ožujku 2020 godine. Ujutro 22. ožujka grad Zagreb i okolicu pogodio je razoran potres u kojemu je gradski centar, uključujući i zgradu Arheološkog muzeja, pretrpio znatnu štetu. Stalni muzejski postavi morali su biti evakuirani, kao i izložba „Segestika i Siscija – naselje s početka povijesti“ koja, iako u potpunosti postavljena, do sada nikada nije predstavljena publici u Zagrebu.
Kratki dokumentarni film „Broken exhibition“ o „polomljenoj“ izložbi „Segestika i Siscija – naselje s početka povijesti“ autora Ivana Drnića, višeg kustosa Arheološkog muzeja u Zagrebu, je rezultat gotovo desetljeće dugog muzejskog, terenskog i znanstvenog rada. Planirana kao središnji izložbeni projekt Arheološkog muzeja u Zagrebu u 2020. godini, trebala je predstaviti materijalnu i duhovnu kulturu stanovnika željeznodobnog naselja, smještenog na prostoru današnjeg grada Siska. Ovo je naselje, koje antički izvori spominju pod nazivom Segestika i Siscija, predstavljalo jedno od najvažnijih željeznodobnih centara na prostoru kontinentalne Hrvatske pa je, stoga, predstavljanje dosadašnjih istraživačkih rezultata široj javnosti trebao biti značajan kulturni događaj. Izložba je prvi puta javnosti trebala biti predstavljena 20. ožujka 2020. godine u Arheološkom muzeju u Zagrebu, no zbog pandemije izazvane novim koronavirusom njeno otvorenje je odgođeno. Autor izložbe, tehnička služba i ostali muzejski suradnici završne radove na izložbi obavili su u petak 20. ožujka u večernjim satima. Nažalost, uskoro je uslijedio novi, mnogo jači udarac! Ujutro 22. ožujka grad Zagreb i okolicu pogodio je razoran potres u kojemu je gradski centar, uključujući i zgradu Arheološkog muzeja, pretrpio znatnu štetu. Stalni muzejski postavi morali su biti evakuirani, kao i izložba „Segestika i Siscija – naselje s početka povijesti“ koja, iako u potpunosti postavljena, nikada nije predstavljena publici u Zagrebu.
Izložba Arheološkog muzeja u Zagrebu „Segestika i Siscija – naselje s početka povijesti“ otvorena je 7. listopada, u Gradskom muzeju Sisak. Arheološki muzej u Zagrebu planira postaviti i publici predstaviti izložbu u prvoj polovici 2021. godine.
Film „Broken Exhibition“ premijerno je prikazan na online 6. Međunarodnom festivalu arheološkog filma u Splitu.
Naslov filma: Broken Exhibition
Redatelj: Simon Bogojević Narath
Producent: Studio Neo Kenges
Scenarist: Simon Bogojević Narath
Stručni savjetnik: Ivan Drnić
Ilustracija i animacija: Simon Bogojević Narath
Montaža: Simon Bogojević Narath, Antonia Begušić
Snimatelj: Saša Kavić, Antonia Begušić
Trajanje filma: 17’ 04’’
Arheološki muzej u Zagrebu, 2020.
Arheološki stručni kamp – pet dana oživljene pretpovijesti u Galeriji AMZ “Prehistory Adventure – iskustvena šetnja kroz prapovijesnu baštinu” 9.-13. 11.2020.
Galerija Arheološkog muzeja u Zagrebu (Ul. Pavla Hatza 6) i virtualno putem komunikacijske platforme
Zanimljiva predavanja domaćih znanstvenika i istraživača, okrugli virtualni stolovi s eminentnim stranim sudionicima te predstavljanje edukativnih alata, atraktivan su sadržaj petodnevnog interdisciplinarnog kampa koji na temu pretpovijesne baštine organizira Arheološki muzej u Zagrebu od 9. do 13.11. u prostoru Galerije AMZ. Kamp se realizira u sklopu Interregovog projekta Prehistory Adventure i namijenjen je stručnoj javnosti, no dio programa bit će interesantan i široj publici.
Relevantna stručna znanja o pretpovijesnoj baštini, načini njezine prezentacije i promocije te edukacija o arheološkoj baštini u muzeju i izvan njega, teme su stručnog kampa kojeg od 9. do 13.11. organizira Arheološki muzej u Zagrebu.
Svojim vrlo sadržajnim programom Arheološki stručni kamp okrenut je stručnoj javnosti; muzealcima, arheolozima, profesorima povijesti te studentima povijesti, arheologije, muzeologije i srodnih smjerova, no brojne teme bit će zanimljive i široj publici. Petodnevni program odvijat će se uživo u Galeriji AMZ (Ul. Pavla Hatza 6) te online, a publici će interakcija s predavačima biti omogućena kroz virtualno sudjelovanje putem komunikacijske platforme.
U okviru Arheološkog stručnog kampa raspravljat će se o stručnim sadržajima i područjima primjene različitih metodologija u interpretaciji pretpovijesnog razdoblja, s fokusom na razdoblje srednjeg paleolitika. Program kampa koncipiran je oko nekoliko tematskih cjelina, a to su međunarodni virtualni okrugli stolovi, ciklus predavanja vrhunskih znanstvenika i istraživača paleolitika, skup predavanja na temu edukacije o paleolitičkoj baštini u okviru obrazovnih ustanova i izvan njih, te o načinima prezentacije i interpretacije paleolitičke baštine. U suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje na kampu će biti izložena i problematika podučavanja pretpovijesti u školama izložena iz perspektive stručnjaka koji se bave obrazovanjem, Timura Križaka i Duše Šarunić.
Međunarodne virtualne okrugle stolove pod nazivom „Upravljanje paleolitičkom baštinom“ i „Pretpovijesne kulturne rute u Europi“ moderirat će ravnatelj AMZ-a Sanjin Mihelić, dok će moderator okruglog stola pod nazivom „Turistička valorizacija paleolitičkog nasljeđa“ biti Iva Silla, interpretacijski edukator i vodič.
Vrhunski znanstvenici i istraživači paleolitika pobliže će kroz niz večernjih predavanja publiku upoznati s raznim aspektima života paleolitičkih zajednica. Predavanje dr. sc. Ivora Jankovića s Instituta za antropologiju donijet će brojne znanstvene spoznaje vezane uz ovu zanimljivu populaciju daleke prošlosti, a sintezu rezultata suvremenih multidisciplinarnih istraživanja paleolitika (starijega kamenog doba) iznijet će dr. sc. Ivor Karavanić, s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Do sada slabo poznato stijensko slikarstvo u Hrvatskoj te značaj nalazišta u Romualdovoj pećini u Istri predstavit će Darko Komšo, ravnatelj Arheološkog muzeja Istre, a paleolitik kao temu filmske umjetnosti obradit će Daniel Rafaelić (KIC). Koje je zanimljive činjenice o životu i smrti drevnih ljudi moguće iščitati iz pročavanja ljudskih kostura otkrit će dr. sc. Mario Novak s Instituta za antropologiju, dok će dr. sc. Siniša Radović iz HAZU-a naglasak staviti na značenje životinja u svakodnevnom životu pretpovijesnih ljudi. Napomenimo i to da će prije predavanja biti moguća neformalna druženja s navedenim predavačima koja će pridonijeti interaktivnosti kampa.
Kustosi Arheološkog muzeja u Zagrebu muzejska savjetnica dr.sc. Jacqueline Balen, viša kustosica pedagoginja Zorica Babić, Ozren Domiter i Anja Bertol Stipetić održat će skup predavanja na temu edukacije učenika, obrazovnih stručnih kadrova kao i šire javnosti o arheološkoj baštini u muzeju te izvan njega te načinima suradnje s lokalnim zajednicama na čijem se području ta baština nalazi, kao i novim načinima prezentacije baštine putem novih tehnologija. O interpretaciji baštine kao alatu za razumijevanje vrijednosti paleolitičkog nasljeđa govorit će Iva Silla (Kazivačica).
Na kampu će također biti predstavljeni edukativni alati (poster, deplijan), posebno razvijeni za potrebe kampa koji će se besplatno distribuirati školama u svrhu edukacije kao i promocije paleolitičke baštine. Još jedan vrlo pitak, pristupačan i slikovit edukativni alat, knjižicu pod nazivom „Mala knjiga evolucije čovjeka“ u izdanju Alfe predstavit će autori dr. sc. Ivor Janković s Instituta za antropologiju i ilustratorica Issa Bratinčević.
Projekt “Prehistory Adventure – iskustvena šetnja kroz prapovijesnu baštinu” izvodi se u sklopu Programa prekogranične suradnje Interreg V-A Slovenija-Hrvatska, a sufinanciran je sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR). Cilj projekta jest očuvati i posjetiteljima na poučan i avanturistički način približiti arheološku baštinu te znanje o pretpovijesti čemu će realizacija ovog stručnog arheološkog kampa uvelike pridonijeti.
Sva predavanja moguće je pratiti uživo u Galeriji AMZ ili online putem komunikacijske platforme dok je okrugle stolove moguće pratiti samo online.
Molimo zainteresirane sudionike da se za svako predavanje koje ih zanima prijave na e-mail adresu: sjacic@amz.hr uz napomenu radi li se o praćenju uživo ili online. Na istu adresu molimo da se prijavi i online praćenje okruglih stolova po izboru.
Ponedjeljak, 09. 11. 2020. 12:30 h Otvorenje arheološkog stručnog kampa 13:00 h Zorica Babić (Arheološki muzej u Zagrebu) „Popularizacija pretpovijesne zbirke stalnog postava Arheološkog muzeja u Zagrebu školskoj populaciji”
Najbrojnija publika u Arheološkom muzeju u Zagrebu svakako su učenici osnovnih i srednjih škola, s naglaskom na one petih i šestih razreda osnovne škole te prvih razreda srednjih škola. Prvenstveno je tome tako jer u tim razredima po Nacionalnom kurikulumu nastave povijesti uči se o arheologiji, pretpovijesnom razdoblju, odnosno razdoblju prije pisma. Dolaskom učenika u Muzej, nastava se može obogatiti konkretnim predmetima, možemo reći dodirom prošlosti, kako bi učenici mogli lakše razumjeti ovo bogato razdoblje. Zbog toga, viša kustosica pedagoginja osmišljava raznovrsne dodatne edukativne programe kako bi pretpovijest učenicima bila razumljivija, dostupnija i zabavnija. Takvi edukativni programi sastoje se od upoznavanja Pretpovijesne zbirke kroz prilagođeno stručno vodstvo te tematskom edukativnom radionicom. Svaka takva radionica osmišljena je na svoj način, didaktičkog je karaktera te posjeduje različite didaktičko – metodičke pristupe poput diskusije i razgovora s učenicima, demonstracije materijalnih izvora, individualnog učenja, učenja u skupinama ili grupnog rada, iskustvenog učenja, rješavanje problema, razvijanja kritičkog mišljenja, likovnog izražavanja i ostalih pristupa.
17:00 h Timur Križak (Agencija za odgoj i obrazovanje) „Prapovijest u nastavi povijesti i stručnom usavršavanju učitelja”
U izlaganju je dan pregled prapovijesne tematike u nastavi povijesti u osnovnim i srednjim školama Republike Hrvatske. Prikazani su nastavni sadržaji i koncepti koji su obuhvaćeni nastavnim programima i kurikulima. Prikazan su problemi u realizaciji nastavnih ciljeva postavljenima u prosvjetnim dokumentima. U izlaganju se daje pregled uključenosti prapovijesnih sadržaja u stručno usavršavanje učitelja u programima Agencije za odgoj i obrazovanje te suradnja koja je ostvarena s institucijama koje čuvaju i prikazuju prapovijesnu baštinu.
18:30 h Upoznaj dr. sc. Maria Novaka 19:00 h dr. sc. Mario Novak (Institut za antropologiju)
“Ljudski kostur – nepresušni izvor spoznaja o životu i smrti drevnih ljudi“
U predavanju će biti govora o tome koje sve informacije o životu (i smrti) drevnih ljudi se mogu saznati iz analize njihovih koštanih i zubnih ostataka kao što su spol, starost u trenutku smrti, bolesti i ozljede, vrsta prehrane, svakodnevne aktivnosti i sl. Uz to, bit će opisane i najmodernije metode kao što su analize drevne DNK i stabilnih izotopa koje nam omogućavaju da dobijemo odličan uvid u različite aspekte svakodnevnice naših davnih predaka. Sve pružene informacije bit će popraćene primjerima iz recentnih istraživanja u kojima je sudjelovao i sam autor.
Utorak, 10.11.2020. 13:00 h dr. sc. Jacqueline Balen (Arheološki muzej u Zagrebu) “Prezentacija i popularizacija arheološke baštine-primjeri dobre prakse”
U predavanju će biti riječi o načinima, odnosno mogućnostima prezentacije i popularizacije arheološke kulturne baštine s ciljem edukacije i podizanja javne svijesti o istoj. Kroz primjere projektnih aktivnosti Arheološkog muzeja u Zagrebu pokazati će se raspon suradnje s lokalnim dionicima svih razina (od učenika do lokalne samouprave) s ciljem promocije, prezentacije i stvaranje temelja za održivi razvoj arheološke baštine.
18:30 h Upoznaj dr. sc. Ivora Karavanića 19:00 h dr. sc. Ivor Karavanić (Sveučilište U Zagrebu, Filozofski fakultet) „Oživljavanje paleolitika: životni stil, prehrana i simbolika lovaca skupljača na jugu Srednje Europe“
Iznijet će se sinteza rezultata suvremenih multidisciplinarnih istraživanja paleolitika (starijega kamenog doba) u vidu rekonstrukcije životnog stila, prehrane i simboličnog ponašanja lovaca skupljača, napose neandertalaca i ranih modernih ljudi. Posebna pozornost bit će posvećena spoznajama utemeljenim na istraživanjima paleolitika u Hrvatskoj i Sloveniji.
Srijeda, 11.11.2020. 11:30 h Prezentacija publikacija „Mala knjiga evolucije čovjeka“ (izdanje izdavačke kuće Alfa) i edukativnog deplijana
Publikacije će predstaviti autori dr. sc. Ivor Janković (Institut za antropologiju) i ilustratorica Issa Bratinčević
12:00 h Okrugli stol „Upravljanje paleolitičkom baštinom“ (Management of Palaeolithic Heritage), moderator: Sanjin Mihelić (Arheološki muzej u Zagrebu)
Na ovom međunarodnom okruglom stolu, predstavit će se različiti aspekti upravljanja paleolitičkom baštinom. Jedno od osnovnih pitanja koja će se postaviti je kako predstaviti paleolitičku baštinu široj javnosti te na koji način suvremeni arheološki muzeji te druge baštinske ustanove pristupaju ovoj temi. Drugo je važno pitanje zaštita baštine u izvornom, prirodnom ambijentu, jer posve je jasno da modeli zaštite i očuvanja, primjerice, u pećinama imaju vrlo malo podudarnosti s nalazištima na otvorenom prostoru ili pak s čitavim arheološkim krajolicima. Kao uvodničari pojavljuju se ravnatelji nekoliko prestižnih arheoloških ustanova iz Hrvatske i inozemstva. Okrugli stol bit će održan na engleskom jeziku.
13: 00 h Ozren Domiter (Arheološki muzej u Zagrebu), Vinko Tarbušković (Agencija za upravljanje Starigradskim poljem), Gordija Marijan (SŠ Hrvatski kralj Zvonimir) “Arheološki susreti u školama – O arheologiji i ulozi muzeja u suvremenom društvu”
Arheološki susreti u školama su edukativni muzejski program kojeg Arheološki muzej u Zagrebu sustavno provodi već sedmu godinu zaredom uz potporu Ministarstva kulture i medija te Ministarstva znanosti i obrazovanja. Na nacionalnoj razini program je održan u preko 50 škola, a teži demistificirati predodžbu arheologije baštinjenu iz popularne kulture, približiti arheologiju učeničkoj populaciji, podići razinu svijesti o lokalnoj baštini te korisnicima programa približiti muzejsko djelovanje kroz izravno ostvarenje društvene uloge muzeja. Taktička i operativna razina Programa nužno se prilagođavaju partikularnim potrebama i datostima sredine u kojoj se održavaju. Strateški, program teži postići nacionalan značaj te zaživjeti kao dodatni didaktički element unutar obrazovnog sustava kojim bi se trajno i sustavno razvijala svijest o baštini u cjelini.
17:00 h Duša Šarunić (OŠ Pušča) “Prapovijesna baština u nastavi”
Izložena su iskustva i rezultati dugogodišnjeg rada s učenicima osnovne škole u kojima se nastojalo motivirati i odgojiti svjesne mlade ljude s pozitivnim stavom o zaštiti kulturne baštine. Dio tih nastojanja ostvaren je u nastavi o prapovijesti. Kombinacijom različitih nastavnih postupaka i tehnika postignuto je znatno bolje razumijevanje sadržaja i koncepata prapovijesti. Predstavljeni su primjeri iz nastave i tehnološka rješenja kojima se učiteljica služila u svom radu. Značajni rezultati ostvareni su terenskim radom i povezivanjem s ostalim nastavnim predmetima, osobito likovnom kulturom. Učenje o prapovijesti prikazuje se kao dio svjetske i nacionalne kulturne baštine. Na taj način učenici spoznaju baštinu, vrednuju je i uključuju se u njenu zaštitu.
18:30 h Upoznaj Daniela Rafaelića 19:00 Daniel Rafaelić (KIC) “Zora civilizacije i film“
Predavanje se sastoji od tri dijela. Prvi je pregledni, tijekom kojeg se okupljene upoznaje s najpoznatijim, najvažnijim ali i onim posve nepoznatim filmovima koji tematiziraju kako postanak ljudske vrste, tako i početak života na zemlji. Drugi dio predstavlja kratki case-study njemačkog filma, u sklopu kojeg se raspravlja o aproprijaciji prapovijesne arheologije tijekom III. Reicha. Treći i završni dio uključuje analizu i projekciju animiranog prikaza prapovijesti, studija Walt Disney.
Četvrtak, 12.11.2020. 12:00 h Okrugli stol „Turistička valorizacija paleolitičkog nasljeđa“, moderator: Iva Silla (Kazivačica)
Okrugli stol koji okuplja četiri do pet sudionika pokušat će odgovoriti na pitanje što je potrebno da se stvori interes i veza posjetitelja s paleolitičkim naslijeđem. Sudionici će redom biti osobe s iskustvom u inovativnoj prezentaciji baštine posjetiteljima ili osobe s uvidom u destinacije koje su na neki način turistički valorizirale arheološko naslijeđe. Razgovarat ćemo o postojećim primjerima iz prakse, o tematskim kulturno-turističkim proizvodima i potencijalima za daljnji razvoj niše, kao i značaju pažljive interpretacije u približavanju paleolitičke baštine posjetiteljima.
13:00 h Anja Bertol Stipetić (Arheološki muzej u Zagrebu) “Prezentacija kulturne baštine u Hrvatskoj putem interaktivnih tehnologija”
Što su to interaktivne tehnologije i čemu one služe? Na koji način su inkorporirane u muzejima i na lokalitetima? Čemu doprinose i kako se koriste? Koju funkciju su interaktivne tehnologije u Hrvatskoj imale prije epidemije korona virusom i potresa koji je zadesio Zagreb 22. ožujka 2020. godine, a koju funkciju imaju danas?
Ovim predavanjem bit će ponuđeni odgovori na ova, a i mnoga slična pitanja koja se tiču prezentacije kulturne baštine u Hrvatskoj putem interaktivnih tehnologija. Osim toga, prezentirat će se neki primjeri dobre prakse u Hrvatskoj, među kojima će riječi biti i o aktualnom EU projektu „Virtualni arheološki krajolici Podunavlja“ u sklopu Arheološkog muzeja u Zagrebu.
17:00 h dr. sc. Siniša Radović (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti) „Prapovijesna arheozoologija – životinje u svijetu prapovijesnih ljudi”
Autor će govoriti o značenju životinja u svakodnevnom životu ljudi u prapovijesti. Predavanje će biti popraćeno zanimljivim primjerima analize i interpretacije životinjskih ostataka s arheoloških nalazišta iz razdoblja srednjeg kamenog doba do kasnog brončanog doba na prostoru današnje Hrvatske. Poseban osvrt bit će na strategije preživljavanja i prilagodbu na promjene u okolišu, ali i na ulogu pojedinih životinjskih vrsta kao medija ritualnog izražavanja.
18:30 h Upoznaj Darka Komšu 19:00 h Darko Komšo (Arheološki muzej Istre) “Hrvatsko stijensko slikarstvo, s naglaskom na otkriće paleolitičkih pećinskih slikarija u Romualdovoj pećini u Istri”
Na području Hrvatske i jugoistočne Europe stijenske slikarije su u pravilu slabo poznate, a zabilježeno je tek nekoliko lokaliteta. Tijekom 2009. godine započeo je projekt pod nazivom CRORA (CROatian Rock Art – Hrvatsko stijensko slikarstvo), koji ima za cilj sustavno katalogiziranje, valorizaciju i prezentaciju stijenskih slikarija na tlu Hrvatske. Posebno je potrebno istaknuti nalazište Romualdova pećina u Istri, gdje su pronađene paleolitičke pećinske slikarije, stare preko 30.000 godina, prve takve u Hrvatskoj. U pećini su ukupno zabilježene 44 slikarije, od kojih se ističe nekoliko crteža, koji predstavljaju bizona, divokozu, shematizirane prikaze ljudi i trokutove, koji mogu simbolizirati ženski spol. Preliminarna istraživanja stijenskih slikarija na području Hrvatske su zabilježila brojna nalazišta s gravurama i slikarijama, te ukazala kako je ovo područje, sa svojim brojnim krškim fenomenima izuzetno potencijalna regija za daljnja sustavna rekognosciranja u potrazi za prikazima stijenske umjetnosti.
Petak 13.11.2020. 12:00 h Okrugli stol „Pretpovijesne kulturne rute u Europi“ (Prehistoric Cultural Routes in Europe), moderator: Sanjin Mihelić (Arheološki muzej u Zagrebu)
Kulturne rute su relativno nov te nadasve brzorastući oblik valorizacije kulturne baštine kroz umrežavanje većeg broja dionika na jednom širem području. Raspon koji takve rute mogu pokrivati kreće se od lokalnih i regionalnih okvira, preko nacionalnih do internacionalnih ruta, poput onih najpoznatijih koje nose certifikat Vijeća Europe. Ovaj međunarodni okrugli stol, pozabavit će se pitanjima umrežavanja dionika oko tema koje se tiču pretpovijesne baštine na širem europskom prostoru, s posebnim naglaskom na pretpovijesne rute koje barem jednim svojim dijelom prolaze kroz područje Republike Hrvatske. Okrugli stol bit će održan na engleskom jeziku.
13:00 h Iva Silla (Kazivačica) “Interpretacija baštine kao alat za razumijevanje vrijednosti paleolitičkog nasljeđa”
Svatko tko se profesionalno bavi baštinom, redovito se susreće s pojmom interpretacije baštine. Ovo predavanje će pojasniti što se krije iza tog pojma te kako prepoznati i prenijeti njeno dublje značenje posjetiteljima. Predstavit će jednostavne alate osobne interpretacije koji pomažu da se posjetitelji aktivno uključe u razgledavanje baštinskih lokaliteta. Dotaknut ćemo i inovativne prakse, poput oživljene povijesti i igrifikacije, koje mogu, ukoliko se pažljivo izvode, biti način kvalitetne interpretacije baštine. Pritom će svi primjeri biti usko vezani za paleolitičko naslijeđe i tematiku arheološkog kampa. Sudionici predavanja će dobiti zrno inspiracije, osnovna znanja i cjelovitu sliku o mogućnostima korištenja alata interpretacije u budućem radu.
18:30 h Upoznaj dr. sc. Ivora Jankovića 19:00 h dr. sc. Ivor Janković (Institut za antropologiju)
„Neandertalci – daleki rođaci“
Predavanje će upoznati zainteresiranu publiku sa znanstvenim spoznajama vezanim uz ovu zanimljivu populaciju daleke prošlosti. Kroz povijesni pregled i pregled glavnih nalaza i nalazišta, pružit će se podloga razumijevanju anatomskih i kulturnih odlika neandertalaca, s posebnim naglaskom na lokalitete u Hrvatskoj. Nadalje, kroz pregled suvremenih postignuća na polju paleoantropologije, arheologije te genetike zainteresirana publika steći će uvid u najnovija otkrića i budući tijek istraživanja.
Sva predavanja moguće je pratiti uživo u Galeriji AMZ ili online putem komunikacijske platforme dok je okrugle stolove moguće pratiti samo online.
Molimo zainteresirane sudionike da se za svako predavanje koje ih zanima prijave na e-mail adresu: sjacic@amz.hr uz napomenu radi li se o praćenju uživo ili online. Na istu adresu molimo da se prijavi i online praćenje okruglih stolova po izboru.
Poveznica za on-line sudjelovanje https://zoom.us/j/9352550716?pwd=OXZVR0hUUTRHejZMWUJyZjFkUnp5QT09
U Muzeju grada Splita uskoro izložba ‘Mletački kaštel u Splitu’. Najznačajnije otkriće je zdenac s izvorom žive vode… Na izložbi predstavljamo i arheološka istraživanja Kule na Voćnom trgu 2012. godine.
Najznačajniji nalaz u unutrašnjosti Kule je otkriće zdenca s izvorom žive vode. Uz cisternu, koja je vjerojatno bila sastavni dio kaštela, jedan od načina vodoopskrbe objekta bila je upravo ova uspjela kaptaža podzemnog izvora izvedena izvanrednom graditeljskom tehnikom. Zdenac dubok četiri metra vrlo je kvalitetno obzidan kamenom pri čemu se pomno vodilo računa o dotoku i izljevu izvorske vode. Praćenjem razine vode u zdencu utvrđeno je da se ona zadržava na konstantnoj razini od 2,55 – 2,65 m od vrha zdenca. Rezultati provedene analize vode pokazali su da je voda izvorska.
Osim navedenih arhitektonskih ostataka zdenca i temelja Kule, tijekom istraživanja pronađeni su brojni pokretni arheološki nalazi, a osobito mnogo keramičkih ulomaka. Pronađeni su ulomci grubog i glaziranog stolnog posuđa, lule, stakleni, metalni, koštani predmeti te topovske kugle od kamena i metala. Osobito su zanimljivi organski ostatci biljnog i životinjskog podrijetla poput sjemenki voća i povrća, kosti raznih životinja, riblje kosti te razne vrste školjki i puževa.
Nalazi upućuju na to da se kuhinja i mjesto blagovanja hrane nalazilo neposredno blizu zdenca u koji su odlagani ostatci hrane i posude kao i na prehrambene navike stanovnika kaštela. Uz povijesne izvore oni stvaraju potpuniju sliku života korisnika istraženog prostora.
Nakon nadogradnje PHP-a na Portalu, brojač pregleda pojedinog posta je resetiran s datumom 29. 4. 2018. u 14h (prethodni podaci prikupljeni po brojaču započetog 21.3.2016. u 22h izbrisani su ponovnom instalacijom plugin-a). Broj pregleda po pojedinom postu prije navedenog datuma (29. 4. 2018.) nije evidentiran i uključen u prikaz, tj. prikazani broj pregleda pojedinog posta odnosi se na stanje od trenutka uključenja plugin-a. Brojač je uključen radi transparentnog praćenja broja pregleda pojedinog posta na Portalu.
Izdvojeno
Riječ Urednika – ‘Summa summarum aktivnosti 6 godina poslije osnivanja Ususret 7. godini ‘arheološke ere’ avec les bonnes résolutions pour 2016′
We use cookies to ensure that we give you the best experience on our website. If you continue to use this site we will assume that you are happy with it.Ok
