AMZD – Program Arheološkog muzeja Zadar povodom obilježavanja Dana grada Zadra (PRESS)

Arheološki muzej Zadar, povodom obilježavanja Dana grada Zadra, priređuje prigodan program.

Program započinje u utorak, 21. studenog s početkom u 13 sati predstavljanjem kataloga Roberta Maršića „Fotografije dokumentacijskog odjela Arheološkog muzeja Zadar“.

Katalog će predstaviti doc. dr. sc. Antonija Mlikota. Kroz katalog je predstavljen izbor fotografija snimljenih na arheološkim terenima sjeverne Dalmacije tijekom druge polovice 20. stoljeća. Od ukupnog broja snimaka predstavljenih u katalogu, čiji broj iznosi 174, po motivima je najviše zastupljen grad Zadar, posebno arheološka istraživanja provedena tijekom poslijeratne obnove, slijedi zatim Nin i izdvojena mjesta Ravnih kotara.

U petak, 24. studenog u 12 sati otvara se izložba „Izdanja zadarskih tiskara u fondu Knjižnice Arheološkog muzeja Zadar“, čije su autorice viša knjižničarka Arheološkog muzeja Zadar Marina Maruna i magistra knjižničarstva Antonia Bunja. Izložbu prati istoimeni bogato ilustrirani katalog koji će predstaviti profesorica Elvira Katić.

Katalog „Izdanja zadarskih tiskara u fondu Knjižnice Arheološkog muzeja Zadar“ sadrži izdanja 18 zadarskih tiskara, tiskanih u Zadru u periodu od početka 19. do sredine 20 st., tj. od 1805. do 1943. Izdanja zadarskih tiskara, predstavljena kroz katalog i izložbu, važan su doprinos poznavanju razvoja tiskarstva u Zadru tijekom 19 i prve polovine 20 st.

Istoga dana u 13 sati na programu je radionica „Otisak slova“, organizirana u suradnji Arheološkog muzeja Zadar, Klasične gimnazije Ivana Pavla II. i Udruge Starinar. Pod mentorstvom muzejske pedagoginje Jelene Vekić Bašić i profesorice Elvire Katić, a u suradnji s Ivicom Ćurkovićem iz Udruge Starinar – Zadar, učenicima će se predočiti način tiskanja knjiga od izuma pomičnih slova s kraja 15. stoljeća do razvoja tiskarstva na zadarskom području. Poseban interes usmjerit će se na prijelaz iz XIX. u XX. stoljeće. Radionica je i poveznica s Izložbom tiskanih izdanja zadarskih tiskara čiji su se vrijedni primjerci zadržali u knjižnici Arheološkoga muzeja Zadar i svjedoče o produkciji tiskara toga vremena. Osim knjiga iz toga vremena, sačuvane su i matrice koje su u privatnoj zbirci gosp. Ćurkovića, a po kojima će se na ovoj jedinstvenoj radionici, grafičkom tehnikom visokoga tiska, podsjetiti na tradiciju nekadašnjeg tiskanja.

U sklopu proslave Dana grada Zadra, 24. studenog od 9 do 19 sati bit će slobodan ulaz u Arheološki muzej Zadar, a od 9 do 14 sati u Crkvu sv. Donata. Sve posjetitelje očekuje prigodna prodaja muzejskih publikacija i suvenira.

Od 9 do 19 sati slobodan ulaz u Arheološki muzej Zadar (besplatna vodstva uz prethodnu najavu).

Od 9 do 14 sati slobodan ulaz u crkvu sv. Donata.

Prigodna prodaja muzejskih publikacija i suvenira

Skupne posjete potrebno je unaprijed najaviti:

Arheološki muzej Zadar i crkva sv. Donata; ponedjeljak/petak 9-14 sati, subota 9-13 sati

Marina Brkić 023/250-613, 091/425-4089

Izvor

AMZD PRESS

 

 

AMN – Otvorenje izložbe ‘Vid Vidu – Kameni spomenici darovani Arheološkom muzeju Narona’ (PRESS)

Arheološki muzej Narona tematskom izložbom pod nazivom ‘Vid Vidu – Kameni spomenici darovani Arheološkom muzeju Narona’ završava program obilježavanja desete obljetnice od otvorenja muzeja za posjetitelje.

Tijekom desetogodišnjeg djelovanja Muzej je uspostavio dobre odnose s lokalnim stanovništvom te su u toj interakciji ostvarene brojne uspješne suradnje. Zbog razvijenog uzajamnog povjerenja mještani su Muzeju poklonili vrijedne arheološke predmete, među kojima su i spomenici kakvi do sada nisu registrirani u muzejskom fundusu. Osim novih spoznaja o povijesti i umjetnosti antičke i kasnoantičke Narone ovi nalazi nam daju i smjernice za buduća istraživanja urbanističke matrice ovog važnog antičkog lokaliteta.

Izložbom se želi potaknuti sve građane na području djelovanja Arheološkog muzeja Narona da slijede primjer građana Vida te da prilikom pronalaska arheoloških nalaza o tome obavijeste Muzej, jer samo zajedničkim zalaganjem i suradnjom možemo zaštititi brojne arheološke lokalitete neretvanskog kraja.

Izložba je postavljena u Arheološkom muzeju Narona u Vidu, a otvara se u subotu, 11. studenog 2017. u 17. sati.

Izvor

AMN PRESS 

AMZ – Otvorenje izložbe “Recikliraj, ideje iz prošlosti” (PRESS)

Arheološki muzej u zagrebu pozivama na otvorenje izložbe “Recikliraj, ideje iz prošlosti”
u prostorijama Arheološkog muzeja u Zagrebu u utorak, 14. studenoga u 19 sati.

Saznajte kako su reciklirali naši davni preci. Iz bogate arheološke kulturne baštine u suradnji s Institutom za arheologiju i Odsjekom za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pripremili smo izložbu o kulturi recikliranja.

Izložbom se nastoji ukazati na dugovječnost i neprekinuti ciklus ponovne upotrebe predmeta te potaknuti posjetitelje na razmišljanje o konceptu recikliranja u odnosu na suvremeni način života.

utorak, 14. studenoga u 19 sati u Arheološkom muzeju u Zagrebuotvara se izložba Recikliraj, ideje iz prošlosti nastala kao rezultat suradnje Arheološkog muzeja u Zagrebu, Instituta za arheologiju i Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Posvećena recikliranju i reupotrebi materijala kroz prošlost, izložba naglašava praktičnu prirodu recikliranja zapisanu na arheološkim artefaktima ukazujući na dugovječnost i neprekinuti ciklus ponovne upotrebe predmeta nastojeći potaknuti posjetitelje na razmišljanje o konceptu recikliranja u suvremenom načinu života.

Autorice izložbe Jacqueline Balen, Andreja Kudelić i Ina Miloglav odabrale su predmete iz bogate arheološke kulturne baštine napravljene od različitih materijala (kamen, kost, keramika, staklo i metal) te ih postavile u okvire nekoliko tema: transformacija prostora, materijali i simboličko recikliranje. S obzirom na iznimnu složenost i univerzalnost fenomena recikliranja, bilo iz sadašnjeg aspekta ili u okviru kultura i zajednica iz prošlosti, izložba tematski i likovno nastoji premostiti vremenske relacije. Cilj je izložbom prikazati da su reciklirani materijali i predmeti imali vrlo aktivnu ulogu u društvu, da nisu izolirani slučajevi ponovne upotrebe određenog materijala te da je ideološka pozadina ponovne upotrebe i recikliranja imala mnogo složenije značenje za društvo.

Pronalaženjem (ne)sklada između prošlih i sadašnjih ideologija i doživljaja materijalnog, okoliša i društveno-gospodarskih prilika, autori se osvrću na suvremenu ideologiju i izmijenjene konstrukcije ljudske svijesti o materijalnom i okolišu. Prikazani primjeri recikliranja, ponovne upotrebe i popravaka predmeta pokazatelji su kultura koje ne odbacuju predmete nego teže kulturi ponovne upotrebe stvari, a upravo o tome možemo mnogo naučiti iz prošlosti.

Uz izložbu, koja ostaje otvorena do 10. prosinca 2017. pripremljena je i on-line monografija posvećena temi recikliranja i ponovne upotrebe u prošlosti, a organizirana su i javna predavanja i radionice namijenjene djeci i mladima.

Galerija fotograija (ustupio AMZ PRESS).

Izvor
AMZ PRESS