Predstavljena tiskana izdanja Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika i Arheološkog muzeja Istre

U Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu predstavljena su tiskana izdanja Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika i Arheološkog muzeja Istre.

Knjige su predstavili doc.dr. Ivan Basić, prof.dr. Danijel Džino, prof.dr.Ivan Matejčić i prof.dr. Ante Milošević.

Predstavljanje knjiga ; Foto RJ

Opširniji prikaz knjiga uskoro slijedi…

AMZ – Predstavljanje knjige ‘Special Place, Interesting Times: The island of Palagruža and transitional periods in Adriatic prehistory’ (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu

Predstavljanje knjige

„Special Place, Interesting Times: The island of Palagruža and transitional periods in Adriatic prehistory“ autora Staše Forenbahera

16. lstopada 2018. u 12 sati

Velika dvorana u Arheološkom muzeju u Zagrebu

U utorak , 16. listopada 2018. godine u 12 sati, u Velikoj dvorani Arheološkog muzeja u Zagrebu održat će se predstavljanje knjige „Special Place, Interesting Times: The island of Palagruža and transitional periods in Adriatic prehistory“ autora prof. dr. sc. Staše Forenbahera s prilozima koje su napisali Zlatko Perhoč i dr. sc. Robert H. Tykot.

Knjigu će predstaviti dr. sc. Tihomila Težak-Gregl redovita profesorica na Odjelu za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i dr. sc. Daria Ložnjak Dizdar znanstvena suradnica na Institutu za Arheologiju.

O knjizi:

Moglo bi se reći da je prapovijest Jadrana uvijek bila u tranziciji. Promjene su se događale korak po korak u svim razdobljima, no njihov ritam ponekad je bio sporiji, a ponekad brži. Prapovijest Jadrana obilježile su tri takve ključne epizode promjena. Prva od njih bila je preobrazba strategije opstanka, prijelaz od lova i sakupljanja na zemljoradnju koji se odigrao oko 6000. godine prije Krista. Druga, koju u nedostatku boljeg izraza nazivamo usponom najranijih elita, bila je preobrazba društva u trećem tisućljeću prije Krista, kada prvi put jasno vidimo moć pojedinaca izraženu materijalnom kulturom. Treća i posljednja epizoda, uključivanje Jadrana u svjetski sustav Sredozemlja i klasičnu sredozemnu civilizaciju, ujedno je označila završetak prapovijesti na tom prostoru.

Putovanja i povezanost s udaljenim krajevima odigrali su u sva tri slučaja iznimno značajnu ulogu. Pojedina mjesta stekla su u takvim okolnostima posebnu važnost zbog svojeg jedinstvenog zemljopisnog položaja. Palagruža, nesrazmjerno važna u odnosu na svoju fizičku veličinu, jedno je od najistaknutijih takvih mjesta. Prapovijest Jadrana ne može se ispričati bez spomena Palagruže, a prapovijest Palagruže ne može se razumjeti bez poznavanja prapovijesti Jadrana. Zbog strateškog smještaja u samom središtu Jadranskog mora, zbog tajnovitosti koju rađaju izdvojenost i daljina, zbog svojeg divljeg i veličanstvenog krajolika, Palagruža je doista posebno mjesto. Odraz te posebnosti je neočekivano obilje neobično kvalitetne arheološke građe koja potječe upravo iz triju spomenutih razdoblja obilježenih korjenitim promjenama.

O autoru:

Prof. dr. sc. Stašo Forenbaher je antropološki arheolog, zaposlen na Institutu za antropologiju u Zagrebu. Bavi se prapoviješću Sredozemlja, a naročito razdobljem prijelaza na zemljoradnju, kao i vremenom uzdizanja prvih društvenih elita na prostoru Jadrana. Osim iskopavanja mnogih špiljskih nalazišta, bio je sudionikom dugogodišnjih arheoloških istraživanja na otoku Palagruža. Autor je više knjiga o prapovijesti, od specijalističkih studija do popularno-znanstvenih monografija namijenjenih širokoj publici.

Izvor
AMZ PRESS

HAD – Znanstveni skup ‘Arheologija Požeške kotline i zapadne Slavonije’ u Požegi (PRESS)

Arheologija Požeške kotline i zapadne Slavonije
8. do 12. listopada 2018.

PRELIMINARNI PROGRAM

NALAZI SE OVDJE

Program

Znanstveni skup „Arheologija Požeške kotline i zapadne Slavonije“ organiziraju Hrvatsko arheološko društvo, Gradski muzej Požega i Centar za prapovijesna istraživanja. Tema skupa vezana je uz prostor koji je nastanjen još od kamenog doba, a tragovi prošlih vremena svjedoče o kontinuitetu naseljavanja.  Neka od arheoloških nalazišta ovog prostora, poznata su i u širim okvirima i čine nezaobilazan korpus nacionalne kulturne baštine. Stoga pozivamo kolege koji su istraživali na ovome prostoru da sudjeluju i doprinesu uspjehu skupa svojim prilozima.
Predavanja će se održati u prostorijama Gimanzije u Požegi  (Ulica Dr. Franje Tuđmana 4/A) od 8. do 12. listopada 2018.Smještaj za sudionike Skupa biti će u Vili Stanišić, Ulica Dr. Franje Tuđmana 10. Molim Vas da ispunite prijavu ili pošaljete nam ili sami napravite rezervaciju u hotelu. Napominjemo da su u Požegi kapaciteti ograničeni, stoga Vas molimo da požurite s prijavama.  (hrvatsko.arheolosko.drustvo@ zg.t-com.hr).

Kotizacija za sudjelovanje na skupu iznosi 200 kn. Predavači su, ukoliko redovito plaćaju članarinu Društvu, oslobođeni plaćanja kotizacije, dok za predavače koji nisu članovi Društva ona iznosi 200 kn. Kotizaciju je moguće platiti na žiro račun Društva (podaci na web stranicama Društva).

Veselimo se Vašem dolasku i do skorog viđenja u Zlatnoj dolini!

 Vila Stanišić, Ulica Dr. Franje Tuđmana 10.
Formular: PRIJAVA

Poseban nalaz

Ovom prilikom se osvrćrmo na jedan stari i dobro poznati posebni nalaz koji slavi posebnu obljetnicu. U Arheološkom muzeju u Zagrebu od 13. siječnja 2018. odvija se program pod nazivom Hrvatska u vrijeme kneza Branimira – 1130. obljetnica od godine uklesane uz ime kneza Branimira na oltarnu gredu iz Gornjeg Muća koji će trajati do 30. prosinca 2018. godine. Ovim programom obilježava se 1130 godina od godine 888. koja je uklesana uz ime kneza Branimira na ulomku oltarne pregrade pronađene u Gornjem Muću kraj Splita, dijelu nekadašnje crkve izgrađene u vrijeme kneza Branimira. Taj period često nazivamo “Branimirovom renesansom” jer u njemu izgradnja crkvi i klesarska aktivnost dosežu značajan procvat. U programu su predviđene tri izložbe, ciklus predavanja i radionice za sve uzraste na kojima predstavljamo zanimljivu ranosrednjovjekovnu povijest Hrvatske.
Više možete pronaći na mrežnim stranicama Arheološkog muzeja u Zagrebu. OVDJE

PREDSTAVLJANJE MONOGRAFIJE

 

Poštovani članovi!

PODSJEĆAMO NA UPLATU ČLANARINE ZA 2018. GODINU.
Uplatnice se NEĆE slati poštom!

Članarina iznosi: 100 kuna za umirovljenike i pripravnike, 200 kuna za redovite članove 250 kn za članove u inozemstvu Članarina se uplaćuje na račun Društva IBAN HR 3023600001101512624 (općom uplatnicom ili putem Internet bankarstva), uz napomenu da se pod poziv na broj upiše članski broj koji se nalazi na članskoj iskaznici Uplatnice se više neće slati poštom.

Prilikom zaprimljene uplate na Vašu kontakt adresu biti će poslana markica za 2017. godinu. Nakon uplate slobodno kontaktirajte tajnicu Društva kako bi ubrzali proces dostave markica. Ukoliko Vašu članarinu plaća Vaš muzej koji prema fiskalnoj odgovornosti treba račun kako bi platio članarinu molim kontaktirajte tajnicu Društva kako bi Vam računovodstvo HAD-a ispostavilo isti.

OBAVIJESTI IZ RADA DRUŠTVA

Izdanja Hrvatskog

arheološkog društva

Prilozi za iduća Izdanja Hrvatskog arheološkog društva « Okolica Kaštelanskog zaljeva u prošlosti» primalasu se do 1. travnja 2018.

Rukopis treba dostaviti isključivo na CD/DVD-u, ili pak poslati na e-mail Društva
(hrvatsko.arheolosko.drustvo@zg.t-com.hr).

POTPUNI TEKST S DETALJNIM UPUTAMA MOŽETE NAĆI OVDJE.

Ukoliko se još niste odazvali na ovu obavijest molimo obratite pažnju!
Prema novom zakonu o udrugama svaka udruga je dužna voditi popis svojih članova s podacima koji sadrži podatke o osobnom imenu (nazivu), osobnom identifikacijskom broju (OIB), datumu rođenja, datumu pristupanja udruzi, kategoriji članstva, ako su utvrđene statutom udruge te datumu prestanka članstva u udruzi, a može sadržavati i druge podatke. Koristimo ovu priliku da Vas zamolimo, ako već niste da nam što hitnije dostavite ove podatke na email društva. hrvatsko.arheolosko.drustvo@zg.t-com.hr

Obavijesti HAD-a upute autorima

Prilozi za idući broj Obavijesti HAD-a primala su se do 20. travnja 2018.

Rukopis treba dostaviti isključivo na CD/DVD-u, ili pak poslati na e-mail Društva
(hrvatsko.arheolosko.drustvo@zg.t-com.hr).

POTPUNI TEKST S DETALJNIM UPUTAMA MOŽETE NAĆI OVDJE.

Unutar rubrike pod nasovom POSEBAN NALAZ možete poslati uredništvu newsletter-a informaciju o nečem novom iz Vaših  istraživanja,  bilo da je riječ o izuzetno zanimljivom lokalitetu, pokretnom nalazu, podatku iz arhive ili  novim analizama. Kako je navedeno i kod uputa za Vaše obavijesti, tekst ne smije biti veći od 700 slovnih mjesta i mora biti popraćen fotografijom.  Poželjno bi bilo da  je lektoriran. U svakom newsletteru predstavit ćemo po jedan takav nalaz. Nalaz može biti i povezan uz muzejsku izložbu,  stalni postav ili objavu kao u oglednom primjeru, ali prihavćamo i informacije koje  nisu  predviđene za izlaganje ili objavu. Iskoristite Newsletter društva za diseminaciju vašeg rada i podijelite s nama vaše posebne nalaze.

UPUTE ZA NEWSLETTER

VAŠE OBAVIJESTI

Vrlo rado ćemo i Vaše obavijesti (o muzejskim izložbama, projektima, publikacijama, znanstvenim skupovima, te za rubriku Poseban nalaz) slati kroz naš newsletter koji će izlaziti više puta godišnje. Kako bi i Vaše obavijesti, koje Vam šaljemo ovim putem, bile što kvalitetnije molimo Vas da uredništvu olakšate posao te da tekst ne prelazi 700 slovnih mjesta, a za najave izložbi i znanstvenih skupova molimo vas da tekst oblikujte u kratke natuknice. Načelno, kao model možete koristiti prethodni broj Newslettera. Ukoliko su informacije o događanju koje najavljujete postavljene na mrežne stranice molimo Vas nam da nam dostavite i link na njih. Uvijek je ljepše ako je popraćeno fotografijom po Vašem izboru. Također ukoliko imate informaciju da netko od članova društva ne prima newsletter biti ćemo zahvalni ako ga proslijedite te sugerirajte članu da se može prijaviti na listu klikom na predviđeni link na dnu newslettera ili neka valjanu adresu pošalje na službeni mail Društva.
hrvatsko.arheolosko.drustvo@zg.t-com.hr

Arhiva zapisinika i izvještaja o radu

godišnja skupština i zapisnik sjednice Središnjeg odbora

Navedene zapisnike možete pročitati na stranici “zapisnici Središnjeg odbora” ili “zapisnici godišnjih skupština“. (na stranice možete otići i pritiskom na link)

Izvještaj o radu Društva možete naći ovdje.

Izvor
HAD PRESS

Helena Tomas ‘Prapovijesni Kikladi’ (osvrt Vendi Jukić Buča)

Školska knjiga, Zagreb, 2016.
Za izdavača: Ante Žužul
Urednik: Deniver Vukelić, prof.
Recenzenti: dr. sc. Marina Milićević Bradač, red. prof., dr. sc. Hrvoje Potrebica, izv. prof., dr. sc. Dražen Maršić, red. prof.
Grafička dizajnerica: Lovorka Sabljić
Izrada zemljovida: Tomislav Kaniški
Slikovni materijal: Detaljan popis slikovnog materijala nalazi se na str. 429 (Kazalo fotografija), Piktoteka Školske knjige
Jezik: hrvatski
Stranice:464
ISBN 978-953-0-30887-9

Galerija fotografija (autor VJB, uz odobrenje Autorice)

Publikacija ‘Prapovijesni Kikladi – Kulture ranoga brončanog doba na kikladskome otočju u Grčkoj’ objavljena je kao 15. knjiga Biblioteke Lucius izdavača Školske knjige, u formi sveučilišnog udžbenika. Prema riječima Autorice, prvi je od tri planirana udžbenika o egejskim brončanodobnim civilizacijama – egejskoj, minojskoj i mikenskoj.

Dr. sc. Helena Tomas, izv. prof., zaposlena je na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Predaje kolegije Osnove egejske arheologije, Egejska arheologija, Mikenska epigrafija – kolegije u okviru kurikuluma koji nisu direktno vezani uz hrvatsku arheologiju i arheološke kulture na području Hrvatske (kakvih nedostaje – primjerice o egipatskoj civilizaciji! koja je osnova za kronologiju i razvoj arheološke znanosti). Kolegiji profesorice Tomas kojima sam prisustvovala tijekom studija arheologije, bili su medju najzanimljivijim kolegijima moje generacije (ujedno prve generacije koja ih je slušala), što je bilo potvrđeno iznimnim interesom studenata i visokom uspjehom prolaznosti na ispitu. To je postignuto ne samo zanimljivom tematikom ‘misterioznog’ Linear B pisma i civilizacije koja ga je koncipirala, već i modernim pristupom profesorice Tomas uz PowerPoint prezentacije, isprintima popisa literature uz svako predavanje, prezentacijom živopisnih fotografija i tlocrta uz vizualne analize i opise te osobni stil, pristup i ugodnu komunikaciju sa studentima.

Uz navedene kolegije, dr.sc. Helena Tomas predaje i Grčki jezik za arheologe I te Grčki jezik za arheologe II.

U Predgovoru Autorica osobnim izričajem detaljno opisuje okolnosti nastanka knjige – navodi stipendije koje su joj omogućile putovanja Grčkom, obilaske lokaliteta i muzeja te zahvaljuje suradnicima i pojedincima koji su dali doprinos njezinom istraživanju i, u konačnici, nastanku knjige.

Slijedi Tablica usporedne kronologije Egipta, Kiklada, Krete i grčkog kopna.

U Uvodu se raspravlja o terminu ‘kikladska civilizacija’, odnosno promišlja o tome radi li se o civilizaciji ili skupu egejskih kultura. Poglavlje započinje prikazom razvoja egejske arheologije i glavnim odrednicama egejskih civilizacija i nastavlja analizom problematičnosti pojma ‘kikladska civilizacija’. Navodi se popis muzeja i privatnih zbirki s kikladskim umjetninama iz cijelog svijeta.

Slijedi poglavlje s etimološkim, mitološkim, zemljopisnim i klimatskim podacima.

Poglavlje ‘Povijest istraživanja’ prezentira srednjovjekovne i novovjekovne putopisce i istraživače te početke arheoloških iskopavanja, suvremena istraživanja i istraživače.

Kronologija je obrađena zasebnim poglavljem: općenite smjernice te podjela kikladskog brončanog doba.

Iduće poglavlje odnosi se na prirodne karakteristike Kiklada – ‘Prirodni resursi’, koji su bogati opsidijanom i metalima.

Slijede poglavlja o naseljavanju i prebivateljima Kiklada tijekom neolitika i brončanog doba uz opise kultura.

Naselja i nastambe, groblja i pogrebni običaji te nalazi (mramorne posude, keramika, mramorne figurine, metalurgija, oružje, nakit) prezentirani su u zasebnim poglavljima.

Posebno poglavlje posvećeno je plovidbi i prekomorskoj trgovini.

Nakon poglavlja ‘Društvena organizacija’, posljednje je poglavlje pod naslovom ‘Kraj kikladske civilizacije’ te Epilog s osobnim sjećanjima Autorice na boravak i dogadjaje na Lokaciji.

Prilažem citat kao ‘teaser’.

Tijekom dugogodišnjih priprema za ovu knjigu te putovanja po Kikladima, što sam spomenula u Predgovoru, upoznala sam veoma mnogo različitih ljudi, od osamljenih otočana i pastira do vodećih kikladskih arheologa i znanstvenika. Bilo je puno situacija i avantura koje bi valjalo zapisati kao ‘Behind the scenes’ uradak koji bi pratio ovu knjigu, mnogo slučajnosti, iznenađenja, ali i puno trenutaka u kojima bih se osjetila sretnom i ispunjenom što je, eto, obilaženje egejskih otoga dio mog posla. Takve bi trenutke pratila nevjerica da su mi dodjeljene stipendije da po cijelo ljeto putujem Grčkom.

Jedan mi se događaj posebno usjekao u pamćenje, a njim bih ovu knjigu htjela i završiti.’

Iz Epiloga

Na kraju Publikacije nalaze se ‘Transliteracija grčkog alfabeta’, Popis kratica, Kazalo fotografija, Kazalo pojmova, Bibliografija, Biješka o autorici te Sadržaj.

Svako poglavlje započinje citatom na hrvatskom jeziku i u originalu. Publikacija impresionira i tehničkom izvedbom. Tvrdo je ukoričena, tiskana na glossy papiru te opremljena brojnim ilustracijama, fotografijama i kartama.

Zahvaljujem dr. Rajki Makjanić na posudbi publikacije.

Vendi Jukić Buča

U Oxfordu, 5. 7. 2018.

AMN – Predstavljanje monografije FORUM NARONITANUM Emilia Marina i suradnika (PRESS)

Arheološki muzej Narona i Gradsko kulturno središte Metković imaju čast pozvati Vas na predstavljanje monografije FORUM NARONITANUM, autora Emilia Marina i suradnika, koje će se održati u srijedu, 18. srpnja 2018. s početkom u 21 sat u Gradskom kulturnom središtu u Metkoviću.

Monografiju će predstaviti:

akademik Emilio Marin, autor
Miroslava Topić, glavna urednica
Toni Glučina, ravnatelj Arheološkog muzeja Narona
dr. sc. Smiljan Gluščević, arheolog

Izvor

AMN PRESS