Izašla je prva knjiga o gumnima u Hrvatskoj! (piše Kristina Gwirtzman)

Primoštenska gumna u prošlosti i sadašnjosti prva je knjiga u Hrvatskoj koja obrađuje tematiku gumana. Nastala je u sklopu projekta „Na guvnu – baština kao pokretač razvoja“ kojeg je osmislila udruga Arx Novum, a financirala Općina Primošten. Bio je ovo prilično opsežan, iako vremenski relativno kratak projekt, koji je za cilj imao detaljno dokumentirati (fotografirati, izmjeriti, locirati,  pokušati datirati) primoštenska gumna i prikupiti što više informacija kroz razgovore i anketiranje starijeg lokalnog stanovništva koje se još uvijek sjeća tradicionalnog načina života i izvođenja poljoprivrednih radova prije uvođenja mehanizacije. Uz knjigu, u sklopu istog projekta, snimljeni su i kratki dokumentarni filmovi koji prikazuju rekonstrukciju tradicionalne primoštenske žetve, tijekom koje se ne koristi srp već se žito čupa s korijenom, te višenamjensku ulogu gumna u primoštenskom kraju. Vizualni materijali iz filmova korišteni su i u pojedinim poglavljima ove knjige (filmovi su dostupni na You Tube kanalu Udruge Arx Novum).

Knjiga „Primoštenska gumna u prošlosti i sadašnjosti“ na 136 stranica i kroz 13 poglavlja obrađuje razne teme vezane uz gumna, daje im arheološki i povijesni kontekst, prikazuje višenamjenski značaj gumana kroz prostor i vrijeme, opisuje njihove graditeljske značajke s obzirom na specifičan geografski prostor u kojem se nalaze, iznosi osobitosti i karakteristike primoštenskih gumana te običaje i tradicije vezanih uz njih, a kako bi se prikazala njihova forma i raznolikost. Najznačajnija primoštenska  gumna prezentirana su i u vidu kataloga koji se nalazi na kraju knjige. Kroz knjigu se može upratiti koliko su zapravo oblik i način gradnje gumana kroz tisućljeća i stoljeća ostali nepromijenjeni. Sva su poglavlja bogato popraćena fotografijama, ilustracijama, grafičkim prilozima i kartama. Knjigu je priredila i uredila Kristina Gwirtzman, a uz Gwirtzman autorice tekstova i suradnice na projektu bile su Linda Bednjanec i Katarina Mužar. Za kvalitetu i sadržajnost ove knjige ključna je bila i interdisciplinarnost te iznimno dobra suradnja s lokalnim stanovništvom jer relevantne literature na ovu temu još uvijek nema.

Ideju za projekt i knjigu potaklo je neočekivano arheološko otkriće gumna na dosad nepoznatom lokalitetu u blizini zaseoka Grlić. Ono, prema dosadašnjim pokazateljima, datira u antiku, a na njemu su arheologinje iz udruge Arx Novum ovo proljeće započele istraživanja. Potvrdi li se, daljnjim istraživanjima, antička hipoteza, bit će ovo najstarije poznato gumno u Hrvatskoj.

Općina Primošten, ponajprije poznata po svojoj obali i plažama, sada se može istaknuti te prezentirati i vrlo velikim brojem dobro očuvanih gumana u svome zaleđu, a vjerojatno i najstarijem gumnu u široj okolici. Gumna nisu samo vizualno atraktivan i vrijedan element tradicijske arhitekture, već i pokazatelj gospodarskih prilika prije pojave turizma. Naime, iznimno velik broj gumana ukazuje da su Primoštenci egzistencijalno puno više bili vezani za poljoprivredu i polja, nego za ribarstvo i more, što bi bilo za očekivati s obzirom na obalnu lokaciju Općine.

Na kraju, jedan od krajnjih ciljeva projekta poticanje je i ravnomjernijeg razvoja turizma kroz revitalizaciju, promociju te popularizaciju manje poznatih lokaliteta primoštenskog zaleđa u želji za boljim očuvanjem baštne te izvorne prostorne strukture sela.

Kristina Gwirtzman

ArheoKalendar© 2020.

Arheologija.hr

Projekt: ArheoKalendar© 2020.

Kom al-Ahmer i Kom Wasit arheološki projekt

U suradnji s projektom arheološkog istraživanja egipatskih nalazišta Kom al-Ahmer i Kom Wasit (u organizaciji Dipartimento dei Beni culturali: archeologia, storia dell’arte, del cinema e della musica; Università di Padova; Centro archaeologico italo-egiziano), kreirali smo ArheoKaledar u formi kataloga.

Fotografije artefakata pronađenih na nalazištima Kom al-Ahmer i Kom Wasit ilustriraju njihovu raznovrsnost. Lokaliteti se nalaze na području Delte, pozicionirani između Aleksandrije i Rosette.

Facebook projekta: https://www.facebook.com/komahmer/

ArheoKalendar© objavljujemo na engleskom jeziku.

Sve fotografije su autorske | Sva prava rezervirana

Tekst: Urška Furlan.

Oblikovanje: Vendi Jukić Buča

Kalendar je izrađen u verziji formata A4 panorama

Kalendar

Čestitka 2020. u znaku je ArheoKalendara©.

Oxford, 25. 12. 2018.

Glavni i odgovorni urednik

Vendi Jukić Buča

0. Naslovnica
1. Siječanj
2. Veljača
2. Ožujak
4. Travanj
5. Svibanj
6. Lipanj
7. Srpanj
8. Kolovoz
9. Rujan
10. Listopad
11. Studeni
12. Prosinac

Čestitka 2020.

Čestitka i ArheoKalendar© 2020. izrađeni su u suradnji s projektom Kom al-Ahmer i Kom Wasit.

ArheoKalendar© 2020 predstavit će izbor artefaktata s egipatskih nalazišta Kom al-Ahmer i Kom Wasit (https://www.facebook.com/komahmer/).

Logo projekta Kom al-Ahmer i Kom Wasit izradila je Vendi Jukić Buča.

U Oxfordu, 23. 12. 2018.
Uredništvo

Nagradna igra [Uredništvo]

Nagradna igra br. 7
Pravila

    • Trajanje: 21. 12. – 31.12.2019.
    • Nagrada: dvije knjižice ‘Elephantastic Adventure in Petra’ autorice Judith McKenzie

Prvi hrvatski arheološki portal Arheologija.hr u suradnji s open-access foto arhivom Manar al-Athar (Faculty of Classics, University of Oxford) organizira nagradnu igru.

    • Dvoje čitatelja koji kao komentar posta Nagradna igra #7 na Facebook stranici Arheologije >https://www.facebook.com/Arheologija/ napišu što znaju o Petri (Jordan), nagrađujemo po jednom knjižicom ‘Elephantastic Adventure in Petra’ autorice Judith McKenzie .
    • Nagrade će dobitnicima biti poslane poštom.
    • Imena dobitnika bit će objavljena na Facebooku i stranicama Portala, a bit će osobno kontaktirani da navedu adresu

Sudjelovanjem u Nagradnoj igri, prihvaćate pravila nagradne igre.

Puno uspjeha u sudjelovanju!

Uredništvo

U Oxfordu, 21. prosinca 2019.

‘Elephantastic Adventure in Petra’ autorice Judith McKenzie

Priču o dva slona koji traže svoje kljove u Petri inspirirao je pravi ‘mali princ’ Hashem, sin jordanske princeze HRH Dane Firas koji obožava slonove. Priča je objavljena u formi slikovnice. Autorica je dr. sc. Judith McKenzie, a dizajn i typeset izradila je Vendi Jukić Buča.

Fotografije Petrinih kulturnih i zemljopisnih znamenitosti (donacije projektu Manar al-Athar, http://www.manar-al-athar.ox.ac.uk/) ilustriraju avanturu dvoje slonova koji na svome putu, u potrazi za kljovama, sreću druge životinje i mitološka bića koja im pomažu u njihovoj misiji.

Knjižica je bila inspiracija za ArheoKalendar© i Čestitku 2019. godine

ANIMIRANI FILM ‘1202.’ [osvrt Iva Brčić]

Nakon godinu dana produkcija animiranog filma “1202.” redatelja Tomislava Gregla približava se kraju. Montaža i grafička obrada privedena je kraju, a upravo se dovršava originalna glazba. Monumentalnu glazbenu kulisu filma podario je maestro Darko Hajsek, inače dobitnik Zlatne Arene za glazbu u filmu “Snivaj, zlato moje”.

“1202.” je ekranizacija istoimenog romana autora Frane Herende o križarskoj opsadi Zadra dotične godine. Roman je dotiskivan nekoliko puta, preveden je na engleski jezik, a po njemu je snimljen i radio roman. U Gradskoj knjižnici Zadar u srpnju je bila održana i izložba filmske glinene scenografije akademskog kipara Ante Strinića, uz književni predložak i trailer filma.

1202. ; Fotografiju ustupila IB

Ovo je umjetnički animirani film u trajanju od osam minuta, koji će se predstavljati na međunarodnim festivalima. Priča je oživljena tradicionalnim tehnikama – reljefnim pozadinama od gline i animiranim crtežima na papiru. Kompjuter je korišten samo u postprodukciji da bi se postigao željeni izgled oživljenih duhova prošlosti.

Redatelj filma Tomislav Gregl bavi se filmskim stvaralaštvom u svojstvu snimatelja i redatelja od 1987. godine. Snimio je velik broj umjetničkih kratkometražnih filmova i sudjelovao u stvaranju sva tri hrvatska dugometražna animirana filma. Njegov “Malformance-Performance” iz 2007. nagrađen je na Danima hrvatske animacije 2007. i Montpellieru 2008., a “Zulejku” iz 2013. francuska distribucijska kuća Gonella Productions otkupila je za svjetsku distribuciju.

Scenaristica “1202.” je Maja Gregl, dizajner likova i animator Dario Kukić, skladatelj Darko Hajsek, umjetnički direktor Tihoni Brčić, glinenu scenografiju kreirao je Ante Strinić, a dizajneri zvuka su Bojan Kondres i Žana Lončarić. Renomiranoj producentskoj kući Maxima film d.o.o., ovo je tek prvi, nadamo se u nizu budućih animiranih filmova. Film je sufinanciran sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra i grada Zadra.

Iva Brčić

Tekst je preuzet s portala Film-mag.net

ANIMIRANI FILM ‘1202.’ [osvrt Iva Brčić], >http://film-mag.net/wp/?p=40653. Fotografije ustupila IB

Objavljuje F.I.L.M.Subota, 26. listopada 2019.

KONGRES TURISTIČKIH NOVINARA NA RODOSU [piše Tomislav Radić]

Na Kongresu Svjetske organizacije turističkih novinara i pisaca (FIJET) koji je održan od 20. do 25. listopada  u Grčkoj na otoku Rodosu sudjelovalo je 170 predstavnika 22 zemlje među kojima i 22 iz Hrvatske. Hrvati u toj organizaciji zauzimaju značajna mjesta. Potpredsjednica te organizacije je Tina Eterović Čubrilo, glavna tajnica Marijana Rebić a službenu stranicu uređuje predsjednica Zbora turističkih novinara Hrvatskog novinarskog društva  Karin Mimica. Predsjednik FIJET-a je Tunižanin Tijani Hadad.

Na kongresu je obilježena  65. godišnjica FIJET-a. Tema kongresa bila je kako uz pomoć državnog turizma promicati određenu zemlju  u turističkom , ekološkom, gospodarskom i na druge načine. Bilo je govora i o novim projektima među kojima je i o osnivanju FIJET Sveučilišta za turističko novinarstvo. To Sveučilište trebalo bi zamjeniti dosadašnju Akademiju za mlade novinare.

FIJET, Rodos, Tijani Hadad – .Fotografiju ustupio Tomislav Radić

Kongres je održan u gradu Rodosu na otoku Rodosu u Akti Deluxe Spa resortu koji ima najveći kongresni centar u Jugoistočnoj Europi, desetak restorana i bazena s brojnim animacijama i lijepo uređene plaže. Hrana i piće se poslužuje i danju i noću, 24 sata a s obzirom da je to ultra- all- inclusive i sve što je u hladnjaku u sobi uračunato je u cijenu.    .

Rodos je  udaljen 18 km od Turske u pravcu jugozapada. Rodos je najveći otok u otočkoj skupini Dodekanez u istočnom dijelu na Egejskom moru. Na otoku živi više od100 000 stanovnika, od toga oko 50 000  u gradu Rodosu.

Rodos (Ρόδος) je poznat  od antičkih vremena po jednom od sedam svjetskih čuda starog vijeka po Kolosu s Rodosa. Citadela Rodos jedna je od najbolje očuvanih srednjovjekovnih utvrda  i 1988 godine uvrštena je na UNESCO-ov popis Svjetske baštine . Akropola grada Rodosa je 3 km od središta grada sa Apolonovim hramom, stadionom i kazalištem.

Palača velikog magistra Vitezova s Rodosa je izgrađena u 14. stoljeću kao sjedište reda Ivanovaca. Na Rodosu je pronađena i bizantska luka sa srednjovjekovnim brodovima.

Na otoku je i Lindos (Λίνδος) turističko mjesto sa također arheloškim nalazištima. Danas je otok Rodos jedno od najpopularnijih turističkih odredišta na svijetu sa  brojnim arheološkim nalazištima, sa 108 hotela, brojnim plažama, čistim morem i s dobrim vinima i hranom..

Sljedeći kongres FIJET-a održat će se od 7. do 14. lipnja 2020. u Egiptu u Kairu, u Hurghadi i na Nilu.

Tekst: Tomislav Radić
snimke: Zvonko Bilić
snimke: Voljen Grbac

KONGRES TURISTIČKIH NOVINARA NA RODOSU [osvrt Tomislav Radić], >http://www.arheologija.hr/?p=12709. Foto Zvonko Bilić i Voljen Grbac

Objavljuje ArheologijaSrijeda, 30. listopada 2019.