HMD – Konferencija za novinare ‘NOĆ MUZEJA 2017’ [PRESS]

Hrvatsko muzejsko društvo poziva na konferenciju za novinare NOĆ MUZEJA 2017, u srijedu, 25. siječnja 2017. u 12.00 sati, u Muzeju Mimara, Rooseveltov trg 5, Zagreb.

Noć Muzeja

Tema ovogodišnje Noći muzeja je  Glazba i glazbeni velikani i njihov utjecaj na društvo,  koja će  kroz  brojna programska događanja istaknuti  važnost  prikupljanja,  očuvanja i prezentiranja, materijalne i nematerijalne  glazbene baštine, koju muzeji i druge baštinske ustanove čuvaju  u svojim zbirkama,  ali i iznimnog utjecaja koji je  glazba i glazbeni stvaraoci  imala kroz povijest do danas.

Noć muzeja 2017. održat će se u petak, 27. siječnja 2017. godine  od 18.00  sati do jedan sat iza ponoći u više od 200 muzeja, galerija i ustanova u kulturi u 100 hrvatskih gradova.

Tijekom proteklih godina  glazba je  u Noći muzeja uvijek bila dio programa, od  izložbi posvećenih glazbi, koncerata klasične glazbe do programa  širokog spektra suvremenih glazbenih izričaja, potvrđivala se povezanost glazbe i muzeja, a ovogodišnja tema Noći muzeja svojevrsna je  posveta inovativnosti i umjetničkom  stvaralaštvu, te idejama koje mijenjaju svijet i čine ga  glazbom  ljepšim i boljim.

Značajnu potporu manifestaciji Noć muzeja 2017 pružili su Ministarstvo kulture RH i Grad Zagreb, HAZU, partneri i sponzori  Turistička zajednica grada Zagreba, Europlakat, Jutarnji list, HRT, HDS ZAMP, Klasik TV, Zagrebačka pivovara, Zagrebački holding  te brojni suradnici i prijatelji Noći muzeja.

Program Noći muzeja 2017 dostupan je na www.nocmuzeja.hr

Programsku knjižicu Noć muzeja 2017  preuzmite  na poveznici:
https://gallery.mailchimp.com/d87aa6ffdf45209ce5c8b632e/files/Programska_knjiz_ica_Noc_i_muzeja_2017.pdf

Vizual Noći muzeja 2017 preuzmite na poveznici:
https://gallery.mailchimp.com/d87aa6ffdf45209ce5c8b632e/files/vizual_NM17.pdf

Izvor

HMD PRESS

Zbornik – Istraživanja u Imotskoj krajini [prikaz Vendi Jukić Buča]

Hrvatsko arheološko društvo, Konzervatorski odjel u Imotskom, Zagreb, 2015.
HAD
Tip: zbornik
Izdavači: Hrvatsko arheološko društvo, Konzervatorski odjel u Imotskom
Nakladničko vijeće: Sanja Ivčević, Iva Kaić, Tatjana Kolak, Ondina Krnjak, Daria Ložnjak-Dizdar
Odgovorni urednici: Ivan Alduk, Domagoj Tončinić
Prijevod: Assia Barić
Jezik: hrvatski, sažeci na talijanskom, engleskom, latinskom
Stranica: 144

ISBN HAD 978-953-6335-08-4
ISBN Ministarstvo kulture 978-953-312-030-0
ISSN 0351-8884

Galerija fotografija [autor: VJB]

Naslovnica zbornika 'Istraživanja u Imotskoj krajini'. Fotografija: VJB.

Naslovnica zbornika ‘Istraživanja u Imotskoj krajini’. Fotografija: VJB.

‘Istraživanja u Imotskoj krajini’ (Izdanja HAD-a vol. 29/2011) zbornik je istoimenog znanstvenog skupa koji su 2011. godine organizirali Hrvatsko arheološko društvo i Konzervatorski odjel u Imotskom. Tijekom Skupa održano je gotovo dvadeset predavanja tematski vezanih uz arheološka istraživanja na području Imotskog, Vrgorca, Sinjske krajine i Hercegovine te predstavljeno deset postera s uvodima u različita istraživanja. Kao prateći sadržaj Skupa otvorena je izložba ‘Arheološka istraživanja na trasi autoceste u Zabiokovlju i Plini’ u organizaciji Gradskog muzeja Makarska i privatnih arheoloških firmi, koju je pratio opširan katalog te predstavljena knjiga profesorice dr. sc. Tihomile Težak-Gregl ‘Uvod u prapovijesnu arheologiju’.

 

Sadržaj

9 – 26

Ivan Alduk

‘Arheološka istraživanja u Imotskoj krajini’

Tijekom 19. i u prvoj polovini 20. stoljeća (ali i ranije) s područja Imotske krajine pristižu nam različite vijesti o arheološkim nalazištima, a u splitski Arheološki muzej dolaze i predmeti pronađeni na više mjesta na prostoru imotskih sela.
Prva istraživanja 1897./1898. godine na Crkvini-Bublinu u Zmijavcima vodio je fra Ivan Tonković čime je udaren temelj budućoj zbirci imotskog franjevačkog samostana, koju je u drugoj polovini 20. stoljeća fra Vjeko Vrčić uvelike proširio i obogatio.
Iako su arheološka istraživanja na ovom prostoru bila skromna i rijetka neka od njih dala su nalaze od izuzetne važnsti za lokalnu i regionalnu povijest, ali zanimljive i u europskim razmjerima. Posebno ona koja su se na pojedinim lokalitetima odvijala od 80-ih i 90-ih godina 20. stoljeća.
Gradnja autoceste u južnom, podbiokovskom, dijelu Imotske krajine potaknula je istraživanje većeg broja arheoloških lokaliteta što je ovaj prostor jasnije pozicioniralo na, još uvijek imaginarnoj, arheološkoj karti Hrvatske.

 No automatic alt text available.

 

27 – 40

Ivo Glavaš

‘Stanica beneficijarija u Novama’

U radu se daje općeniti kritički osvrt na funkciju i položaj konzularnih beneficijarija. Temeljem brojnih nalaza beneficijarijskih zavjetnih žrtvenika, na prostoru rimskih Nova (današnje naselje Ramović južno od Imotskog) na magistralnoj cesti Akvileja-Dirahij, dokazano je postojanje stanice konzularnih beneficijarija u kojoj službuju legionari sljedećih legija: legio I Adiutrix, legio I Italica, legio X Gemina, legio XI Claudia i legio XIII Gemina, Zavjetni žrtvenici posvećeni su Jupiteru, Jupiteru i Geniju municipija, Silvanu i Fortuni Redux. Glavnina žrtvenika pronađena je u neposrednoj blizini župne crkve u Runoviću te na tom mjestu treba tražiti beneficijarijsku stanicu u Novama.

Image may contain: outdoor, nature and water

 

41 – 58

Iva Kaić

‘Intagliji iz zbirke Franjevačkog samostana u Imotskom’

Među različitim predmetima pohranjenima u zbirci Franjevačkog samostana u Imotskom posebno mjesto zauzimaju zavjetni darovi. U jednoj od vitrina izložena je zbirka nakita i sakralnih predmeta koji su prikupljeni kao zavjetni dar Majci Božjoj. Zbirku sačinjavaju krunice, križići, ogrlice, naušnice i prstenje. Od darovanih prstenova izdvaja se 21 primjerak s intaglijima. Svo je prstenje recentne izrade. Još je jedan intaglio umetnut u recentnu naušnicu. Sedam intaglija iz kolekcije datirano je u rimsko doba, jedan intaglio dvojbene je datacije, dok preostali pripadaju novovjekovnom razdoblju. Nažalost, o porijeklu i načinu nabave ovih predmeta nisu nam sačuvani nikakvi podaci. Možemo samo pretpostaviti da su rimskodobni intagliji, koji su sekundarno iskorišteni pri izradi recetnog nakita, nađeni na području Imotskog i okolice.

No automatic alt text available.

 

59 – 68

Zrinka Šimić-Kanaet

‘Istraživanja u Imotskoj krajini. Lokalno je univerzalno’

Nakon provedene tipološke i kronološke analize rimske keramike iz Tilurija utvrđeno je da velik broj nalaza pripada uporabnoj kuhinjskoj keramici, a izdvojeno je 35 ulomaka kuhinjske keramike (lonci) za koje možemo reći da su izrađeni unutar jednog područja pod snažnim utjecajem tradicije te pripadaju lokalnoj proizvodnji. Lokalna proizvodnja rimske keramike je nastavak proizvodnje uporabne keramike u provincijama čije prepoznavanje, analiza i kronologija pomažu u stvaranju nove ekonomske i etničke slike jednog područja.

Image may contain: drawing

 

69 – 90

Ana Pavlović

‘Reducirani numi siscijske kovnice tipa Iovi Conservatori Avgg Nn iz ostave u Trijebnju’

U članku se analiziraju reducirani numi tipa Iovi Conservatori Avgg Nn iskovani u rimskoj carskoj kovnici u Sisku (Siscia) od 312. do 313. godine. Obrađuje se njihova datacija, okolnosti i vrijeme početka njihove emisije u kovnicu te značaj koji predstavljaju u novčanim reformama tetrarhijskog perioda. Dio su velike tetrarhijske ostave brončanog rimskog novca, otrkivene 1936. godine u Trijebnju u Bosni i Hercegovini kao slučajan nalaz, a za koju se naknadnom revizijm utvrdilo da je sadržavala 11072 brončana komada, većinom numa uz nešto predreformskih antoninijana i centenionala. Od 6613 komada koji su potekli iz siscijske kovnice njih 6035 pripada tipu Iovi Conservatori Avgg Nn. Tako velika brojčana zastupljenost omogućila je analizu rada i organizacije jedne rimske carske kovnice kao što je Siscija, a koju karakterizira visoki sutpanj specijalizacije u pojedinim oficinama unutar kovnice.

No automatic alt text available.

91 – 102

Vinka Bubić

‘Terenski pregled lokaliteta kod Velića’

Nakon što je početkom 2011. godine Konzervatorski odjel u Splitu zaprimio dojavu o postojanju nadsvođene grobnice na lokaciji uz cestu Trilj-Livno između sela Jabuka i Velić, stručnjaci iz četiri institucije obavili su terenski pregled naznačene lokacije. Područje triljskog kraja bogato je arheološkom građom iz svih razdoblja što je i zabilježeno u literaturi. Među objavljenom građom je i istaknuti nalaz miljokaza iz Velića, datiran u 3. st. Međutim, pokazalo se da lokacija na kojoj je pronađena grobnica dosad nije spominjana u literaturi. Zbog toga je glavni cilj terenskog pregleda bio registrirati, dokumentirati i zaštiti novi lokalitet između Jabuke i Velića. Zabilježeni podaci ukazuju na postojanje ostataka bedema unutar kojih se nalaze urušeni građevinski objekti. U blizini spomenute grobnice primijećene su strukture u obliku humaka karakteristične za nadsvođene grobnice te veća građevina koja bi mogla predstavljati crkveni objekt. Iako je lokalitet prekriven gustim raslinjem, uočeni su brojni ulomci građevinske krovne opeke i keramike.

 

103 – 112

Ivan Alduk

‘Radionice stećaka u Imotskoj krajini’

S obzirom na veliki broj sačuvanih stećaka u Imotskoj krajini (oko 80 lokaliteta), izrazito bogatstvo reljefa, način na koji ih ‘majstori –kovači’ upotrebljavaju te pojavu pojedinih tipova stećaka danas nam se na ovom području kristalizira nekoliko ‘radionica’ i kovača koje djeluju na prostorima pojedinih sela, al i znatno šire.

No automatic alt text available.

 

113 – 126

Radoslav Dodig

‘Podrijetlo imena Imotski’

O imenu Imotski pisalo je vise autora: J. Krahe, P. Skok, A. Mayer, A. Ujević, P. Šimunović i A. Loma, ali nisu ponudili uvjerljive etimologije. Najčešće se podrijetlo tražilo u imenu putne postaje Aemate (Lamatis), spomeute u kartografskim izvorima. U članku će se raspravti o svim dosadašnjim pokušajima, uz topografske, povijesne i arheološke argumente i ponuditi prihvatljivija etimologija. Ona će se temeljiti na romanskoj osnovi mont- (brdo), kako je to već ranije naslutio D. Alerić.

No automatic alt text available.

 

127 – 138

Ivor Janković

‘Tradicionalna vs. 3D geometrijska mormometrika u bioarheologiji’

Morfometrika, ili mjerenje oblika, jedna je od osnova bioarheološke znanosti. U radu su prikazane osnovne razlike između tzv. ‘tradicionalne’ i geometrijske morfometrike, kao i teoretske te praktične razlike i mogućnosti ova dva pristupa.

 

139 – 143

Zrinka Premužić, Petra Rajić Šikanjić

‘Primjeri osteoporoze u arheološkim populacijama Hrvatske’

Osteoporoza je bolest koju karakterizira smanjenje gustoće kostiju zbog koje one postaju porozne te izrazito krhke i lako lomljive. Na njezin nastanak i razvitak utječe više čimbenika, među kojima je najvažniji promjena u razini hormona. Bolest je u modernim populacijama česta kod starijih osoba, osobito žena. Osteoporozu nalazimo i na skeletnim ostacima arheoloških populacija. Na skeletnom materijalu dijagnoza se postavlja ukoliko su prisutne smanjena gustoća kosti i s njom povezana fraktura. Učestalost ovog oboljenja prikazana je na tri hrvatska arheološka lokaliteta.

Zahvaljujem izdavaču Hrvatskom arheološkom društvu na ustupljenom primjerku.

 

Vendi Jukić Buča
Zagreb, 3. 1. 2017.

HMD – 20. Seminar arhivi, knjižnice, muzeji [PRESS]

20. Seminar arhivi, knjižnice, muzeji održava se u Poreču od 23. do 26. studenog 2016. godine 

View this email in your browser

 

 

Poštovani,

jubilarni 20. Seminar arhivi, knjižnice, muzeji održava se u Poreču, Hotel Valamar Diamant od 23. do 26. studenog 2016. godine uz prezentacije i izmjenu iskustava na  teorijskim postavkama, razinama opisa, istraživanja, standarada, smjernica, dobrim praksama, projektima i  programima. Na Seminaru sudjeluje više od 120 sudionika iz Hrvatske, Slovenije, Austrije i SAD-a.

Seminar Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture proizišao je iz ideje o nužnosti otvaranja suradnje arhiva,  knjižnica i muzeja kako bi korisnik mogao dobiti što potpuniji, točniji i kompetentniji  odgovor na svoj upit jedinstvenim, koherentnim pristupom različitim izvorima  podataka.

Cilj seminara je istražiti teorijske pretpostavke unutar kojih je moguće smjestiti  takvo razmišljanje, upoznati se sa suvremenom informacijskom infrastrukturom kao podlogom za njegovo provođenje te na konkretnim situacijama stvaranja informacija u arhivima, knjižnicama i muzejima ispitati razine moguće suradnje.

Ove je godine glavni organizator Seminara Hrvatsko muzejsko društvo  u suradnji s Hrvatskim knjižničarskim društvom, Hrvatskim arhivističkim društvom, Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu, Hrvatskim državnim arhivom, Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Filozofskim fakultetom Sveučilišta J. J. Strossmayera, Osijek i Odsjekom za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru.

Program Seminara pogledajte na http://akm.hkdrustvo.hr/
Bilo bi nam izrazito zadovoljstvo da popratite rad i održavanje AKM seminara.

Srdačno,

Hrvatsko muzejsko društvo

Izvor

HMD PRESS

HMD – Dodjela Nagrada Hrvatskog muzejskog društva 2016. [PRESS]

Na Svečanoj dodjeli Nagrada Hrvatskog muzejskog društva, održanoj u četvrtak, 20.10.2016. godine u Muzeju Mimara dodjeljene su Nagrade za životno djelo i Godišnje nagrade projektima realiziranim u 2015. godini.

Ocjenjivački sud za dodjelu Nagrada HMD-a imao je težak zadatak izbora između 50 pristiglih prijava, ne samo zbog brojnosti prijava već i zbog njihove kvalitete, stoga su dodjeljena i Posebna priznanja.

Dodjeli nagrada nazočila je dr.sc. Ana Lederer, zamjenica ministrice kulture Republike Hrvatske i mr.sc. Veljko Mihalić, voditelj Odsjeka za muzejsku, likovnu i knjižničnu djelatnost Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport.

NAGRADA ZA ŽIVOTNO DJELO HMD-a 2015.

Ocjenjivački sud dodjeljuje Nagradu za životno djelo Hrvatskog muzejskog društva u 2015. godini  dr. sc. Ivanu Mirniku, umirovljenom muzejskom savjetniku Arheološkog muzeja u Zagrebu za izniman dugogodišnji doprinos muzejskoj struci.

Obrazloženje Nagrade za životno djelo HMD-a za 2015. pogledajte na poveznici
https://gallery.mailchimp.com/d87aa6ffdf45209ce5c8b632e/files/2_Obrazloz_enje_Nagrade_za_z_ivotno_djelo_HMD_a_za_2015..doc

https://gallery.mailchimp.com/d87aa6ffdf45209ce5c8b632e/_compresseds/d851e1f3-d30d-43cb-940c-7804389e1a1e.jpgFotografija (I. Presečki) dobitnika Nagrade za životno djelo HMD-a.

GODIŠNJE NAGRADE HMD-a 2015.

1. Kategorija za realiziranu izložbu

U kategoriji za realiziranu izložbu u 2015. godini nagrada se dodjeljuje autoricama Snježani Pintarić i Annie Le Brun za izložbu Nepokorena šuma i Radovan Ivšić.

2. Kategorija za realizirani stalni postav

U kategoriji za realizirani stalni postav u 2015. godini  Ocjenjivački sud dodjeljuje nagradu Muzeju vučedolske kulture.

3. Kategorija za realizirani izdavački projekt

U kategoriji za realizirani izdavački projekt  u 2015. godini nagrada se dodjeljuje  Arheološkom muzeju Istre za monografiju Monkodonja, Istraživanje protourbanog naselja brončanog doba Istre – knjiga 1, Iskopavanje i nalazi građevina, Monografije i katalozi 25.

4. Kategorija za provedeni istraživački rad koji je rezultirao izložbom

Ocjenjivački sud smatra kako rad kolegica Sanje Ivančić i Sanje Acalija na izložbi Povismo i sukno: kaštelansko tradicijsko ruho zaslužuje Godišnju nagradu Hrvatskog muzejskog društva za 2015. godinu  u kategoriji istraživački rad koji je rezultirao izložbom.

5. Kategorija za provedeni istraživački rad koji je rezultirao stručnom publikacijom

U kategoriji provedeni istraživački rad koji je rezultirao stručnom publikacijom  u 2015. godini Ocjenjivački sud dodjeljuje nagradu Gordani Milaković za istraživački rad koji je rezultirao katalogom Istra Istria MEMENTO izbor iz fundusa Zbirke starih razglednica.

6. Kategorija za realizirani pedagoško – edukacijski program

U kategoriji za realizirani pedagoško – edukacijski program u 2015. godini Ocjenjivački sud dodjeljuje nagradu Marijanu Bogatiću za pedagoško – edukacijski projekt Volonterski kamp.

7. Kategorija za marketinško – propagandni program

U kategoriji marketinško – propagandnog programa u 2015. godini Ocjnivački sud dodjeljuje nagradu programu 3. dani industrijske baštine grada Siska u realizaciji Gradskog muzeja Sisak.

8. Kategorija za međumuzejsku suradnju

U  kategoriji za međumuzejsku suradnju u 2015. godini  Ocjenjivački sud dodjeljuje nagradu projektu Zlato i srebro srednjeg vijeka matičnih arheoloških muzeja Republike Hrvatske u realizaciji Arheološkog muzeja u Zagrebu, Arheološkog muzeja u Splitu, Arheološkog muzeja Zadar, Arheološkog muzeja Istre i Muzeja Slavonije.

 

Obrazloženje Godišnjih nagrade HMD-a za 2015. pogledajte na poveznici
https://gallery.mailchimp.com/d87aa6ffdf45209ce5c8b632e/files/3_Obrazloz_enje_Godis_njih_nagrada_HMD_a_za_2015..doc

 

POSEBNA PRIZNANJA HMD- a u 2015.

1. Posebno priznanje za realizaciju izložbe

Posebno priznanje za realizaciju izložbe u 2015. godini Ocjenjivački sud dodjeljuje Arheološkom muzeju Istre za izložbu Istra, lav i orao – TEMPORIS SIGNA, arheološka svjedočanstva istarskog novovjekovlja.

2.  Posebno priznanje za kreativnu i likovno osmišljenu realizaciju izložbe

Posebno priznanje za kreativnu i likovno osmišljenu realizaciju izložbe u 2015. godini Ocjenjivački sud dodjeljuje autorici Jadranki Sulić Šprem kustosici Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik  i  Dubravki Tullio muzejskoj pedagoginji Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik za realizaciju izložbe Pod pritiskom.

3. Posebno priznanje za dugogodišnju nakladničku aktivnost

Posebno priznanje za dugogodišnju nakladničku aktivnost i sustavno proučavanje i promicanje povijesnih ličnosti Dubrovnika Ocjenjivački sud dodjeljuje Dubrovačkim muzejima.

4. Posebno priznanje za izradu faksimila muzejske građe

Ocjenjivački sud dodjeljuje Josipu Kraliku restauratoru Muzeja Slavonije Posebno priznanje za  izradu faksimila metalnih muzejskih predmeta koji su korišteni u izložbenoj djelatnosti i edukacijskim programima Muzeja Slavonije u 2015. godini.

5. Posebno priznanje za pedagoško – edukacijski projekt

Posebno priznanje za pedagoško – edukacijski projekt u 2015. godini Ocjenjivački sud dodjeljuje Prirodoslovnom muzeju Rijeka za programu Raznolikost je bitna.

6. Posebno priznanje za marketinško – propagandni program

Posebno priznanje za marketinško – propagandni program u 2015. godini Ocjenjivački sud dodjeljuje Arheološkom muzeju Istre za program Spectacula Antiqua.

7. Posebno priznanje za međumuzejsku suradnju

Posebno priznanje za međumuzejsku suradnju u 2015. godini Ocjenjivački sud dodjeljuje Gradskom muzeju Varaždin za izložbeni projekt Velikani hrvatske umjetnosti 20 st. / Izložba iz fundusa Galerije starih i novih majstora Gradskog muzeja Varaždin koja je realizirana u Beču, Bratislavi i Budimpešti.

8. Posebno priznanje van kategorija

Posebno priznanje van kategorija dodjeljuje se Gradskom muzeju Požega za projekt Muzej u loncu kojim istražuje, valorizira i promiče nematerijalnu kulturnu baštinu – tradicijsko kulinarstvo Slavonije, Baranje i Srijema.

Obrazloženja Posebnih priznanja HMD-a za 2015. pogledajte na poveznici
https://gallery.mailchimp.com/d87aa6ffdf45209ce5c8b632e/files/4_Obrazloz_enja_Posebnih_priznanja_HMD_a_za_2015..doc

https://gallery.mailchimp.com/d87aa6ffdf45209ce5c8b632e/images/a96afb82-8952-4322-a69e-cd218c2da6dc.jpg

Fotografija (I. Presečki) dobitnika Nagrada HMD-a.

Izvor

HMD PRESS

HMD – Dodjela nagrada HMD-a [PRESS]

Hrvatsko muzejsko društvo poziva na dodjelu Nagrade za životno djelo, Godišnjih nagrada i Posebnih priznanja Hrvatskog muzejskog društva.

Svečana dodjela održati će se u četvrtak, 20. listopada 2016. godine u Muzeju Mimara s početkom u 14 sati.

Hrvatsko muzejsko društvo jedino dodjeljuje strukovne Nagrade i Priznanja u kategorijama koje pokrivaju široki spektar muzejskog djelovanja.

Svojim dolaskom podržite muzejske djelatnike koji su svojim radom obogaćivali kulturni život Hrvatske u protekloj godini.

https://gallery.mailchimp.com/d87aa6ffdf45209ce5c8b632e/images/e5c38f35-4edc-4486-bc89-1f739985bce2.jpg

Izvor

HMD PRESS

MDC – Predavanje “Digitalno arhiviranje: pravna pitanja koja treba imati na umu” [PRESS]

Predavanje pod nazivom “Digitalno arhiviranje: pravna pitanja koja treba imati na umu” održat će dr. Oleksandar Pastukhov, u četvrtak 8. rujna 2016. u 13 sati, u Muzejskom dokumentacijskom centru u Zagrebu.

Digitalizacija muzejske građe bitan je segment rada svakog muzeja jer osim što omogućava lakšu dostupnost i pretragu odgovarajućih informacija u bazama podataka, bitna je i za zaštitu kulturne baštine jer se muzejske zbirke mogu obrađivati i istraživati bez da se izlažu opasnostima te služi kao tehnološka platforma za razvoj koncepta virtualnog muzeja koji bi trebao omogućiti pristup muzejima osobama s posebnim potrebama. Dr. Pastuhov, inače viši predavač i koordinator upravljanja informacijama na Odjelu za Informacije i upravljanje na Malteškom sveučilištu, u svom izlaganju govorit će o regulativi, javnoj politici i dobrim praksama, koje su relevantne za funkcioniranje operacija digitalizacije i elektroničkog pristupa građi na načine koji su sukladni zakonima. Među primjerima bit će prezentirani oni iz zemalja članica EU, SAD-a, ali i drugih zemalja.

Izazovi digitalnog arhiviranja

Digitalno arhiviranje: pravna pitanja koja treba imati na umu naziv je predavanja dr. Oleksandra Pastukhova, koje će se održati u četvrtak 8. rujna 2016., u 13.00 sati, u dvorani Muzejskog dokumentacijskog centra u Zagrebu.

Digitalizacija muzejske građe je jedno od ključnih pitanja muzeja današnjice koji se postepeno prilagođavaju karakteru novih medija. Ona je veoma bitan segment rada svakog muzeja jer osim što omogućava lakšu dostupnost i pretragu odgovarajućih informacija u bazama podataka, bitna je i za zaštitu kulturne baštine jer se muzejske zbirke mogu obrađivati i istraživati bez da se izlažu opasnostima. Digitalizacijom građe muzeji omogućavaju interaktivan rad na dokumentima i zbirkama znanstvenoj zajednici, dobivaju bolje mogućnosti za prezentaciju pojedinih eksponata i stvaraju platformu za razvoj koncepta virtualnog muzeja koji bi trebao omogućiti pristup muzejima osobama s posebnim potrebama. Također, digitalizacija kulturne baštine neizostavan je faktor razvoja kulturno kreativnog sektora budući da se digitalizirana građa može koristiti za razvoj edukativnih materijala, programa za turizam, elektroničkih igara, animacija i dizajna.

Važnost digitalizacije u zaštiti i promociji kulturne baštine prepoznata je i u Hrvatskoj pa se tako broj digitaliziranih muzejskih zbirki iz godine u godinu konstantno povećava, primjerice samo u prošloj godini digitalizirano je 114 muzejskih zbirki sa 73.448 predmeta. Iako se više od jednog desetljeća radi na izgradnji Nacionalnog programa digitalizacije AKM građe još uvijek ne postoji jasan zakonski okvir niti je izrađena nacionalna strategija za dugotrajnu zaštitu i pristup digitalnoj građi. Kako se primijenuju stari pravilnici kustosi, knjižničari i arhivisti kod digitalizacije baštine i elektroničke obrade muzejskih zbirki suočeni su s mnoštvom pravnih problema – tko će, kako i na koji način raditi baze podataka, kome će one biti dostupne i na koji način. Pored problema pravnog statusa neophodno je riješiti i pitanja financiranja te kadrovske i tehničke opremljenosti.

U svom izlaganju dr. Oleksandr Pastuhov dat će pregled pravnih okvira primjenjivih na institucije AKM zajednice uz poseban naglasak na pitanja s kojima se susreću stručnjaci koji rade na digitalizaciji i pristupu digitalnoj baštini. Govorit će i o regulativi, javnoj politici i dobrim praksama koje su relevantne za funkcioniranje operacija digitalizacije i elektroničkog pristupa građi na načine koji su sukladni zakonima. Među primjerima bit će prezentirani oni iz zemalja članica EU, SAD-a, ali i drugih zemalja koji će ukazati na niz različitih pristupa problematici digitalizacije ovisno o tipu muzeja, ciljevima koji se postavljaju pred digitalizaciju, materijalu koji se želi digitalizirati i mogućnosti samih institucija.

Predavanje će završiti odgovorima na pitanja sudionika i općom diskusijom.

O predavaču:

Dr. Oleksandr Pastukhov je viši predavač i koordinator upravljanja informacijama na Odjelu za Informacije i upravljanje na Malteškom sveučilištu. Trenutno je zamjenik koordinatora na projektu MAPPING te voditelj EVIDENCE i CITYCoP projekata. Redoviti je sudionik i govornik na raznim međunarodnim konferencijama posvećenim pravu informacijskih i komunikacijskih tehnologija.

Dr. Pastukhov stekao je diplomu iz međunarodnog privatnog prava na Kijevskom nacionalnom Sveučilištu Taras Ševčenko u Ukrajini (1997.), magisterij na Northwestern University School of Law u Chicagu u SAD-u (2000.), doktorat na V.M. Koretsky institutu države i prava u Kijevu (2003.) kao i doktorat prava na Katoličkom sveučilištu u Leuvenu u Belgiji (2008.). Nakon toga bio je na postdoktoratu na Vrije Universiteit Amsterdam u Nizozemskoj i University of Strathclyde u Glasgowu u Škotskoj.

Izvor

MDC PRESS