NMSl – Predstavljanje monografije ‘Rimska vojaška oprema iz reke Ljubljanice. Arheološke in naravoslovne raziskave’ (PRESS)

Vljudno vas vabimo na predstavitev 43. monografije iz serije Katalogi in monografije

Janka Istenič:
IMSKA VOJAŠKA OPREMA IZ REKE LJUBLJANICE. Arheološke in naravoslovne raziskave

Roman Military Equipment from the River Ljubljanica. Typology, Chronology and Technology

v torek, 16. aprila 2019, ob 11. uri v Narodni muzej Slovenije – Metelkova (Maistrova 1, Ljubljana).

Monografijo bo predstavil dr. Ivan Radman-Livaja iz Arheološkega muzeja v Zagrebu.

Pri predstavitvi bodo sodelovali tudi:

  • dr. Janka Istenič, avtorica monografije, Narodni muzej Slovenije,
  • dr. Peter Turk, urednik serije Katalogi in monografije, Narodni muzej Slovenije, in
  • prof. dr. Žiga Šmit, soavtor poglavja Raziskave z metodama protonsko vzbujene rentgenske spektrometrije (PIXE) in protonsko vzbujenih žarkov gama (PIGE), Fakulteta za matematiko in fiziko UL in Institut »Jožef Stefan«.

Ljubljanica na Barju je bogato arheološko najdišče, iz njene struge izvira 79 po večini odlično ohranjenih predmetov rimske vojaške opreme od 1. stoletja pr. Kr. do vključno 3. stoletja; zelo redki predmeti so mlajši od 2. desetletja po Kr.

Po podrobni proučitvi rimske vojaške opreme iz Ljubljanice bolje razumemo proizvodnjo rimskega orožja. Avtorica domneva, da so velik del rimske vojaške opreme v rimski državi v zadnjih desetletjih 1. stoletja pr. Kr. in v 1. stoletju po Kr. izdelali v velikih delavnicah, ki so imele zelo velika tržišča. Na izbiro kovin so vplivali njihove mehanske lastnosti, videz in cena. Stremeli so k zlato-srebrnemu videzu. Pri dragih, prestižnih predmetih so ga dosegli z uporabo srebra in zlata, pri ostalih pa z uporabo cenejših materialov: medenine, kositra, zlitin kositer-svinec in baker-kositer ter železa. Spolirane medeninaste in bronaste površine imajo namreč rumen kovinski sij in spominjajo na zlato, spolirane površine kositra pa so po videzu podobne srebru.

Več kot dve tretjini obravnavanih predmetov izvira iz struge Ljubljanice od Vrhnike do izrazitega zavoja pri Bevkah, slaba tretjina pa iz bistveno daljšega dela od zavoja do Ljubljane. Avtorica meni, da so zgoščine rimske vojaške opreme povezane z dejavnostmi v pristaniščih in nadzornih mestih ob reki ter z verskimi obredi pred prečkanjem vzhodne meje Cisalpinske Galije (po letu 42 pr. Kr. Italije), ki jo predvideva ob zavoju Ljubljanice vzhodno od Bevk. Kamniti mejnik, najden v Ljubljanici, namreč kaže, da je bila od ustanovitve kolonije Emone dalje tam meja med upravnima območjema avtonomnih mest Akvileja (Oglej, Italija) in Emona (Ljubljana). Avtorica je postavila hipotezo, da je bila pred ustanovitvijo kolonije Emone na istem mestu meja med urejenim rimskim ozemljem in ozemljem, ki so ga Rimljani vojaško obvladovali, ni pa še bilo upravno urejeno.

Obsežen katalog sestavljajo risbe, fotografije in opisi vseh predmetov rimske vojaške opreme iz reke Ljubljanice, ki jih hrani Narodni muzej Slovenije. Kazalo je dostopno na tej povezavi (pdf, 162 KB).

Rezultati raziskav, predstavljeni v monografiji, so bili doseženi v okviru raziskovalnega projekta Rimska vojaška oprema v Sloveniji (2001–2004) in raziskovalnega programa Premična kulturna dediščina: arheološke in arheometrične raziskave (2004–), ki ju je sofinancirala Javna agencija za raziskovalno dejavnost Republike Slovenije iz državnega proračuna. Ista agencija je sofinancirala tudi izdajo monografije.

Vljudno vabljeni!

Info:
NMSl PRESS

AMZ – 1. Festival arheološke knjige – FestArK (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu

1. Festival arheološke knjige – FestArK
9. – 13. travnja 2019
u Arheološkom muzeju u Zagrebu

U Arheološkom muzeju u Zagrebu od 9. do 13. travnja 2019. godine održat će se 1. Festival arheološke knjige – FestArK.

Arheološki muzej u Zagrebu organizira Festival arheološke knjige – FestArK u suradnji s partnerskim institucijama sa željom promicanja, kako objavljivanja, tako i čitanja arheološke literature.

Ciljevi festivala su ujediniti muzeje i ostale institucije koje se bave izdavaštvom arheološke literature, predstaviti svoj zainteresiranoj javnosti arheološke publikacije i promocija arheologije općenito.

1. Festival arheološke knjige FestArK 2019 okupio je 15 partnerskih institucija koje će tijekom održavanja festivala ponuditi svim zainteresiranim posjetiteljima arheološku literaturu po promotivnim cijenama: Archaeolingua Foundation, Archaeopress Publishing, Arheološki muzej Istre, Arheološki muzej Narona, Arheološki muzej u Zagrebu, Arheološki muzej Zadar, Hrvatski restauratorski zavod, Hrvatsko arheološko društvo, Institut za arheologiju, Književni krug Split, Meridijani, Muzej grada Kaštela, Muzej vučedolske kulture, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka i Sveučilište u Zadru – Sveučilišna knjižara Citadela.

Tijekom pet dana posjetitelji će moći besplatno posjetiti festival FestArK u Arheološkom muzeju u Zagrebu gdje će imati mogućnost prelistati, ali i kupiti arheološku literaturu po promotivnim cijenama, sudjelovati u programu festivala koji se sastoji od predstavljanja institucija i publikacija, zanimljivih predavanja, edukativnih radionica namijenjenih djeci i vodstva po stalnom postavu muzeja.

Vrijeme održavanja: 9. – 13. travanj 2019.
Radno vrijeme:
utorak, srijeda, petak i subota od 10 do 18 sati, četvrtak od 10 do 20 sati

Od 9. do 13. travnja ulaz u Arheološki muzej u Zagrebu i sudjelovanje u aktivnostima programa FestArK-a je besplatan za sve posjetitelje.

Program 1. Festivala arheološke knjige – FestArK 9. – 13. travnja 2019

Utorak, 9. travnja 2019.
11 – 12 sati – Stručno vodstvo po stalnom postavu muzeja
12 – 13 sati – Predstavljanje monografije „Pottery Production, Landscape and Economy of Roman Dalmatia. Interdisciplinary approaches“ (Željko Miletić, Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru; Goranka Lipovac Vrkljan i Ana Konestra, Institut za arheologiju)
17 – 18 sati – Predstavljanje Priručnika projekta „Od strukovnih zanimanja do kreativne industrije“ (Zorica Babić, Arheološki muzej u Zagrebu)
18 – 19 sati – Predavanje “Sopron” (Erzsebet Jerem, Institut za arheologiju Mađarske akademije znanosti, Archeolingua Foundation) -napomena: predavanje je na engleskom jeziku

Srijeda, 10. travnja 2019.
12:30 – 13:30 sati – Predavanje „Muzej vučedolske kulture i budući projekti“ (Dora Šimić, Muzej vučedolske kulture)
17 – 18 sati – Predstavljanje „Izdavaštvo Arheološkoga muzeja Zadar i njegov doprinos promociji arheologije“ (Marina Maruna, Arheološki muzej Zadar)

Četvrtak, 11. travnja 2019.
11 – 12 sati – Stručno vodstvo po stalnom postavu muzeja
12 – 13 sati – Predstavljanje monografije „Crkva i zvono svetog Tome u Puli“ (Željko Ujčić i Tatjana Bradara, Arheološki muzej Istre)
18 – 19 sati – Predavanje „Antički Sikuli“ (Ivan Šuta, Muzej grada Kaštela)

Petak, 12. travnja 2019.
12 – 13 sati – Predstavljanje monografije „PAKOŠTANE – VELI ŠKOLJ: Kasnoantički brodolom u geološkom-geografskom i kulturno-povijesnom kontekstu“ (Irena Radić Rossi, Sveučilište u Zadru, Projekt AdriaS i Goranka Lipovac Vrkljan, Institut za arheologiju)

Subota, 13. travnja 2019.
10 – 18 sati – Radionice za djecu : Obuci halštatskog ratnika, Izradi svoj bookmark, Pišemo i čitamo hijeroglife, Zaigrajmo s knezom Branimirom i Back to 888!
11 – 12 sati – Predstavljanje ustanove “Arheološki muzej Narona“ (Toni Glučina, Arheološki muzej Narona)
13 – 14 sati – Predavanje „Arheologija u stvarnosti i arheologija na filmu“ (Jacqueline Balen, Arheološki muzej u Zagrebu)
14 – 15 sati – Stručno vodstvo po stalnom postavu muzeja
15 – 16 sati – Predstavljanje kataloga izložbe „Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj“ (Jacqueline Balen, Arheološki muzej u Zagrebu; Tihomila Težak Gregl, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Ina Miloglav, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Dragana Rajković Arheološki muzej Osijek) i
Predstavljanje publikacije za djecu „Šetnja kroz bakreno doba“ (Zorica Babić, Arheološki muzej u Zagrebu)

Festival arheološke knjige

Info:
AMZ PRESS

AMZ – Predstavljanje monografije ‘Arhitektura izložbe’ (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu i ULUPUH
pozivaju Vas na predstavljanje monografije

 Arhitektura izložbe

autora mr. sc. Maria Beusana

U četvrtak, 24. siječnja 2019. u 12 sati, u Arheološkom muzeju u Zagrebu (Trg Nikole Šubića Zrinskog 19) održat će se predstavljanje monografije „Mario Beusan: Arhitektura izložbe“ u izdanju ULUPUH-a. O knjizi će govoriti autorice tekstova u knjizi, dr.sc. Snješka Knežević i dr.sc Željka Čorak, dizajnerica i grafička urednica knjige Sanja Bachrach-Krištofić te Mario Beusan.

Ulaz na promociju je slobodan!

Monografijom je obrađen životni opus Maria Beusana na polju arhitekture i oblikovanja izložbenih postava. Mario Beusan (1944., Zagreb) među najuglednijim je zagrebačkim arhitektima koji su se posvetili interijeru i oblikovanju izložbenih projekata. Njegov iznimno bogati opus uglavnom je realiziran u Zagrebu i Hrvatskoj. Knjiga počinje uvodnim poglavljem o arhitekturi izložbe s predstavljanjem djelovanja Marija Beusana na području arhitekture izložbenog prostora, njegovih autorskih koncepcija i projekata u cjelini kako bi se ukazalo na poseban autorov pristup. Zatim su u poglavljima predstavljeni projekti izložbenih i muzejskih postava do 2007. godine, izložbe i muzejski postavi od retrospektive 2008. do 2017. godine te poglavlje o zvukovno-glazbenim kulisama za izložbe kroz veliki broj pojedinačnih primjera koji su i strukovno i kritički zapaženi poput postava Arheološkog muzeja u Zagrebu, dvorca Trakošćan, izložbe Dalmatinska zagora, nepoznata zemlja i dr. Monografija sadrži i tekst Željke Čorak „Mario Beusan među stvarima i snom“ s osvrtom na dugogodišnje djelovanje autora. Posljednji dio knjige sadrži kataloški popis radova (prostorne koncepcije, oblikovanja i likovni postavi), popis predavanja i stručnu bibliografiju. Veliku vrijednost monografije predstavljaju brojne reprodukcije i dokumentacijski materijal, kvalitetan dizajn i organizacija teksta. Knjiga je u cijelosti prevedena na engleski jezik kako bi bila dostupna i javnosti u inozemstvu.

„Već brojka, 248 realiziranih izložbi i 36 muzejskih postava arhitekta Maria Beusana od 1973. godine do danas, govori sama za sebe: unatrag četrdesetak godina oblikovanje izložbe i muzejsko-galerijskog postava težište je njegova rada. To usmjerenje ima duboku unutarnju logiku: bazično mu je područje interijer kojim se bavi kao sveučilišni profesor Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu i kao projektant. Svoj predmet s godinama je razvio ne samo u sve razvedenijim kolegijima nego i u radionicama te osigurao tom području arhitekture u sklopu fakultetske nastave veću važnost nego dotad. (…) U spletu predispozicija postoji i posve osebujna. Od studentskih dana, nakon studijskog boravka u atelijeru Jannie Borel u Parizu, Beusan se postojano bavi oblikovanjem emajla, napose nakita – s uspjehom, kako svjedoče nacionalne i internacionalne nagrade, priznanja i izložbe. Težnja prezentaciji i valorizaciji hrvatskog unikatnog nakita potaknula ga je na prve izložbe koje su upozorile na kvalitetu i kvantitetu tog žanra, koliko ekskluzivnog toliko malo poznatog i priznatog. Te komorne individualne i skupne izložbe, u kojima je umjetnički predmet uzdignut u svojoj individualnosti i jedinstvenosti kao dragocjenost – ponajprije kreacije, bile su početak. Već ti postavi, izvedeni zbog financijskih ograničenja najjednostavnijim sredstvima no rafinirano, iznijeli su na vidjelo nešto što je ostalo i pokazalo se konstantom i ishodištem svega: eros što ga u Beusana izaziva artefakt. On ga izražava podjednako htijenjem da ga spozna u njegovoj singularnosti i iščita u svoj kompleksnosti, kao i potrebom da ga divinizira i apsolutizira. Da mu u času kad ga uzme pod svoje pripremi premijeru: svečanost predstavljanja i radost recepcije. A taj eros proistječe iz Beusanova iskrenog i istinskog divljenja umjetnosti, ne samo materijalnim nego i nematerijalnim oblicima (primjerice, muzici, poeziji) i izraz je dubokog poštovanja kulture i kreacije. Etičko i senzualno, svjesno i spontano, objektivirano i subjektivno, intelekt i talent, profesija i vokacija – sve je to u amalgamu, temelju opusa koji Beusana legitimira kao protagonista nadasve specifičnog područja arhitektonskog stvaralaštva, koje barem u nas zahtijeva pravo na stvarnu afirmaciju.“ (dr.sc. Snješka Knežević, iz uvodnog teksta u monografiji)

Monografija je ostvarena sredstvima Ministarstva kulture RH i Grada Zagreba. Zahvaljujemo muzejsko-galerijskim institucijama koje su pomogle realizaciju ove knjige: Arheološkom muzeju u Zagrebu, Dijecezanskom muzeju Požeške biskupije, Festivalu tolerancije JFF Zagreb, Hrvatskom povijesnom muzeju, Modernoj galeriji Zagreb, Muzejima Hrvatskog zagorja, Muzejima Ivana Meštrovića, Muzeju Dvora Trakošćan, Muzeju Grada Iloka te Židovskoj općini Zagreb.

Podaci o knjizi:
„Mario Beusan: Arhitektura izložbe“
Izdavač: ULUPUH – Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti
Urednik: Mario Beusan
Tekstovi: Snješka Knežević, Željka Čorak, Mario Beusan
Prijevod na engleski: Dunja Nekić
Grafički dizajn: Sanja Bachrach Krištofić
226 strana, tvrdi uvez
ISBN: 978-953-327-147-7
Maloprodajna cijena knjige: 200,00 kn.
Knjiga će se na promociji prodavati uz popust, po cijeni od 160,00 kn.

Predstavljanje monografije

Info
AMZ PRESS

HAD – Znanstveni skup ‘Arheologija Požeške kotline i zapadne Slavonije’ u Požegi (PRESS)

Arheologija Požeške kotline i zapadne Slavonije
8. do 12. listopada 2018.

PRELIMINARNI PROGRAM

NALAZI SE OVDJE

Program

Znanstveni skup „Arheologija Požeške kotline i zapadne Slavonije“ organiziraju Hrvatsko arheološko društvo, Gradski muzej Požega i Centar za prapovijesna istraživanja. Tema skupa vezana je uz prostor koji je nastanjen još od kamenog doba, a tragovi prošlih vremena svjedoče o kontinuitetu naseljavanja.  Neka od arheoloških nalazišta ovog prostora, poznata su i u širim okvirima i čine nezaobilazan korpus nacionalne kulturne baštine. Stoga pozivamo kolege koji su istraživali na ovome prostoru da sudjeluju i doprinesu uspjehu skupa svojim prilozima.
Predavanja će se održati u prostorijama Gimanzije u Požegi  (Ulica Dr. Franje Tuđmana 4/A) od 8. do 12. listopada 2018.Smještaj za sudionike Skupa biti će u Vili Stanišić, Ulica Dr. Franje Tuđmana 10. Molim Vas da ispunite prijavu ili pošaljete nam ili sami napravite rezervaciju u hotelu. Napominjemo da su u Požegi kapaciteti ograničeni, stoga Vas molimo da požurite s prijavama.  (hrvatsko.arheolosko.drustvo@ zg.t-com.hr).

Kotizacija za sudjelovanje na skupu iznosi 200 kn. Predavači su, ukoliko redovito plaćaju članarinu Društvu, oslobođeni plaćanja kotizacije, dok za predavače koji nisu članovi Društva ona iznosi 200 kn. Kotizaciju je moguće platiti na žiro račun Društva (podaci na web stranicama Društva).

Veselimo se Vašem dolasku i do skorog viđenja u Zlatnoj dolini!

 Vila Stanišić, Ulica Dr. Franje Tuđmana 10.
Formular: PRIJAVA

Poseban nalaz

Ovom prilikom se osvrćrmo na jedan stari i dobro poznati posebni nalaz koji slavi posebnu obljetnicu. U Arheološkom muzeju u Zagrebu od 13. siječnja 2018. odvija se program pod nazivom Hrvatska u vrijeme kneza Branimira – 1130. obljetnica od godine uklesane uz ime kneza Branimira na oltarnu gredu iz Gornjeg Muća koji će trajati do 30. prosinca 2018. godine. Ovim programom obilježava se 1130 godina od godine 888. koja je uklesana uz ime kneza Branimira na ulomku oltarne pregrade pronađene u Gornjem Muću kraj Splita, dijelu nekadašnje crkve izgrađene u vrijeme kneza Branimira. Taj period često nazivamo “Branimirovom renesansom” jer u njemu izgradnja crkvi i klesarska aktivnost dosežu značajan procvat. U programu su predviđene tri izložbe, ciklus predavanja i radionice za sve uzraste na kojima predstavljamo zanimljivu ranosrednjovjekovnu povijest Hrvatske.
Više možete pronaći na mrežnim stranicama Arheološkog muzeja u Zagrebu. OVDJE

PREDSTAVLJANJE MONOGRAFIJE

 

Poštovani članovi!

PODSJEĆAMO NA UPLATU ČLANARINE ZA 2018. GODINU.
Uplatnice se NEĆE slati poštom!

Članarina iznosi: 100 kuna za umirovljenike i pripravnike, 200 kuna za redovite članove 250 kn za članove u inozemstvu Članarina se uplaćuje na račun Društva IBAN HR 3023600001101512624 (općom uplatnicom ili putem Internet bankarstva), uz napomenu da se pod poziv na broj upiše članski broj koji se nalazi na članskoj iskaznici Uplatnice se više neće slati poštom.

Prilikom zaprimljene uplate na Vašu kontakt adresu biti će poslana markica za 2017. godinu. Nakon uplate slobodno kontaktirajte tajnicu Društva kako bi ubrzali proces dostave markica. Ukoliko Vašu članarinu plaća Vaš muzej koji prema fiskalnoj odgovornosti treba račun kako bi platio članarinu molim kontaktirajte tajnicu Društva kako bi Vam računovodstvo HAD-a ispostavilo isti.

OBAVIJESTI IZ RADA DRUŠTVA

Izdanja Hrvatskog

arheološkog društva

Prilozi za iduća Izdanja Hrvatskog arheološkog društva « Okolica Kaštelanskog zaljeva u prošlosti» primalasu se do 1. travnja 2018.

Rukopis treba dostaviti isključivo na CD/DVD-u, ili pak poslati na e-mail Društva
(hrvatsko.arheolosko.drustvo@zg.t-com.hr).

POTPUNI TEKST S DETALJNIM UPUTAMA MOŽETE NAĆI OVDJE.

Ukoliko se još niste odazvali na ovu obavijest molimo obratite pažnju!
Prema novom zakonu o udrugama svaka udruga je dužna voditi popis svojih članova s podacima koji sadrži podatke o osobnom imenu (nazivu), osobnom identifikacijskom broju (OIB), datumu rođenja, datumu pristupanja udruzi, kategoriji članstva, ako su utvrđene statutom udruge te datumu prestanka članstva u udruzi, a može sadržavati i druge podatke. Koristimo ovu priliku da Vas zamolimo, ako već niste da nam što hitnije dostavite ove podatke na email društva. hrvatsko.arheolosko.drustvo@zg.t-com.hr

Obavijesti HAD-a upute autorima

Prilozi za idući broj Obavijesti HAD-a primala su se do 20. travnja 2018.

Rukopis treba dostaviti isključivo na CD/DVD-u, ili pak poslati na e-mail Društva
(hrvatsko.arheolosko.drustvo@zg.t-com.hr).

POTPUNI TEKST S DETALJNIM UPUTAMA MOŽETE NAĆI OVDJE.

Unutar rubrike pod nasovom POSEBAN NALAZ možete poslati uredništvu newsletter-a informaciju o nečem novom iz Vaših  istraživanja,  bilo da je riječ o izuzetno zanimljivom lokalitetu, pokretnom nalazu, podatku iz arhive ili  novim analizama. Kako je navedeno i kod uputa za Vaše obavijesti, tekst ne smije biti veći od 700 slovnih mjesta i mora biti popraćen fotografijom.  Poželjno bi bilo da  je lektoriran. U svakom newsletteru predstavit ćemo po jedan takav nalaz. Nalaz može biti i povezan uz muzejsku izložbu,  stalni postav ili objavu kao u oglednom primjeru, ali prihavćamo i informacije koje  nisu  predviđene za izlaganje ili objavu. Iskoristite Newsletter društva za diseminaciju vašeg rada i podijelite s nama vaše posebne nalaze.

UPUTE ZA NEWSLETTER

VAŠE OBAVIJESTI

Vrlo rado ćemo i Vaše obavijesti (o muzejskim izložbama, projektima, publikacijama, znanstvenim skupovima, te za rubriku Poseban nalaz) slati kroz naš newsletter koji će izlaziti više puta godišnje. Kako bi i Vaše obavijesti, koje Vam šaljemo ovim putem, bile što kvalitetnije molimo Vas da uredništvu olakšate posao te da tekst ne prelazi 700 slovnih mjesta, a za najave izložbi i znanstvenih skupova molimo vas da tekst oblikujte u kratke natuknice. Načelno, kao model možete koristiti prethodni broj Newslettera. Ukoliko su informacije o događanju koje najavljujete postavljene na mrežne stranice molimo Vas nam da nam dostavite i link na njih. Uvijek je ljepše ako je popraćeno fotografijom po Vašem izboru. Također ukoliko imate informaciju da netko od članova društva ne prima newsletter biti ćemo zahvalni ako ga proslijedite te sugerirajte članu da se može prijaviti na listu klikom na predviđeni link na dnu newslettera ili neka valjanu adresu pošalje na službeni mail Društva.
hrvatsko.arheolosko.drustvo@zg.t-com.hr

Arhiva zapisinika i izvještaja o radu

godišnja skupština i zapisnik sjednice Središnjeg odbora

Navedene zapisnike možete pročitati na stranici “zapisnici Središnjeg odbora” ili “zapisnici godišnjih skupština“. (na stranice možete otići i pritiskom na link)

Izvještaj o radu Društva možete naći ovdje.

Izvor
HAD PRESS

Helena Tomas ‘Prapovijesni Kikladi’ (osvrt Vendi Jukić Buča)

Školska knjiga, Zagreb, 2016.
Za izdavača: Ante Žužul
Urednik: Deniver Vukelić, prof.
Recenzenti: dr. sc. Marina Milićević Bradač, red. prof., dr. sc. Hrvoje Potrebica, izv. prof., dr. sc. Dražen Maršić, red. prof.
Grafička dizajnerica: Lovorka Sabljić
Izrada zemljovida: Tomislav Kaniški
Slikovni materijal: Detaljan popis slikovnog materijala nalazi se na str. 429 (Kazalo fotografija), Piktoteka Školske knjige
Jezik: hrvatski
Stranice:464
ISBN 978-953-0-30887-9

Galerija fotografija (autor VJB, uz odobrenje Autorice)

Publikacija ‘Prapovijesni Kikladi – Kulture ranoga brončanog doba na kikladskome otočju u Grčkoj’ objavljena je kao 15. knjiga Biblioteke Lucius izdavača Školske knjige, u formi sveučilišnog udžbenika. Prema riječima Autorice, prvi je od tri planirana udžbenika o egejskim brončanodobnim civilizacijama – egejskoj, minojskoj i mikenskoj.

Dr. sc. Helena Tomas, izv. prof., zaposlena je na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Predaje kolegije Osnove egejske arheologije, Egejska arheologija, Mikenska epigrafija – kolegije u okviru kurikuluma koji nisu direktno vezani uz hrvatsku arheologiju i arheološke kulture na području Hrvatske (kakvih nedostaje – primjerice o egipatskoj civilizaciji! koja je osnova za kronologiju i razvoj arheološke znanosti). Kolegiji profesorice Tomas kojima sam prisustvovala tijekom studija arheologije, bili su medju najzanimljivijim kolegijima moje generacije (ujedno prve generacije koja ih je slušala), što je bilo potvrđeno iznimnim interesom studenata i visokom uspjehom prolaznosti na ispitu. To je postignuto ne samo zanimljivom tematikom ‘misterioznog’ Linear B pisma i civilizacije koja ga je koncipirala, već i modernim pristupom profesorice Tomas uz PowerPoint prezentacije, isprintima popisa literature uz svako predavanje, prezentacijom živopisnih fotografija i tlocrta uz vizualne analize i opise te osobni stil, pristup i ugodnu komunikaciju sa studentima.

Uz navedene kolegije, dr.sc. Helena Tomas predaje i Grčki jezik za arheologe I te Grčki jezik za arheologe II.

U Predgovoru Autorica osobnim izričajem detaljno opisuje okolnosti nastanka knjige – navodi stipendije koje su joj omogućile putovanja Grčkom, obilaske lokaliteta i muzeja te zahvaljuje suradnicima i pojedincima koji su dali doprinos njezinom istraživanju i, u konačnici, nastanku knjige.

Slijedi Tablica usporedne kronologije Egipta, Kiklada, Krete i grčkog kopna.

U Uvodu se raspravlja o terminu ‘kikladska civilizacija’, odnosno promišlja o tome radi li se o civilizaciji ili skupu egejskih kultura. Poglavlje započinje prikazom razvoja egejske arheologije i glavnim odrednicama egejskih civilizacija i nastavlja analizom problematičnosti pojma ‘kikladska civilizacija’. Navodi se popis muzeja i privatnih zbirki s kikladskim umjetninama iz cijelog svijeta.

Slijedi poglavlje s etimološkim, mitološkim, zemljopisnim i klimatskim podacima.

Poglavlje ‘Povijest istraživanja’ prezentira srednjovjekovne i novovjekovne putopisce i istraživače te početke arheoloških iskopavanja, suvremena istraživanja i istraživače.

Kronologija je obrađena zasebnim poglavljem: općenite smjernice te podjela kikladskog brončanog doba.

Iduće poglavlje odnosi se na prirodne karakteristike Kiklada – ‘Prirodni resursi’, koji su bogati opsidijanom i metalima.

Slijede poglavlja o naseljavanju i prebivateljima Kiklada tijekom neolitika i brončanog doba uz opise kultura.

Naselja i nastambe, groblja i pogrebni običaji te nalazi (mramorne posude, keramika, mramorne figurine, metalurgija, oružje, nakit) prezentirani su u zasebnim poglavljima.

Posebno poglavlje posvećeno je plovidbi i prekomorskoj trgovini.

Nakon poglavlja ‘Društvena organizacija’, posljednje je poglavlje pod naslovom ‘Kraj kikladske civilizacije’ te Epilog s osobnim sjećanjima Autorice na boravak i dogadjaje na Lokaciji.

Prilažem citat kao ‘teaser’.

Tijekom dugogodišnjih priprema za ovu knjigu te putovanja po Kikladima, što sam spomenula u Predgovoru, upoznala sam veoma mnogo različitih ljudi, od osamljenih otočana i pastira do vodećih kikladskih arheologa i znanstvenika. Bilo je puno situacija i avantura koje bi valjalo zapisati kao ‘Behind the scenes’ uradak koji bi pratio ovu knjigu, mnogo slučajnosti, iznenađenja, ali i puno trenutaka u kojima bih se osjetila sretnom i ispunjenom što je, eto, obilaženje egejskih otoga dio mog posla. Takve bi trenutke pratila nevjerica da su mi dodjeljene stipendije da po cijelo ljeto putujem Grčkom.

Jedan mi se događaj posebno usjekao u pamćenje, a njim bih ovu knjigu htjela i završiti.’

Iz Epiloga

Na kraju Publikacije nalaze se ‘Transliteracija grčkog alfabeta’, Popis kratica, Kazalo fotografija, Kazalo pojmova, Bibliografija, Biješka o autorici te Sadržaj.

Svako poglavlje započinje citatom na hrvatskom jeziku i u originalu. Publikacija impresionira i tehničkom izvedbom. Tvrdo je ukoričena, tiskana na glossy papiru te opremljena brojnim ilustracijama, fotografijama i kartama.

Zahvaljujem dr. Rajki Makjanić na posudbi publikacije.

Vendi Jukić Buča

U Oxfordu, 5. 7. 2018.

AMN – Predstavljanje monografije FORUM NARONITANUM Emilia Marina i suradnika (PRESS)

Arheološki muzej Narona i Gradsko kulturno središte Metković imaju čast pozvati Vas na predstavljanje monografije FORUM NARONITANUM, autora Emilia Marina i suradnika, koje će se održati u srijedu, 18. srpnja 2018. s početkom u 21 sat u Gradskom kulturnom središtu u Metkoviću.

Monografiju će predstaviti:

akademik Emilio Marin, autor
Miroslava Topić, glavna urednica
Toni Glučina, ravnatelj Arheološkog muzeja Narona
dr. sc. Smiljan Gluščević, arheolog

Izvor

AMN PRESS