Monografija – Zaštitna arheologija u okolici Varaždina [osvrt Vendi Jukić Buča]

Ministarstvo kulture RH, Hrvatski restauratorski zavod, Zagreb, 2006.
HRZ
Za izdavača: mr. sc. Božo Biškupić
Urednik: mr. sc. Jasen Mesić
Izvršni urednik: mr. sc. Luka Bekić
Autori tekstova: mr. sc. Luka Bekić/ M.A., Darko Komšo, dr. sc. Zorko Marković / Ph.D.
Recenzenti:
red. prof. dr. Aleksandar Durman, Odsjek za argeologiju, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
red. prog. dr. Mitja Guštin, Inštitut za dediščino Sredozemlja, Univerza na Primorskem, Kopar
Prijevod na engleski: Neven Ferenčić
Crteži: keramika – Luka Bekić, metal – Luka Bekić, kamen – Darko Komšo, Ivo Juričić, Luka Bekić
Fotografije: terenske – Luka Bekić, Ante Vranković, manji predmeti – Luka Bekić, veći predmeti – Vid Barac, Natalija Vasić
Nacrti profila: Robert Čimin, Igor Miholjek, Helena Nodilo
Geodetske izmere i izrada tlorisa: Damir i Biserka Oštrek, Ante Jukić (Ciglenica)
Restauracija keramičkih nalaza: Mladen Mustaček, Služba za arheološku baštinu, HRZ, Zagreb
Restauracija metalnih nalaza: Damir Doračić, AMZ u Zagrebu
Određenje kamenih izrađevina: Darko Komšo, AMI u Puli
Određenje životinjskih kostiju: prof. dr sc. Krešimir Babić, mr. sc. Tajana Trbojević Vukičević, Ana Štilinović, Laboratorij za arheozoologiju, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, mr. sc. Mario Jurišić, Služba za arheološku baštinu, HRZ, Zagreb
Određenje kostiju: dr. sc. Mario Šlaus, Mario Novak, Odsjek za arheologiju, HAZU
Reljefna karta: Damir Jurković, Mladen Kolarek
Jezici: hrvatski, engleski
Stranica: 309

ISBN 935-6240-87-2

Galerija fotografija [foto: VJB]

Monografija – Zaštitna arheologija u okolici Varaždina. Foto: VJB.

Monografija – Zaštitna arheologija u okolici Varaždina. Foto: VJB.

Monografija ‘Zaštitna arheologija u okolici Varaždina – Arheološka istraživanja na autocesti Zagreb – Goričan i njezinim prilaznim cestama’ publikacija je kojom se znanstvenoj i široj javnosti prezentiraju nalazi i rezultati zaštitnih arheoloških istraživanja provedenih prilikom izgradnje Autoceste Zagreb – Goričan te novih obilaznica gradova Varaždinske i Međimurske županije koji su povezani s Autocestom.

Vrijedni arheološki nalazi i otkrića ugledali su svjetlo dana kao još jedan pozitivni učinak izgradnje cesta i autocesta. Ti arheološki nalazi svjedočanstvo su veza s ostatkom Europe, dokaz da su komunikacije i povezivanje bile uspostavljenje od davnih vremena. Povezivanje kultura i suradnja bili su sastavni dio življenja, baš kao što nam to i danas omogućuju novoizgrađene prometnice.

Ministar kulture RH, mr. sc. Božo Biškupić, iz Predgovora

Nadzor nad izgradnjom Autoceste Zagreb – Goričan, na dionici Breznički Hum – Varaždin i priključnim dionicama obližnjih gradova preuzeo je 2002. godine Odjel za zaštitu arheološke baštine Ministarstva kulture. Arheološki nadzor i iskopavanje provođeno je pod vodstvom Luke Bekića, autora Publikacije.

Prilikom izgradnje Autoceste pronađena su brojna arheološka nalazišta. Radi arheološkog pregleda dionica i provođenja arheoloških iskopavanja oformljen je arheološki mobilni tim koji je bio u mogućnosti promptno reagirati pri njihovom pronalasku. Prilikom pronalaska arheoloških nalazišta, neoštećene pozicije istraživane su standardnim arheološkim iskopom i sondama, a iskopana zemlja dodatno pregledavana. Prikupljeni nalazi (metal, keramika, kamen i dr.) konzerirani su i, ukoliko bi bilo moguće, rekonstruirani. Pronađene su i prikupljene životinjske i ljudske kosti, kao i određena količina uzoraka zemlje i ugljena radi podrobnije analize. Iskopi i nepokretni nalazi dokumentirani su totalnom geodetskom stanicom, na osnovi čega su kasnije izrađeni tlorisi. Karakteristični profili dokumentirani su postupkom tehničkog crtanja na milimetarskom papiru i potom digitalno obrađeni te georeferencirani.

Publikacijom su prezentirana pronađena velika i višeslojna te mala ili u tragovima arheološka nalazišta. Svako je obilježeno prema lokaciji te sadržaju nalaza. Nalazišta su datirana od razdoblja prapovijesti do srednjeg vijeka, a najčešće se radi o dijelovima naselja ili arhitekture. Nalazi su prezentirani tipološki, kronološki prema vremenu nastanka. Fotografije prikazuju proces istraživanja, početnu i završnu situaciju, nalaze in situ te rekonstruirane nalaze. Priloženi su crteži, tlocrti i table. Na kraju Publikacije nalazi se Karta nalazišta i Literatura.

Publikacija je velikih dimenzija i tvrdo ukoričena.

Popis lokaliteta:

Gromače 1 kod Varaždinskih toplica – Rimska cesta

Gromače 2 kod Varaždinskih toplica – Tragovi obitavanja iz ranog bakrenog doba

Ciglenica kod Varaždinskih toplica – Srednjovjekovno selišta

Bukovje kod Banjščine (Varaždinberg) – Privremeno pastirsko stanište mlađeg željeznog doba

Husta kod Jakopovca – Tragovi obitavanja iz mlađeg željeznog doba i kasnog srednjeg vijeka

Blizina kod Jakopovca (Varaždin) – Višeslojno naselje

Gornji Pustakovec kod Čakovca – Bakrenodobno naselje

Stara Ves kod Nedelišća (Čakovec) – Višeslojno razvedeno naselje

Pod kategorijom ‘Ostala nalazišta na trasi i u njezinoj blizini’ navedena su i predstavljena manja nalazišta.

Zahvaljujem Hrvatskom restauratorskom zavodu na ustupljenom primjerku.

Vendi Jukić Buča

Split, 6. 3. 2017.

Monografija – Nove arheološke spoznaje o Donjoj Podravini [osvrt Vendi Jukić Buča]

Hrvatski restauratorski zavod, Zagreb, 2013.
HRZ
Urednik: Josip Višnjić, mag. arh.
Tekstovi: Josip Višnjić, Tihomir Percan, Ivica Pleština, Lea Čataj, Andrej Janeš, Martina Ćurković, Antonija Jozić
Recenzenti: dr. sc. Snježana Karavanić, IARH, Zagreb, dr. sc. Tatjana Tkalčec, IARH, Zagreb, dr. sc. Jacqueline Balen, AMZ
Prijevod na engleski: Neven Ferenčić
3D mikroskeniranje: Vektra d.o.o., Varaždin
Crteži tabli: digitalna obrada i crteži skeniranih nalaza – Josip Višnjić, tehnički crteži nalaza – Katarina Jerbić Percan
Fotografije arheološkog materijala: Robert Mosković, Martina Ćurković, Antonija Jozić
Terenske fotografije: Josip Višnjić, Tihomir Percan, Ivica Pleština, Andrej Janeš
Geodetske izmjere i izrada tlocrta: Tihomir Percan, Andrej Janeš, Josip Višnjić, Ivica Pleština
Restauriranje i konzerviranje nalaza: Martina Ćurković, Antonija Jozić
Obrada životinjskih osteoloških ostataka: dr. sc. Tajana Trbojević Vukičević, Laboratorij za arheozoologiju, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Obrada ljudskih osteoloških ostataka: dr. sc. Mario Šlaus, dr. sc. Mario Novak, Vlasta Vyroubal, Željka Bedić, Jozo Perić Peručić, Odjel za arheologiju, HAZU
Jezici: hrvatski, engleski
Stranica: 270

ISBN 978-953-7389-14-7

Galerija fotografija [foto: VJB]

Monografija – Nove arheološke spoznaje o Donjoj Podravini. Foto: VJB.

Monografija – Nove arheološke spoznaje o Donjoj Podravini. Foto: VJB.

Monografija ‘Nove arheološke spoznaje o Donjoj Podravini – Zaštitna istraživanja na magistralnom plinovodu Slobodnica – Donji Miholjac’ publikacija je kojom se znanstvenoj i široj javnosti prezentiraju nalazi i rezultati zaštitnih arheoloških istraživanja provedenih prilikom izgradnje magistralnog plinovoda Slobodnica – Donji Miholjac.

Gradnja velikih infrastrukturnih objekata, pa tako i plinovoda, zaslužna je za veliki broj odrađenih zaštitnih arheoloških istraživanja diljem Hrvatske u posljednjih desetak godina. Ovakvi postupci, koji podrazumijevaju ‘simbiozu’ građevinskih i istraživačkih arheoloških radova, propisani su Zakonom o zaštiti i očuvanja kulturnih dobara Republike Hrvatske, a njihovo izvršavanje predstavlja preduvjet dobivanju uporabnih dozvola za novoizgrađene objekte. Iznimku nije predstavljala ni gradnja magistralnog plinovoda Slobodnica – Donji Miholjac.

Iz Uvoda, Josip Višnjić

Djelatnici Službe za arheološku baštinu Hrvatskog restauratorskog zavoda terenski su dio arheoloških istraživanja proveli u razdoblju od rujna do prosinca 2009. godine. Voditelj istraživanja bio je Josip Višnjić, zamjenik voditelja Tihomir Percan, a u arheološkim istraživanjima sudjelovali su arheolozi Andrej Janeš, Ivica Pleština, Tomislav Pušić te studentice arheologije Mirna Crnković i Hana Ivezić.

Ukupno je istraženo preko 9000 dužinska metra, a širina iskopa iznosila je 5 metara. Trasu plinovoda označavao je ured ovlaštenog inženjera geodezije, nakon čega se strojem uklanjao površinski sloj preorane zemlje. U nadzoru su bili arheolozi kako bi određivali dubinu iskopa te pomoćni radnici koji su čistili iskop radi boljeg uočavanja arheoloških struktura. Druga radna ekipa bila je zadužena za iskopavanje uočenih i označenih arheoloških struktura.

Istraženo je ukupno 12 potencijalnih arheoloških lokaliteta, a nalazi su prisutni na njih devet; na pet su pronađeni značajni nalazi, dok su na preostala četiri pronađeni pojedinačni ili malobrojni nalazi.

Najstariji artefakti potječu iz razoblja neolitika, vremena sopotske kulture, s nalazišta Golinci – Selište, nalazi iz kasnog brončanog doba prisutni su na nalazištima Golinci – Ograd, Rakitovica – Kraka i Donji Miholjac – Prinčevac, a nalazi iz razdoblja ranog novog vijeka pronađeni su na nalazištu Donji Miholjevac – Farkaševci. Sva nalazišta naseobinskog su karaktera. Nakon terenskih arheoloških radova nalazi su dopremljeni u radionicu Odjela za kopnenu arheologiju HRZ gdje su pregledani i sortirani. Rekonstrukcija posuda kod ulomaka koji su to omogućavali, izrađena je u Odjelu za restauraciju arheoloških nalaza HRZ u Zadru.

Nalazi su (iznimni keramički, metalni, koštani i kameni) nacrtani i kataloški obrađeni. Prilikom dokumentiranja keramičkih nalaza korištena je suvremena tehnologija skeniranja pomoću 3D mikroskenera. Iako se navode općenite prednosti ovog načina prezentiranja arheoloških artefakata, objektivno gledajući artefakti djeluju plastično, detalji nisu istaknuti, rubovi su neravni (korištena je niska rezolucija) naglasak je stavljen na osjenčanost, a boja je siva te ne pridonosi realnoj prezentaciji artefakata. Također, nisu precizno uklopljeni u cjelinu s pridodanim crtežima, koji su također skenirani u niskoj rezoluciji pa se povećanjem stvaraju mrlje na rubovima. 3D skeniranje artefakata svakako je vrijedan doprinos njihovoj dokumentaciji i analizi, a moglo bi pridonijeti i izraženijoj prezentaciji, ali u nekom sofisticiranijem vidu od printanja slike na papir. Metalni, koštani i litički materijal crtan je tradicionalnim tehnikama.

U okviru istraživanja i prezentacije ovih lokaliteta obrađene su terenske geodetske snimke, analizirani koštani ljudski i životinjski ostaci te uzorci ugljena.

Nakon Uvoda, Publikacija je podijeljen na poglavlja prema lokalitetima, različitih autora.

Popis poglavlja:

  1. Donji Miholjac – Prinčevac
  2. Donji Miholjac – Farkaševci
  3. Rakitovica – Kraka
  4. Golinci – Ograd
  5. Golinci – Selište
  6. Ostala nalazišta na trasi plinovoda
  7. Konzerviranje i restauriranje keramičkih arheoloških nalaa s lokaliteta na trasi magistralnog plinovoda Slobodnica – Donji Miholjac
  8. Konzervatorsko-restauratorski zahvati na metalnim nalazima s lokaliteta Slobodnica – Donji Miholjac

Publikacija sadrži veliki broj slikovnih priloga – fotografija, karata, crteža i tabli.

Na kraju Publikacije nalazi se Popis literature.

Zahvaljujem Hrvatskom restauratorskom zavodu na ustupljenom primjerku.

Vendi Jukić Buča

Split, 6. 3. 2017.

Monografija – Josipovac Punitovački – Veliko polje I [osvrt Vendi Jukić Buča]

Hrvatski restauratorski zavod, Zagreb, 2009.
HRZ
Urednik: mr. Lea Čataj
Tekstovi: Služba za arheološku baštinu, HRZ: mr. Lea Čataj, Ivana Hirschler, Andrej Janeš, Marijana Krmpotić, Maša Vuković Buriš
Laboratorij za arheozoologiju, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu: dr. sc. Tajana Trbojević Vukičević
Arheološki muzej Istre, Pula: Darko Komšo
Recenzenti: mr. sc. Jacqueline Balen, AMZ, doc. dr. sc. Jasna Šimić, Odsjek za povijest, Filozofski fakultet Osijek, dr. sc. Tajana Sekelj-Ivančan, Institut za arheologiju, Zagreb
Prijevod na engleski: Ana Majurić
Crteži: keramika i metal –  Marijana Krmpotić, litika – Darko Komšo
Terenske fotografije: Lea Čataj, Ivana Hirschler, Igor Humjan, Marijana Krmpotić, Vinko Madiraca, Sara Popović, Slavica Postonjski, Petar Protić, Hrvoje Tkalac, Dora Vukčević
Fotografije arheološkog materijala: Jurica Škudar, Foto-laboratorij, Informacijsko-dokumentacijski laboratorij HRZ
Mirkofotografije arheološkog materijala: Darko Komšo, AMI, Pula (Analiza kamenih izrađevina, slika 1), Marijana Fabečić, Prirodoslovni laboratorij, KRZ (Retz-Gajary kultura, slike 37 i 38)
Mozaik fotografija (str. 286): Maša Vuković Biruš
Digitalna obrada fotografija i tabli: Dora Vukčević
Geodetske izmjere i izrada tlocrta: Lea Čataj
Nacrti profila: Ivana Hirschler, Marijana Krmpotić, Sara Popović, Slavica Postonjski
Restauriranje i konzerviranje nalaza: Matija Krklec, Maša Vuković Biruš
Obrada ljudskih osteoloških ostataka: dr. sc. Mario Šlaus, Odjel za arheologiju, HAZU
Laboratorijska XRF analiza: Domagoj Mudronja, Prirodoslovni laboratorij HRZ
Jezici: hrvatski, engleski
Stranica: 295

ISBN 978-953-7389-07-9

Galerija fotografija [foto: VJB]

Monografija – Josipovac Punitovački - Veliko polje I. Foto: VJB.

Monografija – Josipovac Punitovački – Veliko polje I. Foto: VJB.

Monografija ‘Josipovac Punitovački – Veliko polje I – eneolitičko, brončanodobno i srednjovjekovno naselje’ publikacija je kojom se znanstvenoj i široj javnosti prezentiraju nalazi i rezultati zaštitnih arheoloških istraživanja provedenih prilikom izgradnje koridora autoceste C5, na dionici Đakovo-Osijek.

Magistralni pravci autocesta, plinovoda ili plovnog kanala na području Slavonije sa Srijemom i Baranjom, neposredno su povezani s arheologijom, odnosno s arheološkim rekognosciranjem tih pravaca, praćenjem građevinskih radova i arheološkim istraživanjem lokaliteta zatečenih izgradnjom. Gledajući arheološki te pravce rastvaranja površinskih slojeva zemlje, možemo sagledati kao sonde golemih razmjera, koje će obogatiti arheološku kartu regije. Pri tome će pokretni nalazi nakon konzervatorsko-restauratorskih postupaka, zauzeti svoje mjesto u muzejskim zbirkama ili depoima, dok će građevne arheološke strukture, koje se nađu na pravcu buduće autoceste, najvjerojatnije ostati tek dokumentirane.

Iz Predgovora, Ferdinand Meder, prof., ravnatelj Hrvatskog restauratorskog zavoda

Istraživanja, započeta 2007. godine, provedena su u organizaciji Odjela za kompnenu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda u suradnji s Hrvatskim autocestama. Voditeljica arheoloških istraživanja bila je Lea Čataj, a zamjenica Ivana Hirschler, arheologinje zaposlenice Zavoda. Više arheologa i studenata arheologije sudjelovalo je u istraživanju površine od oko 40.000 m2 s petstotinjak pronađenih objekata.

U Publikaciji su prezentirani arheološki i konzervatorsko-restauratorski rezultati dosadašnjih radova na istraživanju i nalazima lokaliteta Josipovac Punitovački – Veliko polje I.

Prvi stanovnici ovog područja doselili su u vrijeme eneoltika, a na temelju nalaza određena je njihova pripadnost Retz-Gajary i badenskoj kulturi. Provedene radiokarbonske analize datiraju uzorke u četvrto tisućljeće pr. n. e. Nalazi iz brončanog doba pripadaju vinkovačkoj kulturi 2. polovice 3. tisućljeća pr. n. e. i grupi Belegiš 15. st. pr. n. e. Nalazi srednjovjekovnog naselja datirani su u razdoblje od 11. do 13. st.

Pronađeni su ostaci naseobina i jedan paljevinski grob te veliki broj keramičkih i kamenih artefakata. Keramičke posude određene su prema tehnološkim, oblikovnim i dekorativnim karakteristikama, koje se znanstvenim metodama sustavno obrađuju te konzerviraju i restauraju. Obnavljanjem je proizvedeno 28 različitih keramičkih predmeta, a provedena su i dva arheološka eksperimenta; provjeren je način dobivanja vrpčastih ukrasa na keramičkim posudama starije faze grupe Belegiš, te način izrade i primjena eneolitičke pintadere – pečata s lokaliteta Josipovac.

Litičke nalaze analizirao je ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo. Tajana Trbojević Vukičević s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu anazirala je životinjske kosti.

Nakon Predgovora i Uvoda Publikacija je podijeljena na tematska poglavlja različitih autora.

Popis poglavlja:

  1. Uvod (L. Čatej, I. Hirschler)
  2. Geografski okvir (I. Hirschler)
  3. Arheološka slika prostora (I. Hirschler)
  4. Metodologija i tijek istraživanja (I. Hirschler)
  5. Retz-Gajary kultura (L. Čataj)
  6. Badenska kultura (L. Čataj)
  7. Vinkovačka kultura (I. Hirschler)
  8. Grupa Belegiš (M. Krmpotić)
  9. Srednji vijek (A. Janeš)
  10. Konzerviranje i restauriranje keramičkih nalaza (M. Vuković Biruš)
  11. Arheološki eksperiment: Čemu su služile pintadere iz Josipovca? (M. Vuković Biruš)
  12. Arheološki eksperiment: Vrpčasti ukrasi na ulomcima starije faze grupe Belegiš s lokaliteta Josipovac Punitovački – Veliko polje I (M. Krmpotić, M. Vuković Biruš)
  13. Analiza kamenih izrađevina (D. Komšo)
  14. Govedo – osnova stočarstva na lokalitetu Josipovac Punitovački – Veliko polje I (T. Trbojević Vukičević)
  15. Pogovor (L. Čataj, I. Hirschler, A. Janeš, M. Krmpotić, M. Vuković Biruš)

Publikacija, velikih dimenzija i tvrdo ukoričena, sadrži veliki broj slikovnih priloga – fotografija, karata, crteža i tabli.

Na kraju Publikacije nalazi se Karta nalazišta i Popis literature.

Zahvaljujem Hrvatskom restauratorskom zavodu na ustupljenom primjerku.

Vendi Jukić Buča

Split, 6. 3. 2017.

AMZ – Predstavljanje monografije ‘Kamenica – Ostava rimskog srebrnog novca iz AMZ-a’ [PRESS]

Arheološki muzej u Zagrebu poziva na predstavljanje monografije

Kamenica – Ostava rimskog srebrnog novca iz AMZ-a
autora Miroslava Nađa i Anje Bertol Stipetić

u utorak, 7. ožujka u 12 sati u prostorijama Arheološkog muzeja u Zagrebu

Monografiju će predstaviti
dr. sc. Tomislav Bilić, Arheološki muzej u Zagrebu
dr. sc. Mirjana Vojvoda, Arheološki institut Beograd
dr. sc. Ivan Mirnik, Arheološki muzej u Zagrebu (u mirovini)

Monografija Kamenica – Ostava rimskog srebrnog novca iz Arheološkog muzeja u Zagrebu po prvi puta obrađuje ovu značajnu ostavu pronađenu 1936. godine, koja do sada nije bila sustavno obrađena niti objavljena. Slučajno otkriće ovog nalaza je nedugo nakon njegova pronalaska izazvalo senzaciju među stručnjacima i sakupljačima. Iako je vijest o pronalasku ove ostave rimskog srebrnog novca izazvao velik interes u europi i regiji, nažalost konkretne informacije vezane za količinu i sastav pronađenog novca su izostale do danas.

Ova dvojezična monografija jedne od najznačajnih ostava rimskog srebrnog novca konačno je dostupna javnosti, domaćim i stranim stručnjacima kao primarni izvor za izučavanje rimskog novčarstva, ekonomije i gospodarstva na širem području rimskog carstva u 2. i 3. stoljeću i povijesnih okolnosti tog perioda. Objava ove ostave svrstava Arheološki muzej u Zagrebu među vodeće europske muzeje koji su ostave ovakvog opsega i važnosti publicirali i valorizirali prema suvremenim znanstvenim standardima.

Izvor

AMZ PRESS

AMZ – Predstavljanje publikacije ‘Mala knjiga evolucije čovjeka’ [PRESS]

Arheološki muzej u Zagrebu poziva na predstavljanje publikacije
Mala knjiga evolucije čovjeka
autora teksta Ivora Jankovića i autorice ilustracija Isse Bratinčević
srijedu, 15. veljače 2017. god. u 18 sati
u prostorijama Arheološkog muzeja u Zagrebu
ULAZ SLOBODAN

Publikaciju će predstaviti:

  • Sanjin Mihelić, Arheološki muzej u Zagrebu
  • Miro Petric i dr. sc. Ante Birin, Alfa d.d.
  • prof. dr. sc. Ivor Karavanić, Filozofski fakultet u Zagrebu
  • dr. sc. Saša Missoni i dr. sc. Ivor Janković, Institut za antropologiju
  • Issa Bratinčević, ISSA ARTS

Ovo je mala knjiga o evoluciji čovjeka, o tome kako smo i mi ljudi neraskidiv dio prirode i često smo i sami bili korak do izumiranja. No, naša svijest stavlja pred nas veliku odgovornost, mi smo jedina vrsta koja svojim kulturno-tehničkim dostignućima uistinu može bitno utjecati na svijet oko nas.

***

Još kao mladić, Charles Darwin koristio je svaku priliku da iz drvenih klupa i prašnjavih knjižnica pobjegne u prirodu, gdje je sa svojim prijateljima provodio vrijeme u šetnji, razgovoru, lovu i promatranju prirode. Zbog toga mu je otac jednom prijekorno rekao da od njega neće biti ništa i da će sebi i svojoj obitelji donijeti samo sramotu. Srećom, popustio je, a znatiželjni Charles uputio se na petogodišnje putovanje i pažljivo promatrao svijet oko sebe, razmišljao i donio neke zaključke. I unatoč tome što su mu tada mnogi prigovarali da priča besmislice, ispalo je da je bio u pravu. Ovo je mala knjiga o evoluciji čovjeka, o tome kako smo i mi ljudi neraskidiv dio prirode i često smo i sami bili korak do izumiranja. No, naša svijest stavlja pred nas veliku odgovornost, mi smo jedina vrsta koja svojim kulturno-tehničkim dostignućima uistinu može bitno utjecati na svijet oko nas.

Izvor

AMZ PRESS

AMZ – Promocija knjige ‘Arheološki muzej u Zagrebu – život od 19. do 21. stoljeća’ [PRESS]

Povodom Dana Arheološkog muzeja u Zagrebu 10. veljače Arheološki muzej u Zagrebu poziva na promociju knjige ‘Arheološki muzej u Zagrebu – život od 19. do 21. stoljeća’.

Povodom Dana Arheološkog muzeja u Zagrebu 10. veljače, ulaz u muzej na Zrinjevcu bit će besplatan tijekom cijelog dana. Tog dana Muzej obilježava 159. obljetnicu rođenja Josipa Brunšmida, ravnatelja Arheološkog muzeja u Zagrebu i prvog profesora arheologije u Hrvatskoj.

Tom prilikom biti će predstavljena knjiga “Arheološki muzej u Zagrebu – život od 19. do 21. stoljeća” muzejske dokumentaristice Ane Solter koja vjerno prati djelovanje Muzeja i njegovih djelatnika od prvih godina nastanka do danas.

Posjetitelji mogu razgledati i upravo dovršen stalni postav srednjovjekovne zbirke, najraznovrsnije i najsveobuhvatnije zbirke kontinentalne Hrvatske do sada dostupne tek kroz povremene izložbe.

Do sredine ožujka otvorena je i izložba “Post scriptum” koja prati razvoj pisma i pisanja kroz povijest. Kroz više od stotinu izložaka iz bogatog vlastitog fundusa te od stranih veleposlanstava i muzejskih institucija posuđenih tekstova i natpisa izložba “Post scriptum” prikazuje razvoj ljudske svijesti te razvoj umijeća pisanja na raznim stranama svijeta uz tumačenje tehnika i metoda te vještine od Mezopotamije, Egipta i Kine do centralne i južne Amerike.

Radno vrijeme muzeja u petak, 10. veljače je od 10 do 18 sati.

Izvor

AMZ PRESS