Knjiga: Gospa iz Vječnog Grada (PRESS)

Kate Quinn
Gospa iz Vječnog Grada

Prevoditelj Mladen Jurčić
Godina izdanja 2019
Format 123 x 190 mm
584 stranica
Uvez meki
Barkod 9789533438863
Cijena 39,90 kn

Tajanstvena Sabina sada je rimska carica, no njezin život još uvijek je opasan kao hod po rubu oštrice. Ona mora sačuvati mir između dvojice smrtnih neprijatelja- svog supruga Hadrijana, veličanstvenog i zlokobnog rimskog cara i neustrašivog bivšeg ljubavnika Vixa, koji sada predvodi pretorijansku gardu.

Tu je i Vixov posvojeni sin Antinoj – prekrasan dječak predodređen da promijeni sudbinu Rimskog carstva i njegova nemilosrdnog vođu svojom nježnom prirodom. No kad je Antinojevo tijelo pronađeno u Nilu, pokreće se bjesomučna potraga za odgovorima. Je li to bila nesreća? Ili samoubojstvo? Je li Antinoj postao ljudska žrtva okrutnim rimskim bogovima? Ili je u pitanju nešto još zlokobnije i opasnije…

»Kate Quinn je, oživljujući drevni Rim, ovim romanom nadmašila samu sebe. Čim se na stranicama knjige pojave Vix i Sabina, čitatelja povedu u nezaboravnu epsku pustolovinu Vječnim Gradom.«
Michelle Moran

»Kate Quinn je vrlo nadarena mlada spisateljica koja tajne živote svojih likova vješto isprepliće s povijesnim događajima.«
Kate Furnivall

Kate Quinn jedna je od najprodavanijih autorica povijesnih romana s liste New York Timesa i USA Todaya. Napisala je četiri romana u serijalu o rimskoj carici Sabini, kao i dva suvremena romana. U Znanju su dosad objavljena tri romana – ‘Ljubavnica Rima’, ‘Kćeri Rima’ i ‘Gospodarica Rima’, a ‘Gospa iz Vječnoga Grada’ posljednji je naslov iz serijala.

Info:
Znanje PRESS

ŠK – Knjiga ‘SPQR – Povijest starog Rima’ (PRESS)

Mary Beard
SPQR – Povijest starog Rima

Prevoditelj Ivan Ott
Godina izdanja 2018
Format 15.5 x 23.5
554 stranica
Uvez tvrdi
Barkod 978-953-0-60029-4
Cijena 249,00 kn

SPQR je novi pogled na rimsku povijest iz pera jedne od najpoznatijih svjetskih autorica i znanstvenica stare antičke povijesti. Mary Beard ne promatra samo kako je Rim narastao od nevažnog sela u središnjoj Italiji do svjetske sile koja je svojedobno kontrolirala teritorij od Španjolske do Sirije, već i kako su Rimljani promišljali o samima sebi i svojim postignućima, kao i zašto su nam i dalje važni zbog njih.

Stari je Rim još uvijek važan. Njegova povijest Republike i carstva, osvajanja, okrutnost i uspjeh još uvijek su dio onoga kako sami promatramo sebe kao zapadnu civilizaciju. Rimski mitovi i priče, od Romula i Rema, silovanja Lukrecije do Neronova paleža grada – još uvijek pogađaju u žicu i bivaju uzbudljive. Bave se pitanjima i problemima građanstva, terorizma, lobiranja i slobode, što su i danas još uvijek itekako važna i aktualna pitanja.

Ova knjiga duguje naslov još jednoj čuvenoj rimskoj krilatici, SPQR -Senatus populusque Romanus te pokriva tisuću godina povijesti, predstavlja nam slavne, ali i zaboravljene Rimljane, baca novo svjetlo na temelje rimske kulture, od ropsta do tekuće vode, istražuje demokraciju, migraciju, religijske kontraverze, društvenu pokretljivost i eksploataciju u većem kontekstu carstva. Ovo je svakako iznenađujuća, razgovorljiva i preciznija povijest staroga Rima.

“Brza, uzbudljiva, psihološki pronicljiva, srdačno skeptična knjiga.”
– The Sunday Times

“Strahovito zabavno, ali i znanstveno štivo.”
– The Observer

“Potpuno novi pristup staroj povijesti.”
– The Spectator

“Žustra, bremenita, mjerodavna i ikonoklastična knjiga.”
– The Independent

“Mary Beard nas sigurno vodi kroz tajanstvenu građu koja bi u nekim drugim rukama postala zamorna.”
– The Economist

“Tko bi rekao da antička povijest može biti tako opčinjavajuća? Sretni su studenti kojima predaje Mary Beard!”
– The Independent

O autorici
MARY BEARD je na Sveučilištu u Cambridgeu diplomirala i doktorirala iz područja koje anglosaksonski svijet naziva Classics, a koje obuhvaća nekoliko srodnih znanstvenih disciplina (povijest, arheologiju i klasične jezike). Redovita je profesorica klasičnih studija na Newnham College unutar Sveučilišta u Cambridgeu, a gostujuća predavanja drži i na Kalifornijskom sveučilištu u Berkeleyju te na Sveučilištu u Chicagu. Urednica je za klasične znanosti u The Times Literary Supplement (TLS). Članica je Britanske akademije, kao i Američke akademije znanosti i umjetnosti. Za svoj rad s područja klasične povijesti dobila je 2018. godine i počasni naslov Dame zapovjednice Reda Britanskog Carstva (DBE). Neke od njezinih prethodnih knjiga, poput knjiga “Pompeji”, “Rimski trijumf” i “Partenon” također su uspješnice koje su osvojile brojne nagrade.

Info:
ŠK PRESS

AMZ – Predstavljanje knjige ‘Segestika i Siscija – od ruba imperija do provincijskog središta’ (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu
Predstavljanje knjige

Segestika i Siscija – od ruba imperija do provincijskog središta

u ponedjeljak, 27. svibnja 2019. godine u 12 sati u Arheološkom muzeju u Zagrebu

U ponedjeljak, 27. svibnja 2019. godine u 12 sati, u Arheološkom muzeju u Zagrebu (Trg Nikole Šubića Zrinskog 19) održat će se predstavljanje knjige „Segestika i Siscija – od ruba imperija do provincijskog središta“.

O knjizi „Segestika i Siscija – od ruba imperija do provincijskog središta“ govorit će doc. dr. sc. Andrej Gaspari Odjel za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani, dr. Jana Horvat, Znanstveno istraživački centar Slovenske akademije znanosti i umjetnosti i Institut za arheologiju, Slovenija, dr. sc. Ivana Ožanić Roguljić, Institut za arheologiju, Hrvatska i dr. Marjeta Šešel Kos, Znanstveno istraživački centar Slovenske akademije znanosti i umjetnosti.

Knjiga „Segestika i Siscija – od ruba imperija do provincijskog središta“ je izdana u okviru serije Katalozi i monografije Arheološkog muzeja u Zagrebu (svezak 16). Knjiga objedinjuje različite discipline, pretpovijesnu i antičku arheologiju, antičku historiografiju i numizmatiku i istraživače koji su se bavili problematikom Segestike i Siscije, arheološkog lokaliteta koji, prema sudu domaće i strane stručne javnosti, predstavlja ključnu točku za razumijevanje povijesnih procesa koji su se odvijali na prostoru sjeverne Hrvatske u razdoblju željeznog doba, odnosno od 6. do 1. st. pr. Kr.

Predstavljanjem novih rezultata arheoloških istraživanja na području grada Siska, objavom dosad nepublicirane građe iz fundusa Arheološkog muzeja u Zagrebu i Gradskog muzeja Sisak i predstavljanjem nekih novih pogleda i interpretacija antičkih pisanih izvora koji se bave poviješću Segestike i Siscije knjiga daje sveobuhvatnu interpretaciju procesa koji su obilježili sisački prostor na prijelazu stare u novu eru.

Urednik knjige, Ivan Drnić, okupio je četrnaest stručnjaka iz Hrvatske, Slovenije i Australije koji su obradili različite teme jednog od ključnih arheoloških lokaliteta na prostoru sjeverne Hrvatske na području današnjeg grada Siska u razdoblju od 2. stoljeća pr. Kr. do 1. stoljeća poslije Kr. U navedenom povijesnom razdoblju naselje smješteno na ušću rijeke Kupe u Savu doživjelo je transformaciju iz važnog željeznodobnog centra, kojeg povijesni izvori spominju pod nazivom Segestika, preko rimskog vojnog logora do civilnog naselja Siscije koja već sredinom 1. stoljeća stječe pravni status kolonije rimskih građana.

Podaci o knjizi „Segestika i Siscija – od ruba imperija do provincijskog središta“
Nakladnik: Arheološki muzej u Zagrebu
Urednik: Ivan Drnić
Tekstovi:
Tomislav Bilić, Arheološki muzej u Zagrebu
Dragan Božić, Znanstvenoraziskovalni center SAZU, Inštitut za arheologiju, Ljubljana, Slovenija
Marko Dizdar, Institut za arheologiju u Zagrebu
Alka Domić Kunić, HAZU, Odsjek za arheologiju
Ivan Drnić, Arheološki muzej u Zagrebu
Danijel Dzino. Macquarie University, Sydney, Australia
Tomislav Jerončić Kaukal d.o.o.
Maris Mesarić Arheo Plan d.o.o.
Ivana Miletić Čakširan, Konzervatorski odjel u Sisku, Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture
Ozren Novaković
Ante Paro
Ivan Radman-Livaja, Arheološki muzej u Zagrebu
Rosana Škrgulja, Gradski muzej Sisak
Asja Tonc, Institut za arheologiju u Zagrebu
Prijevod na engleski: Ana Đukić i autori
Recenzenti: Andrej Gaspari, Jana Horvat, Peter Kos, Boštjan Laharnar, Ivana Ožanić Roguljić i Marjeta Šašel Kos
Crteži: Miljenka Galić, Hana Ivezić i Ivana Miletić Čakširan
Fotografije: Igor Krajcar i autori
294 strana, tvrdi uvez
ISBN: 978-953-6789-98-6
Maloprodajna cijena knjige: 250,00 kn.

Knjiga je ostvarena sredstvima Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba, Ministarstvo kulture i Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i Hrvatska zaklada za znanost.

Predstavljanje knjige

Info:
AMZ PRESS

U DHK-a predstavljena nova knjiga Veljka Barbierija (PRESS)

U srijedu 24. travnja 2019. u Društvu hrvatskih književnika izdavačka kuća V.B.Z. predstavila je novu knjigu Veljka Barbierija ‘Sfinga’. Knjigu su predstavili sam autor Veljko Barbieri, urednik Drago Glamuzina i prof. dr. sc. Slobodan Prosperov Novak, a promociju je moderirala Lada Žigo Španić. Ulomke iz knjige čitala je dramska umjetnica Dunja Sepčić.

O knjizi:

Mala Sfinga iz Memfisa, Dioklecijanova zaštitnica, u njegovu splitsku palaču, graditeljsko čudo kasnoantičkog svijeta, pristiže za velike oluje. Kad Grimizni čovjek, kako elegantna crna Sfinga naziva cara, postane Čovjek od praha, jer štovatelji novog, očovječenog Božjeg Sina smrvit će njegov sarkofag i kosti, ova granitna čuvarica tajnih pragova ostaje vjerno stražariti na Peristilu, pred carskim Mauzolejom, doskora prenamijenjenim u katedralu.

U formi solilokvija samotna Sfinga pjeva o drevnim epohama, o uzlasku i padu Tutmozisa III. i Ramzesa II., dvaju značajnih egipatskih faraona, kojima je bila posvećena, a onda i o kraju svog štićenika Dioklecijana, koji je u njoj prepoznao istinsko božanstvo. Pjeva ona o smislu prošlosti i sadašnjosti, naravi poganskih bogova i Krista, živih i neživih bića i još o mnogočemu što oštrooko promatra i kritički promišlja na pozornici prostora i vremena. Roman Sfinga Veljka Barbierija meditacija je o civilizaciji Sredozemlja, propitkivanje smrtnosti i besmrtnosti, ljubavi i prolaznosti, istodobno vješt traktat o ljudskoj prirodi, našim strahovima i taštinama, ušuškan u ruho zavodljive priče. Gotovo hipnotičnim ulančavanjem stiliziranih rečenica Veljko Barbieri fabulira o počecima našeg doba i ispisuje pripovijest čvrsto utisnutu u tematsku nišu povijesti Mediterana, svoje cjeloživotne okupacije.

Ovaj se „roman u pjevanjima“, stoga, čita kao vrlo osobna, angažirana i uzbudljiva posveta jednom gradu te tako zatvara autorovu romanesknu Splitsku trilogiju.

Info:
V.B.Z. PRESS

U DHK-a predstavljena nova knjiga Veljka Barbierija, ≥http://film-mag.net/wp/?p=39045.

Objavljuje F.I.L.M.Nedjelja, 28. travnja 2019.

AMZ – Predstavljanje publikacija ‘Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj’ i ‘Šetnja kroz bakreno doba’ (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu
Predstavljanje publikacija

knjiga „Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj“

i

ilustrirana edukativna publikacija „Šetnja kroz bakreno doba“

u subotu, 13. travnja 2019. godine u 15 sati
u Arheološkom muzeju u Zagrebu

U subotu, 13. travnja 2019. u 15 sati, u Arheološkom muzeju u Zagrebu (Trg Nikole Šubića Zrinskog 19) u sklopu programa 1. Festivala arheološke knjige, FestArK, održat će se predstavljanje knjige „Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj“ i ilustrirane edukativne publikacije za djecu „Šetnja kroz bakreno doba“.

O knjizi „Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj“ će govoriti dr. sc. Jacqueline Balen, Arheološki muzej u Zagrebu, dr. sc. Tihomila Težak Gregl, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; dr. sc. Ina Miloglav, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; i Dragana Rajković Arheološki muzej Osijek, dok će o publikaciji za djecu govoriti Zorica Babić, Arheološki muzej u Zagrebu.
Knjiga „Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj“ nastavlja se na istoimeni izložbeni projekt koji je u Arheološkom muzeju u Zagrebu bio postavljen od 30. kolovoza do 19. prosinca 2019. godine.
Urednice knjige, Jacqueline Balen, Ina Miloglav i Dragana Rajković ujedno i autorice istoimene izložbe i tekstova u knjizi, okupile su šesnaest stručnjaka iz pet zemalja, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Velike Britanije i Njemačke koji su obradili različite teme bakrenoga doba. Knjiga se sastoji od dva dijela, te u prvom dijelu obrađuje različite kulture koje su obilježile razdoblje bakrenoga doba – eneolitika na prostoru današnje sjeverne Hrvatske, a u drugom dijelu obrađuje različite aspekte života eneolitičkih zajednica na širem prostoru i u općem smislu koji upućuju na promjene u odnosu na prethodno razdoblje neolitika.
Podjela pretpovijesti na razdoblja, odnosno periodizacija pomoćno je sredstvo koje omogućuje pregledan uvid u razvoj čovjeka i njegova društva. Uvidjelo se da nije moguće jednostavno povući crtu između kamenih i metalnih doba. Niz pojava i zajednica nije se po svojoj gospodarskoj i društvenoj strukturi, ali ni po materijalnoj i duhovnoj ostavštini u potpunosti uklapalo u neolitik, ali ni u brončano doba… Postalo je jasno da između ovih dvaju razdoblja postoji i neko prijelazno vrijeme koje će tek utrti put razvijenim metalnim razdobljima. Ono to je bilo na prvi pogled najvidljivije obilježje tog prijelaznog razdoblja jest sve češća pojava metalnih predmeta, u prvom redu bakrenih, ali i zlatnih i srebrnih, kao posljedica razvoja primarne metalurgije… Kao i u vrijeme neolitika, niz inovacija pristiže bilo kulturnom bilo demičkom difuzijom iz anadolskog i egejskog prostora, no u ovome se trenutku pojavljuje i jedno novo ishodište migracija, otvara se novi povijesni put koji će veliku ulogu imati u svim kasnijim razdobljima europske povijesti. To je područje Ponta, Zakavkazja i južnoruskih stepa, a put vodi preko šumovitih i Erdeljskih Karpata uz donji tok Dunava. Iz tih su krajeva, u potrazi za novim prostranstvima za ispašu pristizali brzi, pokretljivi stočari koji su u potpunosti ovladali metalurgijom, udomaćili su i zauzdali konja, načinili kola na četiri kotača. Svojom su se pokretljivošću i prodornošću nametnuli starim neolitičkim zajednicama i postupno ih transformirali u nova eneolitička društva. Mnogi arheolozi, slijedeći lingvističke ideje, ove stepske populacije koje sredinom 5. tisućljeća pr. Kr. započinju selidbene valove prema zapadu, smatraju prvim indoevropskim zajednicama pa tako i početak eneolitika povezuju s postupnom indoeuropeizacijom širih europskih prostora…. Na prostoru sjeverne Hrvatske u ranome eneolitiku i dalje svojim tradicionalnim životom žive zajednice u arheološkome smislu poznate kao kasni razvojni ili regionalni stupnjevi sopotske kulture – Sopot IV i tip Seče pa se početak eneolitika izjednačuje s produljenim neolitikom. Do znatnijih promjena dolazi sa srednjim eneolitikom i pojavom lasinjske i retzgajarske kulture, a obilježja kasnoga eneolitika ocrtavaju se kroz badensku kulturu koja se smatra jednom od prvih indoeuropskih zajednica na našemu prostoru te potom kostolačku i na kraju vučedolsku kulturu koja već jasno navješćuje sljedeće, brončano doba. (Tihomila Težak Gregl iz uvoda)

Knjiga je ostvarena sredstvima Grada Zagreba, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Arheološkog muzeja u Zagrebu.

Podaci o knjizi „Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj“
Nakladnici: Arheološki muzej u Zagrebu, Filozofski fakultet sveučilišta u Zagrebu i Arheološki muzej Osijek
Urednice: Jacqueline Balen, Ina Miloglav i Dragana Rajković
Tekstovi:
Dragana Antonović, Arheološki institut, Beograd
Jacqueline Balen, Arheološki muzej u Zagrebu
Antonela Barbir, Institut za arheologiju, Zagreb
Lea Čataj, Hrvatski restauratorski zavod
Ana Đukić, Arheološki muzej u zagrebu
Ana Grabundžija, Freie Universität Berline, Excellence Clustre Topoi
Ivor Janković, Institut za antropologiju, Zagreb
Ina Miloglav, Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Mario Novak, Institut za antropologiju, Zagreb
Ivana Pandžić, Muzej Republike Srpske, Banja Luka
Maja Pasarić, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb
Andrijena Pravidur, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo
Dragana Rajković, Arheološki muzej Osijek
Kelly Reed, Oxford Martin School, University of Oxford
Tihomila Težak Gregl, Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Selena Vitezović, Arheološki institut, Beograd
Prijevod na engleski: Ana Đukić
Recenzentica: Tihomila Težak-Gregl
Grafički dizajn: Srećko Škrinjarić
348 strana, meki uvez
AMZ ISBN: 978-953-8143-18-2
FFZG ISBN: 987-953-175-749-2
AMO ISBN:987-953-7559-10-6
Maloprodajna cijena knjige: 150,00 kn.
Knjiga će se tijekom 1. festivala arheološke knjige – FestArk prodavati uz popust, po cijeni od 135,00 kn.
Ilustrirana edukativna publikacija “Šetnja kroz bakreno doba” nastala je kao dio izložbenog projekta „Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj“ i to posebno namijenjena djeci i mladima. Ova edukativna publikacija vodi mladog čitača u bakreno doba ili eneolitik i upoznaje ga s nosiocima različitih kultura koje se pojavljuju na prostoru kontinentalne Hrvatske i svim novitetima koje ovo vrijeme donosi kao što su prve indoeuropske populacije, upotreba metala u svakodnevnom životu, razvoj metalurških i ostalih zanimanja, intenzivna razmjenu dobara, proizvodnja piva, tetoviranje i revolucionaran izum tog vremena bez kojeg danas ne bi mogli zamisliti puno toga – kotač.

Podaci o ilustriranoj edukativnoj publikaciji “Šetnja kroz bakreno doba”
Autorica teksta: Zorica Babić
Autorica ilustracija: Ana Mrazek Lugarov
Oblikovanje i priprema za tisak: Ana Mrazek Lugarov
Tisak publikacije financijski je pomogao Gradski ured za kulturu Grada Zagreba.
38 strana, meki uvez
ISBN: 978-953-8143-11-3
Maloprodajna cijena publikacije: 20,00 kuna
Publikacija će se tijekom 1. festivala arheološke knjige – FestArk prodavati uz popust, po cijeni od 15,00 kn.
Ilustrirana edukativna publikacija ostvarena je sredstvima Grada Zagreba.

Info:
AMZ PRESS

AMZ – 1. Festival arheološke knjige – FestArK (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu

1. Festival arheološke knjige – FestArK
9. – 13. travnja 2019
u Arheološkom muzeju u Zagrebu

U Arheološkom muzeju u Zagrebu od 9. do 13. travnja 2019. godine održat će se 1. Festival arheološke knjige – FestArK.

Arheološki muzej u Zagrebu organizira Festival arheološke knjige – FestArK u suradnji s partnerskim institucijama sa željom promicanja, kako objavljivanja, tako i čitanja arheološke literature.

Ciljevi festivala su ujediniti muzeje i ostale institucije koje se bave izdavaštvom arheološke literature, predstaviti svoj zainteresiranoj javnosti arheološke publikacije i promocija arheologije općenito.

1. Festival arheološke knjige FestArK 2019 okupio je 15 partnerskih institucija koje će tijekom održavanja festivala ponuditi svim zainteresiranim posjetiteljima arheološku literaturu po promotivnim cijenama: Archaeolingua Foundation, Archaeopress Publishing, Arheološki muzej Istre, Arheološki muzej Narona, Arheološki muzej u Zagrebu, Arheološki muzej Zadar, Hrvatski restauratorski zavod, Hrvatsko arheološko društvo, Institut za arheologiju, Književni krug Split, Meridijani, Muzej grada Kaštela, Muzej vučedolske kulture, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka i Sveučilište u Zadru – Sveučilišna knjižara Citadela.

Tijekom pet dana posjetitelji će moći besplatno posjetiti festival FestArK u Arheološkom muzeju u Zagrebu gdje će imati mogućnost prelistati, ali i kupiti arheološku literaturu po promotivnim cijenama, sudjelovati u programu festivala koji se sastoji od predstavljanja institucija i publikacija, zanimljivih predavanja, edukativnih radionica namijenjenih djeci i vodstva po stalnom postavu muzeja.

Vrijeme održavanja: 9. – 13. travanj 2019.
Radno vrijeme:
utorak, srijeda, petak i subota od 10 do 18 sati, četvrtak od 10 do 20 sati

Od 9. do 13. travnja ulaz u Arheološki muzej u Zagrebu i sudjelovanje u aktivnostima programa FestArK-a je besplatan za sve posjetitelje.

Program 1. Festivala arheološke knjige – FestArK 9. – 13. travnja 2019

Utorak, 9. travnja 2019.
11 – 12 sati – Stručno vodstvo po stalnom postavu muzeja
12 – 13 sati – Predstavljanje monografije „Pottery Production, Landscape and Economy of Roman Dalmatia. Interdisciplinary approaches“ (Željko Miletić, Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru; Goranka Lipovac Vrkljan i Ana Konestra, Institut za arheologiju)
17 – 18 sati – Predstavljanje Priručnika projekta „Od strukovnih zanimanja do kreativne industrije“ (Zorica Babić, Arheološki muzej u Zagrebu)
18 – 19 sati – Predavanje “Sopron” (Erzsebet Jerem, Institut za arheologiju Mađarske akademije znanosti, Archeolingua Foundation) -napomena: predavanje je na engleskom jeziku

Srijeda, 10. travnja 2019.
12:30 – 13:30 sati – Predavanje „Muzej vučedolske kulture i budući projekti“ (Dora Šimić, Muzej vučedolske kulture)
17 – 18 sati – Predstavljanje „Izdavaštvo Arheološkoga muzeja Zadar i njegov doprinos promociji arheologije“ (Marina Maruna, Arheološki muzej Zadar)

Četvrtak, 11. travnja 2019.
11 – 12 sati – Stručno vodstvo po stalnom postavu muzeja
12 – 13 sati – Predstavljanje monografije „Crkva i zvono svetog Tome u Puli“ (Željko Ujčić i Tatjana Bradara, Arheološki muzej Istre)
18 – 19 sati – Predavanje „Antički Sikuli“ (Ivan Šuta, Muzej grada Kaštela)

Petak, 12. travnja 2019.
12 – 13 sati – Predstavljanje monografije „PAKOŠTANE – VELI ŠKOLJ: Kasnoantički brodolom u geološkom-geografskom i kulturno-povijesnom kontekstu“ (Irena Radić Rossi, Sveučilište u Zadru, Projekt AdriaS i Goranka Lipovac Vrkljan, Institut za arheologiju)

Subota, 13. travnja 2019.
10 – 18 sati – Radionice za djecu : Obuci halštatskog ratnika, Izradi svoj bookmark, Pišemo i čitamo hijeroglife, Zaigrajmo s knezom Branimirom i Back to 888!
11 – 12 sati – Predstavljanje ustanove “Arheološki muzej Narona“ (Toni Glučina, Arheološki muzej Narona)
13 – 14 sati – Predavanje „Arheologija u stvarnosti i arheologija na filmu“ (Jacqueline Balen, Arheološki muzej u Zagrebu)
14 – 15 sati – Stručno vodstvo po stalnom postavu muzeja
15 – 16 sati – Predstavljanje kataloga izložbe „Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj“ (Jacqueline Balen, Arheološki muzej u Zagrebu; Tihomila Težak Gregl, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Ina Miloglav, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Dragana Rajković Arheološki muzej Osijek) i
Predstavljanje publikacije za djecu „Šetnja kroz bakreno doba“ (Zorica Babić, Arheološki muzej u Zagrebu)

Festival arheološke knjige

Info:
AMZ PRESS