Časopis – Informatica museologica 47 2016.

Muzejski dokumentacijski centar, Zagreb, 2017.
MDC
Za nakladnika: Višnja Zgaga
Urednica: Lada Dražin-Trbuljak
Prijevod sažetaka: Graham McMaster
Redakcijski odbor: Sanja Acalija, mr. sc. Goran Arčabić, Milvana Arko Pijevec, dr. sc. Darko Babić, Markita Franulić, Vlasta Gracin, Jasna Jakšić, mr. sc. Željka Jelavić, Mihaela Kulej, dr. sc. Ljiljana Kolešnik, Željka Kolveshi, dr. sc. Željka Miklošević, Višnja Zgaga, Lada Dražin-Trbuljak
Fotodokumentacija: MDC, Zagreb, Muzeji, Autori
Jezici: hrvatski, engleski
Stranica: 324
ISSN 0350-7165
Cijena: 120 kn
Galerija fotografija [foto: VJB]

Foto: VJB.

Tema broja: Muzej filma – film u muzeju

Popis članaka

Filmska baština i etika

Str. 6 – 13
dr. sc. Thomas Elsaesser
Filmska baština i etika prisvajanja: nađena snimka na razmeđu arhiva, muzeja i interneta

Iskustva europskih muzeja filma

Str. 14 – 24
Donata PESENTI CAMPAGNONI
Nacionalni muzej filma u Torinu

Str. 25 – 30
Alejandro BACHMANN
Film u muzeju, film i muzej, filmski muzej: Fragmenti o odnosima između medija i institucija

Str. 31 – 37
Michael TERWEY
Film u nacionalnome muzeju medija

Str. 38 – 43
Metka DARIŠ
Slovenska kinoteka – Filmski muzej

Muzejske i arhivske zbirke filmske građe i kinematografske opreme

Str. 44 – 49
mr. sc. Rhea IVANUŠ
Dokumentarna filmska građa 20. stoljeća u Hrvatskome povijesnome muzeju

Nataša MATUŠIĆ
Ratna priča na filmu
Str. 50 – 53
Krešimir BAŠIĆ
Zbirka kinematografske tehnike u Tehničkom muzeju ‘Nikola Tesla’

Str. 54 – 61
Krsitina NOSKOVIĆ
Zbirke popratnoga filmskoga gradiva u Odjelu Hrvatskog filmskog arhiva Hrvatskoga državnog arhiva

Kustoske prakse

Str. 62 – 64
Laila TOPIĆ
Medijska fasada Muzeja suvremene umjetnosti – mjesto susreta animiranog filma i medijske umjetnosti

Str. 65 – 69
Branka BENČIĆ
‘Kino umjetnika’
Suvremena umjetnost i film

Str. 70 – 75
Darko ŠIMIČIĆ
Tomislav Gotovac i film

Muzeološka funkcija i mjesto video/filma u muzeju. Prezentacija filmske/video građe

Str. 76 – 80
dr. sc. Zvjezdana ANTOŠ
Predstavljanje etnografskog filma na konferencijama, muzejskim izložbama i festivalima

Str. 81 – 85
dr. sc. Vladimir BOCEV
Etnološki dokumentarni film u Muzeju Makedonije

Tko se brine za film u muzejima, arhivima, knjižnicama

Str. 86 – 91
dr. sc. Mirko DUIĆ
dr. sc. Martina IVANOVIĆ DRAGIJA
Film u knjižnici: stručne kompetencije knjižničara za rad u filmskim zbirkama

Zaštita filmske/video baštine

Str. 92 – 95
Carmen LHOTKA
Oktavijan Miletić – od amaterskog filma preko DVD izdanja do budućih generacija

Izazov u susretu ‘analognog’ svijeta i nove digitalne paradigme

Str. 96 – 104
Barbara BORČIĆ
‘Postaja DIVA’: arhiviranje slika i vremena

Str. 105 – 110
Darko FRITZ
Audiovizualni arhivi: umjetničko samoarhiviranje

Str. 111 – 116
Dan OKI
Interakcija i samoarhiviranje kao umjetnička praksa

Stručna, znanstvena i umjetnička istraživanja

Str. 117 – 121
Sonja LEBOŠ
Filmski muzej u gradu, grad u filmskom muzeju

Str. 122 – 126
Tamara NIKOLIĆ ĐERIĆ
Senzorna etnografija i novi mediji u bilježenju nematerijalne kulture / alternativne prakse prijenosa znanja, iskustava i vizualno-antropoloških paradigmi u muzeološkom konekstu

Str. 127 – 131
dr. sc. Sandra UREM
Od Gavazzija i Štampara prema etnografskom filmu?

Str. 132 – 138
Maria FLORENCIA LUCHETTI
Audio-vizualni arhivi i znanstveno istraživanje na području drušvenih znanosti u Argentini

Str. 139 – 142
Nade GENEVSKA BRAČIĆ
Film kao muzejski predmet
Počeci makedonske kinematografije

Str. 143 – 148
Ivan RAMLJAK
Povijest kinoprikazivaštva na otoku Korčuli

Riječ je o…

Str. 149 – 164
Nina LIŠNIĆ
Muzej kao sredstvo integracije migranata i promoviranja kulturne različitosti

Iz muzejske teorije i prakse

Str. 165 – 170
Helena PUHARA
Lucija VUKOVIĆ
Od rimske kuće do biografskog muzeja Vlaha Bukovca

Str. 171 – 175
Luka ČORAK
Javna ustanova Aquatika – slatkovodni akvarij Karlovac i Gradski muzej Karlovac, mogućnosti i potencijali

Str. 176 – 177
Matija KALČIĆ
Zbirka Sabljarić

Str. 178 – 182
Helena KUŠENIĆ
Marija MESARIĆ
Donacija dr. Hrvoja Neimarevića Muzeju grada Koprivnice

Str. 183 – 187
Gabrijela BUTIGAN
Muzejska izložba kao mjesto ‘sukoba’ sjećanja

Str. 188 – 190
mr. sc. Sanda KOČEVAR
Kafotka – digitalni arhiv, virtualni mužej ili nešto treće

Str. 191 – 193
dr. sc. Vendi JUKIĆ BUČA
Razgovor s Borisom Mašićem, muzejskim savjetnikom u Muzeju grada Zagreba

Str. 194 – 196
dr. sc. Maja Šojat Bikić
Hipertekstualno hodočašće: muzeološki diskurs izložbe ‘Sveta mjesta starih Zagrepčana – hodočasnička odredišta Zagrepčana u 17. i 18. stoljeću’

Zaštita

Str. 197 – 200
Manjak restauratora?

Publikacija je opremljena ilustrativnim materijalom, arhivskim fotografijama i fotografijama.

Zahvaljujemo Muzejskom dokumentacijskom centru na ustupljenom primjerku.

Vendi Jukić Buča
Zagreb, 7. 9. 2017.

Katalog – Obitelj Hütterott (osvrt Vendi Jukić Buča)

Arheološki muzej Istre, Pula, 2017.
AMI
Za organizatora i izdavača: Darko Komšo
Urednik kataloga: Maja Čuka
Autor kataloga: Maja Čuka
Crteži: Goran Čvrljak
Prijevod: Elis Barbalich-Geromella, Neven Ferenčić
Fotografije: Goran Vranić
Jezici: hrvatski, engleski, talijanski
Stranica: 78
ISBN 978-953-8082-15-3
Galerija fotografija [foto: VJB]

Foto: VJB.

Katalog “Obitelj Hütterott  – Zaboravljene uspomene dalekih putovanja” prati istoimenu izložbu otvorenu 19.05. 2017. godine u Galeriji C8 Arheološkog muzeja Istre u Puli, autorice Maje Čuke. Izložbu je moguće pogledati do 19.10.2017. godine.

Izložbom i katalogom prezentirana je zbirka prapovijesnih artefakata koji se čuvaju u Arheološkom muzeju Istre u Puli.

Nakon Drugog svjetskog rata, u Pulu su dospjeli artefakti koji su činili dio privatne zbirke bogate tršćanske obitelji Hütterott, porijeklom iz Njemačke, koja je na prijelazu iz 19. u 20. st. živjela na otoku Sv. Andrija kraj Rovinja (Crveni otok), tada u njihovom vlasništvu. Riječ je o arheološkim i etnološkim artefaktima koje je obitelj Hütterott prikupljala i čuvala, ali nije poznato kada, gdje i s kojom svrhom ih je nabavila. Detaljna dokumentacija o zbirci nije sačuvana, ali veliki broj artefakata koji su bili u njihovu vlasništvu, nakon rata je otuđen i gubi im se trag.

Izložba i katalog Obitelj Hütterott  – Zaboravljene uspomene dalekih putovanja” kroz prezentaciju malobrojnih predmeta koji se čuvaju u Prapovijesnoj zbirci Arheološkog muzeja Istre donose priču o sjaju ali i tragičnom kraju ove bogate i ugledne obitelji industrijalaca, trgovaca i poduzetnika

Iz Predgovora, ravnatelj AMI-ja Darko Komšo

Katalogom je prezentirana povijest obitelji Hütterott a sadržaj zbirke prezentiran je preko poglavlja koja su nazvana prema interesima i afinitetima Obitelji: Ljubav prema moru, Ljubav prema arheologiji, Ljubav prema neobičnim predmetima.

Na kraju Publikacije nalazi se Zaključak, kataloški dio s informacijama o izlošcima (prevladavaju kamene alatke i keramičke posude) i njihovim fotografijama te popis literature.

Publikacija je opremljena fotografijama u boji, arhivskim crno-bijelim fotografijama i crtežima.

Zahvaljujem Arheološkom muzeju Istre u Puli na ustupljenom primjerku.

Vendi Jukić Buča

U Zagrebu, 7. 9. 2017.

 

Monografija – Poti samurajev (osvrt Vendi Jukić Buča)

Narodni muzej Slovenije, 2017.
Web
NMS
Tip: monografija
Izdavač: Narodni muzej Slovenije
Odgovorni urednik: Tomaž Lazar
Urednički odbor: Luka Culiberg, Tomaž Lazar, Gašper Oitzl, Franci Smrdel, Bojan Šibenik
Autori kataloških jedinica: Tomaž Lazar, Bojan Šibenik, Massimo Rossi, Mateja Kos, Barbara Trnovec, Dušan koman, Christoph Steidl Porenta
Autori vezanih tekstova: Tomaž Lazar, Dušan Koman, Barbara Trnovec
Prijevodi japanske poezije: Luka Culiberg
Japanska kaligrafija: Chikako Shigemori Bučar
Recenzenti: Marko Frelih, Chikako Shigemori Bučar
Autori kataloških fotografija: Tomaž Lauko, Bojan Šibenik, Peter Rombo, Tomaž Lazar, Bojan Salaj
Jezik: slovenski
Stranica: 380
Cijena: 35 EUR
ISBN 978-961-6981-15-6
Link na osvrt izložbe: http://www.arheologija.hr/?p=10738
Galerija fotografija [autor: VJB]

Foto: VJB.

Monografija ‘Poti samurajev – japonsko orožje in bojevniška kultura na Slovenskem’, grupe autora, publicirana je prilikom održavanja istoimene izložbe u Narodnom muzeju Slovenije – Metelkova. Izložba je otvorena 30. 5. i može se razgledati do 5.11. 2017. godine.

Autor koncepta izložbe, vođa projekta i glavni urednik prateće monografije je dr. Tomaž Lazar, djelatnik Odjela za povijest i primijenjene umjetnosti Narodnog muzeja Slovenije (zbirke vezane uz povijest do 18. stoljeća, konkretno oružje i ratnu opremu, naprave, mjerila, igračke, nakit, pečate i lapidarij).

Monografija predstavlja temeljni istraživački rad u Sloveniji, u kojem su prvi puta u cjelosti predstavljene povijesne poveznice između Japana i Slovenije.

Ko pomislimo na samuraje, se nam pred očmi zvrstijo podobe iz zgodovinskih knjig in filmov. Vidimo ih kot neustrašne vojščake, ki so si za poslanstvo izbrali večni boj z zlom. S katano v roki in ob brezkompromisnem upoštevanju svojega strogega etičnega zakonika so bili dolga stoletja strah vzbujajoči varuhi Japonske. Bojevniki, ki se niso bali smrti in jim je bila čast pomembnejša od življenja, so se v času miru posvečali tudi študiju, poeziji, kaligrafiji, matematiki in urejanju vrtov.

 

Kad pomislimo na samuraje, pred očima nam se pojave slike iz povijesnih knjiga i filmova. Vidimo ih kao neustrašive ratnike, koji su kao poslanstvo izabrali vječnu borbu sa zlom. S katanom u ruci i s beskompromisnim poštivanjem svojeg strogog etičkog kodeksa bili su tijekom dugih stoljeća zastrašujući zaštitnici Japana. Ratnici, koji se nisu bojali smrti i kojima je bila čast važnija od života, u razdoblju mira posvećivali su se studiju, poeziji, kaligrafiji, matematici i uređivanju vrtova.

mag. Barbara Ravnik, direktorica NMS-a

Prijevod: VJB.

Nakon Predgovora, koji potpisuje Tomaž Lazar, Monografija je podijeljena na dvije velike cjeline – Prispevki i Japonska kulturna dediščina v zbirkah Narodnega muzeja Slovenije.

Prispevki buhvaćaju teme koje se tiču Japana i japanske kulture u cjelini kroz povijesni aspekt ali i apsekt suvremene kulture temeljem koje je o Japanu i Japancima prezentiran određeni dojam, kao i poveznicu sa Slovenijom. Sadrže osam članaka: Slovensko odkrivanje Japonske (Tomaž Lazar), Bušido: pot pojevnikov ali romantično brezpotje? Samuraji in njihov kodeks (ki ga ni bilo) (Luka Culiberg), Japonski braniki mečev v zapuščini arhitekta Ivana Jagra (Dušan Koman), Japonske borilne veščine u Sloveniji (Peter Fistrovič), O filozofskih, religijskih in etičnih vidikov japonskega bojevništva in borilnih veščin (Tina Lorbek), Samuraji in njihovo izročilo v filmski umetnosti (Igor Kernel), Vojskovanje in vojaška tehnologija v dobi samurajev (Tomaž Lazar).

Druga cjelina (Japonska kulturna dediščina v zbirkah Narodnega muzeja Slovenije) obuhvaća članke, odnosno analizu arefakata japanske provenijencije koji se čuvaju u NMS-u, prema njihovoj vrsti i namjeni te postupak konzerviranja i restauracije najznačajnijih artefakata – oružja i ratne opreme: Orožje in bojna oprema (Tomaž Lzar), Keramika (Mateja Kos), Konserviranje in restavriranje japonskega orožja in bojne opreme iz zbirke Narodnega muzeja Slovenije (Igor Ravbar), Japonski lak – uruši (Nataša Nemeček), Preiskava barvnih plasti na japonskem oklepu N 35061 (Lea Lagan, Klara Retko, Polonca Ropret).

U Katalogu razstavljenih predmetov artefakti (izlošci) predstavljeni su detaljnim opisom i fotografijom. Na samom početku predstavljen je kronološki razvoj oblika i dimenzija pojedinih vrsta japanskih mačeva. Prije svake cjeline/zbirke (Meči, Oklepi, Japonska v Deželnem muzeju, Ivan Kuralt, Ivan Jagert, Ivan Maček, Zadnje življenje Samurajev) nalazi se kratki opis onoga što predstavlja/sadrži.

Na kraju Monografije nalazi se popis izvora i literature (Viri in literatura), slovar japanskih izraza (Slovarček japonskih izrazov) i registar imena (Register imen).

Kao i izložbenim postavom, Monografijom dominiraju tipične japanske boje – bijela, crvena i crna. Velikih je dimenzija i tvrdo ukoričena. Sadrži brojne slikovne priloge, fotografije, ilustracije i kaligrafske napise.

Zahvaljujem Narodnom muzeju Slovenije na ustupljenom primjerku.

Vendi Jukić Buča
Zagreb, 7. 9. 2017.

Uz članak Monografija – Poti samurajev (osvrt Vendi Jukić Buča) >http://www.arheologija.hr/?p=10974. Fotografije: Vendi Jukić Buča.

Posted by Arheologija on 7. rujna 2017

Monografija – Deblak s konca 2. stoletja pr. n. št. iz Ljubljanice na Vrhniki (osvrt Pavla Peterle Udovič)

Deblak s konca 2. stoletja pr. n. št. iz Ljubljanice na Vrhniki – Študija o ladjah in čolnih predrimskega in rimskega Navporta z orisom plovbe na Ljubljanskem barju med prazgodovino in novim vekom

Avtor/Autor: Andrej Gaspari
Vrsta: monografija
S prispevki/S prilozima Irene Šinkovec, Davida Badovinca, Ronalda Bockiusa, Katarine Čufar, Mateja Drakslerja, Katje Kavkler, Maksa Merele, Tatjane Tomazo-Ravnik in Tomaža Verbiča
Založnik/Izdavač: Znanstvena založba Filozofske fakultete in Muzej in galerije mesta Ljubljane, 2017
Zanj/Za: Branka Kalenić Ramšak (UL FF) in Blaž Peršin (MGML)
Jezikovni pregled /Jezični pregled: Katja Paladin (slovensko besedilo), Tine Verbič (angleško besedilo)
Prevod/Prijevod: Polona Maver
Prelom/Prijelom: Taja Dežman, Peter Bulovec (Zavod NaNovo)
Tisk/Tisak: Tisk Žnidarič d.o.o., Kranj
Jezik: slovenski, angleški/engleski
ISBN 978-961-237-929-2
Naklada: 300 izvodov
Cena/Cijena: 28 eur

Galerija fotografij/Galerija fotografija [autor VJB]

Foto: VJB.

Na Ljubljanskem barju s skupno površino 110 km2 je bilo odkritih okoli 60 deblakov, kar ga uvršča med območja z največjim številom dokumentiranih tovrstnih najdb v Evropi. Deblak iz reke Ljubljanice na Vrhniki je v začetku 90ih prejšnjega stoletja odkril potapljač, policist, Miro Potočnik. Sledilo je dokumentiranje deblaka v letu 2001. Ostanki deblaka so bili v letu 2015 dvignjeni iz struge in prepeljani v konservatorsko delavnico Restavratorskega centra Zavoda za varstvo kulturne dediščine Slovenije (ZVKDS RC). Tik ob krmi deblaka je bil izkopan tudi del stranice razbitine šivane ladje iz 2. stol. pr. n. št.

Knjiga je temeljna in analitična objava deblaka iz Ljubljanice na Vrhniki.V njej je predstavljena zgodovina raziskav deblaka, od njegovega odkritja, dokumentiranja, varovanja in končnega dviga iz struge Ljubljanice. Okoliščine raziskave razkriva opis metodologije ter poteka raziskave in dviga. Terenski razvid podaja natančen oris struge Ljubljanice, stratigrafijo najdišča pred in po odložitvi deblaka, z ostanki človeškega skeleta v sedimentu pod deblakom. Sledi podroben opis najdbe, s predstavitvijo oblike, velikosti in izdelave deblaka ter stopnje ohranjenosti, s poškodbami in popravili. Poseben odsek je namenjen tkanini, s katero je bila uporabljena kot tesnilo pri popravilih premca in razpok. Avtorji se lotijo tudi hidrostatičnih izračunov, s katerimi predstavljajo njegove lastnosti (teža, volumen tovornega prostora ipd.), nosilnost in plovne lastnosti. Poglavje se zaključuje s preliminarnim opisom vidnih delov razbitine šivane ladje in njene datacije.

Drugi del knjige obsega analiza, v kateri Gaspari primerja značilnosti vrhniškega deblaka in ga umešča v ladjedelniške tradicije poznoprazgodovinske in rimske Emone, obravnava plovbo po Ljubljanici ter njeno plovnost v mlajši železni dobi in rimskem obdobju.

Publikacija je opremljena z bogatim slikovnim gradivom (fotografijami in načrti deblaka ter drugih najdb, virtualnimi rekonstrukcijami, ortomozaiki, kartami ipd.). Knjigo zaključuje sklep in seznam literature.

Avtorju Andreju Gaspariju se zahvaljujemo za promocijski izvod knjige.

***

Na ukupnoj površini od 110km2 Ljubljanskog barja otkriveno je oko 60 lađa izrađenih od debla, što Ljubljansko barje svrstava među područja s najvećim brojem dokumentiranih nalaza te vrste u Europi. Lađu izrađenu od debla u rijeci Ljubljanici na Vrhniki počekom 90ih godina prošlog stoljeća otkrio je ronilac, policajac Miro Potočnik. Slijedilo je dokumentiranje nalaza 2001. godine. Ostaci lađe podignuti su 2015. godine iz kanala i odneseni u konzervatorsku radionicu Restauratorskog centra Zavoda za zaštitu kulturnog nasljeđa Slovenije (ZVKDS RC). Na poziciji u blizini područja na kojem se nalazila krma lađe iskopan je i dio stranice olupine šivane lađe iz 2. st. pr. n. e.

Knjiga je temeljna i analitička objava lađe izrađene od debla iz Ljubljanice na Vrhniki. U njoj je prezentirana povijest istraživanja ove lađe, od njezinog otkrića, dokumentiranja i čuvanja do konačnog podizanja iz kanala Ljubljanice. Okolosti istraživanja otkriva opis metodologije te tijek istraživanja i njezinog podizanja. Terenski pregled donosi detaljan opis kanala Ljubljanice, stratigrafiju nalazišta prije i nakon vađenja lađe, s ostacima ljudskog kostura u sedimentu ispod nje. Slijedi deteljan opis nalaza, s prezentacijom oblika, veličine i izrade lađe te stupnja očuvanosti, s oštećenjima i popravcima. Poseban odlomak namijenjen je tkanini, koja je služila kao brtvilo za popravak pramca i pukotine. Autori donose hidrostatične izračune s kojima prezentiraju njezine karakteristike (težina, volumen teretnog prostora i sl.), nosivost i karakteristike plovidbe. Poglavlje završava preliminarnim opisom vidljivih dijelova olupine šivane lađe i njezine datacije.

Drugi dio publikacije sadržava analizu u kojoj Gaspari uspoređuje karakteristike vrhničke lađe i postavlja ju u tradicije borodogradnje kasnoprapovijesne i rimske Emone, analizira plovidbu po Ljubljanici i njezinu plovidbenost u mlađem žljeznom dobu i rimskom razdoblju.

Publikacija je opremljena bogatim ilustrativnim materijalom (fotografije i nacrti lađe i drugih nalaza, virtualnim rekonstrukcijama, ortomozaicima, kartama itd.). Knjiga završava zaključkom i popisom literature.

Zahvaljujemo autoru Andreju Gaspariju na ustupljenom primjerku.

Pavla Peterle Udovič
Na Lavrici, 4. 9. 2017

Prijevod: VJB.

Katalog – ‘Glazba na škrinjici’ (osvrt Vendi Jukić Buča)

Arheološki muzej Istre, Pula, 2017.
AMI
Za nakladnika: Darko Komšo
Autor teksta: Darko Komšo
Uredništvo: Darko Komšo, Adriana Gri Štorga, Katarina Zenzerović
Prijevod: Elis Barbalich-Geromella, Neven Ferenčić
Fotografije: Goran Vranić
Jezici: hrvatski, engleski, talijanski
Stranica: 20
ISBN 978-953-8082-06-1
Galerija fotografija [foto: VJB]

Foto: VJB.

Katalog “Glazba na škrinjici – Prikazi glazbe i plesa na pulskoj koštanoj škrinjici iz 10. stoljeća” prati istoimenu izložbu postavljenu u razdoblju od 27. 1. do 5. 3. 2017. godine u Galeriji C8 Arheološkog muzeja Istre u Puli, autora Darka Komše.

Izložbom i katalogom prezentirana je koštana škrinjica iz 10. stoljeća, koja se čuva u Arheološkom muzeju Istre u Puli.

Glazba je umjetnost u kojoj je zvuk osmišljeno organiziran u vremenu i prostoru, a stara je, poput plesa, koliko i ljudski rod, o čemu postoje arheološka svjedočanstva. (…) Jedan od najljepših prikaza glazbe i plesa na području Hrvatske sačuvan je na pulskoj koštanoj škrinjici iz 10. stoljeća.

Iz Publikacije, Darko Komšo

Koštana šktinjica iz Arheološkog muzeja Istre u Puli pripada grupi od 40ak škrinjica izrađenih od kosti i bjelokosti u bizantskim radionicama u Kostantinopolu. Nazivaju se također ‘škrinjicama s rozetama’ prema okruglim cvjetnim ornamentima koji se nalaze na rubovima njihovih pravokutnih stranica. Ukrašene su reljefnim ornamentima, pojedinačnim mitološkim figurama te grupnim prikazima i mitološkim scenama.

Nije sigurno kada je pulska škrinjica dospijela na područje sjevernog Jadrana. Na stražnjoj se strani škrinjice, umjesto koštane pločice koja se nalazila u originalu, nalazi zabilježba iz 1846. godine o otkriću škrinjice 18. 1. 1592. godine pod oltarom crkve sv. Katarine, koji je nekoć stajao u crkvi sv. Jurja u Piranu. Njezina je unutrašnjost sadržavala relikvije nepoznatih svetaca. Isprva je bila pohranjena u Kunstustorisches Museumu u Beču, zatim je vraćena Italiji, ali ne u Piran već u Pulu, naknadno je prenijeta u Museo Civico u Trstu i u konačnici vraćena Arheološkom muzeju Istre u Puli.

Izvorno, škrinjica je bila pozlaćena, a prisutni su tragovi i različitih boja.

Publikacijom je škrinjica opisana – navedene su njezine dimenzije, metoda izrade ukrasa i njihova analiza. Ukratko su opisani i glazbeni instrumenti koji su prikazani na škrinjici (poprečna flauta, harfa, panova frula i cimbal).

Na kraju Publikacije nalazi se Katalog s informacijama o škrinjici i njezinom fotografijom te popis literature.

Publikacija je opremljena fotografijama u boji škrinjice u cjelosti i njezinih uvećanih detalja.

Zahvaljujem Arheološkom muzeju Istre u Puli na ustupljenom primjerku.

Vendi Jukić Buča

U Zagrebu, 4. 9. 2017.

 

Monografija – Spomenica 1958.-2008. (osvrt Vendi Jukić Buča)

Muzej Like Gospić, Gospić, 2008.
MLG
Za nakladnika: Vesna Bunčić
Uredništvo: Vesna Bunčić, Tatjana Kolak, Silvije Šojat
Glavna urednica: Tatjana Kolak
Fotografije: Fototeka Muzeja Like (Ivan Jelača, Tatjana Kolak, Mile Šimac, Silvije Šojat), Marko Čuljat, Ivan Oroslan, Ivan Čondić
Jezici: hrvatski
Stranica: 104
ISBN 978-953-7637-01-9
Galerija fotografija [foto: VJB]

Publikacija “Spomenica 1958.-2008.” predstavlja djelatnost Muzeja Like u Gospiću u razdoblju od osnivanja 1958. do 2008. godine. Objavljena je povodom obilježavanja pedesete obljetnice osnivanja Muzeja Like Gospić.

Ovaj značajni jubilej Muzej Like Gospić slavi s djelatnicima, suradnicima, korisnicima, prijateljima i građanima Gospića ispunjen saznanjem, ponosom i radošću na svoju kulturnu misiju za proteklih pedeset godina postojanja. Shodno toj obljetnici, Muzej je odlučio ući u opsežan izdavački projekt: izraditi monografiju o pedesetljetnom djelovanju Muzeja. (…) U težnji da se dobije što potpuniji i jasniji pregled ove aktivnosti u cjelini, i da se omogući lakše praćenje izlaganja o razvojnim tijekovima, o poteškoćama i transformacijama Muzeja, gradivo koje se izlaže moralo je biti stavljeno u šire okvire, odnosno dan je kronološki pregled zbivanja.

Ravnateljica MLG, Vesna Bunčić

Spomenicom je predstavljen Muzej i njegovi odjeli – Arheološki, Etnografski, Numizmatički, Kulturno-povijesni odjel sa zbirkom oružja i Galerijski odjel te Knjižnica. Predstavljenu su koncept i rad spomen-područja, Memorijalni centar “Nikola Tesla” u Smiljanu. Rodno mjesto Nikole Tesle, Smiljan, nalazi se šest kilometara od Gospića. Očuvana je kuća u kojoj je Nikola Tesla rođen i živio do preseljenja u Gospić, a uređene su i dodatne građevine u kojima se prezentira njegov rad i demonstrira rad (i iskrenje) Teslinog transformatora (preko replike ispitne stanice iz Colorado Springsa koja je bila deset puta veća). Posebnim poglavljem opisana je marketinška djelatnost Memorijalnog centra. U okviru Spomenice nalazi se popis djelatnika MLG do 2008. godine te nekoliko arhivskih članaka – interview s tadašnjom ravnateljicom, Biserkom Velić, kratka biografija Ivana Jelače (1934.-2002.), djelatnika Muzeja i vodiča u Muzeju Nikole Tesle Smiljan, članak o Muzeju te In memoriam Ive Jurčića.

Sadržaj

Riječ urednice
Riječ gradonačelnika
Predgovor
Pedeset godina Muzeja Like Gospić (Vesna Bunčić)
Arheološki odjel (Tatjana Kolak)
Etnografski odjel (Tatjana Kolak)
Numizmatička zbirka (Silvije Šojat)
Kulturno-povijesni odjel (Vesna Bunčić)
Zbirka pokućstva (Silvije Šojat)
Galerijski odjel (Vesna Bunčić)
Muzejska knjižnica (Tatjana Kolak)
Spomen-područje Nikole Tesle u Smiljanu (Vesna Bunčić)
Memorijalni centar “Nikola Tesla” (Mile Čorak)
Marketing Memorijalnog centra “Nikola Tesla” (Nikolina Asić)
Popis djelatnika Muzeja Like Gospić (Dragica Pejnović)
Iz Personalnog arhiva MDC-a: Biserka Velić (Jozefina Dautbegović)
Ivan Jelača (1934.-2002.) (Grga Rupčić)
Muzej Like – čuvar naše historijske, kulturne i revolucionarne baštine (Ivan Jurčić)
In memoriam (Petar Duić)

Zahvaljujem Muzeju Like Gospić na ustupljenom primjerku.

Vendi Jukić Buča
Biograd na moru, 10. 8. 2017.