Priručnik – Jasna Jeličić Radonić “Urbanizam i arhitektura rimske Dalmacije” (osvrt Vendi Jukić Buča)

FFST Odsjek za povijest umjetnosti, Split, 2014.
FFST
Odgovorni urednik: prof. dr. sc. Aleksandar Jakir
Glavni urednik: doc. dr. sc. Marita Brčić Kuljiš
Recenzenti: prof. dr. sc. Josip Belamarić, doc. dr. sc. Marija Kolega
Fotografije: Živko Bačić, Tonko Bartulović, Jasna Jeličić Radonić, Ana Sedlar, Tonći Seser
Crteži: Branko Penđer
Prijevod sažetka na engleski: Graham McMaster
Jezici: hrvatski, engleski (sažetak)
Stranica: 64
Cijena: 50 kn
ISBN 978-953-7395-64-3
Galerija fotografija [foto: VJB]

Naslovnica publikacije "Urbanizam i arhitektura rimske Dalmacije". Foto: VJB.

Naslovnica publikacije “Urbanizam i arhitektura rimske Dalmacije”. Foto: VJB.

Priručnik “Urbanizam i arhitektura rimske Dalmacije” nastao je iz potrebe da se u sažetoj formi prezentiraju urbanistička i arhitektonska ostvarenja najznačajnijih gradova na području rimske Dalmacije – Salone, glavnog grada rimske provincije Dalmacije, kolonija Narone, Iadera i Aequuma te municipija Aeonone, uz cjeloviti uvid u novija istraživanja urbanizma i arhitekture antičkih gradova rimske provincije Dalmacije.

Dr. sc. Jasna Jeličić Radonić 1992. godine doktorirala je arheologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1976. do 2007. godine radila je u Ministarstvu kulture – Konzervatorskom odjelu u Splitu, gdje je vodila konzervatorske radove i arheološka istraživanja antičke i ranokršćanske arhitekture (Lastovo, Brač, Hvar, Gata, Salona). Od 2007. godine redoviti je profesor na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Splitu gdje predaje kolegije antčke umjetnosti te izborne kolegije na Odsjeku povijesti.

Ova Publikacije rezultat je predavanja s terenskom nastavom održanom na antičkim lokalitetima u okviru kolegija namijenjenih studentima studija povijesti i povijesti umjetnosti FFST.

Reprezentativni spomenički kompleksi, monumentalne javne građevine te segmenti fortifikacijske arhitekture s kulama, često nadopunjeni natpisima o građevinskim pothvatima iz različitih povijesnih razdoblja, jasno govore o visokoj razini urbanog života rimske Dalmacije. (…) Otkriveni spomenici u tim urbanim središtima pokazuju osnovne principe rimskog urbanizma primijenjenog kod planiranja gradova na istočnom jadranu.

Iz Uvoda, dr. sc. Jasna Jeličić Radonić

Publikacija je podijeljena na poglavlja prema gradovima čije se karakteristike prezentiraju, sa zaključkom i sažetkom na engleskom jeziku na kraju (Uvod, Salona, Aequum, Narona, Iader, Aeonona, Zaključna razmatranja, Urban Planning and Architecture in Roman Dalmatia).

Za svaki navedeni grad uz urbanističke karakteristike grada i arhitektonske karakteristike njegovih sačuvanih građevinskih cjelina navedeni su i opisani značajni spomenici i artefakti, očuvane kamene skulpture i kameni natpisi.

Publikacija je opremljena fotografijama u boji i kartama. Priloženi su snimci arheoloških istraživanja i crteži, tlocrti i rekonstrukcije te elementi prvotne dokumentacije spomenika.

Zahvaljujem autorici dr. sc. Jasni Jeličić Radonić na ustupljenom primjerku.

Vendi Jukić Buča

U Zagrebu, 7. 8. 2017.

FFZG – Poslijediplomski doktorski studij predmoderne povijesti (PRESS)

 

Poslijediplomski doktorski studij predmoderne povijesti Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu omogućuje stjecanje znanja i vještina kojima doktorandi koji su svladali program
postaju višestruko profesionalno konkurentni, kako u javnom tako i u privatnom sektoru. Doktorande
se za akademsku i znanstvenu karijeru priprema usvajanjem naprednih tehnika
znanstvenoistraživačkog rada, razvijanjem problemskog, kritičkog i interpretativnog pristupa te
jačanjem istraživačke discipline, na sadržajima iz nacionalne i internacionalne kulturnopovijesne
baštine.
Svladavanjem studijskog programa doktorandi stječu kompetencije za profesionalne djelatnosti u
javnim službama i stručnim ustanovama na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini koje čuvaju, vrednuju
i unapređuju povijesnu baštinu u edukativne svrhe i radi kulturnoturističke promocije te u poslovima
pružanja konzultantskih usluga širokom rasponu potencijalnih korisnika u javnom i privatnom
sektoru.
Studij je inovacijski i kreativno orijentiran u sadržajnom, organizacijskom i izvedbenom pogledu.
Oslanja se na prethodne doktorske studije Medievistike i Ranog novog vijeka Filozofskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu i poslijediplomski studij Kulturne povijesti istočne jadranske obale pri Centru za
postdiplomski studij Sveučilišta u Zagrebu u Dubrovniku, a usporediv je sa srodnim doktorskim
studijima u inozemstvu.
Pravo upisa imaju svi studenti koji su završili studije humanističkih i društvenih znanosti,
dodiplomskih studija (studijski sustav do 2005.) i diplomskih studija (studijski sustav od 2005.), s
najmanjim prosjekom ocjena iz stručnih predmeta 3,5. Ovisno o znanstvenoj disciplini Vijeće
poslijediplomskog studija smije eventualno propisati dodatne uvjete.
Posebne dodatne uvjete za pristupnike koji su završili dodiplomske, odnosno diplomske studije iz
drugih znanstvenih područja propisuje od slučaja do slučaja Vijeće poslijediplomskog studija.

Kandidati za upis na studij predaju:

  • molbu za upis, kojoj u privitku prilažu kratak životopis i motivacijsko pismo. U motivacijskom pismu
    potrebno je ukratko obrazložiti izbor studija, željenu istraživačku problematiku te očekivanja od
    doktorskog istraživanja i vlastitog usavršavanja (do 3600 slovnih mjesta, odnosno do 500 riječi)
  • službeni prijepis ocjena dodiplomskog/diplomskog studija i presliku indeksa
    dvije preporuke znanstvenika, odnosno sveučilišnih nastavnika s doktoratom znanosti
  • potvrdu ili dokaz o znanju engleskog jezika
  • potvrdu ili dokaz o znanju latinskog ili staroslavenskog jezika (ili prije upisa u drugi
    semestar studija)
  • potvrdu ili dokaz o znanju još jednog stranog jezika relevantnog za doktorandsko
    istraživanje (ili prije upisa u treći semestar studija).

Polaznik studija stječe sljedeće kompetencije i vještine:

  • činjenična i teorijska znanja
  • spoznajne i socijalne vještine
  • znanstveno-istraživačka samostalnost i odgovornost
  • kreativnost i inovativnost
  • upravljanje sobom, projektima i vremenom
  • komunikativnost
  • snalaženje u timskom radu
  • predvodništvo
  • građenje karijere
  • razvijanje profesionalne mreže i umrežavanje

Trajanje programa: 6 semestara / Ukupan broj ECTS bodova: 180 / Školarina: 7.800 HRK po semestru

Prihvaćenim doktorskim studentima oblikuje se prema iskazanim interesima i istraživačkoj temi osobni nastavni program koji se određuje modularno ili dijakrono.
Za dodatne informacije obratite se voditelju studija, izv. prof. dr. sc. Hrvoju Gračaninu na hgracani@ffzg.hr.

Image may contain: text

No automatic alt text available.

Izvor

e-mailom dr. sc. Hrvoje Gračanin

AMZ – Otvorenje izložbe ‘Japodi, zaboravljeni gorštaci’ (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu poziva na otvorenje izložbe ‘Japodi, zaboravljeni gorštaci’ u četvrtak, 29. lipnja u 19 sati.

Ostvarena u suradnji sa Zemaljskim muzejom BIH u Sarajevu izložba predstavlja prvu samostalnu izložbu vrijedne japodske zbirke u 170 godina postojanja Arheološkog muzeja. Kroz preko 400 predmeta izrađenih od keramike, bronce, jantara, stakla i drugih materijala izložba donosi  priču o drevnim Japodima, narodu koji je nastanjivao sjeverozapadni dio doline rijeke Une i Gorsku Hrvatsku u posljednjem tisućljeću stare ere.

Bili su snažan i divlji narod, odbili su Rimljane dva puta u manje od dvadeset godina.

(Apijan, 2. st.)

Japodi su, sudeći po arheološkim nalazima, nedvojbeno živjeli već od kraja 10. st. pr. Kr., a po vijestima grčkih pomoraca na Jadranu iz 6. st., prvi ih spominje Hekatej (Hekataios). Nakon pada pod rimsku vlast su dijelom romanizirani Japodi tu većinom nastavili živjeli bar do propasti Rimskog carstva, tj. ukupno tisućljeće i pol.

U njihovu šarolikom društvenom ustroju su bili najvažniji rudari, kovači, seljaci, pastiri, i ratnici. Japodski seljaci su uzgajali raznoliku stoku, žitarice i mahunarke. Njihova umjetnost ima razmjerno malo osobitosti i uglavnom je mješavina raznih ilirskih, panonskih, rimskih i grčkih utjecaja. Njihovi su ukrasi iz metala i od jantara kao ogrlice, te spiralni i trokutasti privjesci. Prije dolaska Rimljana Japodi su uglavnom bili nepismeni i tek nakon rimskih osvajanja se kod njih nalaze vlastiti nadgrobni natpisi na latinici. Zato je njihov jezik ostao većinom nepoznat i jedini zapisi o tom su njihova nadgrobna imena (tafonimi) i od Rimljana popisan mjestopis japodskih naselja i rijeka (toponimi).

Japodi su po vjeri bili mnogobošci, a glavni bog bio je Vodenbog Bindus, a ruševine čijeg su hrama nađene kod Bihaća. Japodski etnički totem je bio lik konja, a također su štovali i svete zmije kao duhove svojih predaka. Prema rimskim izvorima japodski gradovi imali su organiziranu lokalnu samoupravu s glavnim gradom Metulumom kod današnjeg Josipdola.

Pored izloženog materijala na izložbi će biti predstavljen i bogat izložbeni katalog na hrvatskom i engleskom jeziku. Stručna vodstva, kreativne radionice i popularna predavanja bit će dostupna tijekom cijelog trajanja izložbe koja se zatvara 17. rujna.

>Galerija fotografija (ustupio AMZ PRESS)

Izvor

AMZ PRESS

AMZ – Predstavljanje 49. sveska 3. serije Vjesnika Arheološkog muzeja u Zagrebu (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu ima čast pozvati na predstavljanje 49. sveska 3. serije Vjesnika Arheološkog muzeja u Zagrebu
utorak, 20. lipnja 2017. u 12 sati

Na predstavljanju će govoriti:

Sanjin Mihelić, ravnatelj AMZ-a i glavni urednik VAMZ-a

Tomislav Bilić, član Uredništva VAMZ-a, te kao predstavljači sveska:

Ljubica Perinić, znanstvena suradnica pri Odsjeku za arheologiju HAZU

Ivan Mirnik, znanstveni i muzejski savjetnik u miru

Velika dvorana na 1. katu Arheološkog muzeja u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 19

Izvor

AMZ PRESS

AMZD – Otvorenje izložbe ‘Forum Naronitanum’ (PRESS)

Arheološki muzej u Zadru poziva na otvorenje izložbe Forum Naronitanum, u utorak, 20. lipnja 2017. u 12:00 sati u Arheološkom muzeju Zadar.
Tematska izložba Forum Naronitanum dio je niza događanja, kojima Arheološki muzej Narona obilježava 10 godina rada Muzeja kao samostalne ustanove. Izložbom se predstavljaju rezultati sustavnih arheoloških iskopavanja na lokalitetima Forum i Gornje njive u Vidu, koja su provedena u razdoblju 1993. – 2001. godine pod vodstvom prof. dr. sc. Emilija Marina, tadašnjega ravnatelja Arheološkog muzeja – Split.

Kronologija istraživanja i različite vremenske faze života na tim lokalitetima prikazani su tlocrtima terena, fotografijama nastalim tijekom istraživanja, crtežima predmeta te 3D rekonstrukcijama arhitekture i pokretnih arheoloških nalaza datiranih od 2. st. pr. Kr. do sredine 9. st. po. Kr.

Postav prati i videoprojekcija koja predstavlja svojevrstan hod kroz povijest Narone od rimskoga kasnorepublikanskog razdoblja do ranoga srednjega vijeka.
Autori izložbe su Miroslava Topić i Toni Glučina.

Izvor

AMZD PRESS