Helena Tomas ‘Prapovijesni Kikladi’ (osvrt Vendi Jukić Buča)

Školska knjiga, Zagreb, 2016.
Za izdavača: Ante Žužul
Urednik: Deniver Vukelić, prof.
Recenzenti: dr. sc. Marina Milićević Bradač, red. prof., dr. sc. Hrvoje Potrebica, izv. prof., dr. sc. Dražen Maršić, red. prof.
Grafička dizajnerica: Lovorka Sabljić
Izrada zemljovida: Tomislav Kaniški
Slikovni materijal: Detaljan popis slikovnog materijala nalazi se na str. 429 (Kazalo fotografija), Piktoteka Školske knjige
Jezik: hrvatski
Stranice:464
ISBN 978-953-0-30887-9

Galerija fotografija (autor VJB, uz odobrenje Autorice)

Publikacija ‘Prapovijesni Kikladi – Kulture ranoga brončanog doba na kikladskome otočju u Grčkoj’ objavljena je kao 15. knjiga Biblioteke Lucius izdavača Školske knjige, u formi sveučilišnog udžbenika. Prema riječima Autorice, prvi je od tri planirana udžbenika o egejskim brončanodobnim civilizacijama – egejskoj, minojskoj i mikenskoj.

Dr. sc. Helena Tomas, izv. prof., zaposlena je na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Predaje kolegije Osnove egejske arheologije, Egejska arheologija, Mikenska epigrafija – kolegije u okviru kurikuluma koji nisu direktno vezani uz hrvatsku arheologiju i arheološke kulture na području Hrvatske (kakvih nedostaje – primjerice o egipatskoj civilizaciji! koja je osnova za kronologiju i razvoj arheološke znanosti). Kolegiji profesorice Tomas kojima sam prisustvovala tijekom studija arheologije, bili su medju najzanimljivijim kolegijima moje generacije (ujedno prve generacije koja ih je slušala), što je bilo potvrđeno iznimnim interesom studenata i visokom uspjehom prolaznosti na ispitu. To je postignuto ne samo zanimljivom tematikom ‘misterioznog’ Linear B pisma i civilizacije koja ga je koncipirala, već i modernim pristupom profesorice Tomas uz PowerPoint prezentacije, isprintima popisa literature uz svako predavanje, prezentacijom živopisnih fotografija i tlocrta uz vizualne analize i opise te osobni stil, pristup i ugodnu komunikaciju sa studentima.

Uz navedene kolegije, dr.sc. Helena Tomas predaje i Grčki jezik za arheologe I te Grčki jezik za arheologe II.

U Predgovoru Autorica osobnim izričajem detaljno opisuje okolnosti nastanka knjige – navodi stipendije koje su joj omogućile putovanja Grčkom, obilaske lokaliteta i muzeja te zahvaljuje suradnicima i pojedincima koji su dali doprinos njezinom istraživanju i, u konačnici, nastanku knjige.

Slijedi Tablica usporedne kronologije Egipta, Kiklada, Krete i grčkog kopna.

U Uvodu se raspravlja o terminu ‘kikladska civilizacija’, odnosno promišlja o tome radi li se o civilizaciji ili skupu egejskih kultura. Poglavlje započinje prikazom razvoja egejske arheologije i glavnim odrednicama egejskih civilizacija i nastavlja analizom problematičnosti pojma ‘kikladska civilizacija’. Navodi se popis muzeja i privatnih zbirki s kikladskim umjetninama iz cijelog svijeta.

Slijedi poglavlje s etimološkim, mitološkim, zemljopisnim i klimatskim podacima.

Poglavlje ‘Povijest istraživanja’ prezentira srednjovjekovne i novovjekovne putopisce i istraživače te početke arheoloških iskopavanja, suvremena istraživanja i istraživače.

Kronologija je obrađena zasebnim poglavljem: općenite smjernice te podjela kikladskog brončanog doba.

Iduće poglavlje odnosi se na prirodne karakteristike Kiklada – ‘Prirodni resursi’, koji su bogati opsidijanom i metalima.

Slijede poglavlja o naseljavanju i prebivateljima Kiklada tijekom neolitika i brončanog doba uz opise kultura.

Naselja i nastambe, groblja i pogrebni običaji te nalazi (mramorne posude, keramika, mramorne figurine, metalurgija, oružje, nakit) prezentirani su u zasebnim poglavljima.

Posebno poglavlje posvećeno je plovidbi i prekomorskoj trgovini.

Nakon poglavlja ‘Društvena organizacija’, posljednje je poglavlje pod naslovom ‘Kraj kikladske civilizacije’ te Epilog s osobnim sjećanjima Autorice na boravak i dogadjaje na Lokaciji.

Prilažem citat kao ‘teaser’.

Tijekom dugogodišnjih priprema za ovu knjigu te putovanja po Kikladima, što sam spomenula u Predgovoru, upoznala sam veoma mnogo različitih ljudi, od osamljenih otočana i pastira do vodećih kikladskih arheologa i znanstvenika. Bilo je puno situacija i avantura koje bi valjalo zapisati kao ‘Behind the scenes’ uradak koji bi pratio ovu knjigu, mnogo slučajnosti, iznenađenja, ali i puno trenutaka u kojima bih se osjetila sretnom i ispunjenom što je, eto, obilaženje egejskih otoga dio mog posla. Takve bi trenutke pratila nevjerica da su mi dodjeljene stipendije da po cijelo ljeto putujem Grčkom.

Jedan mi se događaj posebno usjekao u pamćenje, a njim bih ovu knjigu htjela i završiti.’

Iz Epiloga

Na kraju Publikacije nalaze se ‘Transliteracija grčkog alfabeta’, Popis kratica, Kazalo fotografija, Kazalo pojmova, Bibliografija, Biješka o autorici te Sadržaj.

Svako poglavlje započinje citatom na hrvatskom jeziku i u originalu. Publikacija impresionira i tehničkom izvedbom. Tvrdo je ukoričena, tiskana na glossy papiru te opremljena brojnim ilustracijama, fotografijama i kartama.

Zahvaljujem dr. Rajki Makjanić na posudbi publikacije.

Vendi Jukić Buča

U Oxfordu, 5. 7. 2018.

AMN – Predstavljanje monografije FORUM NARONITANUM Emilia Marina i suradnika (PRESS)

Arheološki muzej Narona i Gradsko kulturno središte Metković imaju čast pozvati Vas na predstavljanje monografije FORUM NARONITANUM, autora Emilia Marina i suradnika, koje će se održati u srijedu, 18. srpnja 2018. s početkom u 21 sat u Gradskom kulturnom središtu u Metkoviću.

Monografiju će predstaviti:

akademik Emilio Marin, autor
Miroslava Topić, glavna urednica
Toni Glučina, ravnatelj Arheološkog muzeja Narona
dr. sc. Smiljan Gluščević, arheolog

Izvor

AMN PRESS

(SLO) NMS – Novinarska konferenca ob predstavitvi posebne izdaje revije SLO, časi, kraji, ljudje – 100 let od konca prve vojne (PRESS)

Nnovinarska konferenca ob predstavitvi posebne izdaje revije

SLO, časi, kraji, ljudje – 100 let od konca prve vojne,

bo v sredo, 23. maja 2018, ob 11. uri v Narodnem muzeju Slovenije – Metelkova na Maistrovi ulici 1 v Ljubljani.

https://i.imgur.com/2tMalJ9.gif

Sodelovali bodo:
mag. Barbara Ravnik, direktorica Narodnega muzeja Slovenije,
dr. Jože Dežman, urednik revije SLO, časi, kraji, ljudje,
mag. Marko Štepec, urednik posbne izdaje SLO – 100 let od konca prve vojne, in
mag. Jože Podpečnik, kustos v Narodnem muzeju Slovenije, soavtor razstave 100. obletnica ustanovitve države SHS.

V reviji je objavljenih 15 člankov najboljših poznavalcev z izjemnimi dokumentarnimi fotografijami.

Kazalo in nekaj vzorčnih strani najdete na povezavi:
http://www.druzina.si/flip/revije/slo/posebna%20izdaja%202018/index.html#p=1

Izvor

NMS PRESS

E–knjiga – The Lamps of Late Antiquity from Rhodes (prikaz Vendi Jukić Buča)

Archaeopress Publishing Ltd, Oxford, 2016.
Web
Jezik: engleski
Stranica: 699
ISBN 978 1 78491 746 3
ISBN 978 1 78491 747 0 (e-Pdf)
Galerija fotografija [foto: VJB]

Publikacija je dostupna u print i e-verziji. Obje verzije moguće je kupiti online: http://www.archaeopress.com/public/displayProductDetail.asp?id=%7BF79C9481-651A-4673-818D-8FC360BAAA52%7D

Publikacija The Lamps of Late Antiquity from Rhodes analizira i kataloški prezentira korpus kasnoantičkih keramičkih svjetiljaka i svjetiljaka izrađenih od bakrene slitine, datiranih u razdoblje od 3. do 7. stoljeća, pronađenih tijekom zaštitnih istraživanja na području grada Rodosa.

http://www.archaeopress.com/ArchaeopressShop/Photos/440F771C426346EAB82B9AA752D93F4C/9781784917463.jpg

Grad Rodos bio je važna luka na istoimenom otoku tijekom helenističkog razdoblja. Razarajući potres koji je pogodio grad 515. godine obilježio je njegovu tranziciju iz kasnorimskog u ranobizanstki period – smanjen je broj stanovništva, ulice projektirane prema pravilnoj Hipodamsovoj mreži nisu održane u toj formi, a velike bazilike izgrađene su na mjestima antičkih svetišta. Recentna zaštitna iskopavanja otkrila su dijelove grada s kućama, palačama, ulicama i grobljima te rezultirala značajnim brojem arheoloških nalaza, među kojima i keramičkih svjetiljaka. Svjetiljke s Rodosa, i Dodekana općenito, koje potječu iz ovog perioda nisu u velikoj mjeri zastupljene u literaturi stoga je cilj publikacije prezentirati stilske promjene tijekom dužeg vremenskog razdoblja na ovoj vrsti arheološkog materijala. Također, uključeni su topografski pregled ranobizantskog grada Rodosa, opisi građevinskih ostataka te analiza ekonomskih i komercijalnih akrivnosti otoka tijekom razdoblja kasne antike.

Autorica publikacije dr. Angeliki Katsioti zaposlena je pri Greek Ministry of Culture and Sports at the Ephorate of Antiquities of the Dodecanese kao Head of the Department of Byzantine and Post-Byzantine Sites, Monuments, Research and Museums. Područje njezinog znanstvenog interesa je kasnoantička arheologija te bizantska umjetnost i ikonografija.

The lamps of Rhodes studied here clearly represent a fraction of the devices employed for lighting from the 3rd to the 7th centuries. But they do constitute a representative sample of the local demand, market trends and imports brought into the island. It is hoped that the scale and distribution of the sites surveyed in the course of this investigation will at least ensure that its conclusions are not really in danger of being overturned in the future; although they should be usefully elaborated by further research. Time will tell.

Autorica dr. Angeliki Katsioti, iz Zaključka

Publikacija je podijeljena na pet (A–E) cjelina. Nakon Predgovora Autorice sa zahvalama, započinje se Uvodom koji obuhvaća prezentaciju povijesti istraživanja i metodologije (A1). Slijedi Povijesni kontekst (A2) kojim su prezentirani topografski podaci koji se odnose na kasnorimsko-ranobizantsko razdoblje grada Rodosa, Nekropole i ruralnog područja Rodosa.

Druga cjelina (B0–12) odnosi se opis prisutnih tipova svjetiljaka uz katalošku prezentaciju. Kataloški pregled obuhvaća: kataloški broj, inventarni broj, tip/kategoriju, opis, opis ručke, dimenzije, dataciju, provenijenciju, stranicu u dnevniku iskopavanja, druge brojeve, bibliografiju, napomenu te fotografiju (ulomka) svjetiljke.

Slijedi Zaključak (C).

Četvrta cjelina (D1–8) obuhvaća topografsku kartu Rodosa i lokacije arheoloških radova, popis signature, inskripcija i simbola, popis table, table, popis ilustracija, ilustracije i druge tehničke podatke.

Posljednja cjelina (E1–3) odnosi se na NAA i XRF analizu svjetiljaka.

Publikacija je opremljena ilustrativnim prilozima – fotografijama u boji, crno-bijelim fotografijama, crtežima, tablama, planovima i grafovima.

Zahvaljujem izdavaču Arcaheopress na ustupljenoj e-knjizi.

Vendi Jukić Buča

Oxford, 6. 5. 2018.

AMZ | AMN – Predstavljanje monografije FORUM NARONITANUM (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu i Arheološki muzej Narona imaju čast pozvati na predstavljanje monografije FORUM NARONITANUM, autora Emilia Marina i suradnika, koje će se održati u petak, 13. travnja 2018. s početkom u 12 sati u Velikoj dvorani Arheološkog muzeja u Zagrebu.
Monografiju će predstaviti: akademik Emilio Marin; dr. sc. Marjeta Šašel Kos, recenzentica; Miroslava Topić, glavna urednica; Toni Glučina, ravnatelj Arheološkog muzeja Narona i dr. sc. Ivan Radman-Livaja, zamjenik ravnatelja Arheološkog muzeja u Zagrebu.

Izvor

AMZ PRESS

AMZ – Predstavljanje knjige “Burnum Project” i otvorenje izložbe “Pompeji Intra-Extra” (PRESS)

POZIV NA

PREDSTAVLJANJE KNJIGE Burnum Project

Istraživanja arheološke Misije bolonjskog Sveučilišta u Hrvatskoj (2005. – 2015.g.)

I OTVORENJE IZLOŽBE „Pompeji Intra-Extra“

Predstavljanje knjige "Burnum Project" i otvorenje izložbe "Pompeji Intra-Extra"

U utorak, 17. travnja 2018. godine u 17:30 sati u Velikoj dvorani Arheološkog muzeja u Zagrebu

Burnum Project

Istraživanja arheološke Misije bolonjskog Sveučilišta u Hrvatskoj

(2005. – 2015.g.)

Zahvaljujući hrvatsko-talijanskoj znanstvenoj suradnji započetoj 2005. godine, antički lokalitet Burnum (Ivoševci – Šibensko-kninska županija), rimski vojni logor, a zatim i municipium (II st. pr.Kr.), mjesto je suvremenih interdisciplinarnih arheoloških istraživanja koja kao cilj imaju povijesnu rekonstrukciju i valorizaciju nalazišta.

Od 2010. godine Burnum se ubraja u arheološke Misije koje podržava i Ministarstvo vanjskih poslova i Međunarodne kooperacije Republike Italije, a odnedavno i Talijanski Institut za kulturu u Zagrebu, pod vodstvom ravnateljice Stefanije Del Bravo, koji uvelike promovira istraživačke radove i postignute rezultate.

Zahvaljujući usavršenim metodama istraživanja i strpljivom radu hrvatskih arheologa i bolonjskog Sveučilišta danas smo u mogućnosti rekonstruirati događaje koji su pretvorili rimski logor Burnum u značajan politički, administrativni i gospodarski centar Dalmatie, važne i strateške provincije rimskog Carstva.

Burnum Project je inicijativa pokrenuta od strane nekoliko istraživača i znanstvenika Odsjeka za Kulturu i Civilizacije Sveučilišta u Bologni, Gradskog Muzeja u Drnišu i Odjela za Arheologiju Sveučilišta u Zadru, pod pokroviteljstvom Nacionalnog parka Krka i Centra za istraživanje arheologije Jadrana.

Pompeji Intra-Extra:

rad arheologa Sveučilišta u Bologni

na izložbi u Arheološkom muzeju u Zagrebu i sjedištu Talijanskog instituta za kulturu“

Tisućugodišnji šarm antičkog grada, kvalificirani rad arheologa te mjesta i ljudi moderne svakodnevice izvan granica ruševina… Izložba opisuje rad Sveučilišta Alma Mater u okviru Plana upoznavanja Pompeja, inovativnog projekta analize i dokumentiranja cijelog antičkog grada, pokrenut 2015. godine. Radi se o dijelu Velikog Projekta Pompeji, kojeg vodi Nadzorno povjerenstvo, a financira se europskim i nacionalnim fondovima. Projekt je izuzetna prilika za rad i studij velikog broja mladih istraživača, kao i važno iskustvo obuke na terenu.

Autor izloženih fotografija je Pierluigi Giorgi, iskusni fotoreporter, osjetljiv na temu antičkog i modernog krajolika. Svojim snimkama Giorgi otkriva priču koja se razvija po točkama gledišta, kako unutar arheološkog područja, tako i prema okolnom teritoriju. Zbirku zaključuju obrađeni fotografski portreti nekih od protagonista, podvrgnuti umjetnom starenju i vremenskoj degradaciji koja pogađa i arheološke strukture.

“Arheolozi koji rade na ulicama i kućama u Pompejima“, objašnjava direktor projekta Giuseppe Sassatelli, „svakodnevno doživljavaju šarm novog otkrića u očaravajućem gradu koji se neprestano preobražava promjenom svjetla i sezonskih doba. Ali raditi u Pompejima znači i uranjanje u suvremeni tok prometa i života koji još uvijek teče izvan granica nalazišta, na što aludira naslov izložbe. Pompeji pomalo ulaze i ostaju u srcu protagonista ove male avanture i održavaju se ne samo u njihovom iskustvu, već i u njihovim pogledima.”

O projektu Pompeji: Veliki projekt spoznaje, konzervacije i valorizacije – U Pompejima je u tijeku Veliki Projekt Pompeji kojeg financira Europska Unija i talijanska Vlada sa 105 milijuna eura. Većina je snage, računajući i osoblje Nadzornog povjerenstva, usmjerena prema očuvanju stabilnosti objekata, izvanrednog održavanja koje će po prvi put omogućiti sustavne radove na zaštiti svih 66 hektara antičkog grada.

Knjigu i izložbu predstavit će:

Dr. Alessandro Campedelli, istraživač Sveučilišta u Bolonji

Pier Luigi Giorgio, profesionalni fotograf

Sanjin Mihelić, ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu

Edoardo Bedin, menadžer za međunarodnu suradnju i partnerstvo Arheološkog muzeja u Zagrebu

Dr. Stefania del Bravo, ravnateljica Talijanskog instituta za kulturu u Zagrebu

Nj. E. g. Adriano Chiodi Cianfarani, veleposlanik Talijanske Republike u Hrvatskoj

Izvor

AMZ PRESS