AMZ – Predstavljanje publikacija ‘Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj’ i ‘Šetnja kroz bakreno doba’ (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu
Predstavljanje publikacija

knjiga „Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj“

i

ilustrirana edukativna publikacija „Šetnja kroz bakreno doba“

u subotu, 13. travnja 2019. godine u 15 sati
u Arheološkom muzeju u Zagrebu

U subotu, 13. travnja 2019. u 15 sati, u Arheološkom muzeju u Zagrebu (Trg Nikole Šubića Zrinskog 19) u sklopu programa 1. Festivala arheološke knjige, FestArK, održat će se predstavljanje knjige „Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj“ i ilustrirane edukativne publikacije za djecu „Šetnja kroz bakreno doba“.

O knjizi „Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj“ će govoriti dr. sc. Jacqueline Balen, Arheološki muzej u Zagrebu, dr. sc. Tihomila Težak Gregl, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; dr. sc. Ina Miloglav, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; i Dragana Rajković Arheološki muzej Osijek, dok će o publikaciji za djecu govoriti Zorica Babić, Arheološki muzej u Zagrebu.
Knjiga „Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj“ nastavlja se na istoimeni izložbeni projekt koji je u Arheološkom muzeju u Zagrebu bio postavljen od 30. kolovoza do 19. prosinca 2019. godine.
Urednice knjige, Jacqueline Balen, Ina Miloglav i Dragana Rajković ujedno i autorice istoimene izložbe i tekstova u knjizi, okupile su šesnaest stručnjaka iz pet zemalja, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Velike Britanije i Njemačke koji su obradili različite teme bakrenoga doba. Knjiga se sastoji od dva dijela, te u prvom dijelu obrađuje različite kulture koje su obilježile razdoblje bakrenoga doba – eneolitika na prostoru današnje sjeverne Hrvatske, a u drugom dijelu obrađuje različite aspekte života eneolitičkih zajednica na širem prostoru i u općem smislu koji upućuju na promjene u odnosu na prethodno razdoblje neolitika.
Podjela pretpovijesti na razdoblja, odnosno periodizacija pomoćno je sredstvo koje omogućuje pregledan uvid u razvoj čovjeka i njegova društva. Uvidjelo se da nije moguće jednostavno povući crtu između kamenih i metalnih doba. Niz pojava i zajednica nije se po svojoj gospodarskoj i društvenoj strukturi, ali ni po materijalnoj i duhovnoj ostavštini u potpunosti uklapalo u neolitik, ali ni u brončano doba… Postalo je jasno da između ovih dvaju razdoblja postoji i neko prijelazno vrijeme koje će tek utrti put razvijenim metalnim razdobljima. Ono to je bilo na prvi pogled najvidljivije obilježje tog prijelaznog razdoblja jest sve češća pojava metalnih predmeta, u prvom redu bakrenih, ali i zlatnih i srebrnih, kao posljedica razvoja primarne metalurgije… Kao i u vrijeme neolitika, niz inovacija pristiže bilo kulturnom bilo demičkom difuzijom iz anadolskog i egejskog prostora, no u ovome se trenutku pojavljuje i jedno novo ishodište migracija, otvara se novi povijesni put koji će veliku ulogu imati u svim kasnijim razdobljima europske povijesti. To je područje Ponta, Zakavkazja i južnoruskih stepa, a put vodi preko šumovitih i Erdeljskih Karpata uz donji tok Dunava. Iz tih su krajeva, u potrazi za novim prostranstvima za ispašu pristizali brzi, pokretljivi stočari koji su u potpunosti ovladali metalurgijom, udomaćili su i zauzdali konja, načinili kola na četiri kotača. Svojom su se pokretljivošću i prodornošću nametnuli starim neolitičkim zajednicama i postupno ih transformirali u nova eneolitička društva. Mnogi arheolozi, slijedeći lingvističke ideje, ove stepske populacije koje sredinom 5. tisućljeća pr. Kr. započinju selidbene valove prema zapadu, smatraju prvim indoevropskim zajednicama pa tako i početak eneolitika povezuju s postupnom indoeuropeizacijom širih europskih prostora…. Na prostoru sjeverne Hrvatske u ranome eneolitiku i dalje svojim tradicionalnim životom žive zajednice u arheološkome smislu poznate kao kasni razvojni ili regionalni stupnjevi sopotske kulture – Sopot IV i tip Seče pa se početak eneolitika izjednačuje s produljenim neolitikom. Do znatnijih promjena dolazi sa srednjim eneolitikom i pojavom lasinjske i retzgajarske kulture, a obilježja kasnoga eneolitika ocrtavaju se kroz badensku kulturu koja se smatra jednom od prvih indoeuropskih zajednica na našemu prostoru te potom kostolačku i na kraju vučedolsku kulturu koja već jasno navješćuje sljedeće, brončano doba. (Tihomila Težak Gregl iz uvoda)

Knjiga je ostvarena sredstvima Grada Zagreba, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Arheološkog muzeja u Zagrebu.

Podaci o knjizi „Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj“
Nakladnici: Arheološki muzej u Zagrebu, Filozofski fakultet sveučilišta u Zagrebu i Arheološki muzej Osijek
Urednice: Jacqueline Balen, Ina Miloglav i Dragana Rajković
Tekstovi:
Dragana Antonović, Arheološki institut, Beograd
Jacqueline Balen, Arheološki muzej u Zagrebu
Antonela Barbir, Institut za arheologiju, Zagreb
Lea Čataj, Hrvatski restauratorski zavod
Ana Đukić, Arheološki muzej u zagrebu
Ana Grabundžija, Freie Universität Berline, Excellence Clustre Topoi
Ivor Janković, Institut za antropologiju, Zagreb
Ina Miloglav, Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Mario Novak, Institut za antropologiju, Zagreb
Ivana Pandžić, Muzej Republike Srpske, Banja Luka
Maja Pasarić, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb
Andrijena Pravidur, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo
Dragana Rajković, Arheološki muzej Osijek
Kelly Reed, Oxford Martin School, University of Oxford
Tihomila Težak Gregl, Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Selena Vitezović, Arheološki institut, Beograd
Prijevod na engleski: Ana Đukić
Recenzentica: Tihomila Težak-Gregl
Grafički dizajn: Srećko Škrinjarić
348 strana, meki uvez
AMZ ISBN: 978-953-8143-18-2
FFZG ISBN: 987-953-175-749-2
AMO ISBN:987-953-7559-10-6
Maloprodajna cijena knjige: 150,00 kn.
Knjiga će se tijekom 1. festivala arheološke knjige – FestArk prodavati uz popust, po cijeni od 135,00 kn.
Ilustrirana edukativna publikacija “Šetnja kroz bakreno doba” nastala je kao dio izložbenog projekta „Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj“ i to posebno namijenjena djeci i mladima. Ova edukativna publikacija vodi mladog čitača u bakreno doba ili eneolitik i upoznaje ga s nosiocima različitih kultura koje se pojavljuju na prostoru kontinentalne Hrvatske i svim novitetima koje ovo vrijeme donosi kao što su prve indoeuropske populacije, upotreba metala u svakodnevnom životu, razvoj metalurških i ostalih zanimanja, intenzivna razmjenu dobara, proizvodnja piva, tetoviranje i revolucionaran izum tog vremena bez kojeg danas ne bi mogli zamisliti puno toga – kotač.

Podaci o ilustriranoj edukativnoj publikaciji “Šetnja kroz bakreno doba”
Autorica teksta: Zorica Babić
Autorica ilustracija: Ana Mrazek Lugarov
Oblikovanje i priprema za tisak: Ana Mrazek Lugarov
Tisak publikacije financijski je pomogao Gradski ured za kulturu Grada Zagreba.
38 strana, meki uvez
ISBN: 978-953-8143-11-3
Maloprodajna cijena publikacije: 20,00 kuna
Publikacija će se tijekom 1. festivala arheološke knjige – FestArk prodavati uz popust, po cijeni od 15,00 kn.
Ilustrirana edukativna publikacija ostvarena je sredstvima Grada Zagreba.

Info:
AMZ PRESS

AMZ – 1. Festival arheološke knjige – FestArK (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu

1. Festival arheološke knjige – FestArK
9. – 13. travnja 2019
u Arheološkom muzeju u Zagrebu

U Arheološkom muzeju u Zagrebu od 9. do 13. travnja 2019. godine održat će se 1. Festival arheološke knjige – FestArK.

Arheološki muzej u Zagrebu organizira Festival arheološke knjige – FestArK u suradnji s partnerskim institucijama sa željom promicanja, kako objavljivanja, tako i čitanja arheološke literature.

Ciljevi festivala su ujediniti muzeje i ostale institucije koje se bave izdavaštvom arheološke literature, predstaviti svoj zainteresiranoj javnosti arheološke publikacije i promocija arheologije općenito.

1. Festival arheološke knjige FestArK 2019 okupio je 15 partnerskih institucija koje će tijekom održavanja festivala ponuditi svim zainteresiranim posjetiteljima arheološku literaturu po promotivnim cijenama: Archaeolingua Foundation, Archaeopress Publishing, Arheološki muzej Istre, Arheološki muzej Narona, Arheološki muzej u Zagrebu, Arheološki muzej Zadar, Hrvatski restauratorski zavod, Hrvatsko arheološko društvo, Institut za arheologiju, Književni krug Split, Meridijani, Muzej grada Kaštela, Muzej vučedolske kulture, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka i Sveučilište u Zadru – Sveučilišna knjižara Citadela.

Tijekom pet dana posjetitelji će moći besplatno posjetiti festival FestArK u Arheološkom muzeju u Zagrebu gdje će imati mogućnost prelistati, ali i kupiti arheološku literaturu po promotivnim cijenama, sudjelovati u programu festivala koji se sastoji od predstavljanja institucija i publikacija, zanimljivih predavanja, edukativnih radionica namijenjenih djeci i vodstva po stalnom postavu muzeja.

Vrijeme održavanja: 9. – 13. travanj 2019.
Radno vrijeme:
utorak, srijeda, petak i subota od 10 do 18 sati, četvrtak od 10 do 20 sati

Od 9. do 13. travnja ulaz u Arheološki muzej u Zagrebu i sudjelovanje u aktivnostima programa FestArK-a je besplatan za sve posjetitelje.

Program 1. Festivala arheološke knjige – FestArK 9. – 13. travnja 2019

Utorak, 9. travnja 2019.
11 – 12 sati – Stručno vodstvo po stalnom postavu muzeja
12 – 13 sati – Predstavljanje monografije „Pottery Production, Landscape and Economy of Roman Dalmatia. Interdisciplinary approaches“ (Željko Miletić, Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru; Goranka Lipovac Vrkljan i Ana Konestra, Institut za arheologiju)
17 – 18 sati – Predstavljanje Priručnika projekta „Od strukovnih zanimanja do kreativne industrije“ (Zorica Babić, Arheološki muzej u Zagrebu)
18 – 19 sati – Predavanje “Sopron” (Erzsebet Jerem, Institut za arheologiju Mađarske akademije znanosti, Archeolingua Foundation) -napomena: predavanje je na engleskom jeziku

Srijeda, 10. travnja 2019.
12:30 – 13:30 sati – Predavanje „Muzej vučedolske kulture i budući projekti“ (Dora Šimić, Muzej vučedolske kulture)
17 – 18 sati – Predstavljanje „Izdavaštvo Arheološkoga muzeja Zadar i njegov doprinos promociji arheologije“ (Marina Maruna, Arheološki muzej Zadar)

Četvrtak, 11. travnja 2019.
11 – 12 sati – Stručno vodstvo po stalnom postavu muzeja
12 – 13 sati – Predstavljanje monografije „Crkva i zvono svetog Tome u Puli“ (Željko Ujčić i Tatjana Bradara, Arheološki muzej Istre)
18 – 19 sati – Predavanje „Antički Sikuli“ (Ivan Šuta, Muzej grada Kaštela)

Petak, 12. travnja 2019.
12 – 13 sati – Predstavljanje monografije „PAKOŠTANE – VELI ŠKOLJ: Kasnoantički brodolom u geološkom-geografskom i kulturno-povijesnom kontekstu“ (Irena Radić Rossi, Sveučilište u Zadru, Projekt AdriaS i Goranka Lipovac Vrkljan, Institut za arheologiju)

Subota, 13. travnja 2019.
10 – 18 sati – Radionice za djecu : Obuci halštatskog ratnika, Izradi svoj bookmark, Pišemo i čitamo hijeroglife, Zaigrajmo s knezom Branimirom i Back to 888!
11 – 12 sati – Predstavljanje ustanove “Arheološki muzej Narona“ (Toni Glučina, Arheološki muzej Narona)
13 – 14 sati – Predavanje „Arheologija u stvarnosti i arheologija na filmu“ (Jacqueline Balen, Arheološki muzej u Zagrebu)
14 – 15 sati – Stručno vodstvo po stalnom postavu muzeja
15 – 16 sati – Predstavljanje kataloga izložbe „Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj“ (Jacqueline Balen, Arheološki muzej u Zagrebu; Tihomila Težak Gregl, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Ina Miloglav, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Dragana Rajković Arheološki muzej Osijek) i
Predstavljanje publikacije za djecu „Šetnja kroz bakreno doba“ (Zorica Babić, Arheološki muzej u Zagrebu)

Festival arheološke knjige

Info:
AMZ PRESS

KNJIGA: VELIKI KUHARSKI KANCONIJER [piše Ada Jukić]

vbz, Zagreb, 2018

Knjiga Veljka Barbierija pokazuje da nema hijerarhije znanja i da enciklopedijsku širinu možemo naći i na neočekivanim područjima. U vrijeme specijalizacije, još uvijek ima prostora za jedinstvena djela autorske kuhinje. Hrana i prehrana predmet su globalnog i interdisciplinarnog zanimanja, a njihov utjecaj na život i zdravlje čovjeka potvrđen je s različitih aspekata. A ono o čemu autor Kanconijera piše nisu samo upute za pripremu jela. Barbierijevi recepti ističu se kao aforizmi u gustom umaku teksta koji upućuje na kompleksu kulturnu i povijesnu mrežu činjenica i značenja.

Uz znanje o nutritivnim vrijednostima i zdravstvenim učincima hrane, u području kulinarstva relevantan pojam ‘ukusa’ veže se i uz područje umjetnosti, odnosno načina ponašanja i komuniciranja. Veljko Barbieri pokazuje kako ima ukusa u svim tim područjima. Hrana je integrirana u život i nema područja koje ne može dosegnuti onaj tko integralno misli i piše o njoj.

Naslovnica knjige ‘Veliki kuharski kanconijer’

Veljko Barbijeri pjesnik je gastronomije, na što upućuju i naslovi njegovih knjiga. On preko jelovnika ide ‘… do same biti života i postojanja’ (str. 10). Tko posegne za njegovom knjigom u potrazi za receptom, saznat će i više, pročitat će anegdotu, priču, opis povijesnog događaja ili lika povezanog s nekom delicijom ili institucijom hrane, a u taj prostorni i vremenski ‘jestivi mozaik’ uklopljene su i crtice iz osobnog ili obiteljskog života autora. Među ostalim, u dionici koja se odnosi na jela od boba, Veljko Barbieri spominje svoga mletačkog pretka Francesca koji je, zdravo se hraneći i ne izbjegavajući već preživljavajući opasnosti života u 17. stoljeću, doživio 104 godine! Odnos između hrane i duljine života danas je predmet znanstvenih istraživanja, a praktični pristup dugovječnih ljudi bio je (i ostao) slijediti provjerene recepte.

U kulturološkom, enciklopedističkom i artističkom stilu, Veliki kuharski kanconijer započinje Homerovom Odisejom, pa preko Kirke i životinja u koje je pretvorila Odisejevu momčad dolazi do rimskih putnika i pisaca o hrani (Apicije: O kuharskom umijeću carskog Rima). Spominju se suludi carevi i njihovi arbitri elegancije, Ciceron se asocira sa slanutkom, kultna glazbena Carmina burana postavljena je na srednjovjekovnom stolu, a svjetski ‘kulinarski brandovi’ izmjenjuju se s domaćim endemskim specijalitetima… U duhovitom obratu dileme Knjiga završava (a ne počinje) Ab ovo, to jest poglavljem ‘Jaja za kraj’. Na konačnom kraju Knjige je popis recepata, što omogućava učinkovito snalaženje u obimnom sadržaju, ali ne iscrpljuje sadržaj u kojem možemo uživati u ‘sitoj dokolici’.

U poglavljima metaforičkih naslova i krupnih ilustracija pripremljenih jela i  reprodukcija umjetničkih djela, izdvojene su vrste namirnica i opisani postupci njihove priprave. Knjiga je pregledno strukturirana, a recepti izdvojeni iz šireg teksta s bogatstvom asocijacija, digresija, pojedinosti i zanimljivosti vezanih uz pojedine namirnice ili gotova jela. Uključeno je više od 360 recepaca (precizno: 361), uz impresivan broj slika. Izbor ilustracija pokazuje poznavanje i razumijevanje umjetničkih tema i žanrova. Od alegorijskog ‘Ljeta’ Giuseppea Arcimbolda (1689.), do djela Tiziana, Brueghela, Carraccija, Goye…, uz detalje antičkih freski, mozaika i skulptura do suvremenih autora i fotografija, sce je povezano s izgledom ili sadržajem jela identičnošću motiva ili drugom relevantnom relacijom.

Podnaslov ‘Tisuće jela i tisuće bajki upućuje’ na koncepciju ove edicije. Knjiga posvećena autorovoj unučici povezuje jela s bajkama, uključujući istinske gastronomske pustolovine i kulturološku faktografiju.

U vrijeme globalne popularnosti knjiga i TV programa o kuhanju i kuhinjama i banalne poetike tipa ‘Kuhajte s ljubavlju’, sofisticirani ‘Veliki Kuharski Kanconijer’ zaslužuje početak sonetom jednog akademika (Tonko Maroević: Apiciju iz Hanibalove kuhinje, 2002.).

Ada Jukić

Zagreb, 31. siječnja 2019.

Tekst je preuzet s web stranice www.film-mag.net

Predstavljena tiskana izdanja Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika i Arheološkog muzeja Istre

U Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu predstavljena su tiskana izdanja Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika i Arheološkog muzeja Istre.

Knjige su predstavili doc.dr. Ivan Basić, prof.dr. Danijel Džino, prof.dr.Ivan Matejčić i prof.dr. Ante Milošević.

Predstavljanje knjiga ; Foto RJ

Opširniji prikaz knjiga uskoro slijedi…

AMZ – Predstavljanje knjige ‘Special Place, Interesting Times: The island of Palagruža and transitional periods in Adriatic prehistory’ (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu

Predstavljanje knjige

„Special Place, Interesting Times: The island of Palagruža and transitional periods in Adriatic prehistory“ autora Staše Forenbahera

16. lstopada 2018. u 12 sati

Velika dvorana u Arheološkom muzeju u Zagrebu

U utorak , 16. listopada 2018. godine u 12 sati, u Velikoj dvorani Arheološkog muzeja u Zagrebu održat će se predstavljanje knjige „Special Place, Interesting Times: The island of Palagruža and transitional periods in Adriatic prehistory“ autora prof. dr. sc. Staše Forenbahera s prilozima koje su napisali Zlatko Perhoč i dr. sc. Robert H. Tykot.

Knjigu će predstaviti dr. sc. Tihomila Težak-Gregl redovita profesorica na Odjelu za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i dr. sc. Daria Ložnjak Dizdar znanstvena suradnica na Institutu za Arheologiju.

O knjizi:

Moglo bi se reći da je prapovijest Jadrana uvijek bila u tranziciji. Promjene su se događale korak po korak u svim razdobljima, no njihov ritam ponekad je bio sporiji, a ponekad brži. Prapovijest Jadrana obilježile su tri takve ključne epizode promjena. Prva od njih bila je preobrazba strategije opstanka, prijelaz od lova i sakupljanja na zemljoradnju koji se odigrao oko 6000. godine prije Krista. Druga, koju u nedostatku boljeg izraza nazivamo usponom najranijih elita, bila je preobrazba društva u trećem tisućljeću prije Krista, kada prvi put jasno vidimo moć pojedinaca izraženu materijalnom kulturom. Treća i posljednja epizoda, uključivanje Jadrana u svjetski sustav Sredozemlja i klasičnu sredozemnu civilizaciju, ujedno je označila završetak prapovijesti na tom prostoru.

Putovanja i povezanost s udaljenim krajevima odigrali su u sva tri slučaja iznimno značajnu ulogu. Pojedina mjesta stekla su u takvim okolnostima posebnu važnost zbog svojeg jedinstvenog zemljopisnog položaja. Palagruža, nesrazmjerno važna u odnosu na svoju fizičku veličinu, jedno je od najistaknutijih takvih mjesta. Prapovijest Jadrana ne može se ispričati bez spomena Palagruže, a prapovijest Palagruže ne može se razumjeti bez poznavanja prapovijesti Jadrana. Zbog strateškog smještaja u samom središtu Jadranskog mora, zbog tajnovitosti koju rađaju izdvojenost i daljina, zbog svojeg divljeg i veličanstvenog krajolika, Palagruža je doista posebno mjesto. Odraz te posebnosti je neočekivano obilje neobično kvalitetne arheološke građe koja potječe upravo iz triju spomenutih razdoblja obilježenih korjenitim promjenama.

O autoru:

Prof. dr. sc. Stašo Forenbaher je antropološki arheolog, zaposlen na Institutu za antropologiju u Zagrebu. Bavi se prapoviješću Sredozemlja, a naročito razdobljem prijelaza na zemljoradnju, kao i vremenom uzdizanja prvih društvenih elita na prostoru Jadrana. Osim iskopavanja mnogih špiljskih nalazišta, bio je sudionikom dugogodišnjih arheoloških istraživanja na otoku Palagruža. Autor je više knjiga o prapovijesti, od specijalističkih studija do popularno-znanstvenih monografija namijenjenih širokoj publici.

Izvor
AMZ PRESS