John Romer ‘Zgodovina starega Egipta: od prvih kmetovalcev do Velike piramide’ / ‘Povijest starog Egipta: od prvih poljoprivrednika do Velike piramide’ (osvrt Pavla Peterle Udovič)

Tip: monografija
Avtor/Autor: John Romer
Prevedel/Preveo: Uroš Gabrijelčič
Zunanja oprema/Vanjska oprema: Lučka Pavare
Založba/Izdavač: Slovenska matica, 2016
Za založbo/Za izdavača: Milček Komelj
Prelom in priprava/Prijelom i priprema: Setzer, Danilo Radanovič s.p.
Tisk/Tisak: Tisk Žnidarič d.o.o.
Jezik: slovenski
ISBN 978-961-213-260-6
Fizični opis/Fizički opis: XXXII, 384 str.; 25 cm
Naklada: 800 izvodov/izvoda

Galerija fotografij/Galerija fotografija [autor VJB]

John Romer ‘Zgodovina starega Egipta: od prvih kmetovalcev do Velike piramide’ / ‘Povijest starog Egipta: od prvih poljoprivrednika do Velike piramide’.

 

Knjiga je prvi del zgodovine v treh delih, ki jo je napisal eden najpomembnejših in najvplivnejših egiptologov John Romer. Zgodovina je najnovejši tovrstni pregled starega Egipta, ki vključuje najnovejše raziskave, dognanja arheologov in zgodovinarjev ter v marsičem revidira naše poglede na stari Egipt.

Avtor izjemnega znanja se spoštljivo loteva obravnanja civilizacije ob Nilu, ki je zaznamovala in vplivala na vse poznejše civilizacije in kulture. Gre za civilizacijo, ki je izumila nacionalno državo in iznašla hieroglifno pisavo s katero so beležili tisto, kar jim je bilo pomembno. V njej so se rojevale vede, ki so danes ustrezno preoblikovane in nam pomagajo razumeti svet. Knjige nam približujejo kulturo starega Egipta, ki nam je s svojim značilnim razumevanjem sveta pogosto tuja in neustavljivo privlačna.

V prvem delu Zgodovine s podnaslovom ‘Od prvih kmetovalcev do Velike piramide’ avtor predstavlja začetke kulture, ki segajo v peto tisočletje pr. Kr., v čas prvih kmetovalcev. Pregled pa zaključuje z gradnjo piramide v Gizi, znane tudi kot Keopsova piramida. Slednja je v resnici piramida faraona Kufuja.

U prvom dijelu Povijesti s podnaslovom ‘Od prvih poljoprivrednika do Velike piramide’ autor predstavlja početke kulture u 5. tisućljeću pr. n. e., odnosno vremena prvih poljoprivrednika. Pregled se zaključuje s gradnjom piramide u Gizi, poznate također kao Keopsova piramida, koja zapravo piramida faraona Kufuja.

Delo je razdeljeno na pet delov:

  • prvi del: Nastanek kulture (5000-3000 PK),
  • drugi del: Stvarjenje faraona (3200-3000 PK),
  • tretji del: Nastanek kraljestva (3000-2650 PK),
  • četrti del: Stopničasta piramida (2675-2650 PK),
  • peti del: Oblikovanje starega Egipta (2650-2550 PK).

Njegov bogat in slikovit jezik ponuja bralcu zanimivo in nazorno branje.

“Prav ganljivo si je danes ogledovati to zgovorno črto svetlobe vzdolž ostrega roba neolitskega srpa s Srednjega vzhoda, ta edinstveni lesk, posledico stika kremena z neštetimi stebelci dozorelega žita, ki jih je predzgodovinski kmet upogibal, da jih je lahko požel.” (Romer, 2016, poglavje Sijaj srpa, 15 s).

“Gradnja Sneferujevih dveh piramid v Dahshuru je bila in je še danes primer človeškega napora, kakršnega še ni bilo, količina kamenja in ambicij, ki so bile potrebne, pa je bila naravnost gargatuanska.” (Romer 2016, poglavje Strast do gradnje, 307 s).

Knjiga je opremljena s številnimi risbami, zemljevidi, grafikoni in fotografijami, ki so vključene v skladu z avtorjevim prepričanjem in pogledi na stari Egipt. Zaključuje se z obširno bibliografijo, ki nam omogočajo nadaljne poglobljene študije te teme.

Narodnemu muzeju Slovenije se zahvaljujemo za promocijski izvod kataloga.

***

Knjiga je prvi dio povijesti u tri dijela, koju je napisao jedan od najvažnijih i najutjecajnijih egiptologa John Romer. ‘Povijest Starog Egipta: od prvih poljoprivrednika do Velike piramide’ je najnoviji pregled starog vijeka ove vrste, koji uključuje najnovija istraživanja, dostignuća arheologa i povjesničara te u brojnim slučajevima revidira naše poglede na stari Egipat.

Autor iznimnog znanja s poštovanjem prezentira civilizaciju na području Nila, koja je obilježila i utjecala na sve kasnije civilizacije i kulture. Radi se o civilizaciji, koja je izumila nacionalnu državu i koncipirala hijeroglifsko pismo s kojem su bilježili ono što je smatrano važno. U njoj su se rađala znanja, koja su danas prigodno preoblikovana i koja nam pomažu razumijeti svijet. Knjige nam približuju kulturu starog Egipta, koja nam je sa svojim značajnim razumijevanjem svijeta često strana i nezaustavljivo privlačna.

U prvom dijelu Povijesti s podnaslovom ‘Od prvih poljoprivrednika do Velike piramide’ autor predstavlja početke kulture u 5. tisućljeću pr. n. e., odnosno vremena prvih poljoprivrednika. Pregled se zaključuje s gradnjom piramide u Gizi, poznate također kao Keopsova piramida, a koja je zapravo piramida faraona Kufuja.

Monografija je podijeljena na pet dijelova:

  • prvi dio: Nastanak kulture (5000-3000 PK),
  • drugi dio: Stvaranje faraona (3200-3000 PK),
  • treći dio: Postanak kraljevstva (3000-2650 PK),
  • četvrti dio: Stepeničasta piramida (2675-2650 PK),
  • peti dio: Oblikovanje starog Egipta (2650-2550 PK).

Autorov bogat i slikovit jezik nudi čitatelju zanimljivo i jasno čitanje.

‘Upravo je dirljivo danas opažati tu rječitu liniju svjetlosti uzduž oštrog ruba neolitskog srpa s Bliskog Istoka, taj jedinstveni odsjaj, posljedicu kontakta kremena s nebrojenim stabljikama dozrelog žita, koje je prapovijesni poljoprivrednik savijao, da ih je mogao požnjeti.’ (Romer, 2016., poglavlje ‘Sjaj srpa’, 15. str.).

‘Gradnja Sneferujeve dvije piramide u Dahshuru je bila i još je uvijek danas primjer ljudskog napora, kakvog do tada nije bilo, količina kamenja i ambicija, koje su bile potrebne, bila je gargatuanska.’ (Romer 2016., poglavlje ‘Strast do gradnje’, 307. str.).

Knjiga je opremljena s brojnim crtežima, zemljovidima, grafikonima i fotografijama, koji su uključeni u skladu s autorovim uvjerenjem i pogledima na stari Egipar. Zaključuje se s opširnom bibliografijom, koja omoguća daljnje detaljno studiranje ove teme.

Zahvaljujemo Narodnom muzeju Slovenije na ustupljenom recenzentskom primjerku monografije.

 

Pavla Peterle Udovič
V/U Ljubljani, 15. 5. 2017.

Prijevod na hrvatski: VJB.

Publikacije – Predstavljanje knjige ‘Brončano doba Hrvatske u okviru srednje i jugoistočne Europe’ (PRESS)

Odsjek za Arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Centar za prapovijesna istraživanja iz Zagreba i izdavačka kuća Meridijani iz Samobora pozivaju Vas na predstavljanje knjige ‘Brončano doba Hrvatske u okviru srednje i jugoistočne Europe’ autora dr. sc. Darije Ložnjak Dizdar i izv. prof. dr. sc. Hrvoja Potrebice.

Predstavljanje će se održati u ponedjeljak, 12. 6. 2017. godine, u 14,00 sati na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u Konferencijskoj dvorana knjižnice (Ivana Lučića 3, Zagreb). Uz autore na predstavljanju će govoriti recenzentice prof. dr. sc. Nives Majnarić Pandžić i prof. dr. sc. Tihomila Težak-Gregl te urednica knjige Petra Somek.

Izvor

Meridijani PRESS

Monografija – Depo iz Mušje jame pri Škocjanu na Krasu (osvrt Pavla Peterle Udovič)

Narodni muzej Slovenije
Serija Katalogi in monografije, 42
Vrsta: znanstvena monografija
Založnik / Izdavač: Narodni muzej Slovenije, 2016
Zanj / Za: Barbara Ravnik, direktorica
Glavni in odgovorni urednik serije: Peter Turk
Tehnična urednica: Barbara Jerin
Uredniški odbor: Dragan Božič, Janez Dular, Janka Istenič, Timotej Knific, Biba Teržan
Avtorji / Autori: Biba Teržan, Elisabetta Borgna, Peter Turk s sodelavci Patricija Bratina, Daniele Girelli, David J. Heath, Katja Hrobat, Brigitta Mader, Paola Maggi, Andrej Mihevc, Boris Orel, Primož Pavlin, Maša Sakara Sučević, Neva Trampuž Orel
Prevajanje in jezikovni pregledi / Prijevod i ezični pregled: Martin Cregeen (sl.-ang.), Ivan Hrovatin (it.-sl.), Miha Kunstelj (sl.-it.), Elena Leghissa (it.-sl.), Dušan Merhar (sl.), Sara Perosa (sl.-it.), Anja Ragolič (nem.-sl.), Lidija Rupel (sl.-it.), Barbara Smith-Demo (sl.-ang.), Brina Škvor Jernejčič (sl.-it.)
Risbe na tablah / Crteži na tablama: Sneža Tecco Hvala, Irena Lazar (table 1-34), Giuliano Merlatti, Giuliano Righi (table 35-69)
Risbe v besedilu / Crteži u tekstu: Ida Murgelj
Karte razprostranjenosti: Vesna Svetličič
Recenzenta: Janez Dular, Mitja Guštin
Oblikovanje: Barbara Predan
Tisk/Tisak: Tiskarna Present
Jezik: slovenski, italijanski, nemški
ISBN 978-961-6981-07-1
Fizični opis/Fizički opis: 764 str., 25 x 33,5 cm, 155 slik in 86 tabel
Naklada: 400 izvodov

Galerija fotografij / Galerija fotografija [autor VJB]

Monografija – Depo iz Mušje jame pri Škocjanu na Krasu (osvrt Pavla Peterle Udovič)Monografija – Depo iz Mušje jame pri Škocjanu na Krasu (osvrt Pavla Peterle Udovič)

Monografija – Depo iz Mušje jame pri Škocjanu na Krasu (osvrt Pavla Peterle Udovič)

 

Znanstvena monografija je temeljna in analitična objava depoja iz Mušje jame pri Škocjanu na Krasu, ki je največji prazgodovinski depo z ozemlja Slovenije. Razdeljena je na štiri osnovne sklope: Uvodne študije, Raziskave predmetov, Zaključke, Katalog in table.

V prvem sklopu je objavljena speleološka študija brezna, ki prinaša nov opis in izmero tega jamskega najdišča. Zgodovina raziskav nudi v zanimiv vpogled v delo mladega tržaškega jamarja Savinija, ki mu je bil cilj izkopavanj lastni dobiček in o sodnih postopkih, ki so jim sledili. Okolica Škocjana je bila večkrat predmet različnih raziskav, monografija pa predstavlja celosten katalog arheoloških najdišč Škocjana in okolice ter novo karto najdišč tega prostora.

V sklopu Raziskave predmetov so v ločenih študijah obravnavane vse zvrsti najdenih predmetov. Predstavljenih je več kot 800 bronastih in železnih predmetov: napadalnega in obrambnega orožja, konjske opreme, posodja, orodja, noše in nakita. Predstavitvam sledi študija o kemični sestavi bronastih predmetov in obsežno zaključno poglavje. V slednjem so povzeta dognanja raziskav in predstavljena teza o kulturno-zgodovinskem pomenu škocjanskega prostora na stičišču različnih svetov. Najdišče je kot eno osrednjih nadregionalnih votivnih mest umeščeno v sredozemski in srednjeevropski prostor v času pozne bronaste dobe in zgodnje železne dobe (13. – 8. stoletje pr. n. št.). Škocjansko pokrajino so v tem času “dojemali kot sveti kraj, kot kontrastno stičišče naravnih elementov, kjer se odpira podzemlje, kjer se sredozemski svet stika z evropsko celino in kjer poteka razvodje med Črnim in Jadranskim morjem” (429 s).

Monografija velja v arheoloških krogih za ključno etapo pri preučevanju mlajše prazgodovine. Po dolgi vrsti člankov, komentarjev, citatov in delnih objav je sedaj pred nami celovita študija s številnim in bogatim slikovnim materialom (risbe, fotografije najdb in najdišča, grafi, karte razprostranjenosti).

Narodnemu muzeju Slovenije se zahvaljujemo za promocijski izvod kataloga.

Serija Katalogi in monografije izhaja od leta 1955. Predstavlja sintetične predstavitve arheološkega gradiva različnih obdobij s pomembnih slovenskih arheoloških najdišč. Vse publikacije so prevedene v enega svetovnih jezikov.

Pavla Peterle Udovič
V Ljubljani, 14. 5. 2017

***

Znanstvena monografija je temeljna i analitička objava depoa iz Muše jame kod Škocjana na Krasu, najvećeg prapovijesnog depoa na području Slovenije. Podijeljena je na četiri osnovne cjeline: Uvodne studije, Analiza građe, Zaključci te Katalog i table.

U prvom je dijelu objavljena speleološka studija ponora, koja donosi novi opis i mjere tog pećinskog nalazišta. Povijest istraživanja nudi zanimljiv uvid u rad mladog tržaškog speleologa Savinia, kojemu je cilj iskopavanja bila vlastita dobit, te o sudskim procesima koji su uslijedili. Okolica Škocjana je bila više puta predmet različitih istraživanja, a Monografija predstavlja cjelovit katalog arheoloških nalazišta Škocjana i okolice te donosi novu kartu nalazišta tog prostora.

U okviru poglavlja Analiza građe u zasebnim su studijama obrađene sve vrste pronađenih predmeta. Predstavljeno je više od 800 brončanih i željeznih predmeta: oružje za napad i obranu, konjska oprema, posuđe, oruđe, nošnje i nakit. Slijedi studija o kemijskom sastavu brončanih predmeta i opsežno zaključno poglavlje. U potonjem su sažeta otkrića analize i predstavljena teza o kulturno-povijesnom značaju škocjanskog prostora na čvorištu različitih svjetova. Nalazište je kao jedno od središnjih nadregionalnih zavjetnih mjesta postavljeno u prostor Sredozemlja i srednje Europe u vremenu kasnog brončanog i ranog željeznog doba (13. – 8. stoljeće pr. n. e.). Škocjansku pokrajinu su u tom vremenu ‘percipirali kao sveti kraj, kao kontrasno čvorište prirodnih elemenata, gdje se otvara podzemlje, gdje se mediteranski svijet dotiče s europskom cjelinom i gdje se nalazi prekretnica između Crnog i Jadranskog mora’ (429 str.).

U arheološkim krugovima ova monografija se smatra ključnom etapom pri proučavanju mlađe prapovijesti. Nakon dugog niza članaka, komentara, citata i djelomičnih objava je sada pred nama cjelovita studija s brojnim i bogatim slikovnim materijalom (crteži, fotografije nalaza i nalazišta, grafovi, karte rasprostranjenosti).

Zahvaljujemo Narodnom muzeju Slovenije na ustupljenom recenzentskom primjerku.

Serija Katalogi in monografije izlazi od 1955. godine. Prezentira sinteze arheološkog gradiva različitih razdoblja s važnih slovenskih arheoloških nalazišta. Sve publikacije su prevedene u jedan od svjetskih jezika.

Pavla Peterle Udovič
U Ljubljani, 14. 5. 2017.

(Prijevod: VJB)

AMZ – Predstavljanje knjige ‘Tihi svjedoci vjere, baštine i raskoši crkva sv. Nikole biskupa u Žumberku – konzervatorsko-restauratorski radovi’

Arheološki muzej u Zagrebu Vas poziva na predstavljanje knjige
Tihi svjedoci vjere, baštine i raskoši
crkva sv. Nikole biskupa u Žumberku – konzervatorsko-restauratorski radovi

u utorak, 11. travnja 2017. u 12 sati.
<Knjigu predstavljaju:

Sanjin Mihelić, Arheološki muzej u Zagrebu, ravnatelj
dr. sc. Tajana Pleše, Hrvatski restauratorski zavod, v.d. ravnateljica
dr. sc. Krešimir Filipec, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, izvanredni profesor
dr. sc. Ana Azinović Bebek, Hrvatski restauratorski zavod, urednica knjige

Izvor
AMZ PRESS