MGST – IZLOŽBA VELO MISTO I NJEGOVA FONTANA DO 30. TRAVNJA 2021. (PRESS)

Zbog velikog interesa za izložbu Velo misto i njegova fontana produžuje se njeno trajanje do petka 30. travnja 2021. Izložba se u Galeriji Muzeja grada Splita može razgledati radnim danom, (ponedjeljak-petak, 9.30-16.30 sati) te vikendom (subota-nedjelja, 10-14 sati). Ovim putem napominjemo kako Muzej grada Splita neće raditi za uskrsne blagdane (4. i 5. travnja).

Izložbom Velo misto i njegova fontana prisjećamo se uspomena na rekonstrukciju Monumentalne fontane autora Stjepana Gračana koja je postavljena 1979. godine kao scenografija prigodom snimanja legendarne serije Velo misto. Brojne Splićanke i Splićane vežu lijepe obiteljske uspomene uz fontanu iz Velog mista koje su trajno obilježene fotografijama. Dio tih fotografija prezentiran je na ovoj izložbi koju prate prigodni katalog i suveniri koji se mogu kupiti na recepciji Muzeja grada Splita.

Posjet će biti organiziran u skladu s preporukama Nacionalnog stožera civilne zaštite i HZJZ.

Veselimo se Vašem dolasku!

Slika FONTANA--------

Info:
MGST PRESS

HPM – Novi Hrvatski prirodoslovni muzej po mjeri najvećih svjetskih metropola (PRESS)

Zagreb, 31. ožujka 2021. – Danas je u Galeriji Klovićevi dvori predstavljen projekt „Čuvar baštine kao katalizator razvoja, istraživanja i učenja – novi Hrvatski prirodoslovni muzej“ vrijedan više od 69 milijuna kuna koji će po svom završetku krajem 2023. godine omogućiti potpunu rekonstrukciju i dogradnju Palače Amadeo, ugradnju suvremene prezentacijske i multimedijalne opreme za prezentaciju izabranog fundusa te nove laboratorije opremljene modernom tehnologijom koji će biti na raspolaganju svim korisnicima muzeja.

Projekt su predstavili ravnateljica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja prof. dr. sc. Tatjana Vlahović i muzejska savjetnica dr. sc. Iva Mihoci, uz direktoricu Turističke zajednice grada Zagreba dr. sc. Martinu Bienenfeld, zamjenicu ravnatelja SAFU-a Josipu Herceg Zebu i zamjenicu gradonačelnika koja obnaša dužnost gradonačelnika Grada Zagreba dr. sc. Jelenu Pavičić Vukičević.

Nositelj projekta „Čuvar baštine kao katalizator razvoja, istraživanja i učenja – novi Hrvatski prirodoslovni muzej“ je Hrvatski prirodoslovni muzej, a partneri projekta su Grad Zagreb i Turistička zajednica grada Zagreba. Ukupna vrijednost projekta iznosi 69.272.612,59 kuna, od čega Europska unija sufinancira 57.251.417,40 kuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Grad Zagreb je za projekt izdvojio 12.021.195,19 kuna.

Ovaj, trenutačno najveći projekt u kulturi u Gradu Zagrebu te jedan od kapitalnih u Republici Hrvatskoj, završit će krajem 2023. godine kada će građani i posjetitelji grada Zagreba moći uživati u novom sjaju potpuno obnovljene Palače Amadeo. Cjelovita obnova uključit će građevinske radove, potpunu zamjenu svih instalacija, a poboljšat će se i toplinska izolacija, uz primjenu energetski učinkovitijih sustava. Osigurat će se i nesmetani pristup i kretanje osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

Dodatni prostor za proširenje stalnog postava Hrvatskog prirodoslovnog muzeja i brojne nove aktivnosti postići će se natkrivanjem središnjeg dvorišta Palače Amadeo i izmještanjem cjelokupnog fundusa u nove čuvaonice na Novom Petruševcu, čime će se bitno unaprijediti kapaciteti turističke ponude Grada Zagreba u rekonstruiranoj Palači Amadeo. Otvorit će se i novi pristup muzeju i Gornjem gradu preko Vrazovog šetališta, spojnice između zelenog Tuškanca i urbane Demetrove, koja će imati važnu ulogu u revitalizaciji gornjogradskog područja. Prostor od Vrazovog šetališta iskoristit će se i za uvođenje prirodoslovnog  sadržaja s naglaskom na cjelinu „Botanika na Tuškancu“.

Sljedeća aktivnost projekta odnosi se na uspostavljanje novog stalnog postava, multimedijalne i multifunkcionalne dvorane, suvenirnice i muzejskog ugostiteljskog objekta. U novom stalnom postavu posjetitelji će moći vidjeti niz reprezentativnih eksponata iz niza zbirki s objašnjenjima, pripadajućim grafikama, kartama, ilustracijama i fotografijama, kao i multimedijalnim interaktivnim prezentacijama vezanim uz određenu tematsku cjelinu. Svaki će posjetitelj moći izabrati interpretacijsku razinu kroz koju želi razgledavati određene teme u postavu, a novoopremljena multimedijalna dvorana omogućit će interaktivnu prezentaciju postojećih i novih multimedijalnih sadržaja na temu bogate hrvatske prirodoslovne baštine.

Novina ovog projekta koja predstavlja značajan iskorak u prezentaciji kulturne baštine i obogaćivanju turističke ponude Grada Zagreba je opremanje oglednog laboratorija koji će njegovim korisnicima omogućiti upoznavanje s osnovnim metodama rada u biološkoj i geološkoj znanosti, koje do sada nisu javno prikazane. U oglednom laboratoriju korisnici će po prvi put moći uživo pratiti tijek analiza u interpretaciji muzejske baštine. Naposljetku, korisnici će u okviru interaktivnog laboratorija uz mogućnost rada „in situ“ sami moći stvarati nove vrijednosti za prirodoslovlje. Dio znanstvenih aktivnosti otvorit će se za javnost u suradnji s obrazovnim institucijama, što će omogućiti i aktivan rad učenicima i studentima. Edukacijske radionice namijenjene osnovnoškolskim i srednjoškolskim uzrastima doprinijet će pobuđivanju znatiželje o prirodoslovnom svijetu, dok će sadržaji za sve uzraste doprinijeti prirodoslovnom opismenjavanju, važnom alatu za razumijevanje fizičkog i prirodnog svijeta i smještanje prirodoslovlja u društveni i kulturni kontekst.

Realizacija ovog projekta omogućit će zapošljavanje 12 novih zaposlenika, uz očekivano dodatno zapošljavanje do kojeg će dovesti povećanje opsega aktivnosti i novih atraktivnih sadržaja koji omogućuju nove spoznaje o prirodoslovlju. Cjelovita obnova gornjogradske Palače Amadeo i novi atraktivni sadržaji u funkciji su razvoja održivog turizma Grada Zagreba i postizanja ciljeva Urbane aglomeracije Zagreb. Kulturna baština, interpretirana na suvremeni način, posjetiteljima omogućuje novu dimenziju iskustva žive i nežive prirode i upoznavanje s respektabilnom hrvatskom prirodoslovnom tradicijom, ali i obogaćivanje atraktivnosti Zagreba kao poželjne turističke destinacije.

Prezentacija projekta (poveznica)
Video prezentacije (poveznica)

http://image.link2.hr/image/hpmweb/1903x600/0f0/c/sekundarna/posebna%20doga%C4%91anja/2021/dog-6_novi_hrvatski_prirodoslovni_muzej_po_mjeri_n/121212.jpg

Info:
HPM PRESS

Facebook

MGST – U Muzeju grada Splita posjetite izložbu Mletački kaštel u Splitu! (PRESS)

NAJPOZNATIJI ZATVORENIK KAŠTELA. Mletački kaštel i Kula, jedan od splitskih zatvora

Od kraja 15. stoljeća zabilježeno je služenje kazni u jednoj od kula Mletačkog kaštela u Splitu, a kasnije se izričito navodi Velika kula kao zatvor. U prostoriji Kule na prvom katu spominju se drveni ležajevi za zatvorenike, a u istom prostoru naknadno su prošireni otvori osigurani metalnim rešetkama. Zatvorenici su u Kuli ostavili tragove na zidovima upisavši godine ili druge simbole i znakove i to najviše na zidovima prvog kata. Slova, brojevi, znakovi i crteži svjedočanstvo su boravka vojnika, zatvorenika, čuvara i drugih koji su u Kuli radili, boravili ili bili utamničeni u razdoblju mletačke, a kasnije francuske i austrijske uprave.

Na izložbi je izložena drvena vratnica okovana željezom s otvorom koji je je vjerojatno služio kao svojevrsna zatvorska špijunka za kontroliranje stanja u tamnici i dodavanje jela. Vratnica je izvorno zatvarala ulaz u stubište na prvom katu Kule, odnosno tamnicu koja se tu nalazila.

Najpoznatiji zatvorenik kaštela bio je Marko Marulić koji je od 3. listopada do 2. studenoga 1482. godine bio zatvoren u jednoj od kula o čemu saznajemo zahvaljujući istraživačima iz Marulianuma. U arhivskom dokumentu koji je objavio Branko Jozić njegova braća Šimun i Aleksandar, zajedno s Karlom Martinuševićem mole splitskog kneza da Maruliću dopusti kretanje unutar kaštela, uz jamstvo od tisuću zlatnih dukata. Iz kaštela se nije mogao udaljiti bez kneževa dopuštenja. Molba se rješavala 3. listopada u kneževoj kancelariji, a svjedoci su bili Nikola Martinić (de Martinis) i obućar Dujam.

Vjerojatno prijestup nije bio od posebnog značaja, jer već nakon mjesec dana Marulić je na slobodi i obavlja dužnost jednog od kneževih pomoćnika, suca Kurije (iudex curię). Razlozi utamničenja mogu biti razni, od imovinskih sporova koje je vodio on i njegova obitelj do utaje poreza, a inače je postojalo mnogo prijestupa za koje je bila određena zatvorska kazna. Kako je knez mogao djelovati preventivno prema odredbama Statuta, možda je tadašnji knez i kapetan Giovanni Bolani (1481. – 1484.) u kaštelu zatvorio Marka, a nešto ranije i njegovog ujaka viteza Albertija, zbog sudskog spora koji se vodio radi miraza Marulićeve majke Dobrice. /autorica Elvira Šarić Kostić/

_____________
Organizator izložbe je Muzej grada Splita i ravnateljica Branka Brekalo. Autorica izložbe i popratnog kataloga je viša kustosica Elvira Šarić Kostić, a postav su priredili restauratorica Helena Tresić Pavičić i muzejski tehničar Pedro Saldanha de Megalhaes.

Izložbu Mletački kaštel u Splitu možete pogledati u Muzeju grada Splita od ponedjeljka do petka od 9 do 17 sati, a subotom i nedjeljom od 10 do 14 sati uz slobodan ulaz.

Posjet će biti organiziran u skladu s preporukama Nacionalnog stožera civilne zaštite i HZJZ.

Veselimo se Vašem dolasku!

kula

Info:
MGST PRESS

AMZ – JUDIN SREBRNJAK IZ NINA (PRESS)

Još uvijek se smatra da su Judini srebrnjaci ili „Judine škude“ zapravo rodske didrahme s glavom boga Helija na aversu i ruže s peteljkom na reversu te natpisom POΔION (Helije je prikazan s kosom izvedenom kako bi izgledala kao zrakasta kruna zbog čega se vjeruje da bi to mogao biti Isus, dok se vjeruje da se natpis Rodion u srednjem vijeku čitao kao Herodion). Ovi primjerci datiraju se u razdoblje između 400. i 333. g. pr. Kr., odnosno točnije oko 335. g. pr. Kr. i kovani su prema tadašnjem rodskom standardu. Tako da su kronološki svakako mogli biti u optjecaju u Palestini u 1. st. po. Kr.

U inventarima i tiskanim katalozima u većem broju europskih crkvenih riznica spominje se oko šesnaest primjeraka Judinih srebrnjaka. Nažalost, u malo je slučajeva zabilježeno kako su dospjeli u Europu. Inače, Judini srebrnjaci kao dio relikvijara čuvaju se samo na tri mjesta: u Rimu, Hévérléu (pronađen u Einghienu) i crkvi Sv. Anselma u Ninu. U Arheološkom muzeju u Zagrebu čuva se gipsani odljevak ninskog srebrnjaka.

Foto:
Rodska didrahma iz zbirke Arheološkog muzeja u Zagrebu
AMZ/M. Nađ

Od 22. do 28. ožujka 2021. godine pridružujemo se obilježavanju Svjetskog i Europskog tjedna novca kroz zanimljivosti Odjela za numizmatiku Arheološkog muzeja u Zagrebu kako bi potakli djecu i mlade na štednju i mudro raspolaganje novcem.

Avers i revers rodske didrahme iz zbirke AMZ-a

Info:
AMZ PRESS

MGST – Izložba DANSE MACABRE (PRESS)

Izložba Ivana Lesiaka
DANSE MACABRE
In memoriam Tonku Maroeviću

u Galeriji Emanuel Vidović Muzeja grada Splita u četvrtak,  25. 3. 2021. godine otvorena je monografska izložba Ivana Lesiaka, posvećena nedavno preminulom akademiku Tonku Maroeviću. Izložba se održava u organizaciji galerije 46 – Nikola Franić te kolekcije Meneghello Dagmar Meneghello.

Izložba i tekst velikog akademika Tonka Maroevića o velikom slikaru, kiparu i grafičaru Ivanu Lesiaku , rođenom u Luka, Veliko Trgovište 5.10.1929. , a umrlom u Zagrebu 29.4. 2008. Prezentacija raskošne, zadnje monografije Tonka Maroevića “Ljeto s Lesiakom“, jedine o umrlom i nepravedno zaboravljenom likovnom velikanu Ivanu Lesiaku, koji je živio na rubu društva, ali ga je pomno pratio  i suprostavljao mu se svojom radikalnom umjetničkom produkcijom .

Doista zvuči nevjerojatno, ali jedan od najosebujnih hrvatskih umjetnika, Ivan Lesiak, nije za života dobio zasluženu monografiju niti relevantan pregled svog rada. Umjetnik iznimnog i vrlo interesantnog opusa imao je brojne štovatelje, međutim priznanje u obliku knjige nikada se nije dogodilo. I tek sada, dvanaest godina nakon njegove smrti, izgleda da je nepravda ispravljena i jedan čisto privatni projekt vraća ovog intrigantnog autora iz zaborava. Dagmar Meneghello, poznata kolekcionarka i mecena, rođena Zagrepčanska s adresom na Palmižani, koja u svojoj impresivnoj zbirci umjetnina posjeduje i velik broj Lesiakovih radova, odlučila je dati hommage čovjeku kojeg je poznavala, čiji je rad pratila i koji je upravo na rajskom otoku znao provesti brojna ljeta. Knjiga je posebna i iz još jednog razloga, osim što je rijetki prikaz Lesiakova opusa, sadrži i jedan od zadnjih, ako ne i zadnji tekst akademika Tonka Maroevića. Upravo je Lesiaku Maroević posvetio neke od svojih, pokazat će se, posljednjih misli o jednom umjetniku i njegovom radu.

U biti biti će to dvojaki homage –  u Splitu rođenom velikom čovjeku Tonku Maroeviću  i umjetniku kontinentalcu, Ivanu Lesiaku, velikom Mediterancu u duši i uvjerenju. Posthumno, ali s puno pohvala i entuzjazma , Lesiak je umro 2008, Tonko mu je odao čast – “Bio je pravi umjetnik u pravo vrijeme na pravom mjestu”.

Radeći upravo do svoje smrti na velikom, za hrvatsku kulturu jako važnom projektu – prikaz hrvatske recentne likovnosti kroz djela hvarske Zbirke Meneghello u prekrasnoj palači Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Casa Cavazzini  u Udinama na poziv grada Udine,[1] Tonko Maroević se ponovo susreo s obiljem Lesiakovih radova, koje je kolekcionarka Dagmar Meneghello s velikim entuzjazmom sakupljala godinama.  Zaključio  je,  kako je Ivan Lesiak neopravdano i neoprostivo prepušten zaboravu, te je sročio tekst ” Ljeto s Lesiakom”.

Tonko Maroević je u jednom intervjuu izjavio – Smrti se ne bojim , samo umiranja. Zvijezde su mu bile naklonjene, umro je neočekivano u svom domu u ljubljenom Starigradu, u žiži svakodnevnih zbivanja. U jednom trenutku je bio potpuno s nama, a u drugom ga više nije bilo. U istom intervjuu , odgovoran i suosjećajan kakav je bio,  dodao je: “Mogu se bojati samo da nisam obavio obaveze prema bližnjima..”

Na žalost to nije moguće, on nas je toliko obdarivao na svoj skroman, ljubazan, neobligatan  način, da mi svi očekujemo i dalje to darivanje . Ujedno, izgubivši ga nenadano, smatramo da mu nismo pokazali štovanja i ljubavi, koliko se osjećamo zaduženi. (Romina Petriz)

Izložbu ostvarenu uz potporu Muzeja grada Splita možete pogledati od 25. 3. do 14. 4. 2021. godine.

Posjet će biti organiziran u skladu sa preporukama HZJZ – a i odlukama Županijskog stožera civilne zaštite.

Veselimo se Vašem dolasku!

LESIJAK plakat R03

Info:
MGST PRESS

AMZ – Predavanje: Najnovija istraživanja neandertalskih nalazišta u Hrvatskoj (PRESS)

Online predavanje
Najnovija istraživanja neandertalskih nalazišta u Hrvatskoj
30. ožujka 2021. u 19 sati preko Zoom platforme

U utorak 30. ožujka 2021. profesor Ivor Karavanić s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održat će online predavanje “Najnovija istraživanja neandertalskih nalazišta u Hrvatskoj”.

Poveznica na najavu predavanja

Poveznica za pristup Zoom događanju

Hrvatska ima više nalazišta iz razdoblja srednjega paleolitika koja imaju veliku važnost u međunarodnoj znanosti zbog materijalnih ostataka koji svjedoče o životu posljednjih neandertalaca u ovom dijelu Europe. Znanstveno-popularno predavanje obradit će metodologiju istraživanja i sintezu rezultata rada do koji se došlo tijekom prve godine projekta „Posljednji neandertalci na razmeđu srednje Europe i Mediterana“ (IP-2019-04-6649) koji financira Hrvatska zaklada za znanost. Rezultati, dobiveni terenskim i laboratorijskim radom bit će sagledani u okviru dosadašnjih spoznaja o životu i kulturi kasnih neandertalaca u jugoistočnoj Europi.

Ivor Karavanić redoviti je profesor u trajnom zvanju na Odsjeku za arheologiju Filozofskog Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i redoviti pridruženi profesor Odsjeka za antropologiju Sveučilišta u Wyomingu (Laramie). Njegov profesionalni interes obuhvaća arheologiju paleolitika, razvoj čovjeka, litičke industrije i religije kamenog doba te mezolitik i neolitizaciju Balkanskog poluotoka. Uži znanstveni interes usmjeren je na proučavanja prilagodbe srednjopaleolitičkih i gornjopaleolitičkih lovaca skupljača u srednjoj Europi i na Mediteranu, posebno s obzirom na njihove litičke industrije.

Rođen je 1965. u Zagrebu gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je 1990., magistrirao 1993. i doktorirao 1999. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s temama iz arheologije paleolitika. Bio je pročelnik Odsjeka za arheologiju i prodekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gostujući profesor na Muséum National d’Histoire Naturelle, IPH (Pariz, 1996.), Filozofskom fakultetu u Ljubljani (program CEEPUS, 2010.) i Jageillonskom Sveučilištu u Krakovu (međusveučilišna suradnja 2010. i 2015.). Osim na matičnoj instituciji predavao je na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu i Filozofskom fakultetu u Sarajevu. U dva je navrata (1995. i 2001.) bio stipendist Francuske vlade (Bordeaux i Pariz), 1995. koristio je stipendiju Constantin-Jireček (Beč), a 1996/97. Fulbrightovu stipendiju u SAD-u (Albuquerque, NM). Vodio je desetak znanstveno-istraživačkih projekata te iskopavanja Mujine pećine kod Kaštela (1995. – 2003., s I. Kamenjarin), špilje Zemunice kod Biska (2006.), Velike pećine u Kličevici kod Benkovca (2006.; 2012. – 2015.), špilje Zale kod Tounja (2006. – 2011.) i istraživanje podvodnoga paleolitičkog nalazišta Kaštel Štafilić (2008., 2010. – 2015.). Autor je ili koautor mnogobrojnih znanstvenih radova objavljenih u prestižnim međunarodnim časopisima i knjigama, više knjiga, priopćenja na skupovima i koncepcija izložaba.

Najnovija istraživanja neandertalskih nalazišta u Hrvatskoj

Info:
AMZ PRESS