AMZ | AMI – Predstavljanje 30. sveska iz serije Monografije i katalozi muzeja Istre ‘Istra u novom vijeku’ (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu i Arheološki muzej Istre imaju osobitu čast pozvati na predstavljanje 30. sveska iz serije Monografije i katalozi muzeja IstreIstra u novom vijeku, koje će se održati u četvrtak, 18. siječnja 2018. u 12 sati u Velikoj dvorani na 1. katu.
Knjigu će predstaviti recenzenti dr.sc. Tea Perinčić i akademik Radoslav Tomić.

 

Izvor

AMZ PRESS

Boštjan Kovačič ‘Platno v jami: rojstvo umetnosti in zavedanja’ (osvrt Vendi Jukić Buča)

Založba Amalietti & Amalietti, Ljubljana, 2016.
Web
Urednik: Peter Amalietti
Jezik: slovenski
Stranica: 220
Cijena: 19 EUR
ISBN 978-961-6934-77-0
Galerija fotografija [foto: VJB]

Naslovnica Publikacije. Foto: VJB.

Publikacija “Platno v jami: rojstvo umetnosti in zavedanja”/“Platno u spilji: rođenje umjetnosti i svijesti”, autora Boštjana Kovačića, objavljena je u okviru zbirke Prazgodovina/Prapovijest ljubljanskog izdavača Založbe Amalietti & Amalietti.

Boštjan Kovačič diplomirani je sociolog. Bavi se proučavanjem fenomena razvijanja svijesti i drugih sličih pitanja. U svojoj prvoj knjizi “Ples, duh in človeška kultura”/“Ples, duh i ljudska kultura” predstavio je ples kao pojavu širu od kulture, dok se u drugoj publikaciji, “Platno v jami: rojstvo umetnosti in zavedanja”/“Platno u spilji: rođenje umjetnosti i svijesti”, posvetio pitanjem početka svijesti, kulture i umjetnosti ljudske vrste te predstavio svoj izvorni model djelovanja svijesti, koji je imenovao Noesis.

Vsaka umetnost zrcali svoj čas in svet, v katerm se rodi. Najstarejša znana umetnost so jamske slikarije. Te jamske podobe v sebi skrivaju goščo informacij in so sredstvo komunikacije ali nekakšna prva semantika mislečega človeka, obenem pa tudi predstavljajo prvo kognitivno projekcijsko platno tako resničnega kot tudi imaginarnega sveta in nam razkrivajo dobo skokovitega razvoja človeškega zavedanja. Stena paleolitske jame je obenem tudi kanvas ali projekcijsko platno, na katerega se prenašajo v zavesti zajete podobe iz zunanjega ali notranjega sveta, in ki obstaja kot prazaslon za mišljenje realnosti in nekakšna starodavna camera obscura. Slikarije niso torej le podobe zunanjega sveta, temveč tudi nekakšna psihična geografija. Morda je ta skriti svet za človeka gornjega paleolitika poln nevidne duhovne substance, duše in duha in so zato te slike polne vitalnosti in življenja, istočasno pa so tudi prav nasprotno slike smrti, mirovanja in negibnosti.

Svaka umjetnost zrcali svoje vrijeme i svijet u kojemu je nastala. Najstarija poznata umjetnost su spiljske slikarije. Ti spiljski prikazi u sebi skrivaju brojne informacije i sredstvo su komunikacije ili nekakva prva semantika mislećeg čovjeka, istovremeno predstavljaju prvo kognitivno projekcijsko platno kako realnog, tako i imaginarnog svijeta te nam otkrivaju razdoblje brzog razvoja ljudske svijesti. Zid paleolitske spilje istovremeno je kanvas ili projekcijsko platno, na kojeg se prenose oblici pohranjeni u svijesti iz vanjskog ili unutrašnjeg svijeta, i koji postoji kao prazaslon za mišljenje realnosti i nekakva drevna camera obscura. Slikarije nisu samo prikazi vanjskog svijeta već također nekakva psihička geografija. Možda je taj skriveni svijet za čovjeka gornjeg paleolitika pun nevidljive duhovne supstance, duše i duha te su zato te slike pune vitalnosti i života, istovremeno su priustne nasuprotne slike smrti, mirovanja i nepokretnosti.

Boštjan Kovačić

Prijevod: VJB.

Na temelju jamskih slika Autor razvija tri izvorna teorijska modela – model ljudske svijesti Noesis, model magičnog mišljenja i model kreativnog anthroposa. Pri njihovom razvoju naglašava važnost ritma kao temeljne konstante svijesti.

Knjiga je podijeljna na tri dijela – Prvi dio sadrži poglavlja Tu se zavedam, Platon v jami, Platno v jami; poglavlja Model zavedanja Noesis, Ustvarjanje realnosti, Podoba in ideja, Magični prostor pripadaju Drugom dijelu, dok Treći dio obuhvaća poglavlja Lovec in smrt, Simbol in kultura te Kognitivna revolucija.

Publikacija je objavljena u mekom uvezom, A5 dimenzija te sadrži brojne crno-bijele fotografije spiljskih slika.

Zahvaljujem gospodinu Boštjanu Kovačiču na ustupljenom primjerku.

Vendi Jukić Buča
Zagreb, 16. 10. 2017.

 

Uz članak Boštjan Kovačič ‘Platno v jami: rojstvo umetnosti in zavedanja’ (osvrt Vendi Jukić Buča) >http://www.arheologija.hr/?p=11090. Fotografije: Vendi Jukić Buča.

Posted by Arheologija on 16. listopada 2017

 

 

 

Monografija – Zbirka rimskog republikanskog novca AMZ-a (osvrt Vendi Jukić Buča)

Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb, 2015.
AMZ
Za nakladnika: Sanjin Mihelić
Autor: Tomislav Bilić
Recenzenti: Peter Kos, Ivan Mirnik
Fotografije: Igor Krajcar
Jezik: hrvatski, engleski
Stranica: 542
Cijena: 300 kn
ISBN 978-953-6789-90-0
Galerija fotografija [foto: VJB]

Naslovnica Monografije. Autor: VJB.

Monografija “Zbirka rimskog republikanskog novca Arheološkog muzeja u Zagrebu” 13. je svezak objavljen u okviru serije Katalozi i monografije Arheološkog muzeja u Zagrebu, autora Tomislava Bilića.

Dr. sc. Tomislav Bilić zaposlenik je Arheološkog muzeja u Zagrebu kao viši kustos Numizmatičkog odjela.

Publikacijom je predstavljen je sadržaj Zbirke rimskog republikanskog novca AMZ-a. Prema Ljubićevom Popisu iz 1890. Godine Zbirka je sadržavala 523 primjerka republikanskog novca. Najstariji primjerak novca iz Zbirke predstavlja zlatnik koji je podmaršal Danilo Rastić iz Gospića darovao Muzeju 1856. Godine (kat. br. 1896). Novac je u Zbirku dospijevao tijekom dužeg vremenskog razdoblja, uglavnom otkupom pojedinačnih primjeraka i cijelih zbirki.

Važnost Zbirke očituje se u barem dvije različite kategorije: ona je iznimno važna za proučavanje cirkulacije republikanskog novca, osobito na području južne Panonije, kao i za proučavanje rimskoga republikanskog novca novca u numizmatičkog smislu. Obje kategorije sublimirane su u jedinstvenom primjerku zlatnika (aureus) Kvinta Kornuficija, pronađenom kod Siska (kat. br. 2033). Kao (tada) unikatni primjerak republikanskog novca, zlatnik upotpunjuje tipološko-kronološke spoznaje o tome novcu; kao kovanica pronađena kod Siska, antičke Segestike/Siscije, pruža informacije o opticaju novca na području južne Panonije tijekom druge polovice 1. st. pr. Kr. No ovaj zlatnik nipošto nije jedini takav primjerak iako je sigurno najatraktivniji; unutar Zbirke postoje brojni slični primjeri.

Iz Uvoda, Tomislav Bilić

Publikacija je podijeljena na dva dijela – tekst analize i katalog. Tekstualni obuhvaća poglavlja Uvod, Pojedinačni nalazi, Ostave te Novac mazinskog tipa.

Nakon tekstualnog dijela slijede Bibliografija, Popis lokaliteta s kojih potječu pojedinačni nalazi (po regijama) s kataloškim jedinicama, Ostave koje su sadržavale rimski republikanski novac koje se (barem djelomčno) čuvaju u AMZ-u i Objašnjenja i kratice uz katalog.

U kataloškom je dijelu – Table – svaki primjerak novca predstavljen fotografijom u boji s obje strane (avers i revers) te opisan.

Publikacija je velikog formata i tvrdo ukoričena te sadrži brojne fotografije u boji, karte, grafikone i table.

Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.

Vendi Jukić Buča
Bilice, 6. 10. 2017.

 

Uz članak Monografija – Zbirka rimskog republikanskog novca AMZ-a (osvrt Vendi Jukić Buča) >http://www.arheologija.hr/?p=11082. Fotografije: Vendi Jukić Buča.

Posted by Arheologija on 16. listopada 2017

Monografija – Kamenica (osvrt Vendi Jukić Buča)

Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb, 2016.
AMZ
Za nakladnika: Sanjin Mihelić
Urednik: Tomislav Bilić
Autori: Miroslav Nađ, Anja Bertol Stipetić
Recenzenti: Ivan Mirnik, Mirjana Vojvoda
Fotografije: Filip Beusan, Igor Krajcar (kat. I)
Jezik: hrvatski, engleski
Stranica: 219
Cijena: 250 kn
ISBN 978-953-6789-96-2
Galerija fotografija [foto: VJB]

Naslovnica publikacije ‘Kamenica’. Foto: VJB.

Monografija “Kamenica – Ostava rimskog srebrnog novca iz zbirke Arheološkog muzeja u Zagrebu” 14. je publikacija objavljena u okviru serije Katalozi i monografije Arheološkog muzeja u Zagrebu, autora Miroslava Nađa (djelatnik Numizmatičkog odjela AMZ-a)  i Anje Bertol Stipetić.

Publikacijom je predstavljen sadržaj ostave ostave rimskog srebrnog novca pronađenog 1936. godine prilikom obrađivanja vinograda u Kamenici kod Niša. Same okolnosti nalaza nisu poznate.

Budući da ne postoji cjelovita objava ostave iz Niške Kamenice, već samo njezino sumorno i parcijalno spominjanje u literaturi, pokazala se potreba za detaljnijom analizom ovoga značajnoga nalaza. U ovome radu objavljeno je 4096 denara i antoninijana iz spomenute ostave koji se čuvaju u sklopu numizmatičke zbirke Arheološkog muzeja u Zagrebu, a pripisuju se razdoblju od Marka Antonija te careva od Vespazijana do Maksimina Tračanina.

Iz Uvoda, Autori

Svi primjerci novca determinirani su po relevantnoj literaturi, statistički su obrađeni po suvremenim numizmatičkim standardima uz grafički prikaz rezultata.

Publikacija je podijeljena na dva dijela – tekst analize i katalog. Tekstualni obuhvaća poglavlja Uvod, Okolnosti nalaza ostave, Broj kameničkih primjeraka i usmena priopćenja o njima, Dosadašnji stavovi oko problema datacije, mogući vlasnici i razlog ukopa ostave iz Kamenice, Povijesne okolnosti, Analiza dijela ostave iz Arheološkog muzeja u Zagrebu, Primjerci koji ne pripadaju dijelu kameničke ostave iz fundusa Arheološkog muzeja u Zagrebu, Komparacija dijelova ostave iz Arheološkog muzeja u Zagrebu i dijela iz Narodnog muzeja u Nišu, Beogradski dio ostave, Analiza dijela ostave koji se čuva u Arheološkom muzeju u Zagrebu u kontekstu ostava horizonta Maksimina Tračanina. Na kraju cjeline nalazi se Zaključak, Literatura i Kratice.

U kataloškom je dijelu – Table – svaki primjerak novca predstavljen fotografijom u boji s obje strane (avers i revers).

Publikacija je velikog formata i tvrdo ukoričena te sadrži brojne fotografije u boji, karte, grafikone i table.

Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.

Vendi Jukić Buča
Bilice, 3. 10. 2017.