Monografija – Depo iz Mušje jame pri Škocjanu na Krasu (osvrt Pavla Peterle Udovič)

Narodni muzej Slovenije
Serija Katalogi in monografije, 42
Vrsta: znanstvena monografija
Založnik / Izdavač: Narodni muzej Slovenije, 2016
Zanj / Za: Barbara Ravnik, direktorica
Glavni in odgovorni urednik serije: Peter Turk
Tehnična urednica: Barbara Jerin
Uredniški odbor: Dragan Božič, Janez Dular, Janka Istenič, Timotej Knific, Biba Teržan
Avtorji / Autori: Biba Teržan, Elisabetta Borgna, Peter Turk s sodelavci Patricija Bratina, Daniele Girelli, David J. Heath, Katja Hrobat, Brigitta Mader, Paola Maggi, Andrej Mihevc, Boris Orel, Primož Pavlin, Maša Sakara Sučević, Neva Trampuž Orel
Prevajanje in jezikovni pregledi / Prijevod i ezični pregled: Martin Cregeen (sl.-ang.), Ivan Hrovatin (it.-sl.), Miha Kunstelj (sl.-it.), Elena Leghissa (it.-sl.), Dušan Merhar (sl.), Sara Perosa (sl.-it.), Anja Ragolič (nem.-sl.), Lidija Rupel (sl.-it.), Barbara Smith-Demo (sl.-ang.), Brina Škvor Jernejčič (sl.-it.)
Risbe na tablah / Crteži na tablama: Sneža Tecco Hvala, Irena Lazar (table 1-34), Giuliano Merlatti, Giuliano Righi (table 35-69)
Risbe v besedilu / Crteži u tekstu: Ida Murgelj
Karte razprostranjenosti: Vesna Svetličič
Recenzenta: Janez Dular, Mitja Guštin
Oblikovanje: Barbara Predan
Tisk/Tisak: Tiskarna Present
Jezik: slovenski, italijanski, nemški
ISBN 978-961-6981-07-1
Fizični opis/Fizički opis: 764 str., 25 x 33,5 cm, 155 slik in 86 tabel
Naklada: 400 izvodov

Galerija fotografij / Galerija fotografija [autor VJB]

Monografija – Depo iz Mušje jame pri Škocjanu na Krasu (osvrt Pavla Peterle Udovič)Monografija – Depo iz Mušje jame pri Škocjanu na Krasu (osvrt Pavla Peterle Udovič)

Monografija – Depo iz Mušje jame pri Škocjanu na Krasu (osvrt Pavla Peterle Udovič)

 

Znanstvena monografija je temeljna in analitična objava depoja iz Mušje jame pri Škocjanu na Krasu, ki je največji prazgodovinski depo z ozemlja Slovenije. Razdeljena je na štiri osnovne sklope: Uvodne študije, Raziskave predmetov, Zaključke, Katalog in table.

V prvem sklopu je objavljena speleološka študija brezna, ki prinaša nov opis in izmero tega jamskega najdišča. Zgodovina raziskav nudi v zanimiv vpogled v delo mladega tržaškega jamarja Savinija, ki mu je bil cilj izkopavanj lastni dobiček in o sodnih postopkih, ki so jim sledili. Okolica Škocjana je bila večkrat predmet različnih raziskav, monografija pa predstavlja celosten katalog arheoloških najdišč Škocjana in okolice ter novo karto najdišč tega prostora.

V sklopu Raziskave predmetov so v ločenih študijah obravnavane vse zvrsti najdenih predmetov. Predstavljenih je več kot 800 bronastih in železnih predmetov: napadalnega in obrambnega orožja, konjske opreme, posodja, orodja, noše in nakita. Predstavitvam sledi študija o kemični sestavi bronastih predmetov in obsežno zaključno poglavje. V slednjem so povzeta dognanja raziskav in predstavljena teza o kulturno-zgodovinskem pomenu škocjanskega prostora na stičišču različnih svetov. Najdišče je kot eno osrednjih nadregionalnih votivnih mest umeščeno v sredozemski in srednjeevropski prostor v času pozne bronaste dobe in zgodnje železne dobe (13. – 8. stoletje pr. n. št.). Škocjansko pokrajino so v tem času “dojemali kot sveti kraj, kot kontrastno stičišče naravnih elementov, kjer se odpira podzemlje, kjer se sredozemski svet stika z evropsko celino in kjer poteka razvodje med Črnim in Jadranskim morjem” (429 s).

Monografija velja v arheoloških krogih za ključno etapo pri preučevanju mlajše prazgodovine. Po dolgi vrsti člankov, komentarjev, citatov in delnih objav je sedaj pred nami celovita študija s številnim in bogatim slikovnim materialom (risbe, fotografije najdb in najdišča, grafi, karte razprostranjenosti).

Narodnemu muzeju Slovenije se zahvaljujemo za promocijski izvod kataloga.

Serija Katalogi in monografije izhaja od leta 1955. Predstavlja sintetične predstavitve arheološkega gradiva različnih obdobij s pomembnih slovenskih arheoloških najdišč. Vse publikacije so prevedene v enega svetovnih jezikov.

Pavla Peterle Udovič
V Ljubljani, 14. 5. 2017

***

Znanstvena monografija je temeljna i analitička objava depoa iz Muše jame kod Škocjana na Krasu, najvećeg prapovijesnog depoa na području Slovenije. Podijeljena je na četiri osnovne cjeline: Uvodne studije, Analiza građe, Zaključci te Katalog i table.

U prvom je dijelu objavljena speleološka studija ponora, koja donosi novi opis i mjere tog pećinskog nalazišta. Povijest istraživanja nudi zanimljiv uvid u rad mladog tržaškog speleologa Savinia, kojemu je cilj iskopavanja bila vlastita dobit, te o sudskim procesima koji su uslijedili. Okolica Škocjana je bila više puta predmet različitih istraživanja, a Monografija predstavlja cjelovit katalog arheoloških nalazišta Škocjana i okolice te donosi novu kartu nalazišta tog prostora.

U okviru poglavlja Analiza građe u zasebnim su studijama obrađene sve vrste pronađenih predmeta. Predstavljeno je više od 800 brončanih i željeznih predmeta: oružje za napad i obranu, konjska oprema, posuđe, oruđe, nošnje i nakit. Slijedi studija o kemijskom sastavu brončanih predmeta i opsežno zaključno poglavlje. U potonjem su sažeta otkrića analize i predstavljena teza o kulturno-povijesnom značaju škocjanskog prostora na čvorištu različitih svjetova. Nalazište je kao jedno od središnjih nadregionalnih zavjetnih mjesta postavljeno u prostor Sredozemlja i srednje Europe u vremenu kasnog brončanog i ranog željeznog doba (13. – 8. stoljeće pr. n. e.). Škocjansku pokrajinu su u tom vremenu ‘percipirali kao sveti kraj, kao kontrasno čvorište prirodnih elemenata, gdje se otvara podzemlje, gdje se mediteranski svijet dotiče s europskom cjelinom i gdje se nalazi prekretnica između Crnog i Jadranskog mora’ (429 str.).

U arheološkim krugovima ova monografija se smatra ključnom etapom pri proučavanju mlađe prapovijesti. Nakon dugog niza članaka, komentara, citata i djelomičnih objava je sada pred nama cjelovita studija s brojnim i bogatim slikovnim materijalom (crteži, fotografije nalaza i nalazišta, grafovi, karte rasprostranjenosti).

Zahvaljujemo Narodnom muzeju Slovenije na ustupljenom recenzentskom primjerku.

Serija Katalogi in monografije izlazi od 1955. godine. Prezentira sinteze arheološkog gradiva različitih razdoblja s važnih slovenskih arheoloških nalazišta. Sve publikacije su prevedene u jedan od svjetskih jezika.

Pavla Peterle Udovič
U Ljubljani, 14. 5. 2017.

(Prijevod: VJB)

AMZ – Predstavljanje knjige ‘Tihi svjedoci vjere, baštine i raskoši crkva sv. Nikole biskupa u Žumberku – konzervatorsko-restauratorski radovi’

Arheološki muzej u Zagrebu Vas poziva na predstavljanje knjige
Tihi svjedoci vjere, baštine i raskoši
crkva sv. Nikole biskupa u Žumberku – konzervatorsko-restauratorski radovi

u utorak, 11. travnja 2017. u 12 sati.
<Knjigu predstavljaju:

Sanjin Mihelić, Arheološki muzej u Zagrebu, ravnatelj
dr. sc. Tajana Pleše, Hrvatski restauratorski zavod, v.d. ravnateljica
dr. sc. Krešimir Filipec, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, izvanredni profesor
dr. sc. Ana Azinović Bebek, Hrvatski restauratorski zavod, urednica knjige

Izvor
AMZ PRESS

Monografija – Zaštitna arheologija u okolici Varaždina [osvrt Vendi Jukić Buča]

Ministarstvo kulture RH, Hrvatski restauratorski zavod, Zagreb, 2006.
HRZ
Za izdavača: mr. sc. Božo Biškupić
Urednik: mr. sc. Jasen Mesić
Izvršni urednik: mr. sc. Luka Bekić
Autori tekstova: mr. sc. Luka Bekić/ M.A., Darko Komšo, dr. sc. Zorko Marković / Ph.D.
Recenzenti:
red. prof. dr. Aleksandar Durman, Odsjek za argeologiju, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
red. prog. dr. Mitja Guštin, Inštitut za dediščino Sredozemlja, Univerza na Primorskem, Kopar
Prijevod na engleski: Neven Ferenčić
Crteži: keramika – Luka Bekić, metal – Luka Bekić, kamen – Darko Komšo, Ivo Juričić, Luka Bekić
Fotografije: terenske – Luka Bekić, Ante Vranković, manji predmeti – Luka Bekić, veći predmeti – Vid Barac, Natalija Vasić
Nacrti profila: Robert Čimin, Igor Miholjek, Helena Nodilo
Geodetske izmere i izrada tlorisa: Damir i Biserka Oštrek, Ante Jukić (Ciglenica)
Restauracija keramičkih nalaza: Mladen Mustaček, Služba za arheološku baštinu, HRZ, Zagreb
Restauracija metalnih nalaza: Damir Doračić, AMZ u Zagrebu
Određenje kamenih izrađevina: Darko Komšo, AMI u Puli
Određenje životinjskih kostiju: prof. dr sc. Krešimir Babić, mr. sc. Tajana Trbojević Vukičević, Ana Štilinović, Laboratorij za arheozoologiju, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, mr. sc. Mario Jurišić, Služba za arheološku baštinu, HRZ, Zagreb
Određenje kostiju: dr. sc. Mario Šlaus, Mario Novak, Odsjek za arheologiju, HAZU
Reljefna karta: Damir Jurković, Mladen Kolarek
Jezici: hrvatski, engleski
Stranica: 309

ISBN 935-6240-87-2

Galerija fotografija [foto: VJB]

Monografija – Zaštitna arheologija u okolici Varaždina. Foto: VJB.

Monografija – Zaštitna arheologija u okolici Varaždina. Foto: VJB.

Monografija ‘Zaštitna arheologija u okolici Varaždina – Arheološka istraživanja na autocesti Zagreb – Goričan i njezinim prilaznim cestama’ publikacija je kojom se znanstvenoj i široj javnosti prezentiraju nalazi i rezultati zaštitnih arheoloških istraživanja provedenih prilikom izgradnje Autoceste Zagreb – Goričan te novih obilaznica gradova Varaždinske i Međimurske županije koji su povezani s Autocestom.

Vrijedni arheološki nalazi i otkrića ugledali su svjetlo dana kao još jedan pozitivni učinak izgradnje cesta i autocesta. Ti arheološki nalazi svjedočanstvo su veza s ostatkom Europe, dokaz da su komunikacije i povezivanje bile uspostavljenje od davnih vremena. Povezivanje kultura i suradnja bili su sastavni dio življenja, baš kao što nam to i danas omogućuju novoizgrađene prometnice.

Ministar kulture RH, mr. sc. Božo Biškupić, iz Predgovora

Nadzor nad izgradnjom Autoceste Zagreb – Goričan, na dionici Breznički Hum – Varaždin i priključnim dionicama obližnjih gradova preuzeo je 2002. godine Odjel za zaštitu arheološke baštine Ministarstva kulture. Arheološki nadzor i iskopavanje provođeno je pod vodstvom Luke Bekića, autora Publikacije.

Prilikom izgradnje Autoceste pronađena su brojna arheološka nalazišta. Radi arheološkog pregleda dionica i provođenja arheoloških iskopavanja oformljen je arheološki mobilni tim koji je bio u mogućnosti promptno reagirati pri njihovom pronalasku. Prilikom pronalaska arheoloških nalazišta, neoštećene pozicije istraživane su standardnim arheološkim iskopom i sondama, a iskopana zemlja dodatno pregledavana. Prikupljeni nalazi (metal, keramika, kamen i dr.) konzerirani su i, ukoliko bi bilo moguće, rekonstruirani. Pronađene su i prikupljene životinjske i ljudske kosti, kao i određena količina uzoraka zemlje i ugljena radi podrobnije analize. Iskopi i nepokretni nalazi dokumentirani su totalnom geodetskom stanicom, na osnovi čega su kasnije izrađeni tlorisi. Karakteristični profili dokumentirani su postupkom tehničkog crtanja na milimetarskom papiru i potom digitalno obrađeni te georeferencirani.

Publikacijom su prezentirana pronađena velika i višeslojna te mala ili u tragovima arheološka nalazišta. Svako je obilježeno prema lokaciji te sadržaju nalaza. Nalazišta su datirana od razdoblja prapovijesti do srednjeg vijeka, a najčešće se radi o dijelovima naselja ili arhitekture. Nalazi su prezentirani tipološki, kronološki prema vremenu nastanka. Fotografije prikazuju proces istraživanja, početnu i završnu situaciju, nalaze in situ te rekonstruirane nalaze. Priloženi su crteži, tlocrti i table. Na kraju Publikacije nalazi se Karta nalazišta i Literatura.

Publikacija je velikih dimenzija i tvrdo ukoričena.

Popis lokaliteta:

Gromače 1 kod Varaždinskih toplica – Rimska cesta

Gromače 2 kod Varaždinskih toplica – Tragovi obitavanja iz ranog bakrenog doba

Ciglenica kod Varaždinskih toplica – Srednjovjekovno selišta

Bukovje kod Banjščine (Varaždinberg) – Privremeno pastirsko stanište mlađeg željeznog doba

Husta kod Jakopovca – Tragovi obitavanja iz mlađeg željeznog doba i kasnog srednjeg vijeka

Blizina kod Jakopovca (Varaždin) – Višeslojno naselje

Gornji Pustakovec kod Čakovca – Bakrenodobno naselje

Stara Ves kod Nedelišća (Čakovec) – Višeslojno razvedeno naselje

Pod kategorijom ‘Ostala nalazišta na trasi i u njezinoj blizini’ navedena su i predstavljena manja nalazišta.

Zahvaljujem Hrvatskom restauratorskom zavodu na ustupljenom primjerku.

Vendi Jukić Buča

Split, 6. 3. 2017.

Monografija – Nove arheološke spoznaje o Donjoj Podravini [osvrt Vendi Jukić Buča]

Hrvatski restauratorski zavod, Zagreb, 2013.
HRZ
Urednik: Josip Višnjić, mag. arh.
Tekstovi: Josip Višnjić, Tihomir Percan, Ivica Pleština, Lea Čataj, Andrej Janeš, Martina Ćurković, Antonija Jozić
Recenzenti: dr. sc. Snježana Karavanić, IARH, Zagreb, dr. sc. Tatjana Tkalčec, IARH, Zagreb, dr. sc. Jacqueline Balen, AMZ
Prijevod na engleski: Neven Ferenčić
3D mikroskeniranje: Vektra d.o.o., Varaždin
Crteži tabli: digitalna obrada i crteži skeniranih nalaza – Josip Višnjić, tehnički crteži nalaza – Katarina Jerbić Percan
Fotografije arheološkog materijala: Robert Mosković, Martina Ćurković, Antonija Jozić
Terenske fotografije: Josip Višnjić, Tihomir Percan, Ivica Pleština, Andrej Janeš
Geodetske izmjere i izrada tlocrta: Tihomir Percan, Andrej Janeš, Josip Višnjić, Ivica Pleština
Restauriranje i konzerviranje nalaza: Martina Ćurković, Antonija Jozić
Obrada životinjskih osteoloških ostataka: dr. sc. Tajana Trbojević Vukičević, Laboratorij za arheozoologiju, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Obrada ljudskih osteoloških ostataka: dr. sc. Mario Šlaus, dr. sc. Mario Novak, Vlasta Vyroubal, Željka Bedić, Jozo Perić Peručić, Odjel za arheologiju, HAZU
Jezici: hrvatski, engleski
Stranica: 270

ISBN 978-953-7389-14-7

Galerija fotografija [foto: VJB]

Monografija – Nove arheološke spoznaje o Donjoj Podravini. Foto: VJB.

Monografija – Nove arheološke spoznaje o Donjoj Podravini. Foto: VJB.

Monografija ‘Nove arheološke spoznaje o Donjoj Podravini – Zaštitna istraživanja na magistralnom plinovodu Slobodnica – Donji Miholjac’ publikacija je kojom se znanstvenoj i široj javnosti prezentiraju nalazi i rezultati zaštitnih arheoloških istraživanja provedenih prilikom izgradnje magistralnog plinovoda Slobodnica – Donji Miholjac.

Gradnja velikih infrastrukturnih objekata, pa tako i plinovoda, zaslužna je za veliki broj odrađenih zaštitnih arheoloških istraživanja diljem Hrvatske u posljednjih desetak godina. Ovakvi postupci, koji podrazumijevaju ‘simbiozu’ građevinskih i istraživačkih arheoloških radova, propisani su Zakonom o zaštiti i očuvanja kulturnih dobara Republike Hrvatske, a njihovo izvršavanje predstavlja preduvjet dobivanju uporabnih dozvola za novoizgrađene objekte. Iznimku nije predstavljala ni gradnja magistralnog plinovoda Slobodnica – Donji Miholjac.

Iz Uvoda, Josip Višnjić

Djelatnici Službe za arheološku baštinu Hrvatskog restauratorskog zavoda terenski su dio arheoloških istraživanja proveli u razdoblju od rujna do prosinca 2009. godine. Voditelj istraživanja bio je Josip Višnjić, zamjenik voditelja Tihomir Percan, a u arheološkim istraživanjima sudjelovali su arheolozi Andrej Janeš, Ivica Pleština, Tomislav Pušić te studentice arheologije Mirna Crnković i Hana Ivezić.

Ukupno je istraženo preko 9000 dužinska metra, a širina iskopa iznosila je 5 metara. Trasu plinovoda označavao je ured ovlaštenog inženjera geodezije, nakon čega se strojem uklanjao površinski sloj preorane zemlje. U nadzoru su bili arheolozi kako bi određivali dubinu iskopa te pomoćni radnici koji su čistili iskop radi boljeg uočavanja arheoloških struktura. Druga radna ekipa bila je zadužena za iskopavanje uočenih i označenih arheoloških struktura.

Istraženo je ukupno 12 potencijalnih arheoloških lokaliteta, a nalazi su prisutni na njih devet; na pet su pronađeni značajni nalazi, dok su na preostala četiri pronađeni pojedinačni ili malobrojni nalazi.

Najstariji artefakti potječu iz razoblja neolitika, vremena sopotske kulture, s nalazišta Golinci – Selište, nalazi iz kasnog brončanog doba prisutni su na nalazištima Golinci – Ograd, Rakitovica – Kraka i Donji Miholjac – Prinčevac, a nalazi iz razdoblja ranog novog vijeka pronađeni su na nalazištu Donji Miholjevac – Farkaševci. Sva nalazišta naseobinskog su karaktera. Nakon terenskih arheoloških radova nalazi su dopremljeni u radionicu Odjela za kopnenu arheologiju HRZ gdje su pregledani i sortirani. Rekonstrukcija posuda kod ulomaka koji su to omogućavali, izrađena je u Odjelu za restauraciju arheoloških nalaza HRZ u Zadru.

Nalazi su (iznimni keramički, metalni, koštani i kameni) nacrtani i kataloški obrađeni. Prilikom dokumentiranja keramičkih nalaza korištena je suvremena tehnologija skeniranja pomoću 3D mikroskenera. Iako se navode općenite prednosti ovog načina prezentiranja arheoloških artefakata, objektivno gledajući artefakti djeluju plastično, detalji nisu istaknuti, rubovi su neravni (korištena je niska rezolucija) naglasak je stavljen na osjenčanost, a boja je siva te ne pridonosi realnoj prezentaciji artefakata. Također, nisu precizno uklopljeni u cjelinu s pridodanim crtežima, koji su također skenirani u niskoj rezoluciji pa se povećanjem stvaraju mrlje na rubovima. 3D skeniranje artefakata svakako je vrijedan doprinos njihovoj dokumentaciji i analizi, a moglo bi pridonijeti i izraženijoj prezentaciji, ali u nekom sofisticiranijem vidu od printanja slike na papir. Metalni, koštani i litički materijal crtan je tradicionalnim tehnikama.

U okviru istraživanja i prezentacije ovih lokaliteta obrađene su terenske geodetske snimke, analizirani koštani ljudski i životinjski ostaci te uzorci ugljena.

Nakon Uvoda, Publikacija je podijeljen na poglavlja prema lokalitetima, različitih autora.

Popis poglavlja:

  1. Donji Miholjac – Prinčevac
  2. Donji Miholjac – Farkaševci
  3. Rakitovica – Kraka
  4. Golinci – Ograd
  5. Golinci – Selište
  6. Ostala nalazišta na trasi plinovoda
  7. Konzerviranje i restauriranje keramičkih arheoloških nalaa s lokaliteta na trasi magistralnog plinovoda Slobodnica – Donji Miholjac
  8. Konzervatorsko-restauratorski zahvati na metalnim nalazima s lokaliteta Slobodnica – Donji Miholjac

Publikacija sadrži veliki broj slikovnih priloga – fotografija, karata, crteža i tabli.

Na kraju Publikacije nalazi se Popis literature.

Zahvaljujem Hrvatskom restauratorskom zavodu na ustupljenom primjerku.

Vendi Jukić Buča

Split, 6. 3. 2017.