KNJIGA: GOSPA IZ VJEČNOG GRADA [osvrt Robert Jukić]

Kate Quinn
Lady of the Eternal City, 2015.
Prijevod Mladen Jurčić
Stranica 586
Znanje, 2019.

Pisanje povijesnih romana podrazumijeva temeljito i uporno istraživanje činjenica, a nakon istraživanja treba ih ukomponirati u privlačnu fikciju budućem čitatelju. U tome je uspješna američka spisateljica Kate Quinn. Glavni lik povijesnog romana ‘Gospa iz vječnog grada’ rimska je carica Sabina, supruga rimskog cara Hadrijana (latinski Publius Aelius Hadrianus 24. 01. 76. –10. 07. 138.), koji vladao od 117. do 138. godine nove ere. Hadrijan spada u pet ‘dobrih’ careva, dinastije Nerva – Antonina, koji su svoju vladavinu obilježili stabilnošću i učvršćivanjem granica države (Pax Romana). To su Nerva (96. – 98.), Trajan (98. – 117.), Hadrijan, Antonin Pio (138. – 161.) i Marko Aurelije (161. -180.), te uvijetno i Komod (180. – 192.) kao Aurelijev nasljednik.

Carica Sabina samo je naizgled glavni lik, jer uz nju i cara Hadrijana kroz roman ‘provlači’ se još nekoliko likova, a od kojih je bivši vojnik i Carev osobni čuvar Crveni Vercingetoriks, skraćeno Vix, koji u prvom licu govori o događajima. Uz Sabinu i Vercingetoriksa tu je još i Anija, djevojčica čije odrastanje pratimo kao i njezin utjecaj na neke bitne dogašaje koji će odrediti budućeg cara. A možda i najbitniji lik je Antinoj, Vercigetoriksov sin, ili točnije posinak, koji će postati Carev miljenik i ljubavnik. On mu postaje toliko bitan, da će u njegovu slavu diljem Rimskog carstva narediti izradu mnoštva kipova, a u Egiptu po njegovom imenu osnovati grad.

Roman započinje Hadrijanovim povratkom u Vječni grad, i njegovim obračunom s petoricom neistomišljenika. Jedan od njih izvući će živu glavu, dok će ostala četvorica nastradati, iako će Hadrijan tvrditi kako nije izdao naredbu za njihovim smaknućem, već su ga njegovi podređeni pogrešno shvatili. Čangrizav i nepredviljiv, opasan je najviše za svoje najbliže suradnike, Hadrijan želi ostati zabilježen u povijesti kao vladar koji je prenio slavu Rima u budućnost. Započet će neke od projekata koji su ga obilježili sve do danas, kao što je, primjerice, Hadrijanov zid u Velikoj Britaniji…

Kate Quinn dobro kombinira povijesne činjenice sa svojim viđenjem onoga što se moglo dogoditi. Na kraju knjige navedeno je koji su povijesni likovi, a koji plod njezine mašte. A u Povijesnoj bilješci daje zanimljive podatke o kontekstu događaja koji su se odigrali, kao i opservacije o likovima koji se pojavljuju u romanu. Hadrijan je bio zaslužan za ustoličenje budućih careva, od kojih je Antonin Pio (138. – 161.) slučajem postao car, i vladao 23 godine, dok je Marko Aurelije (161. – 180.) bio njegov ciljani nasljednik, ali u trenutku kada ga je odredio bio je premlad da zasjedne na prijestolje.

‘Gospa iz vječnog grada’ knjiga je koja vas može potaknuti na proučavanje povijesti, pa ako još pratite Mary Bierd i njezine opservacije o povijesti Rima, osvjedočit ćete se koliko je to zanimljiva materija te koliko se suvremena povijest malo razlikuje od antičke. Jer ljudska priroda nije se za dvije tisuće godina promijenila.

Robert Jukić, Oxford, 02.08.2019.

Popis rinskih careva – Wikipedija
Hadrijan – Wikipedija

Tekst je prenesen s portala www.film-mag.net

Izašla je prva knjiga o gumnima u Hrvatskoj! (piše Kristina Gwirtzman)

Primoštenska gumna u prošlosti i sadašnjosti prva je knjiga u Hrvatskoj koja obrađuje tematiku gumana. Nastala je u sklopu projekta „Na guvnu – baština kao pokretač razvoja“ kojeg je osmislila udruga Arx Novum, a financirala Općina Primošten. Bio je ovo prilično opsežan, iako vremenski relativno kratak projekt, koji je za cilj imao detaljno dokumentirati (fotografirati, izmjeriti, locirati,  pokušati datirati) primoštenska gumna i prikupiti što više informacija kroz razgovore i anketiranje starijeg lokalnog stanovništva koje se još uvijek sjeća tradicionalnog načina života i izvođenja poljoprivrednih radova prije uvođenja mehanizacije. Uz knjigu, u sklopu istog projekta, snimljeni su i kratki dokumentarni filmovi koji prikazuju rekonstrukciju tradicionalne primoštenske žetve, tijekom koje se ne koristi srp već se žito čupa s korijenom, te višenamjensku ulogu gumna u primoštenskom kraju. Vizualni materijali iz filmova korišteni su i u pojedinim poglavljima ove knjige (filmovi su dostupni na You Tube kanalu Udruge Arx Novum).

Knjiga „Primoštenska gumna u prošlosti i sadašnjosti“ na 136 stranica i kroz 13 poglavlja obrađuje razne teme vezane uz gumna, daje im arheološki i povijesni kontekst, prikazuje višenamjenski značaj gumana kroz prostor i vrijeme, opisuje njihove graditeljske značajke s obzirom na specifičan geografski prostor u kojem se nalaze, iznosi osobitosti i karakteristike primoštenskih gumana te običaje i tradicije vezanih uz njih, a kako bi se prikazala njihova forma i raznolikost. Najznačajnija primoštenska  gumna prezentirana su i u vidu kataloga koji se nalazi na kraju knjige. Kroz knjigu se može upratiti koliko su zapravo oblik i način gradnje gumana kroz tisućljeća i stoljeća ostali nepromijenjeni. Sva su poglavlja bogato popraćena fotografijama, ilustracijama, grafičkim prilozima i kartama. Knjigu je priredila i uredila Kristina Gwirtzman, a uz Gwirtzman autorice tekstova i suradnice na projektu bile su Linda Bednjanec i Katarina Mužar. Za kvalitetu i sadržajnost ove knjige ključna je bila i interdisciplinarnost te iznimno dobra suradnja s lokalnim stanovništvom jer relevantne literature na ovu temu još uvijek nema.

Ideju za projekt i knjigu potaklo je neočekivano arheološko otkriće gumna na dosad nepoznatom lokalitetu u blizini zaseoka Grlić. Ono, prema dosadašnjim pokazateljima, datira u antiku, a na njemu su arheologinje iz udruge Arx Novum ovo proljeće započele istraživanja. Potvrdi li se, daljnjim istraživanjima, antička hipoteza, bit će ovo najstarije poznato gumno u Hrvatskoj.

Općina Primošten, ponajprije poznata po svojoj obali i plažama, sada se može istaknuti te prezentirati i vrlo velikim brojem dobro očuvanih gumana u svome zaleđu, a vjerojatno i najstarijem gumnu u široj okolici. Gumna nisu samo vizualno atraktivan i vrijedan element tradicijske arhitekture, već i pokazatelj gospodarskih prilika prije pojave turizma. Naime, iznimno velik broj gumana ukazuje da su Primoštenci egzistencijalno puno više bili vezani za poljoprivredu i polja, nego za ribarstvo i more, što bi bilo za očekivati s obzirom na obalnu lokaciju Općine.

Na kraju, jedan od krajnjih ciljeva projekta poticanje je i ravnomjernijeg razvoja turizma kroz revitalizaciju, promociju te popularizaciju manje poznatih lokaliteta primoštenskog zaleđa u želji za boljim očuvanjem baštne te izvorne prostorne strukture sela.

Kristina Gwirtzman

Nagradna igra [Uredništvo]

Nagradna igra br. 7
Pravila

    • Trajanje: 21. 12. – 31.12.2019.
    • Nagrada: dvije knjižice ‘Elephantastic Adventure in Petra’ autorice Judith McKenzie

Prvi hrvatski arheološki portal Arheologija.hr u suradnji s open-access foto arhivom Manar al-Athar (Faculty of Classics, University of Oxford) organizira nagradnu igru.

    • Dvoje čitatelja koji kao komentar posta Nagradna igra #7 na Facebook stranici Arheologije >https://www.facebook.com/Arheologija/ napišu što znaju o Petri (Jordan), nagrađujemo po jednom knjižicom ‘Elephantastic Adventure in Petra’ autorice Judith McKenzie .
    • Nagrade će dobitnicima biti poslane poštom.
    • Imena dobitnika bit će objavljena na Facebooku i stranicama Portala, a bit će osobno kontaktirani da navedu adresu

Sudjelovanjem u Nagradnoj igri, prihvaćate pravila nagradne igre.

Puno uspjeha u sudjelovanju!

Uredništvo

U Oxfordu, 21. prosinca 2019.

‘Elephantastic Adventure in Petra’ autorice Judith McKenzie

Priču o dva slona koji traže svoje kljove u Petri inspirirao je pravi ‘mali princ’ Hashem, sin jordanske princeze HRH Dane Firas koji obožava slonove. Priča je objavljena u formi slikovnice. Autorica je dr. sc. Judith McKenzie, a dizajn i typeset izradila je Vendi Jukić Buča.

Fotografije Petrinih kulturnih i zemljopisnih znamenitosti (donacije projektu Manar al-Athar, http://www.manar-al-athar.ox.ac.uk/) ilustriraju avanturu dvoje slonova koji na svome putu, u potrazi za kljovama, sreću druge životinje i mitološka bića koja im pomažu u njihovoj misiji.

Knjižica je bila inspiracija za ArheoKalendar© i Čestitku 2019. godine

AMZ – Top 3 publikacije Arheološkog muzeja u Zagrebu na Interliberu 2019. (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu treći put zaredom izlagao je na međunarodnom sajmu knjiga Interliber. Dva kataloga pretpovijesnih izložbi i jedan priručnik i rječnik najprodavanije su publikacije Arheološkog muzeja u Zagrebu na Interliberu 2019. godine.

Najprodavanija publikacija na Interliberu 2019. bila je dvojezičan katalog, na hrvatskom i engleskom jeziku, istoimene izložbe održane 2017. godine u Arheološkom muzeju u Zagrebu, Japodi – zaboravljeni gorštaci.

Katalog daje sveobuhvatan pregled Japoda i najnovije spoznaje o toj tajanstvenoj populaciji kroz poglavlja: Geomorfologija i fenomen krša, Japodi, Pet gradova, Ovostrani ili cisalpinski gradovi, Onostrani ili transalpinski gradovi, Japodi kroz povijesne izvore, Japodske zajednice na području Pounja u sjeverozapadnoj Bosni, Pounje u zadnjim stoljećima prije Krista, Kompolje grob 47, Japodske perle iznutra i izvana, Život na gradini Veliki Vital, Arheologija prehrane i okoliša tijekom brončanog i željeznog doba u Lici, O neuobičajenim predmetima unutar japodske zbirke, Stigmatizacija, Ratovi s Rimljanima i konac neovisnosti, Čovjek koji je pokorio Japode, Pisani kamen, popis literature i kataloške jedinice.

Urednica kataloga Lidija Bakarić umirovljena je muzejska savjetnica Arheološkog muzeja u Zagrebu i voditeljica Japodske zbirke.

Na drugom mjestu po broju prodanih primjeraka bio je trojezičan katalog, na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku, izložbe održane 2004. i 2005. godine u Arheološkom muzeju u Zagrebu, Ratnici na razmeđu Istoka i Zapada: Starije željezno doba u kontinentalnoj Hrvatskoj.

Katalog donosi izvor podataka o starijem željeznom dobu kroz poglavlja: Grupa Dalj, Grupa Martijanec-Kaptol, Grupa Budinjak, Tragovi željeznog doba središnje Hrvatske u prostoru između definiranih kulturnih skupina, Kolapijani, Japodi, kataloške jedinice i popis literature.

Urednica kataloga Dubravka-Balen Letunić umirovljena je muzejska savjetnica i voditeljica Pretpovijesnog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu.

Na trećem mjestu najprodavanijih publikacija Arheološkog muzeja u Zagrebu bio je Numizmatički priručnik i rječnik.

Ovaj informativni i sveobuhvatni numizmatički pregled sistematiziran je kroz poglavlja: Uvodna riječ, Muzeološki postav numizmatike, Grčki novac, Novci stare Makedonije, Barbari, Razvoj kovanja novca u srednjem i novom vijeku, Kovanje novca u južnoslavenskim zemljama i u Turskoj, Numizmatički rječnik, Prilog numizmatičkoj terminologiji hrvatskoj i popis literature.

Urednik priručnika i rječnika dr. sc. Ivan Mirnik umirovljeni je muzejski savjetnik i voditelj Numizmatičkog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu.

Info:
AMZ PRESS

AMZ – Predstavljanje knjige i prikaz studije (PRESS)

PREDSTAVLJANJE KNJIGE I PRIKAZ STUDIJE

predstavljanje knjige
GUBITAK VRIJEDNOSTI ARHEOLOŠKOG ZAPISA: MOGUĆNOSTI I NAČINI PROCJENE
autorica: Filomena Sirovica

prikaz studije
UČINCI MEHANIČKOG STRESA NA ARHEOLOŠKE OSTATKE U UVJETIMA IN SITU
autorica: Tamara Leskovar

srijeda 27. studenoga 2019.
13 sati
Arheološki muzej u Zagrebu

Hrvatsko arheološko društvo i Slovensko arheološko društvo u suradnji s Arheološkim muzejom u Zagrebu imaju čast pozvati Vas na promociju knjige Gubitak vrijednosti arheološkog zapisa: mogućnosti i načini procjene i prikaz studije Učinci mehaničkog stresa na arheološke ostatke u uvjetima in situ koje će se održati u srijedu 27. studenoga 2019. s početkom u 13 sati u Arheološkom muzeju u Zagrebu.

Oba rada nastala su kao doktorske disertacije na Odsjeku za arheologiju Sveučilišta u Ljubljani i razmatraju iznimno važne izazove suvremenoj zaštiti arheološke baštine te svaka na svojem području predstavlja novum na široj međunarodnoj razini.

Knjiga Filomene Sirovice iz Arheološkog muzeja u Zagrebu usmjerena je na metodologiju izrade odnosno modeliranja procjene gubitka vrijednosti i drugih relevantnih arheoloških informacija kod oštećenog ili uništenog arheološkog zapisa. Metoda koju je razvila Filomena Sirovica ima potencijal postati jedan od značajnih instrumenata u praksi zaštite arheološke baštine.

Tamara Leskovar s Odsjeka za arheologiju Sveučilišta u Ljubljani predstavit će rezultate eksperimentalnih istraživanja stanja i promjena različitih vrsta artefakata i drugih arheoloških ostataka koji su bili izloženi mehaničkom stresu. Poznavanje učinaka mehaničkog stresa značajno doprinosi planiranju prikladne strategije zaštite arheološke baštine in situ.

Nakon predstavljanja slijedi diskusija koju će voditi prof. dr. sc. Predrag Novaković s Odsjeka za arheologiju Sveučilišta u Ljubljani.

Info:
AMZ PRESS

Dolenjski muzej – Predstavitev osmega zvezka serije CARNIOLA ARCHAEOLOGICA (PRESS)

Vabimo vas na predstavitev novega, osmega zvezka serije

CARNIOLA ARCHAEOLOGICA
Kapiteljska njiva
Način pokopa v starejši železni dobi

avtorja, arheologa dr. Boruta Križa,

ponedeljek, 18. 11. 2019, ob 9.30
Dolenjski muzej Novo mesto – Knežja dvorana

V knjigi avtor na 344 straneh predstavlja rezultate več kot tridesetletnega raziskovalnega dela na eni največjih prazgodovinskih nekropol v Evropi — na arheološkem najdišču Kapiteljska njiva v Novem mestu.
Publikacija v prvem delu prikaže aktualno vedenje z analiziranimi in novimi podatki o grobišču, ki je bilo v uporabi skozi vso starejšo železno dobo, od najstarejših pokopov, ki se navezujejo na žarnogrobiščno tradicijo, pa vse do zgodnjelatenskih grobov, ki nadaljujejo halštatskodobno izročilo. Analiza pokopa je prinesla dodatna vedenja in nova spoznanja, ki bistveno dopolnjujejo poznavanje pokopa v starejši železni dobi v jugovzhodni halštatski skupini in omogoča razumevanje te problematike tudi na drugih najdiščih, ki so bila raziskovana v 19. in v začetku 20. stoletja, podatki o pokopu pa so zelo skromni ali jih sploh ni. Drugi del prinaša vsebinske in numerične podatke o vseh starejšeželeznodobnih grobovih z njihovimi inventarji, opisi in opredelitvami. Publikacijo dopolnjuje še detaljni načrt celotnega starejšeželeznodobnega grobišča s prikazi usmeritve pokopa, spola pokojnika in časovne umestitve groba.

Info:
Dolenjski muzej – PRESS