Fraktura predstavlja: August

Roman kojim je John Williams, autor kultnog ‘Stonera’, osvojio najznačajniju američku književnu nagradu National Book Award priča je o životu utemeljitelja Rimskoga Carstva Gaja Oktavijana, povijesti znanog kao August. Ravan klasicima ‘Ja, Klaudije’ Roberta Gravesa i ‘Hadrijanovim memoarima’ Marguerite Yourcenar, Williamsov ‘August’ nije samo iznimno mudari dramatičan portret čovjeka koji od boležljiva mladića postaje tridesettrogodišnji gospodar svijeta, ili ostarjeli vladar koji se zbog Rima odriče onoga što mu je najmilije – on je i zadivljujuća freska u kojoj Williams oživljava jedan od najuzbudljivijih djelića svjetske povijesti: razdoblje od smrti Julija Cezara do posljednjih Augustovih dana, sa svim njegovim ratovima i razdorima, najistaknutijim protagonistima, državnicima, umjetnicima i ratnicima.

Služeći se epistolarnom formom, u kojoj se svi glasovi – veličanstveno – na kraju sklapaju oko glavnoga lika, August je konačna pobjeda pisca koji je napokon prepoznat kao velikan američke književnosti.

“Najbolji povijesni roman američke književnosti.”
-The Washington Post

“Iznimno vješto i suptilno John Williams ne samo da oživljava drevni Rim i osnivača njegova carstva već nam i pokazuje kako taj strani i daleki svijet može osvijetliti naše živote danas.”
– New Statesman

“Roman nevjerojatna raspona i zadivljujuće minucioznosti koji ni u jednome trenutku ne žrtvuje jedno na račun drugoga.”
– Financial Times

“Williams je stvorio neodoljivo, psihološki uvjerljivo književno djelo – dosljedan, vrsno napisan portret.”
– The New York Times

“Iznimno vješto i suptilno John Williams ne samo da oživljava drevni Rim i osnivača njegova carstva već nam i pokazuje kako taj strani i daleki svijet može osvijetliti naše živote danas.”
– New Statesman

“Roman nevjerojatna raspona i zadivljujuće minucioznosti koji ni u jednome trenutku ne žrtvuje jedno na račun drugoga.”
– Financial Times

“Williams je stvorio neodoljivo, psihološki uvjerljivo književno djelo – dosljedan, vrsno napisan portret.”
– The New York Times

Informacije o knjizi:

John Williams
August

Jezik izvornika: engleski
Prijevod: Patricija Horvat
Broj stranica: 384
Datum izdanja: listopad 2017.
ISBN: 978-953266901-5
Naslov izvornika: Augustus
Visina: 204 mm
Težina: 475 g

Pročitaj poglavlje

Info:
Fraktura PRESS

Profil knjiga predstavlja: Kirka

U kući Helija, boga Sunca i najmoćnijega Titana, rađa se kći Kirka, neobično dijete: ni moćna poput oca ni opako zamamna poput majke. Potraživši društvo u svijetu smrtnika, otkriva da ipak ima moć: moć čarobnjaštva koja prijeti i samim bogovima. Osjećajući se ugroženima, protjeruju je na napušten otok na kojemu ona usavršava okultno umijeće, pripitomljava divlje zvijeri i s vremenom susreće mnoge od najslavnijih mitoloških likova, među kojima, naravno, i Odiseja. No Kirka nehotice navlači na sebe gnjev i ljudi i bogova, a kako bi zaštitila ono što najviše voli, mora skupiti svu snagu i jednom za svagda odlučiti želi li pripadati društvu bogova među kojima je rođena ili smrtnika koje je zavoljela.

Nezaboravno uvjerljivi likovi, zadivljujući jezik i neodoljiva napetost čine Kirku pripovjedačkim čudom, očaravajućom pričom o obiteljskom suparništvu, dvorskim spletkama, ljubavi i gubitku, koja ujedno slavi nesalomljivu žensku snagu u svijetu kojim vladaju muškarci.

Iz kritika:

Trijumf!
The Times

Ova odvažna, subverzivna verzija priče o mitskoj božici uspijeva istodobno biti epska i intimna i preobraziti najozloglašeniji ženski lik iz Odiseje u vjerodostojnu junakinju.
The New York Times

Mislite da roman zasnovan na grčkoj mitologiji nije za vas? Čekajte samo. Miller ispreda čaroliju polako, no što dalje budete odmicali, bit ćete sve zadivljeniji… Antičke priče i likovi preoblikovani su zahvaljujući činjenici da suvremene žene napokon mogu progovoriti o sestrinstvu i seksizmu, silovanju i srdžbi i, na najtankoćutniji mogući način, o majčinstvu.
People

Jedna je od najčudesnijih osobina ovog romana to što znamo – i to već tisućama godina – kako će koji događaj završiti, a Miller je ipak toliko maštovito preinačila poznatu nam priču da uspijeva pobuditi duboke osjećaje i djelovati neočekivano.
The Washington Post

Ispreplećući Homerov ep s drugim izvorima Miller je satkala klasičnu priču o ženskoj emancipaciji. Naslikala je beskompromisan portret superjunakinje koja uči baratati božanskom moći i polako spoznaje što znači biti smrtan.
Publishers Weekly

Madeline Miller rođena je u Bostonu, a odrasla u New Yorku i Philadelphiji. Pohađala je Sveučilište Brown, gdje je stekla naziv magistrice klasične filologije i književnosti. Tijekom zadnjih petnaest godina predaje i podučava latinski, grčki i Shakespearea. Njezin prvi roman ‘Ahilejeva pjesma’ osvojio je nagradu Orange 2012. i bio je na ljestvici najprodavanijih knjiga New York Timesa. Preveden je na dvadeset pet jezika. Njezini eseji objavljeni su u mnogim tiskovinama i drugim medijima uključujući The Guardian, Wall Street Journal, Lapham’s Quarterly i NPR.org. Živi nedaleko od Philadelphije u Pennsylvaniji u Sjedinjenim Američkim Državama.

Informacije o knjizi:

Madeline Miller
Kirka

Naslov originala: Circe
Godina originalnog izdanja: 2018.
Prijevod: Patricija Horvat
Broj stranica: 358
Uvez: Meki uvez
Nakladnik: Profil
Godina izdanja: 2019.
ISBN: 978-953-313-712-4
Cijena knjige: 129,00 kn

[izvor informacije Profil knjiga]

Konstrukcije, Zlatko Kopljar | Predstavljanje knjige u Uraniji | 27.05.2020. u 19h, online/live stream (PRESS)

Ovim putem Vas, u srijedu 27. svibnja u 19 sati, pozivam na online/live stream predstavljanje knjige multimedijskog umjetnika Zlatka Kopljara, “Konstrukcije”.

Predstavljanje knjige održat će se u online formatu gdje će o knjizi govoriti i predstaviti ju autori tekstova: povjesničarka umjetnosti dr.sc. Sanja Cvetnić, redovita profesorica na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, slobodni kustos i kritičar Ory Dessau, umjetnica i kritičarka Kate Christina Mayne.

Uz autore tekstova, o knjizi će govorit i povjesničarka umjetnosti dr.sc. Ivana Mance, viša znanstvena suradnica pri Institutu za povijest umjetnosti, Žarko Paić, filozof, politolog i docent na Studiju modnog dizajna na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu te Zlatko Kopljar, multimedijski umjetnik.

Link za online live stream bit će dostupan u 19 sati, 27. svibnja, na zidu Urania.hr (https://www.facebook.com/uraniahr/) i platforme Rplus (https://www.facebook.com/rplus.video/).

Vaši komentari i pitanja tijekom live streama više su nego dobrodošli, potrudit ćemo ih se što više prenijeti gostima u Q&A dijelu predstavljanja, po završetku predstavljanja knjige.

—–
Tekstovi su dostupni za čitanje na niže navedenim linkovima:

Info:
Urania PRESS

KNJIGA: GOSPA IZ VJEČNOG GRADA [osvrt Robert Jukić]

Kate Quinn
Lady of the Eternal City, 2015.
Prijevod Mladen Jurčić
Stranica 586
Znanje, 2019.

Pisanje povijesnih romana podrazumijeva temeljito i uporno istraživanje činjenica, a nakon istraživanja treba ih ukomponirati u privlačnu fikciju budućem čitatelju. U tome je uspješna američka spisateljica Kate Quinn. Glavni lik povijesnog romana ‘Gospa iz vječnog grada’ rimska je carica Sabina, supruga rimskog cara Hadrijana (latinski Publius Aelius Hadrianus 24. 01. 76. –10. 07. 138.), koji vladao od 117. do 138. godine nove ere. Hadrijan spada u pet ‘dobrih’ careva, dinastije Nerva – Antonina, koji su svoju vladavinu obilježili stabilnošću i učvršćivanjem granica države (Pax Romana). To su Nerva (96. – 98.), Trajan (98. – 117.), Hadrijan, Antonin Pio (138. – 161.) i Marko Aurelije (161. -180.), te uvijetno i Komod (180. – 192.) kao Aurelijev nasljednik.

Carica Sabina samo je naizgled glavni lik, jer uz nju i cara Hadrijana kroz roman ‘provlači’ se još nekoliko likova, a od kojih je bivši vojnik i Carev osobni čuvar Crveni Vercingetoriks, skraćeno Vix, koji u prvom licu govori o događajima. Uz Sabinu i Vercingetoriksa tu je još i Anija, djevojčica čije odrastanje pratimo kao i njezin utjecaj na neke bitne dogašaje koji će odrediti budućeg cara. A možda i najbitniji lik je Antinoj, Vercigetoriksov sin, ili točnije posinak, koji će postati Carev miljenik i ljubavnik. On mu postaje toliko bitan, da će u njegovu slavu diljem Rimskog carstva narediti izradu mnoštva kipova, a u Egiptu po njegovom imenu osnovati grad.

Roman započinje Hadrijanovim povratkom u Vječni grad, i njegovim obračunom s petoricom neistomišljenika. Jedan od njih izvući će živu glavu, dok će ostala četvorica nastradati, iako će Hadrijan tvrditi kako nije izdao naredbu za njihovim smaknućem, već su ga njegovi podređeni pogrešno shvatili. Čangrizav i nepredviljiv, opasan je najviše za svoje najbliže suradnike, Hadrijan želi ostati zabilježen u povijesti kao vladar koji je prenio slavu Rima u budućnost. Započet će neke od projekata koji su ga obilježili sve do danas, kao što je, primjerice, Hadrijanov zid u Velikoj Britaniji…

Kate Quinn dobro kombinira povijesne činjenice sa svojim viđenjem onoga što se moglo dogoditi. Na kraju knjige navedeno je koji su povijesni likovi, a koji plod njezine mašte. A u Povijesnoj bilješci daje zanimljive podatke o kontekstu događaja koji su se odigrali, kao i opservacije o likovima koji se pojavljuju u romanu. Hadrijan je bio zaslužan za ustoličenje budućih careva, od kojih je Antonin Pio (138. – 161.) slučajem postao car, i vladao 23 godine, dok je Marko Aurelije (161. – 180.) bio njegov ciljani nasljednik, ali u trenutku kada ga je odredio bio je premlad da zasjedne na prijestolje.

‘Gospa iz vječnog grada’ knjiga je koja vas može potaknuti na proučavanje povijesti, pa ako još pratite Mary Bierd i njezine opservacije o povijesti Rima, osvjedočit ćete se koliko je to zanimljiva materija te koliko se suvremena povijest malo razlikuje od antičke. Jer ljudska priroda nije se za dvije tisuće godina promijenila.

Robert Jukić, Oxford, 02.08.2019.

Popis rinskih careva – Wikipedija
Hadrijan – Wikipedija

Tekst je prenesen s portala www.film-mag.net

Izašla je prva knjiga o gumnima u Hrvatskoj! (piše Kristina Gwirtzman)

Primoštenska gumna u prošlosti i sadašnjosti prva je knjiga u Hrvatskoj koja obrađuje tematiku gumana. Nastala je u sklopu projekta „Na guvnu – baština kao pokretač razvoja“ kojeg je osmislila udruga Arx Novum, a financirala Općina Primošten. Bio je ovo prilično opsežan, iako vremenski relativno kratak projekt, koji je za cilj imao detaljno dokumentirati (fotografirati, izmjeriti, locirati,  pokušati datirati) primoštenska gumna i prikupiti što više informacija kroz razgovore i anketiranje starijeg lokalnog stanovništva koje se još uvijek sjeća tradicionalnog načina života i izvođenja poljoprivrednih radova prije uvođenja mehanizacije. Uz knjigu, u sklopu istog projekta, snimljeni su i kratki dokumentarni filmovi koji prikazuju rekonstrukciju tradicionalne primoštenske žetve, tijekom koje se ne koristi srp već se žito čupa s korijenom, te višenamjensku ulogu gumna u primoštenskom kraju. Vizualni materijali iz filmova korišteni su i u pojedinim poglavljima ove knjige (filmovi su dostupni na You Tube kanalu Udruge Arx Novum).

Knjiga „Primoštenska gumna u prošlosti i sadašnjosti“ na 136 stranica i kroz 13 poglavlja obrađuje razne teme vezane uz gumna, daje im arheološki i povijesni kontekst, prikazuje višenamjenski značaj gumana kroz prostor i vrijeme, opisuje njihove graditeljske značajke s obzirom na specifičan geografski prostor u kojem se nalaze, iznosi osobitosti i karakteristike primoštenskih gumana te običaje i tradicije vezanih uz njih, a kako bi se prikazala njihova forma i raznolikost. Najznačajnija primoštenska  gumna prezentirana su i u vidu kataloga koji se nalazi na kraju knjige. Kroz knjigu se može upratiti koliko su zapravo oblik i način gradnje gumana kroz tisućljeća i stoljeća ostali nepromijenjeni. Sva su poglavlja bogato popraćena fotografijama, ilustracijama, grafičkim prilozima i kartama. Knjigu je priredila i uredila Kristina Gwirtzman, a uz Gwirtzman autorice tekstova i suradnice na projektu bile su Linda Bednjanec i Katarina Mužar. Za kvalitetu i sadržajnost ove knjige ključna je bila i interdisciplinarnost te iznimno dobra suradnja s lokalnim stanovništvom jer relevantne literature na ovu temu još uvijek nema.

Ideju za projekt i knjigu potaklo je neočekivano arheološko otkriće gumna na dosad nepoznatom lokalitetu u blizini zaseoka Grlić. Ono, prema dosadašnjim pokazateljima, datira u antiku, a na njemu su arheologinje iz udruge Arx Novum ovo proljeće započele istraživanja. Potvrdi li se, daljnjim istraživanjima, antička hipoteza, bit će ovo najstarije poznato gumno u Hrvatskoj.

Općina Primošten, ponajprije poznata po svojoj obali i plažama, sada se može istaknuti te prezentirati i vrlo velikim brojem dobro očuvanih gumana u svome zaleđu, a vjerojatno i najstarijem gumnu u široj okolici. Gumna nisu samo vizualno atraktivan i vrijedan element tradicijske arhitekture, već i pokazatelj gospodarskih prilika prije pojave turizma. Naime, iznimno velik broj gumana ukazuje da su Primoštenci egzistencijalno puno više bili vezani za poljoprivredu i polja, nego za ribarstvo i more, što bi bilo za očekivati s obzirom na obalnu lokaciju Općine.

Na kraju, jedan od krajnjih ciljeva projekta poticanje je i ravnomjernijeg razvoja turizma kroz revitalizaciju, promociju te popularizaciju manje poznatih lokaliteta primoštenskog zaleđa u želji za boljim očuvanjem baštne te izvorne prostorne strukture sela.

Kristina Gwirtzman

Nagradna igra [Uredništvo]

Nagradna igra br. 7
Pravila

    • Trajanje: 21. 12. – 31.12.2019.
    • Nagrada: dvije knjižice ‘Elephantastic Adventure in Petra’ autorice Judith McKenzie

Prvi hrvatski arheološki portal Arheologija.hr u suradnji s open-access foto arhivom Manar al-Athar (Faculty of Classics, University of Oxford) organizira nagradnu igru.

    • Dvoje čitatelja koji kao komentar posta Nagradna igra #7 na Facebook stranici Arheologije >https://www.facebook.com/Arheologija/ napišu što znaju o Petri (Jordan), nagrađujemo po jednom knjižicom ‘Elephantastic Adventure in Petra’ autorice Judith McKenzie .
    • Nagrade će dobitnicima biti poslane poštom.
    • Imena dobitnika bit će objavljena na Facebooku i stranicama Portala, a bit će osobno kontaktirani da navedu adresu

Sudjelovanjem u Nagradnoj igri, prihvaćate pravila nagradne igre.

Puno uspjeha u sudjelovanju!

Uredništvo

U Oxfordu, 21. prosinca 2019.

‘Elephantastic Adventure in Petra’ autorice Judith McKenzie

Priču o dva slona koji traže svoje kljove u Petri inspirirao je pravi ‘mali princ’ Hashem, sin jordanske princeze HRH Dane Firas koji obožava slonove. Priča je objavljena u formi slikovnice. Autorica je dr. sc. Judith McKenzie, a dizajn i typeset izradila je Vendi Jukić Buča.

Fotografije Petrinih kulturnih i zemljopisnih znamenitosti (donacije projektu Manar al-Athar, http://www.manar-al-athar.ox.ac.uk/) ilustriraju avanturu dvoje slonova koji na svome putu, u potrazi za kljovama, sreću druge životinje i mitološka bića koja im pomažu u njihovoj misiji.

Knjižica je bila inspiracija za ArheoKalendar© i Čestitku 2019. godine