Časopis – Informatica museologica 47 2016.

Muzejski dokumentacijski centar, Zagreb, 2017.
MDC
Za nakladnika: Višnja Zgaga
Urednica: Lada Dražin-Trbuljak
Prijevod sažetaka: Graham McMaster
Redakcijski odbor: Sanja Acalija, mr. sc. Goran Arčabić, Milvana Arko Pijevec, dr. sc. Darko Babić, Markita Franulić, Vlasta Gracin, Jasna Jakšić, mr. sc. Željka Jelavić, Mihaela Kulej, dr. sc. Ljiljana Kolešnik, Željka Kolveshi, dr. sc. Željka Miklošević, Višnja Zgaga, Lada Dražin-Trbuljak
Fotodokumentacija: MDC, Zagreb, Muzeji, Autori
Jezici: hrvatski, engleski
Stranica: 324
ISSN 0350-7165
Cijena: 120 kn
Galerija fotografija [foto: VJB]

Foto: VJB.

Tema broja: Muzej filma – film u muzeju

Popis članaka

Filmska baština i etika

Str. 6 – 13
dr. sc. Thomas Elsaesser
Filmska baština i etika prisvajanja: nađena snimka na razmeđu arhiva, muzeja i interneta

Iskustva europskih muzeja filma

Str. 14 – 24
Donata PESENTI CAMPAGNONI
Nacionalni muzej filma u Torinu

Str. 25 – 30
Alejandro BACHMANN
Film u muzeju, film i muzej, filmski muzej: Fragmenti o odnosima između medija i institucija

Str. 31 – 37
Michael TERWEY
Film u nacionalnome muzeju medija

Str. 38 – 43
Metka DARIŠ
Slovenska kinoteka – Filmski muzej

Muzejske i arhivske zbirke filmske građe i kinematografske opreme

Str. 44 – 49
mr. sc. Rhea IVANUŠ
Dokumentarna filmska građa 20. stoljeća u Hrvatskome povijesnome muzeju

Nataša MATUŠIĆ
Ratna priča na filmu
Str. 50 – 53
Krešimir BAŠIĆ
Zbirka kinematografske tehnike u Tehničkom muzeju ‘Nikola Tesla’

Str. 54 – 61
Krsitina NOSKOVIĆ
Zbirke popratnoga filmskoga gradiva u Odjelu Hrvatskog filmskog arhiva Hrvatskoga državnog arhiva

Kustoske prakse

Str. 62 – 64
Laila TOPIĆ
Medijska fasada Muzeja suvremene umjetnosti – mjesto susreta animiranog filma i medijske umjetnosti

Str. 65 – 69
Branka BENČIĆ
‘Kino umjetnika’
Suvremena umjetnost i film

Str. 70 – 75
Darko ŠIMIČIĆ
Tomislav Gotovac i film

Muzeološka funkcija i mjesto video/filma u muzeju. Prezentacija filmske/video građe

Str. 76 – 80
dr. sc. Zvjezdana ANTOŠ
Predstavljanje etnografskog filma na konferencijama, muzejskim izložbama i festivalima

Str. 81 – 85
dr. sc. Vladimir BOCEV
Etnološki dokumentarni film u Muzeju Makedonije

Tko se brine za film u muzejima, arhivima, knjižnicama

Str. 86 – 91
dr. sc. Mirko DUIĆ
dr. sc. Martina IVANOVIĆ DRAGIJA
Film u knjižnici: stručne kompetencije knjižničara za rad u filmskim zbirkama

Zaštita filmske/video baštine

Str. 92 – 95
Carmen LHOTKA
Oktavijan Miletić – od amaterskog filma preko DVD izdanja do budućih generacija

Izazov u susretu ‘analognog’ svijeta i nove digitalne paradigme

Str. 96 – 104
Barbara BORČIĆ
‘Postaja DIVA’: arhiviranje slika i vremena

Str. 105 – 110
Darko FRITZ
Audiovizualni arhivi: umjetničko samoarhiviranje

Str. 111 – 116
Dan OKI
Interakcija i samoarhiviranje kao umjetnička praksa

Stručna, znanstvena i umjetnička istraživanja

Str. 117 – 121
Sonja LEBOŠ
Filmski muzej u gradu, grad u filmskom muzeju

Str. 122 – 126
Tamara NIKOLIĆ ĐERIĆ
Senzorna etnografija i novi mediji u bilježenju nematerijalne kulture / alternativne prakse prijenosa znanja, iskustava i vizualno-antropoloških paradigmi u muzeološkom konekstu

Str. 127 – 131
dr. sc. Sandra UREM
Od Gavazzija i Štampara prema etnografskom filmu?

Str. 132 – 138
Maria FLORENCIA LUCHETTI
Audio-vizualni arhivi i znanstveno istraživanje na području drušvenih znanosti u Argentini

Str. 139 – 142
Nade GENEVSKA BRAČIĆ
Film kao muzejski predmet
Počeci makedonske kinematografije

Str. 143 – 148
Ivan RAMLJAK
Povijest kinoprikazivaštva na otoku Korčuli

Riječ je o…

Str. 149 – 164
Nina LIŠNIĆ
Muzej kao sredstvo integracije migranata i promoviranja kulturne različitosti

Iz muzejske teorije i prakse

Str. 165 – 170
Helena PUHARA
Lucija VUKOVIĆ
Od rimske kuće do biografskog muzeja Vlaha Bukovca

Str. 171 – 175
Luka ČORAK
Javna ustanova Aquatika – slatkovodni akvarij Karlovac i Gradski muzej Karlovac, mogućnosti i potencijali

Str. 176 – 177
Matija KALČIĆ
Zbirka Sabljarić

Str. 178 – 182
Helena KUŠENIĆ
Marija MESARIĆ
Donacija dr. Hrvoja Neimarevića Muzeju grada Koprivnice

Str. 183 – 187
Gabrijela BUTIGAN
Muzejska izložba kao mjesto ‘sukoba’ sjećanja

Str. 188 – 190
mr. sc. Sanda KOČEVAR
Kafotka – digitalni arhiv, virtualni mužej ili nešto treće

Str. 191 – 193
dr. sc. Vendi JUKIĆ BUČA
Razgovor s Borisom Mašićem, muzejskim savjetnikom u Muzeju grada Zagreba

Str. 194 – 196
dr. sc. Maja Šojat Bikić
Hipertekstualno hodočašće: muzeološki diskurs izložbe ‘Sveta mjesta starih Zagrepčana – hodočasnička odredišta Zagrepčana u 17. i 18. stoljeću’

Zaštita

Str. 197 – 200
Manjak restauratora?

Publikacija je opremljena ilustrativnim materijalom, arhivskim fotografijama i fotografijama.

Zahvaljujemo Muzejskom dokumentacijskom centru na ustupljenom primjerku.

Vendi Jukić Buča
Zagreb, 7. 9. 2017.

Katalog – Obitelj Hütterott (osvrt Vendi Jukić Buča)

Arheološki muzej Istre, Pula, 2017.
AMI
Za organizatora i izdavača: Darko Komšo
Urednik kataloga: Maja Čuka
Autor kataloga: Maja Čuka
Crteži: Goran Čvrljak
Prijevod: Elis Barbalich-Geromella, Neven Ferenčić
Fotografije: Goran Vranić
Jezici: hrvatski, engleski, talijanski
Stranica: 78
ISBN 978-953-8082-15-3
Galerija fotografija [foto: VJB]

Foto: VJB.

Katalog “Obitelj Hütterott  – Zaboravljene uspomene dalekih putovanja” prati istoimenu izložbu otvorenu 19.05. 2017. godine u Galeriji C8 Arheološkog muzeja Istre u Puli, autorice Maje Čuke. Izložbu je moguće pogledati do 19.10.2017. godine.

Izložbom i katalogom prezentirana je zbirka prapovijesnih artefakata koji se čuvaju u Arheološkom muzeju Istre u Puli.

Nakon Drugog svjetskog rata, u Pulu su dospjeli artefakti koji su činili dio privatne zbirke bogate tršćanske obitelji Hütterott, porijeklom iz Njemačke, koja je na prijelazu iz 19. u 20. st. živjela na otoku Sv. Andrija kraj Rovinja (Crveni otok), tada u njihovom vlasništvu. Riječ je o arheološkim i etnološkim artefaktima koje je obitelj Hütterott prikupljala i čuvala, ali nije poznato kada, gdje i s kojom svrhom ih je nabavila. Detaljna dokumentacija o zbirci nije sačuvana, ali veliki broj artefakata koji su bili u njihovu vlasništvu, nakon rata je otuđen i gubi im se trag.

Izložba i katalog Obitelj Hütterott  – Zaboravljene uspomene dalekih putovanja” kroz prezentaciju malobrojnih predmeta koji se čuvaju u Prapovijesnoj zbirci Arheološkog muzeja Istre donose priču o sjaju ali i tragičnom kraju ove bogate i ugledne obitelji industrijalaca, trgovaca i poduzetnika

Iz Predgovora, ravnatelj AMI-ja Darko Komšo

Katalogom je prezentirana povijest obitelji Hütterott a sadržaj zbirke prezentiran je preko poglavlja koja su nazvana prema interesima i afinitetima Obitelji: Ljubav prema moru, Ljubav prema arheologiji, Ljubav prema neobičnim predmetima.

Na kraju Publikacije nalazi se Zaključak, kataloški dio s informacijama o izlošcima (prevladavaju kamene alatke i keramičke posude) i njihovim fotografijama te popis literature.

Publikacija je opremljena fotografijama u boji, arhivskim crno-bijelim fotografijama i crtežima.

Zahvaljujem Arheološkom muzeju Istre u Puli na ustupljenom primjerku.

Vendi Jukić Buča

U Zagrebu, 7. 9. 2017.

 

Monografija – Poti samurajev (osvrt Vendi Jukić Buča)

Narodni muzej Slovenije, 2017.
Web
NMS
Tip: monografija
Izdavač: Narodni muzej Slovenije
Odgovorni urednik: Tomaž Lazar
Urednički odbor: Luka Culiberg, Tomaž Lazar, Gašper Oitzl, Franci Smrdel, Bojan Šibenik
Autori kataloških jedinica: Tomaž Lazar, Bojan Šibenik, Massimo Rossi, Mateja Kos, Barbara Trnovec, Dušan koman, Christoph Steidl Porenta
Autori vezanih tekstova: Tomaž Lazar, Dušan Koman, Barbara Trnovec
Prijevodi japanske poezije: Luka Culiberg
Japanska kaligrafija: Chikako Shigemori Bučar
Recenzenti: Marko Frelih, Chikako Shigemori Bučar
Autori kataloških fotografija: Tomaž Lauko, Bojan Šibenik, Peter Rombo, Tomaž Lazar, Bojan Salaj
Jezik: slovenski
Stranica: 380
Cijena: 35 EUR
ISBN 978-961-6981-15-6
Link na osvrt izložbe: http://www.arheologija.hr/?p=10738
Galerija fotografija [autor: VJB]

Foto: VJB.

Monografija ‘Poti samurajev – japonsko orožje in bojevniška kultura na Slovenskem’, grupe autora, publicirana je prilikom održavanja istoimene izložbe u Narodnom muzeju Slovenije – Metelkova. Izložba je otvorena 30. 5. i može se razgledati do 5.11. 2017. godine.

Autor koncepta izložbe, vođa projekta i glavni urednik prateće monografije je dr. Tomaž Lazar, djelatnik Odjela za povijest i primijenjene umjetnosti Narodnog muzeja Slovenije (zbirke vezane uz povijest do 18. stoljeća, konkretno oružje i ratnu opremu, naprave, mjerila, igračke, nakit, pečate i lapidarij).

Monografija predstavlja temeljni istraživački rad u Sloveniji, u kojem su prvi puta u cjelosti predstavljene povijesne poveznice između Japana i Slovenije.

Ko pomislimo na samuraje, se nam pred očmi zvrstijo podobe iz zgodovinskih knjig in filmov. Vidimo ih kot neustrašne vojščake, ki so si za poslanstvo izbrali večni boj z zlom. S katano v roki in ob brezkompromisnem upoštevanju svojega strogega etičnega zakonika so bili dolga stoletja strah vzbujajoči varuhi Japonske. Bojevniki, ki se niso bali smrti in jim je bila čast pomembnejša od življenja, so se v času miru posvečali tudi študiju, poeziji, kaligrafiji, matematiki in urejanju vrtov.

 

Kad pomislimo na samuraje, pred očima nam se pojave slike iz povijesnih knjiga i filmova. Vidimo ih kao neustrašive ratnike, koji su kao poslanstvo izabrali vječnu borbu sa zlom. S katanom u ruci i s beskompromisnim poštivanjem svojeg strogog etičkog kodeksa bili su tijekom dugih stoljeća zastrašujući zaštitnici Japana. Ratnici, koji se nisu bojali smrti i kojima je bila čast važnija od života, u razdoblju mira posvećivali su se studiju, poeziji, kaligrafiji, matematici i uređivanju vrtova.

mag. Barbara Ravnik, direktorica NMS-a

Prijevod: VJB.

Nakon Predgovora, koji potpisuje Tomaž Lazar, Monografija je podijeljena na dvije velike cjeline – Prispevki i Japonska kulturna dediščina v zbirkah Narodnega muzeja Slovenije.

Prispevki buhvaćaju teme koje se tiču Japana i japanske kulture u cjelini kroz povijesni aspekt ali i apsekt suvremene kulture temeljem koje je o Japanu i Japancima prezentiran određeni dojam, kao i poveznicu sa Slovenijom. Sadrže osam članaka: Slovensko odkrivanje Japonske (Tomaž Lazar), Bušido: pot pojevnikov ali romantično brezpotje? Samuraji in njihov kodeks (ki ga ni bilo) (Luka Culiberg), Japonski braniki mečev v zapuščini arhitekta Ivana Jagra (Dušan Koman), Japonske borilne veščine u Sloveniji (Peter Fistrovič), O filozofskih, religijskih in etičnih vidikov japonskega bojevništva in borilnih veščin (Tina Lorbek), Samuraji in njihovo izročilo v filmski umetnosti (Igor Kernel), Vojskovanje in vojaška tehnologija v dobi samurajev (Tomaž Lazar).

Druga cjelina (Japonska kulturna dediščina v zbirkah Narodnega muzeja Slovenije) obuhvaća članke, odnosno analizu arefakata japanske provenijencije koji se čuvaju u NMS-u, prema njihovoj vrsti i namjeni te postupak konzerviranja i restauracije najznačajnijih artefakata – oružja i ratne opreme: Orožje in bojna oprema (Tomaž Lzar), Keramika (Mateja Kos), Konserviranje in restavriranje japonskega orožja in bojne opreme iz zbirke Narodnega muzeja Slovenije (Igor Ravbar), Japonski lak – uruši (Nataša Nemeček), Preiskava barvnih plasti na japonskem oklepu N 35061 (Lea Lagan, Klara Retko, Polonca Ropret).

U Katalogu razstavljenih predmetov artefakti (izlošci) predstavljeni su detaljnim opisom i fotografijom. Na samom početku predstavljen je kronološki razvoj oblika i dimenzija pojedinih vrsta japanskih mačeva. Prije svake cjeline/zbirke (Meči, Oklepi, Japonska v Deželnem muzeju, Ivan Kuralt, Ivan Jagert, Ivan Maček, Zadnje življenje Samurajev) nalazi se kratki opis onoga što predstavlja/sadrži.

Na kraju Monografije nalazi se popis izvora i literature (Viri in literatura), slovar japanskih izraza (Slovarček japonskih izrazov) i registar imena (Register imen).

Kao i izložbenim postavom, Monografijom dominiraju tipične japanske boje – bijela, crvena i crna. Velikih je dimenzija i tvrdo ukoričena. Sadrži brojne slikovne priloge, fotografije, ilustracije i kaligrafske napise.

Zahvaljujem Narodnom muzeju Slovenije na ustupljenom primjerku.

Vendi Jukić Buča
Zagreb, 7. 9. 2017.

Uz članak Monografija – Poti samurajev (osvrt Vendi Jukić Buča) >http://www.arheologija.hr/?p=10974. Fotografije: Vendi Jukić Buča.

Posted by Arheologija on 7. rujna 2017

Monografija – Deblak s konca 2. stoletja pr. n. št. iz Ljubljanice na Vrhniki (osvrt Pavla Peterle Udovič)

Deblak s konca 2. stoletja pr. n. št. iz Ljubljanice na Vrhniki – Študija o ladjah in čolnih predrimskega in rimskega Navporta z orisom plovbe na Ljubljanskem barju med prazgodovino in novim vekom

Avtor/Autor: Andrej Gaspari
Vrsta: monografija
S prispevki/S prilozima Irene Šinkovec, Davida Badovinca, Ronalda Bockiusa, Katarine Čufar, Mateja Drakslerja, Katje Kavkler, Maksa Merele, Tatjane Tomazo-Ravnik in Tomaža Verbiča
Založnik/Izdavač: Znanstvena založba Filozofske fakultete in Muzej in galerije mesta Ljubljane, 2017
Zanj/Za: Branka Kalenić Ramšak (UL FF) in Blaž Peršin (MGML)
Jezikovni pregled /Jezični pregled: Katja Paladin (slovensko besedilo), Tine Verbič (angleško besedilo)
Prevod/Prijevod: Polona Maver
Prelom/Prijelom: Taja Dežman, Peter Bulovec (Zavod NaNovo)
Tisk/Tisak: Tisk Žnidarič d.o.o., Kranj
Jezik: slovenski, angleški/engleski
ISBN 978-961-237-929-2
Naklada: 300 izvodov
Cena/Cijena: 28 eur

Galerija fotografij/Galerija fotografija [autor VJB]

Foto: VJB.

Na Ljubljanskem barju s skupno površino 110 km2 je bilo odkritih okoli 60 deblakov, kar ga uvršča med območja z največjim številom dokumentiranih tovrstnih najdb v Evropi. Deblak iz reke Ljubljanice na Vrhniki je v začetku 90ih prejšnjega stoletja odkril potapljač, policist, Miro Potočnik. Sledilo je dokumentiranje deblaka v letu 2001. Ostanki deblaka so bili v letu 2015 dvignjeni iz struge in prepeljani v konservatorsko delavnico Restavratorskega centra Zavoda za varstvo kulturne dediščine Slovenije (ZVKDS RC). Tik ob krmi deblaka je bil izkopan tudi del stranice razbitine šivane ladje iz 2. stol. pr. n. št.

Knjiga je temeljna in analitična objava deblaka iz Ljubljanice na Vrhniki.V njej je predstavljena zgodovina raziskav deblaka, od njegovega odkritja, dokumentiranja, varovanja in končnega dviga iz struge Ljubljanice. Okoliščine raziskave razkriva opis metodologije ter poteka raziskave in dviga. Terenski razvid podaja natančen oris struge Ljubljanice, stratigrafijo najdišča pred in po odložitvi deblaka, z ostanki človeškega skeleta v sedimentu pod deblakom. Sledi podroben opis najdbe, s predstavitvijo oblike, velikosti in izdelave deblaka ter stopnje ohranjenosti, s poškodbami in popravili. Poseben odsek je namenjen tkanini, s katero je bila uporabljena kot tesnilo pri popravilih premca in razpok. Avtorji se lotijo tudi hidrostatičnih izračunov, s katerimi predstavljajo njegove lastnosti (teža, volumen tovornega prostora ipd.), nosilnost in plovne lastnosti. Poglavje se zaključuje s preliminarnim opisom vidnih delov razbitine šivane ladje in njene datacije.

Drugi del knjige obsega analiza, v kateri Gaspari primerja značilnosti vrhniškega deblaka in ga umešča v ladjedelniške tradicije poznoprazgodovinske in rimske Emone, obravnava plovbo po Ljubljanici ter njeno plovnost v mlajši železni dobi in rimskem obdobju.

Publikacija je opremljena z bogatim slikovnim gradivom (fotografijami in načrti deblaka ter drugih najdb, virtualnimi rekonstrukcijami, ortomozaiki, kartami ipd.). Knjigo zaključuje sklep in seznam literature.

Avtorju Andreju Gaspariju se zahvaljujemo za promocijski izvod knjige.

***

Na ukupnoj površini od 110km2 Ljubljanskog barja otkriveno je oko 60 lađa izrađenih od debla, što Ljubljansko barje svrstava među područja s najvećim brojem dokumentiranih nalaza te vrste u Europi. Lađu izrađenu od debla u rijeci Ljubljanici na Vrhniki počekom 90ih godina prošlog stoljeća otkrio je ronilac, policajac Miro Potočnik. Slijedilo je dokumentiranje nalaza 2001. godine. Ostaci lađe podignuti su 2015. godine iz kanala i odneseni u konzervatorsku radionicu Restauratorskog centra Zavoda za zaštitu kulturnog nasljeđa Slovenije (ZVKDS RC). Na poziciji u blizini područja na kojem se nalazila krma lađe iskopan je i dio stranice olupine šivane lađe iz 2. st. pr. n. e.

Knjiga je temeljna i analitička objava lađe izrađene od debla iz Ljubljanice na Vrhniki. U njoj je prezentirana povijest istraživanja ove lađe, od njezinog otkrića, dokumentiranja i čuvanja do konačnog podizanja iz kanala Ljubljanice. Okolosti istraživanja otkriva opis metodologije te tijek istraživanja i njezinog podizanja. Terenski pregled donosi detaljan opis kanala Ljubljanice, stratigrafiju nalazišta prije i nakon vađenja lađe, s ostacima ljudskog kostura u sedimentu ispod nje. Slijedi deteljan opis nalaza, s prezentacijom oblika, veličine i izrade lađe te stupnja očuvanosti, s oštećenjima i popravcima. Poseban odlomak namijenjen je tkanini, koja je služila kao brtvilo za popravak pramca i pukotine. Autori donose hidrostatične izračune s kojima prezentiraju njezine karakteristike (težina, volumen teretnog prostora i sl.), nosivost i karakteristike plovidbe. Poglavlje završava preliminarnim opisom vidljivih dijelova olupine šivane lađe i njezine datacije.

Drugi dio publikacije sadržava analizu u kojoj Gaspari uspoređuje karakteristike vrhničke lađe i postavlja ju u tradicije borodogradnje kasnoprapovijesne i rimske Emone, analizira plovidbu po Ljubljanici i njezinu plovidbenost u mlađem žljeznom dobu i rimskom razdoblju.

Publikacija je opremljena bogatim ilustrativnim materijalom (fotografije i nacrti lađe i drugih nalaza, virtualnim rekonstrukcijama, ortomozaicima, kartama itd.). Knjiga završava zaključkom i popisom literature.

Zahvaljujemo autoru Andreju Gaspariju na ustupljenom primjerku.

Pavla Peterle Udovič
Na Lavrici, 4. 9. 2017

Prijevod: VJB.

Gospić – Muzej Like Gospić

Opće informacije
Vrsta muzeja: kompleksni
Ravnateljica: Vesna Bunčić, muzejski savjetnik
Osnivač: Grad Gospić
Godina osnivanja:1958.
Djelokrug muzeja: regionalni
Adresa: Dr. Franje Tuđman 3, 53000 Gospić
Telefon: +385 53 572 051
Fax: +385 53 560 545
E-mail: info@muzejlike.hr
Internet stranica: www.muzejlike.hr
Radno vrijeme: ljetno 01.04. – 31.10.: ponedjeljak – petak 09:00 – 14:00 sati, subota 10:00 – 13:00 sati; zimsko 01.11. – 31.03.: ponedjeljak – petak 09:00 – 14:00 sati, subota – prema najavi
Cijene ulaznica: ZA POJEDINAČNI POSJET: – odrasli 20,00 kn, – učenici, studenti, umirovljenici 15,00 kn; ZA ORGANIZIRANI POSJET: – odrasli 15,00 kn, – učenici, studenti, umirovljenici 10,00 kn, – obiteljska ulaznica (roditelji s djecom do 15 godina starosti) – 50,00 kn, djeca do 7 godina starosti imaju besplatan posjet Muzeju.
Stručno vodstvo – 50,00 kn

Galerija fotografija (autor VJB)

MUZEJ LIKE GOSPIĆ skrbi za pokretnu spomeničku baštinu te za nepokretne spomenike kulture na području kontinentalnog dijela Ličko-senjske županije.

Muzej Like Gopić. Foto: VJB.

POVIJEST MUZEJA

Muzej Like Gospić osnovan je 1. 11. 1958. godine. Od 1964. godine nalazi se u današnjoj građevini, spomeniku kulture, izgrađene 1789.godine za funkciju ureda i stana generala pukovnika Ličke pukovnije u vrijeme Vojne krajine.

Opširnije o povijesti muzeja

Inicijativa za osnivanjem zavičajnog muzeja Like nastala je iz potrebe nakon što su prikupljeni povijesni dokumenti o radničkom pokretu u Lici te prapovijesni i ranoslavenski artefakti (Spomenica 2008, 9). Muzej, koji je prvotno djelovao u prizemnim prostorima građevine Okružnog suda u Ulici maršala Tita 10, otvoren je 29. 11. 1958. godine. Prezentirana građa obuhvaćala je Zbirku Narodne revolucije i Arheološku zbirku te eksponate koji će se kasnije raspodijeliti unutar Kulturno-povijesne zbirke i Etnografske zbirke. U današnje prostore kasnobarokne građevine sa statusom zaštićenog spomenika kulture, Muzej seli 15. 11. 1964. godine (Spomenica 2008, 10-11). Uz građevinu s uredima i postavom, Muzej ima u sastavu dvorišne objekte u kojima su smješteni depo i drugi. Nakon provedenih restauracija i zaposlenja većeg opsega stručnog kadra, 1987. godine otvorene su Arheološka zbirka, Zbirka NOB-a, Galerija i Lapidarij. Povodom 135. obljetnice rođenja Nikole tesle, 10. 7. 1991. godine, uređena je Etnografska zbirka u ličkoj kuči brvnari. Restauracija oštećenja koje je građevine zadobila tijekom Domovinskog rata provedena je u razdoblju od 1995. do 1997. godine te je Muzej ponovno otvoren 24. 6. 1997. godine.

MUZEJSKA DJELATNOST

Po svome tipu Muzej je regionalni i kompleksni. Djelatnost obavlja kao cjelina s Arheološkim, Numizmatičkim, Etnografskim, Kulturno-poivjesnim, Galerijskim, Prirodoslovnim i Muzejskim odjelom te Muzejskom knjižnicom. U osnivanju je Prirodoslovni odjel (Muzej Like Gospić, 2003). U sklopu se nalazi i Memorijalni centar “Nikola Tesla” Smiljan. U prizemlju Muzeja nalaze se prostori u kojima se redovito organiziraju povremene izložbe.

Arheološka zbirka jedna je od dvije najstarije zbirke Muzeja Like (Spomenica 2008, 23-27). U početku, radi nedostatka sredstava, prostora i stručnjaka arheološka istraživanja na području Like vrše arheolozi Arheološkog muzeja u Zagrebu. Kao najznačajnji lokaliteti mogu se istaknuti Donja Cerovačka pećina, jama Bezdanjača, Kompolje, Kraula, Miljača, Široka Kula, Medak i dr. Stalni postav Arheološke zbirke pod nazivom “Terra viva” otvoren je 12. 3. 2004. godine, u povodu 400. obljetnice prvog spomena imana Gospić. Postav zauzima 74m2 raspoređen u tri međusobno povezane prostorije u prizemlju muzejske građevine. U svakoj prostoriji prezentirano je po jedno povijesno razdoblje (prapovijest, antika, srednji vijek) izlošcima postavljenima u vitrinama i slobodno u prostoru. Ističu se najstariji paleolitički nalazi iz D. Pazarišta i Cerovačkih pećina, brončani i jantarni nalazi (nakitne garniture, oružje, rekonstrukcija groba s ljudskim kosturom i nakitom) japodskih nekropola i gradinskih naselja s brojnih ličkih lokaliteta, keramički nalazi iz razdoblja antike (dobro sačuvane amfore, uljanice, oružje, brončane skulpture), starohrvatski srednjovjekovni nalazi (nakit, oružje – mačevi, kamena pleterna skulpture) i nalazi iz novovjekovnog razdoblja. U hodniku ispred ovih prostorija – Lapidariju – izloženi su kameni spomenici iz razdoblja antike, srednjeg vijeka i novovjekovnog razdoblja. Izložba je predstavljena deplijanom tiskanim 2004. godine (Arheološka zbirka 2004). Fundus odjela čini nekoliko tisuća artefakata prikupljenih istraživanjem, darovanjem ili otkupom. Građa se stručno obrađuje, inventira, konzervira i restaurira te izlaže u okviru tematskih izložbi.
Arheološki muzejski odjel, čija je voditeljica dr. sc. Tatjana Kolak, posljednjih desetljeća aktivno provodi brojna arheološka istraživanja, a istraživačka suradnja ostvarena je i u suradnji s Arheološkim muzejem u Zadru.

Etnološki odjel objedinjuje etnološku građu koja se počela prikupljati sustavnim otkupom desetljeće po osnutka Muzeja (Spomenica 2008, 29-31). Temelj današnjeg fundusa ostvarili su Ivan Jurčić i Željko Centner. Sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća postavljena je rekonstrukcija tradicijske arhitekture – brvnašice u muzejskom dvorištu opremljene tradicijskim uporabnim predmetima (pokućstvo, oruđe, tkanine, nošnje) te je započeto koncipiranje novog postava u organizaciji Etnografskog muzeja. Tijekom Domovinskog rata postav je sklonjen te ponovno izložen 1998. godine. U okviru Odjela organiziraju se povremene i tematske izložbe. Izložba je predstavljena deplijanom tiskanim 2004. godine u kojem je opisan povijest ličkog kraja i enološke znamenitosti, uz prijevod na engleski jezik (Etnografska zbirka 2004).

Numizmatička zbirka prvi put se spominje 1969. godine, kada se donosi tematski plan za stalni postav pojedinih zbirki (Spomenica 2008, 33-37). U Zbirci se čuva 1442 artefakta koji su stručno obrađeni i inventirani. Čuvaju se u posebnim aluminijskim ormarima i ladičarima. Sadrži kovane i papirnate novce, medalje, odlikovanja i značke važne za povijest Gospića i Like te monetarne sustave ne ovome području. Artefakti su datirani u razdoblja antike, srednjeg vijeka i novovjekovno razdoblje. Pojedini artefakti pripadaju zasebnoj Zbirci Šporčić. Dio fundusa Zbirke izložen je u okviru stalnog postava Muzeja.

Kulturno-povijesni odjel sa zbirkom oružja obuhvaća građu dobivenu donacijama i otkupom (Spomenica 2008, 39-47; Kulturno-povijesni odjel 2011). Odjel raspolaže građom koja sadrži dokumente i eksponate iz vremena Turaka i perioda Vojne krajine. Zbirku Šporčić (obitelji Sporčić, odnosno ličkog plemića Milana Šporčića) Muzej zaprima 1963. godine, a obuhvaća oko 3000 artefakata (knjige, časopisi, karte, tlocrti, fotografije, plemićki grbovi, madaljoni, novac, keramika, porculan, staklo, tekstil, umjetničke slike, arhivski materijal – rukopisi i dokumenti značajnih osoba iz hrvatske povijesti). Ističe se i rukopisna građa podmaršača Teodora Bekiča, skladatelja Ivana pl. Zajca i pjesnika Tina Ujevića, Otona Župančića, Augusta Đarmatija i dr. Devedesetih godina 20. st. u Kulturno-povijesnom odjelu osnivaju se Zbirka oružja i Zbirka pokućstva. Stalni postav izložen je na katu Muzeja.

Galerijski odjel obuhvaća građu Galerije umjetnina (Spomenica 2008, 48-57). U dvije prostorije Muzeja 1966. godine otvorena je Stalna izložba slikara Ličana. Nakon sveobuhvatne rekonstrukcije i obnove građevine Galerija je ponovno otvorena stalnim postavom 1987. godine. Galerija posjeduje 677 inventiranih umjetnina (slika, crteža, grafika i skulputra) iz razdoblja 20. i početka 21. stoljeća. U okviru Muzeja Like redovito se od 1966. godine organizira likovna izložba (smotra) Lički likovni anale (Likanale).

Izdavačka djelatnost

Unutar Muzeja djeluje i Knjižnica (Spomenica 2008 59-61). Do 2008. godine u Fond je inventarizirano 3289 publikacija i 917 časopisa (bez kataloga izložbi). Knjižnica je otvorenog tipa, dosupna svim korisnicima. Unutar knjižničnog fonda nalaze se i dvije zatvorene cjelice – Šporčić i Knežević. Najstariji dokumenti su Matica vjenčanih od 1781.-1834. i Popis krizmanika 1781.-1823. župe Smiljan. Knjižni fond nastaje međumuzejskom razmjenom publikacija i inozemnom razmjenom. Muzej je tiskao šest publikacija (1974. Vodič Arheološke zbirke MLG, 1978. Lički zbornik 1, 1985. Srednja Lika – socijalnogeografska transformacija i Tradicijski život i kultura ličkog sela – Ivčević Kosa, 1990. Seobe i naselja u Lici, 1997. Pozdrav iz Gospića, 1999. publikacija nakon održanog Skupa Hrvatskog etnološkog društva 1998., 2007. Zbornik radov HAD-a, 2008. Spomenica) te muzejske deplijane i kataloge izložbi.

Literatura
Arheološka zbirka. Muzej Like Gospić, Gospić, 2004.
Etnografska zbirka. Muzej Like Gospić, Gospić, 2004.
Galerija MLG. Muzej Like Gospić, Gospić, 2011.
Kulturno-povijesni odjel. Muzej Like Gospić, Gospić, 2011.
Muzej Like Gospić. Muzej Like Gospić, Gospić, 2003.
Spomenica 1958. – 2008., Muzej Like Gospić, Gospić, 2008.
http://muzejlike.hr
http://www.gospic.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=54&Itemid=39

Zahvaljujem Muzeju Like Gospić na mogućnosti obilaska i fotografiranja.

dr. sc. Vendi Jukić Buča
Biograd na moru, 10. 8. 2017.

Katalog – ‘Glazba na škrinjici’ (osvrt Vendi Jukić Buča)

Arheološki muzej Istre, Pula, 2017.
AMI
Za nakladnika: Darko Komšo
Autor teksta: Darko Komšo
Uredništvo: Darko Komšo, Adriana Gri Štorga, Katarina Zenzerović
Prijevod: Elis Barbalich-Geromella, Neven Ferenčić
Fotografije: Goran Vranić
Jezici: hrvatski, engleski, talijanski
Stranica: 20
ISBN 978-953-8082-06-1
Galerija fotografija [foto: VJB]

Foto: VJB.

Katalog “Glazba na škrinjici – Prikazi glazbe i plesa na pulskoj koštanoj škrinjici iz 10. stoljeća” prati istoimenu izložbu postavljenu u razdoblju od 27. 1. do 5. 3. 2017. godine u Galeriji C8 Arheološkog muzeja Istre u Puli, autora Darka Komše.

Izložbom i katalogom prezentirana je koštana škrinjica iz 10. stoljeća, koja se čuva u Arheološkom muzeju Istre u Puli.

Glazba je umjetnost u kojoj je zvuk osmišljeno organiziran u vremenu i prostoru, a stara je, poput plesa, koliko i ljudski rod, o čemu postoje arheološka svjedočanstva. (…) Jedan od najljepših prikaza glazbe i plesa na području Hrvatske sačuvan je na pulskoj koštanoj škrinjici iz 10. stoljeća.

Iz Publikacije, Darko Komšo

Koštana šktinjica iz Arheološkog muzeja Istre u Puli pripada grupi od 40ak škrinjica izrađenih od kosti i bjelokosti u bizantskim radionicama u Kostantinopolu. Nazivaju se također ‘škrinjicama s rozetama’ prema okruglim cvjetnim ornamentima koji se nalaze na rubovima njihovih pravokutnih stranica. Ukrašene su reljefnim ornamentima, pojedinačnim mitološkim figurama te grupnim prikazima i mitološkim scenama.

Nije sigurno kada je pulska škrinjica dospijela na područje sjevernog Jadrana. Na stražnjoj se strani škrinjice, umjesto koštane pločice koja se nalazila u originalu, nalazi zabilježba iz 1846. godine o otkriću škrinjice 18. 1. 1592. godine pod oltarom crkve sv. Katarine, koji je nekoć stajao u crkvi sv. Jurja u Piranu. Njezina je unutrašnjost sadržavala relikvije nepoznatih svetaca. Isprva je bila pohranjena u Kunstustorisches Museumu u Beču, zatim je vraćena Italiji, ali ne u Piran već u Pulu, naknadno je prenijeta u Museo Civico u Trstu i u konačnici vraćena Arheološkom muzeju Istre u Puli.

Izvorno, škrinjica je bila pozlaćena, a prisutni su tragovi i različitih boja.

Publikacijom je škrinjica opisana – navedene su njezine dimenzije, metoda izrade ukrasa i njihova analiza. Ukratko su opisani i glazbeni instrumenti koji su prikazani na škrinjici (poprečna flauta, harfa, panova frula i cimbal).

Na kraju Publikacije nalazi se Katalog s informacijama o škrinjici i njezinom fotografijom te popis literature.

Publikacija je opremljena fotografijama u boji škrinjice u cjelosti i njezinih uvećanih detalja.

Zahvaljujem Arheološkom muzeju Istre u Puli na ustupljenom primjerku.

Vendi Jukić Buča

U Zagrebu, 4. 9. 2017.