HMD – 10. susret Sekcije restauratora i preparatora Hrvatskog muzejskog društva (PRESS)

Hrvatsko muzejsko društvo poziva na otvorenje 10. susreta Sekcije restauratora i preparatora Hrvatskog muzejskog društva u četvrtak 10. svibnja, u 12 sati u prostorima Arheološkog muzeja u Zagrebu.

Pozivnica

Ovogodišnji 10. susreti neobično su nam važni jer bilježimo desetljeće djelovanja Sekcije. Bogati program 10. susreta Sekcije sastoji se od stručnih predavanja i otvorenja Izložbe postera 10. susreta, a domaćin Arheološki muzej u Zagrebu pripremio je i izložbu Laboratorij čudesa – stoljeće restauracije u Arheološkom muzeju u Zagrebu.

O SEKCIJI

Sekcija restauratora i preparatora Hrvatskoga muzejskog društva (HMD) osnovana je 11. lipnja 2007. godine na poticaj nekolicine restauratora iz zagrebačkih muzeja u svrhu promicanja i objedinjavanja konzervatorsko-restauratorske struke te njegovanja međusobne suradnje restauratora i preparatora zaposlenih u hrvatskim muzejima. Djelovanje Sekcije je usmjereno ka poticanju vidljivosti konzervatorsko-restauratorske struke kao važnog segmenta muzejske djelatnosti, jer zaštita i istraživanje kao temelj muzejske djelatnosti su ujedno i osnova konzervatorsko-restauratorskog rada u muzeju.

Prvi Susreti Sekcije restauratora i preparatora HMD-a održani su 2009. godine u Arheološkom muzeju u Zagrebu i upravo zbog toga, jubilarni, deseti skup po redu održat će se u istom muzeju gdje je sve i počelo. U okviru susreta Sekcije organiziraju se svake godine stručna predavanja i izložba postera, a prati ih tiskana stručna publikacija.

PUBLIKACIJA

Publikacija objedinjuje sadržaj Susreta, a zamišljena je kao svojevrsna pomoć kolegama pri njihovom radu, bilo putem objavljenih stručnih članaka, mogućnošću konzultiranja podataka i usporedbe rada na istim materijalima ili jednostavno kao vodič za kontakte među muzejskim restauratorima i preparatorima. Povodom desetogodišnjice djelovanja Sekcije, predstavit ćemo novi izgled stručne publikacije čije grafičko oblikovanje potpisuje Roberta Bratović (Oaza).

PREDAVANJA

Predavanja se održavaju s ciljem upoznavanja s novim dostignućima, ali i izazovima u konzervatorsko-restauratorskoj struci. Deseti Susreti tematski su posvećeni analitičkim metodama koje se koriste pri konzervatorsko-restauratorskim istraživanjima i prethode zahvatima na muzejskoj građi, stoga će predavanja održati istaknuti stručnjaci:

dr. sc. Ivica Ljubenkov docent na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Splitu gdje predaje skupinu predmeta iz područja analitičke kemije, te predavač na studiju Konzervacije-restauracije Umjetničke akademije u Splitu održati će predavanje “Primjena analitičkih metoda u konzervaciji i restauraciji”.

dr. sc. Ivana Bačić, samostalni vještak za kemijsko-fizikalna vještačenja u Centru za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja ”Ivan Vučetić” pri Ministarstvu unutarnjih poslova RH održati će predavanje “Primjena metoda forenzičke kemije u umjetnosti i arheologiji“.

dr. sc. Ivančica Bogdanović Radović znanstvena savjetnica u Laboratoriju za interakcije ionskih snopova , Zavoda za eksperimentalnu fiziku Instituta Ruđer Bošković održati će predavanje “Analiza sintetskih organskih pigmenata i veziva metodom MeV SIMS”.

dr. sc. Vladan Desnica, izvanredni profesor na Odsjeku za konzerviranje i restauriranje umjetnina Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje podučava Fiziku, Instrumentalnu analizu, Materijale i procese te Kiparsku tehnologiju održati će predavanje “Prirodoslovni laboratorij Akademije likovnih umjetnosti – multidisciplinarni spoj znanosti i umjetnosti”.

Damir Doračić, viši restaurator, voditelj Konzervatorsko-restauratorskog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu i jedan od osnivača Sekcije restauratora i preparatora HMD-a održati će predavanje “Projekt nabave SEM-EDS instrumenta za Arheološki muzej u Zagrebu”.

mr. sc. Maja Velicogna Novoselac, restauratorica savjetnica, voditeljica restauratorskih radionica Muzeja za umjetnost i obrt sa bogatim četrdesetogodišnjim restauratorskim iskustvom održati će predavanje “Kvalitetno, brzo, jeftino i garantirano neće tamniti – druga sezona”.

Predavanja su otvorena za javnost!

O IZLOŽBI POSTERA 10. SUSRETA

Izložbom postera na Susretima Sekcije muzejski restauratori i preparatori prezentiraju svoje recentne radove i istraživanja. Stručnjaci u muzejskim i galerijskim institucijama iz cijele Hrvatske pripremili su 30 postera na kojima su opisani konzervatorsko-restauratorski postupci, istraživanja i zahvati na najraznovrsnijoj građi; od arheološke, tehničke, etnološke do djela suvremene umjetnosti.

Cilj izložbe je upoznavanje publike s muzejskom djelatnošću bez koje je teško zamisliva realizacija muzejskih programa.

Dođite na izložbu i pogledajte kako je restauriran neidentificirani arheološki nalaz u Gradskom muzeju Vinkovci, kako pomoći tekstilnim kapama Etnografskog muzeja, kako je bljesnulo ulje na platnu Izidora Kršnjavog iz Muzeja za umjetnost i obrt, ili kako izgledaju koštani češljevi Arheološkog muzeja u Zagrebu prije i nakon konzervatorsko-restauratorskog postupka, kao i mnoge druge zanimljive predmete.

Kako su posteri vizualno atraktivni i edukativni, svake se godine bira najbolji poster. Dođite i glasajte za Naj-poster 10. susreta Sekcije restauratora i preparatora Hrvatskog muzejskog društva!

 

10. SUSRETI Sekcije restauratora i preparatora Hrvatskog muzejskog društva

10. svibnja 2018. godine

Arheološki muzej u Zagrebu

Trg N. Š. Zrinskog 19, Zagreb

PROGRAM

četvrtak 10 . svibnja 2018.

11:00 – 12:00   prijava sudionika

12:00 otvorenje 10. susreta Sekcije restauratora i preparatora HMD-a , Izložbe postera 10. susreta i izložbe Laboratorij čudesa – stoljeće restauracije u Arheološkom muzeju u Zagrebu

Pozdravni govor uz otvorenje Susreta:

  • muzej domaćin: Sanjin Mihelić, ravnatelj
  • predsjednica HMD-: mr. sc. Vlasta Krklec
  • koordinatorica Sekcije: mr. art Mirta Pavić
  • autorice izložbe: Ana Solter i Slađana Latinović
  • predstavnik Grada Zagreba
  • predstavnik Ministarstva kulture RH

 

13:00 – 16:00   Predavanja:

13:00 – 13:20

dr.sc. Ivica Ljubenkov, Primjena analitičkih metoda u konzervaciji i restauraciji

13:25 – 13:45

dr.sc. Ivana Bačić, Primjena metoda forenzičke kemije u umjetnosti i arheologiji

13:50 – 14:10

dr.sc. Ivančica Bogdanović Radović, Analiza sintetskih organskih pigmenata i veziva metodom MeV SIMS

Pauza za kavu   14:15 – 14:40

14:40 – 15:00

dr.sc. Vladan Desnica, Prirodoslovni laboratorij Akademije likovnih umjetnosti – multidisciplinarni spoj znanosti i umjetnosti

15:05 – 15:25

Damir Doračić, Projekt nabave SEM-EDS instrumenta za Arheološki muzej u Zagrebu

15:30 – 15:50

Maja Velicogna Novoselac, Kvalitetno, brzo, jeftino i garantirano neće tamniti – druga sezona

15:50 – 16:00

Mirta Pavić i Slađana Latinović, Deset godina Sekcije restauratora i preparatora Hrvatskog muzejskog društva

Pauza za kavu 16:00 – 16:20

16:25 – 16:45 Naj- poster 10 Susreta

Izbor i proglašenje Naj – postera 10. Susreta i dodjela nagrade autoru/autorici izabranog plakata

16:45 – 17:45   Vodstvo

Novootvoreni stalni postav Srednjeg vijeka i Konzervatorsko-restauratorski odjel Arheološkog muzeja u Zagrebu

Fotografije

Izvor
HMD PRESS

HMD – Program 10. susreta Sekcije restauratora i preparatora HMD-a (PRESS)

10. susreti Sekcije restauratora i preparatora
Hrvatskog muzejskog društva
održat će se u

Arheološkom muzeju u Zagrebu,

u četvrtak
10. svibnja 2018. godine
s početkom u 11 sati.

Program 10. susreta Sekcije restauratora i preparatora HMD-a
11:00 – 12:00
Prijava sudionika12:00 – 13:00 
Otvorenje 10. susreta Sekcije restauratora i preparatora HMD-a, izložbe postera 10. Susreti te izložbe Laboratorij čudesa – Stoljeće restauracije u Arheološkom muzeju u Zagrebu

13:00 – 16:00
Predavanja

16:20 – 16:45
Izbor Naj – postera Susreta

16:45 – 17:45
Vodstvo kroz Arheološki muzej u Zagrebu

Predavanja na 10. susretima Sekcije restauratora i preparatora HMD-a
Deseti Susreti tematski su posvećeni analitičkim metodama koje se koriste pri konzervatorsko-restauratorskim istraživanjima i prethode zahvatima na muzejskoj građi.
Predavanja su otvorena za javnost!
Istaknuti stručnjaci će održati predavanja prema slijedećem rasporedu:
13:00 – 13:20
dr. sc. Ivica Ljubenkov, Primjena analitičkih metoda u konzervaciji i restauraciji13:25 – 13:45 
dr. sc. Ivana Bačić, dipl. ing., Primjena metoda forenzičke kemije u umjetnosti i arheologiji

13:50 – 14:20
dr. sc. Ivančica Bogdanović Radović, Analiza sintetskih organskih pigmenata i veziva metodom MeV SIMS

Pauza  14:20 – 14:40

14:40 – 15:00
dr. sc. Vladan Desnica, Prirodoslovni laboratorij Akademije likovnih umjetnosti – multidisciplinarni spoj znanosti i umjetnosti15:05 – 15:25 
Damir Doračić, Projekt nabave SEM-EDS instrumenta za Arheološki muzej u Zagrebu

15:30 – 15:50 
Maja Velicogna Novoselac, Kvalitetno, brzo, jeftino i garantirano neće tamniti – druga sezona

15:50 – 16:00
Mirta Pavić i Slađana Latinović, Deset godina Sekcije restauratora i preparatora Hrvatskog muzejskog društva

Izložba postera 10. susreta Sekcije restauratora i preparatora HMD-a
Izložba postera koji opisuju konzervatorsko-restauratorske postupke, istraživanja i zahvate na najraznovrsnijoj građii ima za cilj upoznavanje publike s muzejskom djelatnošću bez koje bi većina muzejskih programa bila neostvariva, a najčešće ostaje skrivena u muzejskim laboratorijima.
Iz godine u godinu posteri privlače sve više publike, kako  zanimljivim sadržajem, tako i vizualnom atraktivnošću. Stoga tajnim glasovanjem biramo najbolji poster na dan otvorenja Susreta. Na glasanje pozivamo sve sudionike i posjetitelje. Dođite i izaberite Naj – poster 10. susreta! 
Izložba
Laboratorij čudesa – stoljeće restauracije u Arheološkom muzeju u Zagrebu
Arhiv AMZ-a čuva brojne zabilješke koje svjedoče o tome kako  su muzejski djelatnici od osnutka muzeja bili svjesni važnosti i neophodnosti restauracije predmeta i uloge restauratora u muzejskoj struci. V. Hoffiller je 1907. godine posjetio njemačke muzejske radionice kako bi se bolje upoznao s najnovijim metodama restauriranja i konzerviranja. Prva muzejska restauratorska radionica osnovana je već 1908. godine. Deset godina kasnije Muzej ima prvog stalno zaposlenog muzejskog restauratora čija je fotodokumentacija najstariji primjer dokumentiranja procesa restauratorskih zahvata u Hrvatskoj.
Posjetite i proučite Laboratorij čudesa!

Izvor
HMD PRESS

HMD – Poziv na 10. susrete Sekcije restauratora i preparatora HMD-a (PRESS)

Sa zadovoljstvom Vas obavještavamo kako će se jubilarni

10. susreti Sekcije restauratora i preparatora
Hrvatskog muzejskog društva

održati u

Arheološkom Muzeju u Zagrebu,

u četvrtak
10. svibnja 2018. godine.

10. susreti Sekcije restauratora i preparatora HMD-a
Sekcija restauratora i preparatora Hrvatskoga muzejskog društva osnovana je 11. lipnja 2007. godine na poticaj nekolicine restauratora iz zagrebačkih muzeja u svrhu promicanja i objedinjavanja konzervatorsko-restauratorske struke te njegovanja međusobne suradnje restauratora i preparatora zaposlenih u hrvatskim muzejima. Djelovanje Sekcije je usmjereno ka poticanju prepoznavanja konzervatorsko-restauratorske struke kao važnog segmenta muzejske djelatnosti, ali i njene vidljivosti u javnosti.

 

Sekcija od svog osnutka organizira Susrete koji omogućuju kontakt i dijalog među kolegama iz sasvim različitih muzeja, potiču suradnju s izvanmuzejskim institucijama, promoviraju konzervatorsko-restauratorsku struku i grade edukativnu poveznicu između struke i publike. U okviru Susreta održavaju se stručna predavanja i izložba postera, a prati ih tiskana stručna publikacija. Povremeno se organiziraju Aktualni sat, Filmske minute te edukativne radionice za najmlađe posjetitelje.

 

Ova stručna organizacija svoje je prve Susrete održala 2009. godine u Arheološkom muzeju u Zagrebu i upravo zbog toga, ovogodišnje desete Susrete obilježavamo u Arheološkom muzeju u Zagrebu, gdje je sve i počelo.

Predavanja na 10. susretima Sekcije restauratora i preparatora HMD-a
Deseti Susreti tematski su posvećeni analitičkim metodama koje se koriste pri konzervatorsko-restauratorskim istraživanjima i prethode zahvatima na muzejskoj građi.
Predavanja će održati istaknuti stručnjaci:
dr. sc. Ivana Bačić, samostalni vještak za kemijsko-fizikalna vještačenja u Centru za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja ”Ivan Vučetić” pri Ministarstvu unutarnjih poslova RH. Stručni i znanstveni rad temelji joj se na primjeni niza različitih analitičkih instrumentnih tehnika.

dr. sc. Ivica Ljubenkov docent na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Splitu gdje predaje skupinu predmeta iz područja analitičke kemije, te predavač na studiju Konzervacije-restauracije Umjetničke akademije u Splitu.

mr. sc. Maja Velicogna Novoselac, restauratorica savjetnica, voditeljica restauratorskih radionica Muzeja za umjetnost i obrt sa bogatim četrdesetogodišnjim restauratorskim iskustvom.

dr. sc. Ivančica Bogdanović Radović znanstvena savjetnica u Laboratoriju za interakcije ionskih snopova, Zavoda za eksperimentalnu fiziku Instituta Ruđer Bošković.

dr. sc. Vladan Desnica, izvanredni profesor na Odsjeku za konzerviranje i restauriranje umjetnina Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje podučava Fiziku, Instrumentalnu analizu, Materijale i procese te Kiparsku tehnologiju.

Damir Doračić, viši restaurator, voditelj Konzervatorsko-restauratorskog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu i jedan od osnivača Sekcije restauratora i preparatora.

Predavanja su otvorena za javnost,
a teme predavanja provjerite u
slijedećem newsletteru!

Izložba postera 10. susreta Sekcije restauratora i preparatora HMD-a
Stručnjaci u muzejskim i galerijskim institucijama iz cijele Hrvatske pripremili su postere na kojima su opisani konzervatorsko-restauratorski postupci, istraživanja i zahvati na najraznovrsnijoj građi; od arheološke, tehničke, etnološke do djela suvremene umjetnosti. Cilj izložbe je upoznavanje publike s muzejskom djelatnošću bez koje je teško zamisliva realizacija muzejskih programa.
Neki od naslova postera koje ćete moći vidjeti na izložbi su:
Ponovni sjaj starih restauracija (AMI)
Neidentificirani arheološki nalaz (GMV)
Oglavlja iz tekstilnih zbirki (EMZ)
40 godina prije – 40 godina poslije (MUO)
Slika marginalne umjetnosti u laboratoriju za oživljavanje (MSU)

Izvor
HMD PRESS

HMD – 9. susreti Sekcije restauratora i preparatora Hrvatskog muzejskog društva (PRESS)

9. susreti Sekcije restauratora i preparatora Hrvatskog muzejskog društva

24. i 25. svibnja 2017. 

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

24. i 25. svibnja 2017. godine održat će se Susreti Sekcije restauratora i preparatora Hrvatskog muzejskog društva, deveti po redu što potvrđuje interes kako stručne tako i šire javnosti za ovaj izuzetno važan segment muzejske djelatnosti koja se bavi očuvanjem, zaštitom i istraživanjem naše bogate kulturne baštine.

Do sada je bila praksa da se ovo stručno druženje organizira u institucijama u koje imaju konzervatorsko-restauratorski studio sa zaposlenim restauratorima i preparatorima. Ove je godine naš muzej domaćin Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja u Rijeci, i premda nema zaposlene djelatnike konzervatorsko-restauratorske struke, ima mnogo razloga zbog kojih je zanimljiv za naše okupljanje. Jednako je važno uspostavljanje kontakta s kolegama drugih stručnih muzejskih zvanja, jer konzervatorsko-restauratorski je posao interdisciplinaran.

Naš je skup do sada uvijek pobuđivao zanimanje šire publike, a nadamo se da će potaknuti i osnivanje restauratorskih odjela u riječkim muzejima.

U sklopu Susreta organizirana je i Izložba plakata sa tridesetak radova iz petnaest muzejskih i galerijskih ustanova iz cijele Hrvatske na kojima su prikazani postupci zaštite, restauriranja i istraživanja brojnih predmeta iz različitih razdoblja. Izložbom je obuhvaćena arheološka, povijesno-umjetnička, tehnička i etnološka građa izrađena od različitih materijala. Prikazani  konzervatorsko-restauratorski radovi hrvatskih muzeja su toliko raznoliki i zanimljivi upravo zbog različitih vokacija muzeja u kojima se odvijaju. Putem plakata posjetitelji se mogu upoznati sa muzejskom djelatnošću koja uglavnom ostaje skrivena a predstavlja temelj svih muzejskih prezentacija i izložbi.

Izložba plakata 9. Susreta Sekcije restauratora i preparatora ostaja otvorena za publiku do 1. rujna 2017. godine u Pomorskom i povijesnom muzej Hrvatskog primorja u Rijeci.

Predavanja na Susretima također su otvorena za javnost. Kroz kratku prezentaciju konzervatorsko-restauratorskih postupaka na raznolikim predmetima iz fundusa različitih muzeja te drugih tema iz područja restauratorske struke kao što su prezentacija i održavanje muzejskih predmeta, istraživanja, povijest konzervatorsko-restauratorskih odjela i drugo, otvaramo publici pristup našoj  stručnoj djelatnosti koji im prilikom posjeta muzeju nije dostupan poput ostalih muzejskih programa.

Drugi dan Susreta rezerviran je za upoznavaje Rijeke i mnogobrojnih lokacija u gradu na kojima se provodi zaštita i restauracija, a čija je povijesno-kulturna vrijednost motiv za detaljnije upoznavanje s procesima rada na tim kulturnim dobrima.

Realizaciju 9. Susreta Sekcije restauratora i preparatora HMD-a te tisak stručne publikacije omogućili su svojom financijskom potporom Ministarstvo kulture RH, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba i Hrvatsko muzejsko društvo.

Galerija fotografija

Program Susreta https://gallery.mailchimp.com/d87aa6ffdf45209ce5c8b632e/files/c4df6cdc-c86c-4843-a16e-38f148cee01c/Program_9._susreta_Sekcije_restauratora_i_preparatora_HMD_a_.pdf

Izvor

HMD PRESS

 

 

HMD – Konferencija za novinare ‘NOĆ MUZEJA 2017’ [PRESS]

Hrvatsko muzejsko društvo poziva na konferenciju za novinare NOĆ MUZEJA 2017, u srijedu, 25. siječnja 2017. u 12.00 sati, u Muzeju Mimara, Rooseveltov trg 5, Zagreb.

Noć Muzeja

Tema ovogodišnje Noći muzeja je  Glazba i glazbeni velikani i njihov utjecaj na društvo,  koja će  kroz  brojna programska događanja istaknuti  važnost  prikupljanja,  očuvanja i prezentiranja, materijalne i nematerijalne  glazbene baštine, koju muzeji i druge baštinske ustanove čuvaju  u svojim zbirkama,  ali i iznimnog utjecaja koji je  glazba i glazbeni stvaraoci  imala kroz povijest do danas.

Noć muzeja 2017. održat će se u petak, 27. siječnja 2017. godine  od 18.00  sati do jedan sat iza ponoći u više od 200 muzeja, galerija i ustanova u kulturi u 100 hrvatskih gradova.

Tijekom proteklih godina  glazba je  u Noći muzeja uvijek bila dio programa, od  izložbi posvećenih glazbi, koncerata klasične glazbe do programa  širokog spektra suvremenih glazbenih izričaja, potvrđivala se povezanost glazbe i muzeja, a ovogodišnja tema Noći muzeja svojevrsna je  posveta inovativnosti i umjetničkom  stvaralaštvu, te idejama koje mijenjaju svijet i čine ga  glazbom  ljepšim i boljim.

Značajnu potporu manifestaciji Noć muzeja 2017 pružili su Ministarstvo kulture RH i Grad Zagreb, HAZU, partneri i sponzori  Turistička zajednica grada Zagreba, Europlakat, Jutarnji list, HRT, HDS ZAMP, Klasik TV, Zagrebačka pivovara, Zagrebački holding  te brojni suradnici i prijatelji Noći muzeja.

Program Noći muzeja 2017 dostupan je na www.nocmuzeja.hr

Programsku knjižicu Noć muzeja 2017  preuzmite  na poveznici:
https://gallery.mailchimp.com/d87aa6ffdf45209ce5c8b632e/files/Programska_knjiz_ica_Noc_i_muzeja_2017.pdf

Vizual Noći muzeja 2017 preuzmite na poveznici:
https://gallery.mailchimp.com/d87aa6ffdf45209ce5c8b632e/files/vizual_NM17.pdf

Izvor

HMD PRESS

Zbornik – Istraživanja u Imotskoj krajini [prikaz Vendi Jukić Buča]

Hrvatsko arheološko društvo, Konzervatorski odjel u Imotskom, Zagreb, 2015.
HAD
Tip: zbornik
Izdavači: Hrvatsko arheološko društvo, Konzervatorski odjel u Imotskom
Nakladničko vijeće: Sanja Ivčević, Iva Kaić, Tatjana Kolak, Ondina Krnjak, Daria Ložnjak-Dizdar
Odgovorni urednici: Ivan Alduk, Domagoj Tončinić
Prijevod: Assia Barić
Jezik: hrvatski, sažeci na talijanskom, engleskom, latinskom
Stranica: 144

ISBN HAD 978-953-6335-08-4
ISBN Ministarstvo kulture 978-953-312-030-0
ISSN 0351-8884

Galerija fotografija [autor: VJB]

Naslovnica zbornika 'Istraživanja u Imotskoj krajini'. Fotografija: VJB.

Naslovnica zbornika ‘Istraživanja u Imotskoj krajini’. Fotografija: VJB.

‘Istraživanja u Imotskoj krajini’ (Izdanja HAD-a vol. 29/2011) zbornik je istoimenog znanstvenog skupa koji su 2011. godine organizirali Hrvatsko arheološko društvo i Konzervatorski odjel u Imotskom. Tijekom Skupa održano je gotovo dvadeset predavanja tematski vezanih uz arheološka istraživanja na području Imotskog, Vrgorca, Sinjske krajine i Hercegovine te predstavljeno deset postera s uvodima u različita istraživanja. Kao prateći sadržaj Skupa otvorena je izložba ‘Arheološka istraživanja na trasi autoceste u Zabiokovlju i Plini’ u organizaciji Gradskog muzeja Makarska i privatnih arheoloških firmi, koju je pratio opširan katalog te predstavljena knjiga profesorice dr. sc. Tihomile Težak-Gregl ‘Uvod u prapovijesnu arheologiju’.

 

Sadržaj

9 – 26

Ivan Alduk

‘Arheološka istraživanja u Imotskoj krajini’

Tijekom 19. i u prvoj polovini 20. stoljeća (ali i ranije) s područja Imotske krajine pristižu nam različite vijesti o arheološkim nalazištima, a u splitski Arheološki muzej dolaze i predmeti pronađeni na više mjesta na prostoru imotskih sela.
Prva istraživanja 1897./1898. godine na Crkvini-Bublinu u Zmijavcima vodio je fra Ivan Tonković čime je udaren temelj budućoj zbirci imotskog franjevačkog samostana, koju je u drugoj polovini 20. stoljeća fra Vjeko Vrčić uvelike proširio i obogatio.
Iako su arheološka istraživanja na ovom prostoru bila skromna i rijetka neka od njih dala su nalaze od izuzetne važnsti za lokalnu i regionalnu povijest, ali zanimljive i u europskim razmjerima. Posebno ona koja su se na pojedinim lokalitetima odvijala od 80-ih i 90-ih godina 20. stoljeća.
Gradnja autoceste u južnom, podbiokovskom, dijelu Imotske krajine potaknula je istraživanje većeg broja arheoloških lokaliteta što je ovaj prostor jasnije pozicioniralo na, još uvijek imaginarnoj, arheološkoj karti Hrvatske.

 No automatic alt text available.

 

27 – 40

Ivo Glavaš

‘Stanica beneficijarija u Novama’

U radu se daje općeniti kritički osvrt na funkciju i položaj konzularnih beneficijarija. Temeljem brojnih nalaza beneficijarijskih zavjetnih žrtvenika, na prostoru rimskih Nova (današnje naselje Ramović južno od Imotskog) na magistralnoj cesti Akvileja-Dirahij, dokazano je postojanje stanice konzularnih beneficijarija u kojoj službuju legionari sljedećih legija: legio I Adiutrix, legio I Italica, legio X Gemina, legio XI Claudia i legio XIII Gemina, Zavjetni žrtvenici posvećeni su Jupiteru, Jupiteru i Geniju municipija, Silvanu i Fortuni Redux. Glavnina žrtvenika pronađena je u neposrednoj blizini župne crkve u Runoviću te na tom mjestu treba tražiti beneficijarijsku stanicu u Novama.

Image may contain: outdoor, nature and water

 

41 – 58

Iva Kaić

‘Intagliji iz zbirke Franjevačkog samostana u Imotskom’

Među različitim predmetima pohranjenima u zbirci Franjevačkog samostana u Imotskom posebno mjesto zauzimaju zavjetni darovi. U jednoj od vitrina izložena je zbirka nakita i sakralnih predmeta koji su prikupljeni kao zavjetni dar Majci Božjoj. Zbirku sačinjavaju krunice, križići, ogrlice, naušnice i prstenje. Od darovanih prstenova izdvaja se 21 primjerak s intaglijima. Svo je prstenje recentne izrade. Još je jedan intaglio umetnut u recentnu naušnicu. Sedam intaglija iz kolekcije datirano je u rimsko doba, jedan intaglio dvojbene je datacije, dok preostali pripadaju novovjekovnom razdoblju. Nažalost, o porijeklu i načinu nabave ovih predmeta nisu nam sačuvani nikakvi podaci. Možemo samo pretpostaviti da su rimskodobni intagliji, koji su sekundarno iskorišteni pri izradi recetnog nakita, nađeni na području Imotskog i okolice.

No automatic alt text available.

 

59 – 68

Zrinka Šimić-Kanaet

‘Istraživanja u Imotskoj krajini. Lokalno je univerzalno’

Nakon provedene tipološke i kronološke analize rimske keramike iz Tilurija utvrđeno je da velik broj nalaza pripada uporabnoj kuhinjskoj keramici, a izdvojeno je 35 ulomaka kuhinjske keramike (lonci) za koje možemo reći da su izrađeni unutar jednog područja pod snažnim utjecajem tradicije te pripadaju lokalnoj proizvodnji. Lokalna proizvodnja rimske keramike je nastavak proizvodnje uporabne keramike u provincijama čije prepoznavanje, analiza i kronologija pomažu u stvaranju nove ekonomske i etničke slike jednog područja.

Image may contain: drawing

 

69 – 90

Ana Pavlović

‘Reducirani numi siscijske kovnice tipa Iovi Conservatori Avgg Nn iz ostave u Trijebnju’

U članku se analiziraju reducirani numi tipa Iovi Conservatori Avgg Nn iskovani u rimskoj carskoj kovnici u Sisku (Siscia) od 312. do 313. godine. Obrađuje se njihova datacija, okolnosti i vrijeme početka njihove emisije u kovnicu te značaj koji predstavljaju u novčanim reformama tetrarhijskog perioda. Dio su velike tetrarhijske ostave brončanog rimskog novca, otrkivene 1936. godine u Trijebnju u Bosni i Hercegovini kao slučajan nalaz, a za koju se naknadnom revizijm utvrdilo da je sadržavala 11072 brončana komada, većinom numa uz nešto predreformskih antoninijana i centenionala. Od 6613 komada koji su potekli iz siscijske kovnice njih 6035 pripada tipu Iovi Conservatori Avgg Nn. Tako velika brojčana zastupljenost omogućila je analizu rada i organizacije jedne rimske carske kovnice kao što je Siscija, a koju karakterizira visoki sutpanj specijalizacije u pojedinim oficinama unutar kovnice.

No automatic alt text available.

91 – 102

Vinka Bubić

‘Terenski pregled lokaliteta kod Velića’

Nakon što je početkom 2011. godine Konzervatorski odjel u Splitu zaprimio dojavu o postojanju nadsvođene grobnice na lokaciji uz cestu Trilj-Livno između sela Jabuka i Velić, stručnjaci iz četiri institucije obavili su terenski pregled naznačene lokacije. Područje triljskog kraja bogato je arheološkom građom iz svih razdoblja što je i zabilježeno u literaturi. Među objavljenom građom je i istaknuti nalaz miljokaza iz Velića, datiran u 3. st. Međutim, pokazalo se da lokacija na kojoj je pronađena grobnica dosad nije spominjana u literaturi. Zbog toga je glavni cilj terenskog pregleda bio registrirati, dokumentirati i zaštiti novi lokalitet između Jabuke i Velića. Zabilježeni podaci ukazuju na postojanje ostataka bedema unutar kojih se nalaze urušeni građevinski objekti. U blizini spomenute grobnice primijećene su strukture u obliku humaka karakteristične za nadsvođene grobnice te veća građevina koja bi mogla predstavljati crkveni objekt. Iako je lokalitet prekriven gustim raslinjem, uočeni su brojni ulomci građevinske krovne opeke i keramike.

 

103 – 112

Ivan Alduk

‘Radionice stećaka u Imotskoj krajini’

S obzirom na veliki broj sačuvanih stećaka u Imotskoj krajini (oko 80 lokaliteta), izrazito bogatstvo reljefa, način na koji ih ‘majstori –kovači’ upotrebljavaju te pojavu pojedinih tipova stećaka danas nam se na ovom području kristalizira nekoliko ‘radionica’ i kovača koje djeluju na prostorima pojedinih sela, al i znatno šire.

No automatic alt text available.

 

113 – 126

Radoslav Dodig

‘Podrijetlo imena Imotski’

O imenu Imotski pisalo je vise autora: J. Krahe, P. Skok, A. Mayer, A. Ujević, P. Šimunović i A. Loma, ali nisu ponudili uvjerljive etimologije. Najčešće se podrijetlo tražilo u imenu putne postaje Aemate (Lamatis), spomeute u kartografskim izvorima. U članku će se raspravti o svim dosadašnjim pokušajima, uz topografske, povijesne i arheološke argumente i ponuditi prihvatljivija etimologija. Ona će se temeljiti na romanskoj osnovi mont- (brdo), kako je to već ranije naslutio D. Alerić.

No automatic alt text available.

 

127 – 138

Ivor Janković

‘Tradicionalna vs. 3D geometrijska mormometrika u bioarheologiji’

Morfometrika, ili mjerenje oblika, jedna je od osnova bioarheološke znanosti. U radu su prikazane osnovne razlike između tzv. ‘tradicionalne’ i geometrijske morfometrike, kao i teoretske te praktične razlike i mogućnosti ova dva pristupa.

 

139 – 143

Zrinka Premužić, Petra Rajić Šikanjić

‘Primjeri osteoporoze u arheološkim populacijama Hrvatske’

Osteoporoza je bolest koju karakterizira smanjenje gustoće kostiju zbog koje one postaju porozne te izrazito krhke i lako lomljive. Na njezin nastanak i razvitak utječe više čimbenika, među kojima je najvažniji promjena u razini hormona. Bolest je u modernim populacijama česta kod starijih osoba, osobito žena. Osteoporozu nalazimo i na skeletnim ostacima arheoloških populacija. Na skeletnom materijalu dijagnoza se postavlja ukoliko su prisutne smanjena gustoća kosti i s njom povezana fraktura. Učestalost ovog oboljenja prikazana je na tri hrvatska arheološka lokaliteta.

Zahvaljujem izdavaču Hrvatskom arheološkom društvu na ustupljenom primjerku.

 

Vendi Jukić Buča
Zagreb, 3. 1. 2017.