AMN – Predstavljanje monografije FORUM NARONITANUM Emilia Marina i suradnika (PRESS)

Arheološki muzej Narona i Gradsko kulturno središte Metković imaju čast pozvati Vas na predstavljanje monografije FORUM NARONITANUM, autora Emilia Marina i suradnika, koje će se održati u srijedu, 18. srpnja 2018. s početkom u 21 sat u Gradskom kulturnom središtu u Metkoviću.

Monografiju će predstaviti:

akademik Emilio Marin, autor
Miroslava Topić, glavna urednica
Toni Glučina, ravnatelj Arheološkog muzeja Narona
dr. sc. Smiljan Gluščević, arheolog

Izvor

AMN PRESS

(SLO) NMS – Novinarska konferenca ob predstavitvi posebne izdaje revije SLO, časi, kraji, ljudje – 100 let od konca prve vojne (PRESS)

Nnovinarska konferenca ob predstavitvi posebne izdaje revije

SLO, časi, kraji, ljudje – 100 let od konca prve vojne,

bo v sredo, 23. maja 2018, ob 11. uri v Narodnem muzeju Slovenije – Metelkova na Maistrovi ulici 1 v Ljubljani.

https://i.imgur.com/2tMalJ9.gif

Sodelovali bodo:
mag. Barbara Ravnik, direktorica Narodnega muzeja Slovenije,
dr. Jože Dežman, urednik revije SLO, časi, kraji, ljudje,
mag. Marko Štepec, urednik posbne izdaje SLO – 100 let od konca prve vojne, in
mag. Jože Podpečnik, kustos v Narodnem muzeju Slovenije, soavtor razstave 100. obletnica ustanovitve države SHS.

V reviji je objavljenih 15 člankov najboljših poznavalcev z izjemnimi dokumentarnimi fotografijami.

Kazalo in nekaj vzorčnih strani najdete na povezavi:
http://www.druzina.si/flip/revije/slo/posebna%20izdaja%202018/index.html#p=1

Izvor

NMS PRESS

E–knjiga – The Lamps of Late Antiquity from Rhodes (prikaz Vendi Jukić Buča)

Archaeopress Publishing Ltd, Oxford, 2016.
Web
Jezik: engleski
Stranica: 699
ISBN 978 1 78491 746 3
ISBN 978 1 78491 747 0 (e-Pdf)
Galerija fotografija [foto: VJB]

Publikacija je dostupna u print i e-verziji. Obje verzije moguće je kupiti online: http://www.archaeopress.com/public/displayProductDetail.asp?id=%7BF79C9481-651A-4673-818D-8FC360BAAA52%7D

Publikacija The Lamps of Late Antiquity from Rhodes analizira i kataloški prezentira korpus kasnoantičkih keramičkih svjetiljaka i svjetiljaka izrađenih od bakrene slitine, datiranih u razdoblje od 3. do 7. stoljeća, pronađenih tijekom zaštitnih istraživanja na području grada Rodosa.

http://www.archaeopress.com/ArchaeopressShop/Photos/440F771C426346EAB82B9AA752D93F4C/9781784917463.jpg

Grad Rodos bio je važna luka na istoimenom otoku tijekom helenističkog razdoblja. Razarajući potres koji je pogodio grad 515. godine obilježio je njegovu tranziciju iz kasnorimskog u ranobizanstki period – smanjen je broj stanovništva, ulice projektirane prema pravilnoj Hipodamsovoj mreži nisu održane u toj formi, a velike bazilike izgrađene su na mjestima antičkih svetišta. Recentna zaštitna iskopavanja otkrila su dijelove grada s kućama, palačama, ulicama i grobljima te rezultirala značajnim brojem arheoloških nalaza, među kojima i keramičkih svjetiljaka. Svjetiljke s Rodosa, i Dodekana općenito, koje potječu iz ovog perioda nisu u velikoj mjeri zastupljene u literaturi stoga je cilj publikacije prezentirati stilske promjene tijekom dužeg vremenskog razdoblja na ovoj vrsti arheološkog materijala. Također, uključeni su topografski pregled ranobizantskog grada Rodosa, opisi građevinskih ostataka te analiza ekonomskih i komercijalnih akrivnosti otoka tijekom razdoblja kasne antike.

Autorica publikacije dr. Angeliki Katsioti zaposlena je pri Greek Ministry of Culture and Sports at the Ephorate of Antiquities of the Dodecanese kao Head of the Department of Byzantine and Post-Byzantine Sites, Monuments, Research and Museums. Područje njezinog znanstvenog interesa je kasnoantička arheologija te bizantska umjetnost i ikonografija.

The lamps of Rhodes studied here clearly represent a fraction of the devices employed for lighting from the 3rd to the 7th centuries. But they do constitute a representative sample of the local demand, market trends and imports brought into the island. It is hoped that the scale and distribution of the sites surveyed in the course of this investigation will at least ensure that its conclusions are not really in danger of being overturned in the future; although they should be usefully elaborated by further research. Time will tell.

Autorica dr. Angeliki Katsioti, iz Zaključka

Publikacija je podijeljena na pet (A–E) cjelina. Nakon Predgovora Autorice sa zahvalama, započinje se Uvodom koji obuhvaća prezentaciju povijesti istraživanja i metodologije (A1). Slijedi Povijesni kontekst (A2) kojim su prezentirani topografski podaci koji se odnose na kasnorimsko-ranobizantsko razdoblje grada Rodosa, Nekropole i ruralnog područja Rodosa.

Druga cjelina (B0–12) odnosi se opis prisutnih tipova svjetiljaka uz katalošku prezentaciju. Kataloški pregled obuhvaća: kataloški broj, inventarni broj, tip/kategoriju, opis, opis ručke, dimenzije, dataciju, provenijenciju, stranicu u dnevniku iskopavanja, druge brojeve, bibliografiju, napomenu te fotografiju (ulomka) svjetiljke.

Slijedi Zaključak (C).

Četvrta cjelina (D1–8) obuhvaća topografsku kartu Rodosa i lokacije arheoloških radova, popis signature, inskripcija i simbola, popis table, table, popis ilustracija, ilustracije i druge tehničke podatke.

Posljednja cjelina (E1–3) odnosi se na NAA i XRF analizu svjetiljaka.

Publikacija je opremljena ilustrativnim prilozima – fotografijama u boji, crno-bijelim fotografijama, crtežima, tablama, planovima i grafovima.

Zahvaljujem izdavaču Arcaheopress na ustupljenoj e-knjizi.

Vendi Jukić Buča

Oxford, 6. 5. 2018.

AMZ | AMN – Predstavljanje monografije FORUM NARONITANUM (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu i Arheološki muzej Narona imaju čast pozvati na predstavljanje monografije FORUM NARONITANUM, autora Emilia Marina i suradnika, koje će se održati u petak, 13. travnja 2018. s početkom u 12 sati u Velikoj dvorani Arheološkog muzeja u Zagrebu.
Monografiju će predstaviti: akademik Emilio Marin; dr. sc. Marjeta Šašel Kos, recenzentica; Miroslava Topić, glavna urednica; Toni Glučina, ravnatelj Arheološkog muzeja Narona i dr. sc. Ivan Radman-Livaja, zamjenik ravnatelja Arheološkog muzeja u Zagrebu.

Izvor

AMZ PRESS

AMZ – Predstavljanje knjige “Burnum Project” i otvorenje izložbe “Pompeji Intra-Extra” (PRESS)

POZIV NA

PREDSTAVLJANJE KNJIGE Burnum Project

Istraživanja arheološke Misije bolonjskog Sveučilišta u Hrvatskoj (2005. – 2015.g.)

I OTVORENJE IZLOŽBE „Pompeji Intra-Extra“

Predstavljanje knjige "Burnum Project" i otvorenje izložbe "Pompeji Intra-Extra"

U utorak, 17. travnja 2018. godine u 17:30 sati u Velikoj dvorani Arheološkog muzeja u Zagrebu

Burnum Project

Istraživanja arheološke Misije bolonjskog Sveučilišta u Hrvatskoj

(2005. – 2015.g.)

Zahvaljujući hrvatsko-talijanskoj znanstvenoj suradnji započetoj 2005. godine, antički lokalitet Burnum (Ivoševci – Šibensko-kninska županija), rimski vojni logor, a zatim i municipium (II st. pr.Kr.), mjesto je suvremenih interdisciplinarnih arheoloških istraživanja koja kao cilj imaju povijesnu rekonstrukciju i valorizaciju nalazišta.

Od 2010. godine Burnum se ubraja u arheološke Misije koje podržava i Ministarstvo vanjskih poslova i Međunarodne kooperacije Republike Italije, a odnedavno i Talijanski Institut za kulturu u Zagrebu, pod vodstvom ravnateljice Stefanije Del Bravo, koji uvelike promovira istraživačke radove i postignute rezultate.

Zahvaljujući usavršenim metodama istraživanja i strpljivom radu hrvatskih arheologa i bolonjskog Sveučilišta danas smo u mogućnosti rekonstruirati događaje koji su pretvorili rimski logor Burnum u značajan politički, administrativni i gospodarski centar Dalmatie, važne i strateške provincije rimskog Carstva.

Burnum Project je inicijativa pokrenuta od strane nekoliko istraživača i znanstvenika Odsjeka za Kulturu i Civilizacije Sveučilišta u Bologni, Gradskog Muzeja u Drnišu i Odjela za Arheologiju Sveučilišta u Zadru, pod pokroviteljstvom Nacionalnog parka Krka i Centra za istraživanje arheologije Jadrana.

Pompeji Intra-Extra:

rad arheologa Sveučilišta u Bologni

na izložbi u Arheološkom muzeju u Zagrebu i sjedištu Talijanskog instituta za kulturu“

Tisućugodišnji šarm antičkog grada, kvalificirani rad arheologa te mjesta i ljudi moderne svakodnevice izvan granica ruševina… Izložba opisuje rad Sveučilišta Alma Mater u okviru Plana upoznavanja Pompeja, inovativnog projekta analize i dokumentiranja cijelog antičkog grada, pokrenut 2015. godine. Radi se o dijelu Velikog Projekta Pompeji, kojeg vodi Nadzorno povjerenstvo, a financira se europskim i nacionalnim fondovima. Projekt je izuzetna prilika za rad i studij velikog broja mladih istraživača, kao i važno iskustvo obuke na terenu.

Autor izloženih fotografija je Pierluigi Giorgi, iskusni fotoreporter, osjetljiv na temu antičkog i modernog krajolika. Svojim snimkama Giorgi otkriva priču koja se razvija po točkama gledišta, kako unutar arheološkog područja, tako i prema okolnom teritoriju. Zbirku zaključuju obrađeni fotografski portreti nekih od protagonista, podvrgnuti umjetnom starenju i vremenskoj degradaciji koja pogađa i arheološke strukture.

“Arheolozi koji rade na ulicama i kućama u Pompejima“, objašnjava direktor projekta Giuseppe Sassatelli, „svakodnevno doživljavaju šarm novog otkrića u očaravajućem gradu koji se neprestano preobražava promjenom svjetla i sezonskih doba. Ali raditi u Pompejima znači i uranjanje u suvremeni tok prometa i života koji još uvijek teče izvan granica nalazišta, na što aludira naslov izložbe. Pompeji pomalo ulaze i ostaju u srcu protagonista ove male avanture i održavaju se ne samo u njihovom iskustvu, već i u njihovim pogledima.”

O projektu Pompeji: Veliki projekt spoznaje, konzervacije i valorizacije – U Pompejima je u tijeku Veliki Projekt Pompeji kojeg financira Europska Unija i talijanska Vlada sa 105 milijuna eura. Većina je snage, računajući i osoblje Nadzornog povjerenstva, usmjerena prema očuvanju stabilnosti objekata, izvanrednog održavanja koje će po prvi put omogućiti sustavne radove na zaštiti svih 66 hektara antičkog grada.

Knjigu i izložbu predstavit će:

Dr. Alessandro Campedelli, istraživač Sveučilišta u Bolonji

Pier Luigi Giorgio, profesionalni fotograf

Sanjin Mihelić, ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu

Edoardo Bedin, menadžer za međunarodnu suradnju i partnerstvo Arheološkog muzeja u Zagrebu

Dr. Stefania del Bravo, ravnateljica Talijanskog instituta za kulturu u Zagrebu

Nj. E. g. Adriano Chiodi Cianfarani, veleposlanik Talijanske Republike u Hrvatskoj

Izvor

AMZ PRESS

 

MDC – Predstavljanje Muzeologije 54 – od evaluacije do razvoja publike (PRESS)

Razvoj publike, novi sveti gral europskih kulturnih politika, za muzeje pojednostavljeno znači iznaći načine da se bolje dopre do sadašnjih i potencijalnih posjetitelja svih vrsta. Kako su u Hrvatskoj nastojanja da se upoznaju korisnici još uvijek sporadična i nesustavna, Muzeologija 54 posvećena je upravo temi Razvoja publike u muzejima – istraživačkim i evaluacijskim pristupima aktivnostima i programima.

U Suradnji sa Odsjekom za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u Muzeologiji 54 objavljeni su rezultati istraživanja koja su provele magistre Muzeologije i upravljanja baštinom, a koji se odnose na evaluaciju posjetilaca/korisnika muzeja. Gost urednik ovoga broja je dr. sc. Željka Miklošević s Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koja je uvodnim člankomDruštvena uloga muzeja u 21. st. – razvijanje odnosa s korisnicima, sudionicima i suradnicima“  dala pregled današnjih trendova u muzejskom sektoru vezano za evaluaciju i istraživanje korisnika kao temelja razvoja publike kao i osnovna obilježja istraživačkih pristupa.

U članku  Vedrane Kristić pod naslovom „Muzejske radionice i razvoj višestrukih inteligencija“, autorica provodi istraživanje na radionicama Arheološkog muzeja u Zagrebu namijenjenim osnovnoškolskoj djeci i predlaže model njihovog vrednovanja. Dorotea Fotivec se u članku „Prijevodi tekstova na muzejskoj izložbi“ bavi prijevodima tekstova u Muzeju grada Zagreba koje najčešće koriste turisti te donosi njihove stavove vezane uz ovaj muzej i tekstove.

Korak prema upoznavanju višestrukih profila korisnika zagrebačkog MSU-a čini Raša Savić tekstom „Estetska iskustva posjetitelja Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu“. Na temelju teorije estetskog iskustva kategorizira posjetitelje i ukazuje na njihove potrebe, zadovoljstva te smjer kojim Muzej krenuti prema određenim oblicima razvoja publike.  Istraživanje muzejskih djelatnika po pitanju korištenja digitalnih marketinških alata donosi Ana Pia Matijaš u članku pod naslovom „Korištenje digitalnih marketinških alata u hrvatskim muzejima“. Rezultatima ankete pokazuje status i stav struke o marketinškim aktivnostima i te načine na koji se određeni digitalni alati koriste.

Facebook, kao jedan od digitalnih alata, uglavnom u muzejima korišten za marketing, analizira Ileana Kurtović u članku „Facebook u muzejskoj komunikaciji“ u kojem daje analizu načina na koji svjetski muzeji koriste ovu društvenu mrežu. Zadnji tekst pod naslovom „Izložba ’45. Hrvatskog povijesnog muzeja na Facebooku – kako vrednovati aktivnosti korisnika?“ primjer je korištenja ove društvene mreže u jednom hrvatskom muzeju. Rebeka Knajs, magistra muzeologije i upravljanja baštinom u suradnji s jednom od autorica i suradnica na izložbi ’45 u Hrvatskom povijesnom muzeju, Anom Filep i Mašom Pokupčić daje pregled istraživanja načina na koji se događa komunikacija između Muzeja i online korisnika.

Ova istraživanja tek su ilustracije mogućih primjena i mogu poslužiti muzejima kao orijentir za sveobuhvatnije evaluacijske cikluse koji bi se neposredno vezivali za komunikacijske ciljeve programa i muzejskog poslanja.

Predstavljanje novog broja Muzeologije održat će se u četvrtak 12. travnja u 12 sati u prostoru Muzejskog dokumentacijskog centra, Ilica 44. Na predstavljanju će uz gosta urednika ovoga broja dr. sc. Željku Miklošević s Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu sudjelovati i autorice istraživanja Dorotea Fotivec, Ana Pia Matijaš, Ileana Kurtović i Rebeka Knajs.

http://mdc.hr/hr/mdc/publikacije/newsletter/newsletter-10-4-2018/#Muzeologija54

Izvor

MDC PRESS