NMSl – Predstavljanje monografije ‘Rimska vojaška oprema iz reke Ljubljanice. Arheološke in naravoslovne raziskave’ (PRESS)

Vljudno vas vabimo na predstavitev 43. monografije iz serije Katalogi in monografije

Janka Istenič:
IMSKA VOJAŠKA OPREMA IZ REKE LJUBLJANICE. Arheološke in naravoslovne raziskave

Roman Military Equipment from the River Ljubljanica. Typology, Chronology and Technology

v torek, 16. aprila 2019, ob 11. uri v Narodni muzej Slovenije – Metelkova (Maistrova 1, Ljubljana).

Monografijo bo predstavil dr. Ivan Radman-Livaja iz Arheološkega muzeja v Zagrebu.

Pri predstavitvi bodo sodelovali tudi:

  • dr. Janka Istenič, avtorica monografije, Narodni muzej Slovenije,
  • dr. Peter Turk, urednik serije Katalogi in monografije, Narodni muzej Slovenije, in
  • prof. dr. Žiga Šmit, soavtor poglavja Raziskave z metodama protonsko vzbujene rentgenske spektrometrije (PIXE) in protonsko vzbujenih žarkov gama (PIGE), Fakulteta za matematiko in fiziko UL in Institut »Jožef Stefan«.

Ljubljanica na Barju je bogato arheološko najdišče, iz njene struge izvira 79 po večini odlično ohranjenih predmetov rimske vojaške opreme od 1. stoletja pr. Kr. do vključno 3. stoletja; zelo redki predmeti so mlajši od 2. desetletja po Kr.

Po podrobni proučitvi rimske vojaške opreme iz Ljubljanice bolje razumemo proizvodnjo rimskega orožja. Avtorica domneva, da so velik del rimske vojaške opreme v rimski državi v zadnjih desetletjih 1. stoletja pr. Kr. in v 1. stoletju po Kr. izdelali v velikih delavnicah, ki so imele zelo velika tržišča. Na izbiro kovin so vplivali njihove mehanske lastnosti, videz in cena. Stremeli so k zlato-srebrnemu videzu. Pri dragih, prestižnih predmetih so ga dosegli z uporabo srebra in zlata, pri ostalih pa z uporabo cenejših materialov: medenine, kositra, zlitin kositer-svinec in baker-kositer ter železa. Spolirane medeninaste in bronaste površine imajo namreč rumen kovinski sij in spominjajo na zlato, spolirane površine kositra pa so po videzu podobne srebru.

Več kot dve tretjini obravnavanih predmetov izvira iz struge Ljubljanice od Vrhnike do izrazitega zavoja pri Bevkah, slaba tretjina pa iz bistveno daljšega dela od zavoja do Ljubljane. Avtorica meni, da so zgoščine rimske vojaške opreme povezane z dejavnostmi v pristaniščih in nadzornih mestih ob reki ter z verskimi obredi pred prečkanjem vzhodne meje Cisalpinske Galije (po letu 42 pr. Kr. Italije), ki jo predvideva ob zavoju Ljubljanice vzhodno od Bevk. Kamniti mejnik, najden v Ljubljanici, namreč kaže, da je bila od ustanovitve kolonije Emone dalje tam meja med upravnima območjema avtonomnih mest Akvileja (Oglej, Italija) in Emona (Ljubljana). Avtorica je postavila hipotezo, da je bila pred ustanovitvijo kolonije Emone na istem mestu meja med urejenim rimskim ozemljem in ozemljem, ki so ga Rimljani vojaško obvladovali, ni pa še bilo upravno urejeno.

Obsežen katalog sestavljajo risbe, fotografije in opisi vseh predmetov rimske vojaške opreme iz reke Ljubljanice, ki jih hrani Narodni muzej Slovenije. Kazalo je dostopno na tej povezavi (pdf, 162 KB).

Rezultati raziskav, predstavljeni v monografiji, so bili doseženi v okviru raziskovalnega projekta Rimska vojaška oprema v Sloveniji (2001–2004) in raziskovalnega programa Premična kulturna dediščina: arheološke in arheometrične raziskave (2004–), ki ju je sofinancirala Javna agencija za raziskovalno dejavnost Republike Slovenije iz državnega proračuna. Ista agencija je sofinancirala tudi izdajo monografije.

Vljudno vabljeni!

Info:
NMSl PRESS

AMZ – Predstavljanje publikacija ‘Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj’ i ‘Šetnja kroz bakreno doba’ (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu
Predstavljanje publikacija

knjiga „Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj“

i

ilustrirana edukativna publikacija „Šetnja kroz bakreno doba“

u subotu, 13. travnja 2019. godine u 15 sati
u Arheološkom muzeju u Zagrebu

U subotu, 13. travnja 2019. u 15 sati, u Arheološkom muzeju u Zagrebu (Trg Nikole Šubića Zrinskog 19) u sklopu programa 1. Festivala arheološke knjige, FestArK, održat će se predstavljanje knjige „Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj“ i ilustrirane edukativne publikacije za djecu „Šetnja kroz bakreno doba“.

O knjizi „Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj“ će govoriti dr. sc. Jacqueline Balen, Arheološki muzej u Zagrebu, dr. sc. Tihomila Težak Gregl, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; dr. sc. Ina Miloglav, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; i Dragana Rajković Arheološki muzej Osijek, dok će o publikaciji za djecu govoriti Zorica Babić, Arheološki muzej u Zagrebu.
Knjiga „Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj“ nastavlja se na istoimeni izložbeni projekt koji je u Arheološkom muzeju u Zagrebu bio postavljen od 30. kolovoza do 19. prosinca 2019. godine.
Urednice knjige, Jacqueline Balen, Ina Miloglav i Dragana Rajković ujedno i autorice istoimene izložbe i tekstova u knjizi, okupile su šesnaest stručnjaka iz pet zemalja, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Velike Britanije i Njemačke koji su obradili različite teme bakrenoga doba. Knjiga se sastoji od dva dijela, te u prvom dijelu obrađuje različite kulture koje su obilježile razdoblje bakrenoga doba – eneolitika na prostoru današnje sjeverne Hrvatske, a u drugom dijelu obrađuje različite aspekte života eneolitičkih zajednica na širem prostoru i u općem smislu koji upućuju na promjene u odnosu na prethodno razdoblje neolitika.
Podjela pretpovijesti na razdoblja, odnosno periodizacija pomoćno je sredstvo koje omogućuje pregledan uvid u razvoj čovjeka i njegova društva. Uvidjelo se da nije moguće jednostavno povući crtu između kamenih i metalnih doba. Niz pojava i zajednica nije se po svojoj gospodarskoj i društvenoj strukturi, ali ni po materijalnoj i duhovnoj ostavštini u potpunosti uklapalo u neolitik, ali ni u brončano doba… Postalo je jasno da između ovih dvaju razdoblja postoji i neko prijelazno vrijeme koje će tek utrti put razvijenim metalnim razdobljima. Ono to je bilo na prvi pogled najvidljivije obilježje tog prijelaznog razdoblja jest sve češća pojava metalnih predmeta, u prvom redu bakrenih, ali i zlatnih i srebrnih, kao posljedica razvoja primarne metalurgije… Kao i u vrijeme neolitika, niz inovacija pristiže bilo kulturnom bilo demičkom difuzijom iz anadolskog i egejskog prostora, no u ovome se trenutku pojavljuje i jedno novo ishodište migracija, otvara se novi povijesni put koji će veliku ulogu imati u svim kasnijim razdobljima europske povijesti. To je područje Ponta, Zakavkazja i južnoruskih stepa, a put vodi preko šumovitih i Erdeljskih Karpata uz donji tok Dunava. Iz tih su krajeva, u potrazi za novim prostranstvima za ispašu pristizali brzi, pokretljivi stočari koji su u potpunosti ovladali metalurgijom, udomaćili su i zauzdali konja, načinili kola na četiri kotača. Svojom su se pokretljivošću i prodornošću nametnuli starim neolitičkim zajednicama i postupno ih transformirali u nova eneolitička društva. Mnogi arheolozi, slijedeći lingvističke ideje, ove stepske populacije koje sredinom 5. tisućljeća pr. Kr. započinju selidbene valove prema zapadu, smatraju prvim indoevropskim zajednicama pa tako i početak eneolitika povezuju s postupnom indoeuropeizacijom širih europskih prostora…. Na prostoru sjeverne Hrvatske u ranome eneolitiku i dalje svojim tradicionalnim životom žive zajednice u arheološkome smislu poznate kao kasni razvojni ili regionalni stupnjevi sopotske kulture – Sopot IV i tip Seče pa se početak eneolitika izjednačuje s produljenim neolitikom. Do znatnijih promjena dolazi sa srednjim eneolitikom i pojavom lasinjske i retzgajarske kulture, a obilježja kasnoga eneolitika ocrtavaju se kroz badensku kulturu koja se smatra jednom od prvih indoeuropskih zajednica na našemu prostoru te potom kostolačku i na kraju vučedolsku kulturu koja već jasno navješćuje sljedeće, brončano doba. (Tihomila Težak Gregl iz uvoda)

Knjiga je ostvarena sredstvima Grada Zagreba, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Arheološkog muzeja u Zagrebu.

Podaci o knjizi „Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj“
Nakladnici: Arheološki muzej u Zagrebu, Filozofski fakultet sveučilišta u Zagrebu i Arheološki muzej Osijek
Urednice: Jacqueline Balen, Ina Miloglav i Dragana Rajković
Tekstovi:
Dragana Antonović, Arheološki institut, Beograd
Jacqueline Balen, Arheološki muzej u Zagrebu
Antonela Barbir, Institut za arheologiju, Zagreb
Lea Čataj, Hrvatski restauratorski zavod
Ana Đukić, Arheološki muzej u zagrebu
Ana Grabundžija, Freie Universität Berline, Excellence Clustre Topoi
Ivor Janković, Institut za antropologiju, Zagreb
Ina Miloglav, Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Mario Novak, Institut za antropologiju, Zagreb
Ivana Pandžić, Muzej Republike Srpske, Banja Luka
Maja Pasarić, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb
Andrijena Pravidur, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo
Dragana Rajković, Arheološki muzej Osijek
Kelly Reed, Oxford Martin School, University of Oxford
Tihomila Težak Gregl, Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Selena Vitezović, Arheološki institut, Beograd
Prijevod na engleski: Ana Đukić
Recenzentica: Tihomila Težak-Gregl
Grafički dizajn: Srećko Škrinjarić
348 strana, meki uvez
AMZ ISBN: 978-953-8143-18-2
FFZG ISBN: 987-953-175-749-2
AMO ISBN:987-953-7559-10-6
Maloprodajna cijena knjige: 150,00 kn.
Knjiga će se tijekom 1. festivala arheološke knjige – FestArk prodavati uz popust, po cijeni od 135,00 kn.
Ilustrirana edukativna publikacija “Šetnja kroz bakreno doba” nastala je kao dio izložbenog projekta „Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj“ i to posebno namijenjena djeci i mladima. Ova edukativna publikacija vodi mladog čitača u bakreno doba ili eneolitik i upoznaje ga s nosiocima različitih kultura koje se pojavljuju na prostoru kontinentalne Hrvatske i svim novitetima koje ovo vrijeme donosi kao što su prve indoeuropske populacije, upotreba metala u svakodnevnom životu, razvoj metalurških i ostalih zanimanja, intenzivna razmjenu dobara, proizvodnja piva, tetoviranje i revolucionaran izum tog vremena bez kojeg danas ne bi mogli zamisliti puno toga – kotač.

Podaci o ilustriranoj edukativnoj publikaciji “Šetnja kroz bakreno doba”
Autorica teksta: Zorica Babić
Autorica ilustracija: Ana Mrazek Lugarov
Oblikovanje i priprema za tisak: Ana Mrazek Lugarov
Tisak publikacije financijski je pomogao Gradski ured za kulturu Grada Zagreba.
38 strana, meki uvez
ISBN: 978-953-8143-11-3
Maloprodajna cijena publikacije: 20,00 kuna
Publikacija će se tijekom 1. festivala arheološke knjige – FestArk prodavati uz popust, po cijeni od 15,00 kn.
Ilustrirana edukativna publikacija ostvarena je sredstvima Grada Zagreba.

Info:
AMZ PRESS

AMZ – 1. Festival arheološke knjige – FestArK (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu

1. Festival arheološke knjige – FestArK
9. – 13. travnja 2019
u Arheološkom muzeju u Zagrebu

U Arheološkom muzeju u Zagrebu od 9. do 13. travnja 2019. godine održat će se 1. Festival arheološke knjige – FestArK.

Arheološki muzej u Zagrebu organizira Festival arheološke knjige – FestArK u suradnji s partnerskim institucijama sa željom promicanja, kako objavljivanja, tako i čitanja arheološke literature.

Ciljevi festivala su ujediniti muzeje i ostale institucije koje se bave izdavaštvom arheološke literature, predstaviti svoj zainteresiranoj javnosti arheološke publikacije i promocija arheologije općenito.

1. Festival arheološke knjige FestArK 2019 okupio je 15 partnerskih institucija koje će tijekom održavanja festivala ponuditi svim zainteresiranim posjetiteljima arheološku literaturu po promotivnim cijenama: Archaeolingua Foundation, Archaeopress Publishing, Arheološki muzej Istre, Arheološki muzej Narona, Arheološki muzej u Zagrebu, Arheološki muzej Zadar, Hrvatski restauratorski zavod, Hrvatsko arheološko društvo, Institut za arheologiju, Književni krug Split, Meridijani, Muzej grada Kaštela, Muzej vučedolske kulture, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka i Sveučilište u Zadru – Sveučilišna knjižara Citadela.

Tijekom pet dana posjetitelji će moći besplatno posjetiti festival FestArK u Arheološkom muzeju u Zagrebu gdje će imati mogućnost prelistati, ali i kupiti arheološku literaturu po promotivnim cijenama, sudjelovati u programu festivala koji se sastoji od predstavljanja institucija i publikacija, zanimljivih predavanja, edukativnih radionica namijenjenih djeci i vodstva po stalnom postavu muzeja.

Vrijeme održavanja: 9. – 13. travanj 2019.
Radno vrijeme:
utorak, srijeda, petak i subota od 10 do 18 sati, četvrtak od 10 do 20 sati

Od 9. do 13. travnja ulaz u Arheološki muzej u Zagrebu i sudjelovanje u aktivnostima programa FestArK-a je besplatan za sve posjetitelje.

Program 1. Festivala arheološke knjige – FestArK 9. – 13. travnja 2019

Utorak, 9. travnja 2019.
11 – 12 sati – Stručno vodstvo po stalnom postavu muzeja
12 – 13 sati – Predstavljanje monografije „Pottery Production, Landscape and Economy of Roman Dalmatia. Interdisciplinary approaches“ (Željko Miletić, Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru; Goranka Lipovac Vrkljan i Ana Konestra, Institut za arheologiju)
17 – 18 sati – Predstavljanje Priručnika projekta „Od strukovnih zanimanja do kreativne industrije“ (Zorica Babić, Arheološki muzej u Zagrebu)
18 – 19 sati – Predavanje “Sopron” (Erzsebet Jerem, Institut za arheologiju Mađarske akademije znanosti, Archeolingua Foundation) -napomena: predavanje je na engleskom jeziku

Srijeda, 10. travnja 2019.
12:30 – 13:30 sati – Predavanje „Muzej vučedolske kulture i budući projekti“ (Dora Šimić, Muzej vučedolske kulture)
17 – 18 sati – Predstavljanje „Izdavaštvo Arheološkoga muzeja Zadar i njegov doprinos promociji arheologije“ (Marina Maruna, Arheološki muzej Zadar)

Četvrtak, 11. travnja 2019.
11 – 12 sati – Stručno vodstvo po stalnom postavu muzeja
12 – 13 sati – Predstavljanje monografije „Crkva i zvono svetog Tome u Puli“ (Željko Ujčić i Tatjana Bradara, Arheološki muzej Istre)
18 – 19 sati – Predavanje „Antički Sikuli“ (Ivan Šuta, Muzej grada Kaštela)

Petak, 12. travnja 2019.
12 – 13 sati – Predstavljanje monografije „PAKOŠTANE – VELI ŠKOLJ: Kasnoantički brodolom u geološkom-geografskom i kulturno-povijesnom kontekstu“ (Irena Radić Rossi, Sveučilište u Zadru, Projekt AdriaS i Goranka Lipovac Vrkljan, Institut za arheologiju)

Subota, 13. travnja 2019.
10 – 18 sati – Radionice za djecu : Obuci halštatskog ratnika, Izradi svoj bookmark, Pišemo i čitamo hijeroglife, Zaigrajmo s knezom Branimirom i Back to 888!
11 – 12 sati – Predstavljanje ustanove “Arheološki muzej Narona“ (Toni Glučina, Arheološki muzej Narona)
13 – 14 sati – Predavanje „Arheologija u stvarnosti i arheologija na filmu“ (Jacqueline Balen, Arheološki muzej u Zagrebu)
14 – 15 sati – Stručno vodstvo po stalnom postavu muzeja
15 – 16 sati – Predstavljanje kataloga izložbe „Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj“ (Jacqueline Balen, Arheološki muzej u Zagrebu; Tihomila Težak Gregl, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Ina Miloglav, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Dragana Rajković Arheološki muzej Osijek) i
Predstavljanje publikacije za djecu „Šetnja kroz bakreno doba“ (Zorica Babić, Arheološki muzej u Zagrebu)

Festival arheološke knjige

Info:
AMZ PRESS

MHAS – Predstavljanje časopisa NOVA ANTIČKA DUKLJA i projekta LET’S EXPLORE HISTORY AND HERITAGE (PRESS)

Predstavljanje časopisa NOVA ANTIČKA DUKLJA i projekta LET’S EXPLORE HISTORY AND HERITAGE u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika, 27. ožujka 2019. g. u 12 sati

Časopis Nova antička Duklja čiji je izdavač Javna ustanova Muzeji i galerije Podgorice, prati nova arheološka istraživanja, posebno antičke Dokleje i drugih nalazišta na području Crne Gore. Novija istraživanja Dokleje djelomice su financirana iz EU fondova prekogranične suradnje. Rezultati tih istraživanja značajni su i za arheologe u Hrvatskoj, a časopis će predstaviti njegov urednik Dragan Radović, ravnatelj Javne ustanove Muzeji i galerije Podgorice.

Projekt Let’s explore history and heritage (HExplora) prijavljen je na Interreg IPA Program Hrvatska – BiH – Crna Gora. Nositelj projekta je općina Muć, a partneri su Muzej hrvatskih arheoloških spomenika (Hrvatska), Javna ustanova Radimlja – Stolac (Bosna i Hercegovina) i Kulturni centar Bar (Crna Gora). Projekt ima za cilj prezentaciju arheološke baštine i obogaćenje turističke ponude. HExplora mreža trebala bi omogućiti kvalitetniju turističku ponudu koja bi posjetiteljima otkrila arheološku baštinu izvan dosadašnjih turističkih itinerara. Projekt će predstaviti načelnik Općine Muć Filip Stupalo.

Info:
MHAS PRESS

KNJIGA: VELIKI KUHARSKI KANCONIJER [piše Ada Jukić]

vbz, Zagreb, 2018

Knjiga Veljka Barbierija pokazuje da nema hijerarhije znanja i da enciklopedijsku širinu možemo naći i na neočekivanim područjima. U vrijeme specijalizacije, još uvijek ima prostora za jedinstvena djela autorske kuhinje. Hrana i prehrana predmet su globalnog i interdisciplinarnog zanimanja, a njihov utjecaj na život i zdravlje čovjeka potvrđen je s različitih aspekata. A ono o čemu autor Kanconijera piše nisu samo upute za pripremu jela. Barbierijevi recepti ističu se kao aforizmi u gustom umaku teksta koji upućuje na kompleksu kulturnu i povijesnu mrežu činjenica i značenja.

Uz znanje o nutritivnim vrijednostima i zdravstvenim učincima hrane, u području kulinarstva relevantan pojam ‘ukusa’ veže se i uz područje umjetnosti, odnosno načina ponašanja i komuniciranja. Veljko Barbieri pokazuje kako ima ukusa u svim tim područjima. Hrana je integrirana u život i nema područja koje ne može dosegnuti onaj tko integralno misli i piše o njoj.

Naslovnica knjige ‘Veliki kuharski kanconijer’

Veljko Barbijeri pjesnik je gastronomije, na što upućuju i naslovi njegovih knjiga. On preko jelovnika ide ‘… do same biti života i postojanja’ (str. 10). Tko posegne za njegovom knjigom u potrazi za receptom, saznat će i više, pročitat će anegdotu, priču, opis povijesnog događaja ili lika povezanog s nekom delicijom ili institucijom hrane, a u taj prostorni i vremenski ‘jestivi mozaik’ uklopljene su i crtice iz osobnog ili obiteljskog života autora. Među ostalim, u dionici koja se odnosi na jela od boba, Veljko Barbieri spominje svoga mletačkog pretka Francesca koji je, zdravo se hraneći i ne izbjegavajući već preživljavajući opasnosti života u 17. stoljeću, doživio 104 godine! Odnos između hrane i duljine života danas je predmet znanstvenih istraživanja, a praktični pristup dugovječnih ljudi bio je (i ostao) slijediti provjerene recepte.

U kulturološkom, enciklopedističkom i artističkom stilu, Veliki kuharski kanconijer započinje Homerovom Odisejom, pa preko Kirke i životinja u koje je pretvorila Odisejevu momčad dolazi do rimskih putnika i pisaca o hrani (Apicije: O kuharskom umijeću carskog Rima). Spominju se suludi carevi i njihovi arbitri elegancije, Ciceron se asocira sa slanutkom, kultna glazbena Carmina burana postavljena je na srednjovjekovnom stolu, a svjetski ‘kulinarski brandovi’ izmjenjuju se s domaćim endemskim specijalitetima… U duhovitom obratu dileme Knjiga završava (a ne počinje) Ab ovo, to jest poglavljem ‘Jaja za kraj’. Na konačnom kraju Knjige je popis recepata, što omogućava učinkovito snalaženje u obimnom sadržaju, ali ne iscrpljuje sadržaj u kojem možemo uživati u ‘sitoj dokolici’.

U poglavljima metaforičkih naslova i krupnih ilustracija pripremljenih jela i  reprodukcija umjetničkih djela, izdvojene su vrste namirnica i opisani postupci njihove priprave. Knjiga je pregledno strukturirana, a recepti izdvojeni iz šireg teksta s bogatstvom asocijacija, digresija, pojedinosti i zanimljivosti vezanih uz pojedine namirnice ili gotova jela. Uključeno je više od 360 recepaca (precizno: 361), uz impresivan broj slika. Izbor ilustracija pokazuje poznavanje i razumijevanje umjetničkih tema i žanrova. Od alegorijskog ‘Ljeta’ Giuseppea Arcimbolda (1689.), do djela Tiziana, Brueghela, Carraccija, Goye…, uz detalje antičkih freski, mozaika i skulptura do suvremenih autora i fotografija, sce je povezano s izgledom ili sadržajem jela identičnošću motiva ili drugom relevantnom relacijom.

Podnaslov ‘Tisuće jela i tisuće bajki upućuje’ na koncepciju ove edicije. Knjiga posvećena autorovoj unučici povezuje jela s bajkama, uključujući istinske gastronomske pustolovine i kulturološku faktografiju.

U vrijeme globalne popularnosti knjiga i TV programa o kuhanju i kuhinjama i banalne poetike tipa ‘Kuhajte s ljubavlju’, sofisticirani ‘Veliki Kuharski Kanconijer’ zaslužuje početak sonetom jednog akademika (Tonko Maroević: Apiciju iz Hanibalove kuhinje, 2002.).

Ada Jukić

Zagreb, 31. siječnja 2019.

Tekst je preuzet s web stranice www.film-mag.net

AMZD – Predstavljanje časopisa ‘Diadora 32’ (PRESS)

Čast nam je pozvati Vas na  predstavljanje časopisa „Diadora 32“, u petak, 22. veljače 2019.  u 13:00 sati u Arheološkom muzeju Zadar.

Novi broj časopisa „Diadora“, koji Arheološki muzej Zadar izdaje još od 1960. godine,  dolazi na 264 stranice i donosi 10 radova, a tiskan je u nakladi od 400 primjeraka.

Časopis će predstaviti doc. dr. sc. Martina Čelhar, dr. sc. Tomislav Bilić i prof. dr. sc. Pavuša Vežić.

Veselimo se Vašem dolasku.

Info:
AMZD PRESS